TEKSTILNO-TEHNOLOKI FAKULTET

SOCIOLOGIJA KULTURE-MODE

Sociologija drutvena znanost koja se razvila krajem 19. st. njihova pojmovna i tematska
irina proizlazi iz kapitalistikog drutva.
lat. socio drutveno + gr. logija rije
Pojam kulture i pojam civilizacije
Kultura je partikularna (naroita, posebna, odnosi se na jedan dio), a civilizacija je
univerzalna (sveobuhvatna, za sve prikladna).
Primjer: Egipatska, Grka i Rimska civilizacija je univerzalna jer prelazi granice neke drave.
Kultura je vezana uz naciju, civilizacija je uvijek opa, ujedinjuje kulturu.
Moderno razumijevanje pojma civilizacije, da podrazumijevamo ovjeka na osnovu znanja,
tehnologije i moralnog principa.
Kultura je uvijek vezana uz civilizaciju (civilizacija odreuje kulturu)
Kultura
-sve ono to je stvorilo ljudsko drutvo i to ine i proizvode na fizikom i duhovnom radu.
-nalazimo je u razliitim drutvenim granama, kazalita, koncertne dvorane, knjinice...
-Kultura je ukupan nain ivota ljudi.
-Kultura jednog drutva jest nain ivota njegovih pripadnika, zbirka ideja, navika to ih ue i
dijele iz -narataja u narataj.
-Kultura je opi proces civiliziranja u smislu obrazovanja i samo usavravanja ovjeka.
-Kultura je vjerovanje, praksa i nain ivota koji razlikuje neku etiku skupinu ili drutvo od
drugih.
-Kultura su djela visoke umjetnosti i odnose se na intelektualnu proizvodnju i umjetniku
aktivnost, kao i vjera koja je kulturi bitna kao vrijednost neo to oplemenjuje, ako nije uvjet
zabrane.
-Kultura ima 2 znaajna svojstva: nauena je i zajednika bez zajednike kulture lanovi
drutva ne bi mogli komunicirati i suraivati.
Kultura je dinamian i projektivan pojam, a oznaava 3 stvari:
1. opi proces civiliziranja, u smislu samopouzdanja i obrazovanja
2. vjerovanje, praksa i nain ivota koji razlikuje neku etiku skupinu ili drutvo od drugih, ali
razlikuje i drutvene slojeve
3. djelo i praksa intelektualne, a osobito umjetnike djelatnosti
Suvremena antropologija kulture znanost nastala 80-ih, kulturu razmatra kao nain ivota
Kultura kao svrha:
1. simboliki karakter kulture
2. materijalni karakter
3. semiotiki karakter
4. ideoloki karakter
-lanovi drutva shvaaju kulturu kao neto po sebi razumljivo. Ona postaje u tolikoj mjeri
dio njih da esto nisu ni svjesni da postoji!
-Kultura kao civilizacija suprotnost je barbarstvu, ali kultura kao nain ivota moe se s
njome poistovjetiti.

Ideja kulture Terry Eagleton

Kultura 1. lat. znai kultiviranje zemlje
2. oznaava sustav vrijednosti
3. moe oznaavati povijesna razdoblja civilizacije obrazovanost, pristojnost,
edukaciju
-Kultura je skup vrijednosti, obiaja, vjerovanja i praksi koje sainjavaju ivot neke odreene
drutvene skupine.
-Nacionalna kultura nacionalni identitet, predstavlja vanjsku oitovanost tih nacionalnih
kultura i
identiteta
-Kultura predstavlja neku vrstu etike civiliziranosti kao proizvodnja i afirmacija identiteta
Predstavlja 2 bitno povezane stvari:
1.) organski determinizam priroda granica kojom su ljudski duh i kultura odreeni
2.) autonomija duha samozakon
Kultura se razvija u skladu s idejama napretka.
Organski determinizam oznaava prirodu kao granicu kulturnog i ljudskog duha
Autonomija duha gr.auto-nomos zakon
Modeli kulture:
- kultura determinizma
- kultura relativizma treba potivati drugu kulturu
- teorija racionalnog izbora
Moderna znanost kao to je sociologija mora imati:
1.) metodologiju (gr. methodos put do istine)
2.) razvijen logiki i racionalni govor
3.) mora moi dokazati svoje pretpostavke
Civilizacija
- visoki stupanj drutvenog razvoja i materijalne kulture neke nacije drave
- stupanj drutvenog razvoja na kojem podjela rada i razmjena meu pojedinim osobama, koja
iz nje proistjee i robna proizvodnja, koja ujedinjuje oba ta procesa, postiu pun procvat i vre
prevrat u itavom prijanjem drutvu
- civilizacija je univerzalna (opa), dok je kultura partikularna (posebna)
- civilizacija ujedinjuje kulturu, objedinjuje sve, a kultura je vezana uz naciju religiju, rasu...
- pojam koji ukljuuje kulturu, ali se razilaze
- podrazumjeva ovjeka na osnovu znanja, tehnologije i moralnog principa
R. Linton Kultura jednog drutva je nain ivota njegovih pripadnika; zbirka ideja i navika
koje oni ue, dijele i prenose iz pokoljenja u pokoljenje.
C. Kluckhohn Kultura je nacrt za ivljenje kojeg se pridravaju lanovi nekog odreenog
drutva.
Civilizacija je umanjivala nacionalne razlike dok ih je kultura isticala.
Civilizacija

1. stupanj drutveog razvoja i podjela rada

2. visoki stupanj drutvenog razvoja i materijalne kulture
civiliziran kulturan, obrazovan, uglaen, uljudan

Nacionalna kultura i svjetska (globalna) kultura

-Nacionalna kultura su povijesne tradicije, morali i obiaji, jezik, knjievnost i umjetnost
svakog naroda, njom se pojedine nacije drave istiu meu drugim kao kvalitete i
jedinstveni proizvodi u svijetu.
-Nacionalni identitet polazi od nacionalne ideje, ideje pripadnosti.
-Moderna nacija nije se stigla formirati sredstvom konstrukcije nacionalnog identiteta, ve
kroz interakciju razliitih okolnosti i kompromisa u drutvenoj i politikoj sferi.
-Nacionalizam pretjerivanje kulta nacije dovodi do rasizma
-Zadatak za naciolne ideologije - materijalizirati ideju i uspostaviti nacionalni identitet
Religija i crkva kao institucija uloga promotora, ali i kontrolora drutvene zbilje
Najveu ulogu u provoenju nacionalnog identiteta ipak ima drava.
Nacionalizam
1.) nacionalna svijest vezana sa borbom mlade graanske klase protiv feudalizma, odnosno
apsolutizma
2.) biva reakcionarna buroaska ideologija i politika; voljeti svoj narod, boriti se za njegova
prava i nezavisnost, znai sluiti ne samo svojem narodu, nego svim narodima i opem
napretku
Ljubav prema naciji, ako voli svoju naciju to se odraava da i drugi vole svoju naciju

Kultura i proces globalizacije

Globalizacija proces koji se prvi put pojavio u Tokiu 80ih i 90ih godina 20. st. i odnosio se
na financijske transakcije na burzi u Japanu
-Globalizacija je svjetsko povijesna tendencija razvitka kapitalizma kao potreba drutvenog
sustava
-Globalna kultura je rezultat tehnoloke komunikacije izmeu ljudi. Internet koji povezuje
razliite regije i nacije, osobnost u cjelini, kao neki oblik hegemonije povezivanje razlika u
jedno
-Proces globalizacije je vrlo vaan imbenik u stvaranju nepotpunih identiteta, to znai da
veoma lako moe utjecati na identitet.
-Proces globalizacije je doveo do uinka kulturnih supermarketa omoguen je odabir i
kupovina proizvoda za stvaranje gotovih identiteta koji se vie ne moraju graditi na kulturnim
naelima mjesta govora, vrijednosti i ivotne stilove koje elimo.
-Globalna konzumacija moe dovesti do homogenizacije drutva velike slinosti kopija

kopije, i time ugroava ve postojee identitete, vrijednosti stvorene na nekoj kulturi koje su
ve ukorijenjene u pripadnosti odreenih skupina.
-Globalizacija otvara niz mogunosti i odabira, no kosi se kulturnim vrijednostima koje nudi
kultura nacije drave, jer ono to globalizacija nudi je kvaliteta globalnog, dakle svjetskog,
znai krade pomalo od svake kulture te ini bogat i raznolik asortiman ponude na tritu
globalne prodaje identiteta
Global cjelokupnost, sveukupnost, zaokruenost
Globalan odnosi se na itav svijet
Pojava globalizacije - potkraj 20.st.
-kasnih 80ih i 90ih okonana je jedna era svjetske povijesti i zapoeta
druga
-Sovjetski savez se raspao i veliki dio njegova bogatstva progutali su interesi zapadnog
poslovnog svijeta.
-Informacijska tehnologija nastavila je svoj vrtoglavi razvoj povezujui svijet elektroninim
putem u globalnim mreama raunala i komunikacijskih sredstva, te inei meunarodnu
trgovinu brom i lakom.
-Procvao je zrani promet hranom; raunala jeftinija i snanija; mobilni telefoni; mnogi su u
globalizaciji vidjeli laki nain da se obogate.
David Held:
-Globalizacija je proces koji obuhvaa preobrazbu prostorne organizacije drutvenih odnosa i
transakcija odreenih njihovim opsegom, intenzitetom, brzinom i uinkom, stvarajui
transkontinentalne tokove i mree djelovanja.
Globalno trite i kraj nacionalnih drava
-Globalizacija slabi mo pojedinih zemalja da nadziru svoju vlastitu sudbinu
-Smanjuje se utjecaj racionalnih vlada
-Nekoliko naprednih zemalja kao Kanada, Japan, SAD i V. Britanija prepustili su odgovornost
za odreivanje nacionalnih identiteta svojim centralnim brojkama, i time se odrekle nadzora
nad nacionalnim kapitalom i izbrisale formalnu granicu izmeu domaeg i meunarodnog
trita.
-Veliki biznis iskrivljava nae zapaanje istine rast proporcijske propagane radi
potkopavanja demokracije.
-Djelovanje globalizacije dosad se sastojalo u podizanju profita, jaanju korporacija i
slabljenje radne snage.
Znaajke globalizacije:
1. hiperglobalizatori vjeruju da globalizacija ubrzava napredak i sve vie utjee a nas, tako da
je na ivot podvrgnut stezi globalnog trita
2. globalizacija je glavna pogonska sila u pozadini rapidnih drutvenih, politikih i
ekonomskih promjena koje preoblikuju suvremena drutva i svjetski poredak
Glavni cilj ekonomske globalizacije jest globalizirati cjelokupno svjetsko gospodarstvo
Svjetsko gospodarstvo se prilagoava ulagaima iz SAD-a i njenom gospodarstvu
SAD je najbogatija zemlja uz podrku svojih saveznika i organizacija.
Esposito - Globalizaciju tumai kao meunarodnost i oslanjanje drutva jednih na druge u
podrujima politike i ekonomije.

Giddeus
-Global podrazumjeva koncentriranje svijesti u jednoj cjelini, brzo irenje istih stavova, te
uspostavu svjetske kulture koja je praena nekomopeg oekivanja da se svijet formira kroz
zajednike institucije i na temelju istih ivotnih iskustva.
-Kod globalizacije se govori o svjetskoj ekonomiji, pri emu se forsira nadilaenje granica.
-Globalizaciju moemo smatrati procesom pomou kojeg se uklanjaju granice meu
drutvima i raster povezanosti nivo komunikacije meu njima.
Globalizacija politika, drutvena, ekonomska, kulturna

Postmoderna kultura (teorije, odnos tehnologije i vizualnosti, problem iterecijacije)

POSTOMODERNA KULTURA
POTROAKA KULTURA
-U tom konteksu potroaka kultura znai da su svjetski principi i njezina struktura presudni
za razumjevanje suvremenog drutva.
Potronja postaje pokazateljem drutvenih i kulturnih razlika.
Douglas i Isherwood razlikuju potroae s obzirom na koritenje 3 grupe dobara:
1. primarni proizvodni sektor hrana (osnovna dobara)
2. sekundarni proizvodni sektor tehnoloka skupina dobara
3. tercijarni proizvodni sektor skupina informacijski dobara (kultura i obrazovanje)
Siromaniji potroai ogranieni su na osnovna dobra hrana, dok oni s veom zaradom
ulazu u informacijska dobra.
PLURALIZAM
-Opa tenja da se uvai razliitost kao osnova je jedinstvo.
-Dva su osnovna tumaenja pluralizma:
1. fenomen politikog razbijanja i stanje u kontinuitetu opasnosti za politiki suverenitet
zemlje; ovdje je integritet zemlje zamiljen kao unifaktorski
Osporavanje ide u smislu partikularizma, razdvajanja drutva, sniavanje opeg nivoa kulture
globalnog drutva, oivljavanje tradicionalnog modela; politika nastoji pluralizam kao takav
ograniiti samo na kulturu.
2. Uzima je kao najiru demokratsku osnovicu za ostvarivanje svih zahtjeva za
slobodnim kulturnim razvojem, u kojem e se ogledati svo bogatstvo socijalni grupa i
zajednica, obogatiti globalne kulture i otvoriti put neiscrpnim izvorima koje nude drugi
Modera ideja kulturnog pluralizma uvijek je u proturjeju s unifikacijom.
Pluralizam nastoji objasniti prirodu i raspodjelu moi u zapadnim demokratskim drutvima
Pluralizam polazi od zapaanja da se industrijsko drutvo sve vie
POSTMODERNA KULTURA
KULTURA SPEKTAKLA
... jer ija je funkcija da povijest sahrani u kulturi...
... od kada je postala roba, kultura tei da postane vodea roba drutvenog spektakla...
Poto trijumf sistema spektakla otvara nove probleme, dolazi do nove podjele zadataka unutar
specijalizirane misli tog sistema s jedne strane spektakularna politika drutva spektakla, s

kojom se bavi moderna sociologija, usmjerena je na istraivanje odvojenja pomou

konceptualnih i materijalnih insturmenata samog odvajanja s druge strane, razliite
discipline u koje se usadio strukturalizam, razvijaju apologiju spektakla ispraznu misao.
POSTMODERNA KULTURA
HEDONIZAM i potroaka kultura
-hedonizam je neto to treba objasniti suprotno bilo kojem prirodnom ili potrebama
uvjetovanom ponaanju
-Ova nova etika koju kao model nudi etika avangarda, zagovara moral uitka kao dunosti...
zadovoljstvo nije samo doputeno, ve se zahtjeva kako na etikim, tako i na znanstvenim
osnovama.
-buroazija je idealni potroa, zato to je voljna kupovati, i to najnovije stvari, ali i zato to
zahtjevni potroai nisu vie ogranieni nikakvim tradicionalnim moralnim poretkom.
-Novi heroji potroake kulture nova sitna buroazija ne promovira odreeni stil, ve
njeguje interes za stil sam po sebi
suvremeno drutvo je hedonistiko
Hedonizam u 20. st. je rezultat drutvenih i kulturnih promjena
(zlatno razdoblje hedonizma) donijele revoluciju
-Dok je sitna buroazija njegovala puritanizam, asketski ideal protestantske religije, nova
buroazija smatra da je uitak u potroakom drutvu
-Kod osnovnog i grupnog identiteta, osnovni je problem nesklad izmeu privatnog i
drutvenog; ovo usklaivanje ovjeka osjea kao vlastitu (ne)autentinost, posebice u odnosu
na izvanjski svijet i okruenje.
-Upravo ovakvo pitanje u kreiranju identiteta je pitanje individualnosti.
-Oni ljudi koji su diskriminirani, dali zbog vjere ili rase sadravaju tzv. stigmatizirani
identitet.
-Identitet u suvremenom svijetu postaje sinonim za otpor politici nasilne kulture i politike
unifikacije.
-Svaka unifikacija nastoji transcendirati razliitosti, postati kreator neke nove drutvene
kulturne i historijske svijesti, upotrebljavajui raspoloivu mo preobraenja, teei
zatvaranju kulturnog kruga nasilnom diferencijacijom.
-Sudbina individualnog nije samo u tome da se utapa u kolektivno ili ope nacionalno, ve
da se proiruju granice spoznaje i uvaava i ono razliito.
KOZMOPOLITAN
-Univerzalna kultura doivljava sebe kao galeriju najboljih djela nacionalnih kultura, dok
kozmopolitanska kultura prelazi nacionalne granice s istom izvjesnou kao to to ini novac i
transnacionalne kompanije.
-Kozmopolit ovijek koji itav svijet smatra svojom domovinom
-Kozmopolitanizam kozmopolitanski nazor za svijet
Nacija-drava crtica oznaava vezu izmeu kulture i politike, etikog i proizvedenog
U naciji-dravi sve je idealno ujedinjeno, lokalni obiaji i sklonosti sauvani su, ali im se
pridodaju politiko jedinstvo.
Vano je jedino da budemo graani drave koja doputa nae graanske slobode
Ako je politika ono to ujedinjuje, kultura je ono to razdvaja

 Sociologija ivotnih stilova

ivotni stil pojedinac vodi svoj privatan ivot
Sociologija razmatra pojam ivotnog stila, ne iz aspekta kojim npr. povijest umjetnosti
analizira stilove (pop art...)
KONCEPT kojem sociologija koncipira ivotne stilove:
1. teorija/e modernizacije (objanjava orijentacije na konceptu znanosti, pitanje ljudske
slobode)
2. koncept drutvene diformacijacije i ukidanje tradicionalnih ivotnih uloga (drutvena uloga
ene potlaen ivot, tradicionalan brak)
3. koncept figuracije ivotnih stilova (autor i sociolog Olbert Elias o procesu civilizacija)
1. ivotni plan
2. shema ivota
3. linija vodilja
MITCHELL
Podjela ivotin stilova kod:
1. tipologija konzumenata i ivotnih stilova
- integrirani koji postiu
- socijalno svjesni koji oponaaju
- iskusni koji pripadaju
- ja sam svoj koji se odravaju/preivljavaju
GANS
2. opisi kulturnih publika
- publika visoke kulture iz vie klase
- publika nie srednje klase
- publika niih klasa
BORDIEU
3. klasifikacija ivotnih stilova s obzirom na ukus u kulturi
- stil posjedovnog graanstva
- stil obrazovnog graanstva
- stil novog malograanstva
- stil izvrnog malograanstva
- stil malograanstva u padu
- stil radnika i seljaka
* kod sva tri prikaza autori tretiraju i socio-ekonomske indikatore
Bordieu
- napravio je studiju o modernoj francuskoj moderna radnika klasa odraava tradiciju
srednjovjekovnog modeog ovjeka njeni pripadnici piju i jedu bez saaljenja i ive samo za
sadanjost
-ivotni stil moderne vladajue klase slii ivotnom stilu dvorskog plemstva poznavanje
pravila ponaanja je samo po sebi oito, a njeni pripadnici vladaju dobrim manirima.

-Zadovoljstvo se vie anticipira i obuzdava, nego to se zadovoljava.

-U svakom klasnom drutvu dolazi do toga da razliite klase zauzimaju razliite poloaje,
ovisno o njihovom ekonomskom i kulturnom kapitalu, a granice koje dijele klase relativno su
otvorene, ali su hijerarhijski ureene.
-U suvremenim njemakim kulturnim teorijama i kritikama, estetizacija svakodnevnog ivota
i kulture gotovo je jednako esta kao tema, kao i postmoderna meu anglosaksonskim
kulturnim kritiarima.
Socioloka studija Gerharda Schelzea 1992. god.
-Najsustavnija empirska studija ivotnih stilova u kojoj se pokuava analizirati procese
estetizacije eksplicitno i sistematino.
-Prema njemu, u svakom drutvu obilja, odabiri potroaa u osnovi su estetski.
-U studiji kae da je slijediti primjer svoga drutvenog miljea danas vano iz drugaijih
razloga, no to je to bilo u 19. st. ---> danas ljudi vie strahuju da e propustiti neto vano ili
uzbudljivo, nego da e sistematizacija i stilizacija svakodnevnog ivota se rad s ciljem
orijentiranja u nepoznatim drutvenim situacijama, o kojima je teko stvoriti jasnu sliku
MICHAEL MAFFESOLI 1993. god.
Stil slui slinoj svrsi u modernom drutvu:
- on gramira sintezu vrijednosti i stoga uva red i formu u drutvu
- ljudi istovremeno ive svoje stilove zajedno s drugima, ali ih na kraju ipak stvaraju sami
- stilovi ivota se igraju za druge i pred drugima, i stoga se uvijek formiraju u uzajamnom
odnosu sa drugima
ROGER CAILLOIS 1961. god.
Studija koja iskljuivo govori o igranju i igraonici, stroga je u razdvajanju polja igre od
svakodnevnog, drutvenog ivota.
Igra i drutveni ivot uvijek se odvajaju u oblastima koje nisu sukladne.

Kultura i identitet
Postoje 3 vrste kulturnog identiteta:
1. razina nacije hrvatsko kulturni identitet
2. regije (lokalnost)
3. osoba pojedinac njegov identitet
-Jezik je znak identiteta, a identitet znak slobode.
-Identitet ostati isti u razlici, znak slobode i vladavine nad svojim vlastitim biem, svijesti,
razlika spram drugih.
-Kultura i identitet su u uskoj povezanosti, identitet dobivamo po roenju, rodni, klasni,
etniki i dobni, ta vrsta identiteta izraava nejednakost u drutvu u kojem smo individue, no
postoji i drutveni identitet koji se stvara i nadograuje kroz odrastanje, identitet sami
izgraujemo i biramo.

-Oblikujemo ga kroz kulturu vlastiti odabirom proizvoda ili one koje nam drutvo namee i
nudi, no sve je stvar vlastitog izbora.
-Identitet roda, klase, odgoja... nije lako mijenjati, ali ga moemo preoblikovati, krooz proces
socijalizacije.
- Kroz taj proces uimo razlikovati drutvo, slinosti i razlike izmeu sebe i drugih. Identiteti
iz djetinjstva dobivaju najveu vanost i ostaju razmjeno stabilni tijekom itavog ivota, kroz
vrijeme stalno odabiremo i drutvo unutar koje se kreemo, ili pripadnost nekoj subkulturi.
-Identitet se izgrauje u odnosu izmeu nas i drugih, kako nas drugi vide i kako mi druge
vidimo utjee na samu predodbu vlastitog identiteta, odnosno, vlastitu predodbu o sebi.
-Proces razvijanja identiteta odrasle osobe ukljuuje i pripadnost nekoj politikoj ideologiji, a
to ujedno moe utjecati na stvaranje miljenja ili predrasude o pojedinim kulturama.
- kultura kao afirmacija nacionalnog identiteta
17. st. - redefiniranje pojma kulture identitet je uvijek drutveni proizvod
-Danas pojam kulture oznaava pripadnitvo nekoj zajednici drutvenoj, religijskoj i drugim
oblicima iskazivanja kolektivnog identiteta
-Drutveni identiteti su: nacija, religijska skupina, odreeni drutveni pokreti, svjetonazor
-Interkulturalizam npr: sinkroniziranje japanskog filma na njemaki
-Kultura je duhovni izraz jednog naroda
-Transkulturalizam pronalaenje nacionalnih, religijskih granica u prenoenju nekih
kulturnih sadraja
-Kulturni determinizam govori da se drutvo i kultura razvijaju na osnovu stupnja razvitka
proizvodnih snaga ekonomija, tehnologija
-Teorija racionalnog izbora kae da su tehnologija i ekonomija bitan uvjet za razvitak
kulture, ali ne i nuni, racionalni izbor ovisi o drutvenim elitama moi i pojedincima u
odreivanju vlastitog puta i drutvenog razvoja.
-Identitet znai biti drugaiji od drugih
-Pojam identiteta je precizan, ali u srednjovjekovnom latinskom, odravao je duh tog
vremena; radilo se o odreivanju pravopisnog nauka i Isusu Kristu; njegovom identitetu (sv.
Trojstvo)
-lat. iden (isti) identicus istovjetan
Identitet se u smislu znaenja dijeli na:
1. apsolutni potpuna jednakost
2. relativni ima manje rigoroznu naglaenost istosti, te omoguava izvjestan otklon
-Osobni identitet identitet pojedinaca ima dvojnu strukturu:
1. autoidentifikacija onaj identitet koji osoba pripisuje samom sebi, onako kako on vidi sebe
2. identifikacija pojedincu su odree strane drutva
-Grupni identitet osobni i grupni identitet su dosta isprepleteni, autoidentifikacija je uvijek
u ogledalu grupnog identiteta, jer ostvaruje postulat biti za-jedno;
to znai da postoji vii stupanj osjeaja meusobne pripadnosti determiniran
dugogodinjim
zajednikim ivljenjem (npr: ja i obitelj)
-Drugi oblik grupnog identiteta, ogleda se u drugom drutvenom tipu gdje svatko za sebe,
izoliran, nitko ne ini nita za drugoga, ako ne oekuje protuuslugu (interes) tip drutva
Gasselshaft

-Kad govorimo o grupnom identitetu, moe doi do toga da se identitet pojedinca zagubi, jer
kolektivnost na grupnoj razini potiskuje individualno i nastoji formirati svoj identitet
utapanjem osobnog u neto to ne odgovara svima.
-Ralanjivanjem identiteta, obuhvaa razne aspekte meu kojima su i individalno-psiholoka
razina, a antropoloka razina ono to nas u biti interesira i to je bit ovog pitanja jesu
drutveni i kultuni identiteti koji proizlaze iz kulture i drutvene datosti.
Izmiljeni identitet poremeaji identiteta
-Kada pripadnici drugih kultura, oni koji gube svoj ethos (zaviaj, obitavalite) ulaze u
akumuliranu situaciju, dok se akulturacija, kao rezultat kontakta dviju kultura, od poetnih
dodira do konane situacije, javlja u grupnoj i individualnoj razini i nije ju lako prevladati,
pogotovo kad je nametnuta izvana.

Popularna kultura, masovna kultura i postindustrijsko drutvo

Popularna kultura
-izraz se esto rabi u slinom znaenju kao i masovna kultura, je komercijalno, iskljuivo
trino usmjereno; ona je urbanizirana, masovna i svima dostupna
-Pop kultura ukljuuje svaki proizvod koji cijeni veliki broj obinih ljudi, neto to izaziva
veliku popularnost svakodnevici, kao npr: tv-emisije, pop glazba, filmovi za iroku publiku...
a ne iskazuju neko vee znanje o kulturi
-Popularna kultura je demokratizacija vrijednosti, odnosno, sve su vrijednosti iste
-Svi sadraji pop kulture moraju biti standardizirani i razumljivi svima i dostupni svima
-Demokratizacija vrijednosti u njoj umjetnost nema funkciju otkrivanja istine po svijetu,
drutvu, nego je svedena na puku zabavu
-Ona moe nestati? tek onda kada ima gospodarske dobiti
-Do 60ih godina 20. st. pojam popularne kulture imao je negativno znaenje (pop glazba 60-ih
godina, moda, film, stilovi ivota)
Masovna kultura
- popularna kultura, ona je komercijalizirana, usmjerena, urbanizirana, svedena je na puku
zabavu
- je nuno potroaka, sredstvo je politike moi i iskljuivo je trino namjerena!
- proizvod industrijskih drutava, proizvod masovnih medija, a primjer su popularni filmovi,
tv-emisije i serije
- kritiari masovnu kulturu dre manje vrijednom od puke, jer je puka svojstvena
predmodernim, preindustrijskim drutvima, masovna je kultura proizvod industrijskih
drutava
- smatraju da masovna kultura kvari pojedinca i razara drutveno tkivo
- dok puku kulturu stvaraju obini ljudi, u masovnoj su oni samo njezini potroai, prema

tome njezina su publika pasivni lanovi masovnog drutva, koji nisu sposobni misliti svojom
glavom
Postindustrijsko drutvo; kulturni napredak:
-Globalizacija, informacionalizam i drutveni pokreti:
* mrea bogatstva, tehnologije i moi preobraava svijet poveavaju kulturu, kreativost,
komunikacijske mogunosti, ali ujedno oduzimaju pravo glasa drutvima
Drutveni pokreti definirani su sa 3 naela:
1. identitet pokreta
2. protivnik pokreta
3. vizija pokreta ili drutveni cilj

Tijelo, moda i kulturne razlike

Manjinska grupa je skupina koju ini manji dio stanovnitva u odreenom drutvu, a
njezini su pripadnici zbog svojih kulturnih ili prirodnih (tjelesnih) znaajki u nepovoljnom
poloaju.
Manjina ima sljedee znaajke:
1. pripadnici su u nepovoljnom poloaju, to je posljedica diskriminiacije, negiranje ili
uskraivanje onih pogodnosti koje uiva veina (zapoljavanje, obrazovanje, socijalna zatita)
2. pripadnici imaju osjeaj grupne solidarnosti i zajednike pripadnosti, kao i osjeaj da se
razlikuju od veine
3. u nekom stupnju fiziki i drutveno su izolirani od ire zajednice; ive koncentrirani u
odreenim gradskim etvrtima (pa ak gradovima ili regijama)
Tri su osnovna naina rjeavanja meuetnikih odnosa:
1. asimilacija proces u kojima manjina naputa svoje obiaje i prihvaa obrasce ponaanja,
norme i vrijednosti veine
2. melting pot (tzv. proces lonca za taljenje) proces meusobnog povezivanja i mijeanja
kultura manjine i veine, pri emu nastaje novi kulturni obrazac (Jugoslavija, SSSR)
3. kulturni pluralizam priznanje istodobnog postojanja i jednake vrijednosti razliitih
podkultura u drutvu za snanu zakonsku zatitu manjina i meunarodnu kontrolu (SAD)
-Posebnosti ljudskih kultura izrastaju iz ivljenja u razliitim sredinama, i uz posebnosti
posenih situacija.
-Putem entkulmuracije prenose se i ue posebni naini rjeavanjaopih problema ljudske
egzistencije tj. posebni naini prehrane, spavanja, gospodarenja, bivanja branog partnera,
odnoenja prema ivotu i smrti i sl.

-Iz tih kulturoloko-povijesnih razlika, proizlazi injenica raznolikosti ljudskih kultura.

Kultura kao stvaratelj nove drutvene svijesti

(novi drutveni pokreti i promjena drutvenog konteksta; feminizam, ekoloki pokreti...)
Antiglobalistiki pokreti drugo lice zemlje; drutveni pokreti protiv novog globalnog
pokreta
Globalizacija, informacionalizam i drutveni pokreti:
- mrea bogatstva, tehnologije i moi preobraava svijet poveavaju kulturu, kreativost,
komunikacijske mogunosti, ali ujedno oduzimaju pravo glasa drutvima
-Drutvene pokrete mora se razumjeti u njihovim uvjetima, odnosno, uzimati ih za potpuno
ispravne, tako stoji u vidu provoditelja pokreta, a nikako ispitivati istinitost njih samih.
-Drutveni pokreti ne postoje dobri ili loi, svi oni predstavljaju simptome naeg drutva i
svi djeluju na drutvene strukture.
Drutveni pokreti definirani su sa 3 naela:
1. identitet pokreta
2. protivnik pokreta
3. vizija pokreta ili drutveni cilj
EKOLOKI POKRETI
-Iako smo dio svjetskih problema, dio smo rjeennja; mi poinjemo djelovati upravo tamo
gdje se nalazimo; nije potrebno ekati da uvjeti postanu idealni; bolji uvjeti doi e zato to
smo mi poeli
90-ih 80% Amerikanaca i preko 2/3 Europljana pripadnici za zatitu okolia
-Stranke i izborni kandidati mogli su teko biti izabrani ako nisu pozelenjeli
-Korporacije ukljuivale su zatitu okolia u svoje programe za donose s javnou
-Veina naih problema vezana za okoli i dalje postoje, jer je za njihovo rjeavanje potrebna
promjena naina proizvodnje i potronje.
-Globalno zagrijavanje, prauma i dalje gori, otrovne kemikalije su i dalje prodrle duboko u
hranidbeni lanac
-Greenpeace:
- javio se 1971. god. u Vancouveru, oko protunuklearnog protesta na obali Aljaske
3 glavne sastavnice koje sainjavaju taj pokret su:
1. osjeaj za hitrost u pogledu neposredne smrti ivota na planeti
2. ekolozi su istodobno i globalisti i lokalisti (lokalisti u pogledu prostora, a globalisti u
pogledu vremena) pravednost zatite okolia; nova granica ekologizma
3. siromane zajednice nacionalne manjine, mnogo su ee izlagani otrovnom zagaenju,
zdravstvenim rizicima i degradaciji njihovih obitavalita
Elitna kultura
(pojam drutvene elite i kako se strukturira mo u suvremenom drutvu)

 Drutvene elite moi:

- elita znanja tehnomenaeri, financijski kapital, investiranje drutva u kulturni kapital
- politika elita moderni politiari koji se bave krupnim pitanjima
- kulturna elita odnosi se na medije, na marketing, dizajn, na suvremenu organizaciju
kulture,
politike
Drutvena populacija ne samo subkultura
-Povezanost s centrima moi politika
-Povezanost s novim drutvenim elitama tajkuni, nogometai
-Populanom glazbom, popularnom kulturom uniten je duh elitizma koji je od razdoblja
prosvjetiteljstva do sredine 20. st. odreivao smisao kulture i glazbe
Supkuture i ivotni stilovi
-Supkultura je skup normi, vrijednosti i obrazaca ponaanja koje razlikuje grupu ljudi od
ostalih lanova drutva. Supkulturne grupe nastaju iz potrebe ljudi za pripadanjem, za
pronalaskom vlastitog identiteta, za spontanou ili jednostavno, za druenje sa
istomiljenicima.
Supkultura podkultura, pod supkulture moemo smatrati skupinu ljudi koje nisu trajne
(jedna dobna skupina, npr: mladi) povezuje ih neto zajedniko, neto vie od stila ivota
mladih
Imaju zajedniki interes ili problem, bave se istom djelatnou, ime se razlikuju od drugih
skupina, ive zajedno, imaju isti ivotni stil, isti glazbeni ukus, zajedno provode slobodno
vrijeme.
- nastaju kao kontrareakcija zato je jo nazivamo kontrakulturom, kao reakcija na tradiciju,
konzervatizam
- kao podreena kultura nastoje izboriti prostor za vlastite naine ivljenja, vrijednosti i
institucije na koje monije kulture nee moi utjecati
- supkulture mladih esto su kreativna nastojanja da se odri ili ostvari dominantna
autonomija izvan dominantnih kultura, na njih utjee roditeljska kultura klase, okolina koju
dobivamo po roenju identitet rasni, klasni, dobni, etniki, rodni.
- stvaraju vlastiti stil izborom glazbe, nainom i stilom odjevanja, svaka supkultura stvara
neto drugaije i namjera joj je da bude zamjeena i da se po tome razlikuje od drugih skupina

Karakteristike supkulturnih grupa su:

samoorganiziranje
zajedniki interesi i ciljevi
karakteristini nazivi (punkeri, gotiari, itd...)
trajnost (relativna)
uzrast lanova
nepropisanost uloga i nain ponaanja

Problem ideologije i kultura

Ideologija

- sistem ideja; predodbi, pojmova izraenih u razliitim oblicima drutvene svijesti, odreuju
je uvjeti materijalnog ivotnog drutva, odraz drutvene egzistencije i sa svoje strane aktivno
djeluje na razvitak drutva. Vladajua ideologija brani interese vladajue klase.
- Organizirani sustav drutvenih vjerovanja, vrednota i ideja koje ine osnovu odreene
socijalne, ekonomske ili politike filozofije ili programa
- U nadmetanju ideologije kao pomo kultura joj slui:
1. kao svrha
2. kao sredstvo
Kultura slui kao oruje za nadmetanje pojedine ideologije, time sama kultura moe postati
ideologija
Ideologija je kad se sustav ideja pojavljuje kao:
1. politika doktrina
2. kulturni model
3. sustav vrijednosti
Ideologija je vladajua svijest koja nastaje na ekonomskim temeljima kapitalizma
- lana svijest koja iskrivljeno prikazuje realne odnose
HARALAMBOS:
Ideologija se moe shvatiti kao niz vjerovanja i vrijednosti koje izraavaju odreene
drutvene skupine.

Ideja kulture
Definicija ideologije prema Althusseru:
- spontano ponaanje koje poprima religijski oblik pojedinac o kojemu je rije ponaa se na
odreen nain, prihvaa odreeni praktini stav, to je jo vanije sudjeluje u stanovitim
redovnim praksama, koje su prakse ideolokog aparata u kojemu ovise ideje koje je on u
punoj svijesti kao subjekt slobodno odabrao ako vjeruje u Boga, odlazi u crkvu da bi
prisustvovao misi, klei, moli se, ispovijeda, obavlja pokoru...
Ideologija
-sistem pojmova, ideju izraenu u razliitim oblicima drutvene svijesti
Ideologiju odreuju u krajnjoj liniji uvjet materijalnog ivota drutva, ona je odraz drutvene
egzistencije.
Althusserova definicija ideologije kao spontanog ponaanja koje poprima religijski
oblik:
-veina ljudi vjeruje ne znajui da ini
pomisliti da je s jedne toke gledita religija kultura, a da je s druge strane kultura religija,
moe biti veoma uznemirujue
-Ideologija je na dijelu gdje god snaga utjee na znaanje, izobliujuu ga i iskrivljujui
sukladno brojnim interesima
-Ideologija je prijeko potrebna, tako dugo dok ne bude neprave
-Temeljne dimenzije u kojima dolazi do strukture preobraze u naem drutvu; borbe oko uloge

znanosti i tehnologije; borbe oko nadzora nad prostorom i vremenom, i oko izgradnje novih
identiteta.
KULTURA KAO IDEOLOGIJA (kad se kulture koriste u razliite svrhe )
-Kultura u klasno stratificiranim drutvima (to su drutva podijeljena na klase tj. na razliite
slojeve drutva koji su bogatiji ili siromaniji) nije drugo doli ideologija vladajue klase.
-S tog je gledita kultura tek izraz iskrivljenog pogleda na svijet, koji zastupa vladajua klasa.
-Vladajua klasa koristi svoju ekonomsku mo kako bi odreivala kulturu nekog drutva. Sva
je kultura u kapitalistikim drutvima proizvod ideologije vladajue vlade. Radnika klasa e
biti u tom smislu podreena vladajuoj, tj. njezinu e kulturu i uvjerenja oblikovati vladajua
klasa. Ta se teorija naziva tezom o dominantnoj ideologiji.
-Prema mnogim sociolozima, razliite klase e uvijek imati razliite kulture jer su materijalni
uvjeti njihovih ivota razliiti. Razliita iskustva ivota pripadnika vladajue, odnosno,
radnike klase proizvest e razliit pogled na svijet, a prema tome i razliitu kulturu.

Globalizacija i kulturni identitet

Identitet
ono to ljudi misle da jesi, to ih obiljeava, identitet se najee povezuje s nacionalnoetnikom pripadnou, seksualnom orjentacijom, rodom i klasom.
-Premda je identitet karakteristika pojedinca, on je povezan s drutvenim skupinama kojima ti
pojedinci pripadaju i s kojims se identificiraju. No, osobni identitet moe ponekad biti razliit
od drutvenog identiteta (npr. transvestiti)
-U suvremenom drutvu ljudi djelatno stvaraju vlastite identitete.
-Identiteti se ne mogu vie jednostavno svesti na drutvene skupine kojima pripadaju. Pred
njima je irok izbor drutvenih skupina kojima se mogu pridruiti, a kupnjom i drugim
oblicima potronje mogu svoje identitete sami oblikovati i katkada mijenjati. Prema nekim
autorima, veina pojedinaca u suvremenim drutvima vie uope nema vrst osjeaj identiteta
njihovi su identiteti fragmentirani.
-Pojam identiteta tijesno je povezan s pojmom kulture. Identiteti se mogu stvarati kroz kulture
i subkulture kojima ljudi pripadaju ili u kojima sudjeluju.
-Identitet je sastavni dio drutvenog ivota.
- Ljudi se mogu odnositi prema drugim ljudima jedino razlikovanjem identiteta razliitih
skupina.
-Nae razumjevanje razliitih identiteta moe biti ogranieno ili posve pogreno, no ono
omoguuje interakciju.
Predode o identitetu su prole 3 glavne faze u kojima je razmiljanjem o drutvu
dominirala odreena koncepcija identiteta, a to su:
1. prosvjetiteljski subjekt identiteti se u predmoderni uglavnom temelje na tradicionalnim

strukturama, posebno onima vezanim za religiju

-ovjekov poloaj u drutvu i identitet proistjevali su iz poloaja koji se stjecao roenjem.
-Izmeu 16. i 18. st. prevladala je nova, prosvjetiteljska koncepcija identiteta.
- Dolo je do uvjerenja da je koncepcija ovjeka dualistika: ljudi se dijele na um i tijelo. Um
je svakog ovjeka jedinstven, pa su i ljudi jedinstveni.
- Prema tome, ovjekov je identitet jedinstven ovjek sam odluuje, shvaa i nije ogranien
poloajem u drutvu ili tradicionalnim uvjerenjima.
2. socioloki subjekt industrijalizacija i urbanizacija poveala je sloenos drutva
-Graani pojedinci uhvaeni su u mreu birokratske uprave moderne drave.
-Pojedinac se vie ne smatra odvojenim i jedinstvenim naspram drugih pojedinaca.
-Identitet se pojedinca vezuje za odreenu drutvenu klasu, grupu zanimanja, mjesto iz kojeg
potjee, nacionalnost, itd.
3. postmoderni subjekt suvremena drutva sve vie dolikuju postojanje fragmentiranih
identiteta
-Ljudi vie nemaju jednu jedinu, jedinstvenu predodbu o tome tko su, pa posjeduju nekoliko
katkada proturjenih ili nerazjanjenih identiteta.
-Razlozi za fragmentaciju identiteta jesu moderne promjene, drutveni pokreti, feminizam,
borbe za nacionalno osloboenje, ekoloki pokreti, itd.
-Veoma vaan imbenik u stvaranju fragmentiranih identiteta je proces globalizacije.
-Lakoa i uestalost kojom se ljudi kreu svijetom te napredak u komunikacijama i globalno
oglaavanje mogu dovesti do toga da ljudi vie ne moraju graditi identitete koji se temelje na
mjestu u kojem ive i umjesto toga mogu izabrati iz iroke lepeze razliitih identiteta.
- Mogu usvojiti nain odjevanja ili govora, vrijednosti i ivotne stilove koje god ele.
-Na drugoj strani, globalni konzumerizam moe voditi sve veoj homogenizaciji ili slinosti
meu ljudima.
-Proizvodi i usluge se oglaavaju diljem svijeta, a najuspjeniji meu njima mogu se nai
posvuda po svijetu.
-Globalizacija, dakle, sadri proturjene trendove, no ta oba trenda mogu ugroziti prethodno
postojee identitete. Homogenizacija globalnog potroaa ugroava identitete ukorjenjene u
pripadnosti odreenim drutvenim skupinama.
-Vea mogunost izbora identiteta znai da ljudi koji ive jedni drugima blizu ili ak
pripadaju istoj drutvenoj skupini, mogu imati potpuno razliite identitete.
-U modernim drutvima nacionalnost je bila vaan izvor identiteta.
- Veina nacija drava naglaavala je vanost nacije i nastojala iskoristiti nacionalni
identitet za stvaranje solidarnosti meu graanima razliitih klasa, etnikog podrijetla itd. S
globalizacijom to vie nije tako djelotvorno i lako.
Tri su glavna odgovora na globalizaciju vezana za nacionalnost:
a) negdje su ljudi pokuali reafirmirati nacionalni identitet jer su ocjenili da je njihov
nacionalni identitet ugroen
b) etnike manjine takoer reagiraju obrambeno kao odgovor na rasizam i iskljuenje,
etnike manjine katkada su s novom snagom isticale svoje etnike identitete i kulturu
c) stvaranje novih identiteta takoer je reakcija na globalizaciju

Kultura i drutvene vrijednosti

-Vrijednost je vjerovanje da je neto dobro ili poeljno.
-Ona definira to je vano, isplativo i vrijedno tenji.
-esto se tvrdilo da su individualno postignue i materijalizam glavne vrijednosti zapadnog
industrijskog drutva.
-Tako pojedinci vjeruju da je vano i poeljno biti prvi u razredu, pobijediti u utrci ili se
domoi vrha profesije koju su odabrali.
- Individualno postignue esto simbolizira i mjeri se kvalitetom i kvantitetom materijalnih
dobara koje osoba moe akumulirati.
-Vrijednosti se razlikuju od drutva do drutva.
-Ono to se smatra vrijednim i poeljnim u jednom drutvu, u nekom je drugom drutvu
sasvim suprotno nepoeljno i bezvrijedno (npr. zapad vrijednosti su nova, materijalno,
postignue, status; istok vrijednosti su duh, nematerijalno, vjera, itd.).
-Sociolozi dre da su vrijednosti bitne za funkcioniranje ljudskog drutva.
-Bez zajednikih vrijednosti, lanovi drutva ne bi mogli suraivati ili ak shvatiti ponaanje
drugih.
-S razliitim i sukobljenim vrijednostima oni bi vukli u razliitim pravcima i teili
inkopatibilnim ciljevima.
-Rezultat toga bili bi nered i razdor.
-Pri istraivanju kulture sociolozi su uvidjeli kako se teko osloboditi vlastitih kulturnih
vrijednosti.
-Na vrijednosti ne utjeu samo odgoj i politika ideologija koju slijedimo. Na njih utjee i
doba u kojem ivimo.
-Prema postmodernistima, sve su kulture jednako vrijedne, kako visoka, tako i masovna
kultura. Sve aktivnosti slobodnog vremena jednako su vrijedne.
- Jedini kriterij vrednovanja jest moe li se u njima uivati (netko uiva u shopping centru,
netko u kazalitu).
Kultura kao socijalizacija duha
-Kulura se katkad razumije kao stanje duha. Ljudi postaju kulturni kad tee ideji usavravanja,
cilju ili tenji individualnog ljudskog postignua ili emancipacije.
-Kultura je prema tom gleditu svojstvo to ga posjeduju pojedinci koji su kadri stjecati
znanje i postizati svojstva koja se za kulturna ovjeka smatraju poeljnima (npr: biti naitan,
informiran, educiran...)
-Biti kulturan znai teiti neprestanom usavravanju. (Mathew Arnold, 19. st.)
-On smatra da se sve rjee tei usavravanju jer se sve vie ljudi okreu materijalnom i
proizvodima.
-Prema njemu, bavljenjem pjesnitvom i knjievnou razvija se ljudskost, pribliava se
savrenstvu te se poboljava drutvo.
-Kljunu ulogu u tome ima itanje.
-Prema njemu, dobra je samo visokokvalitetna knjievnost, dok popularne knjiga za iroke
slojeve ne djeluju na duhovno uzdizanje.

-Prema njemu, rjeenje za nekultune i neobrazovane slojeve jest kolovanje, bez naobrazbe se
kultura ne moe stei pa takvi slojevi u drutvu igraju destruktivnu ulogu.

Novi mediji, komunikacija i promjene kulturnih vrijednosti

Mediji
-sredstva ili putevi komunikacije: radio, televizija, film, tisak, internet...
-Nekada je prevladavala iskljuivo masovna komunikacija tj. masovni mediji, a danas je
komunikacija sve vie namijenjena specijaliziranim segmentima publike.
-Komunikacija danas vie nije iskljuivo jednosmjerna ve publika ima mogunost interakcije
sa medijima.
-Otkria u sferi komunikacija bila su glavna pokretaka snaga u mijenjanju ljudskog drutva.
-Mnogi sociolozi smatraju da svatko od nas medijske poruke interpretira na svoj nain, no na
te interpretacije u velikoj mjeri utjeu faktori kao: drutveni kontekst, etnika pripadnost, spol
i zanimanje.
-Danas se svaka medijska poruka moe interpretirati na razliite naine.
-Novi mediji su ne tako davno oznaavali elektronske medije (radio i tv), no danas se sve vie
primjenjuje za opis razliitih oblika novih interaktivnih medija (Internet tj. Web).
-Novi mediji su oni koji upravo sada postaju dostupni, ili oni za koje se predvia da e postari
masovni.
Te medije odlikuje:
a) nelinearni pristup sadraju dokumenta (hipertekst)
b) interaktivnost (sve vee sudjelovanje korisnika)
c) multimedijski nain? in prezentacije (tekst, slika, zvuk, animacija, video, itd.)
-Novi mediji su izgradili novu organizaciju informacija (informacijska arhitektura) i na njoj
temelje novi izgled informacijskih sadraja, a danas na Webu izlaze stotine tisua razliitih
publikacija, od kojih mnoge niti nemaju konvencionalni (npr. papirnati) oblik.
-Vrlo vana publika novih medija su prvi korisnici (early adopters; oni koji brzo prihvaaju
novitete). -Oni pomau i usmjeravaju one koji jo nisu prihvatili novitete da ih prihvate i
ponu koristiti.
-Novi mediji nastaju postepeno usavravanjem i metamorfozom starih medija. Da bi se novi
mediji koristili, tehnologija treba biti dostupna irokom krugu korisnika.
-Raunala omoguuje ljudima stvaranje virtualnog drutva i raunalnih mrea preko kojih se
ljudi povezuju na nove naine.
-Tehnologija e u budunosti koncentrirati gotovo sve medije na digitalne oblike.
-Novi su mediji stvorili cyberspace sveopa povezanost ljudi pomou raunala i
telekomunikacija.
Komunikacija
-proces razmjene informacija preko dogovorenog sustava znakova
- proces slanja informacija sebi ili bilo kojem drugom entitetu, najee putem jezika.

-Rije komunikacija doslovno znai; uiniti neto opim ili zajednikim.

-Komunikacija je obino opisana prema 3 glavne dimenzije: sadraju, formi i cilju.
-Zajedno, sadraj komunikacije i forma kreiraju poruke koje se alju prema cilju.
-Cilj moe biti sam ovjek, druga osoba (u interpersonalnoj komunikaciji), ili drugi entitet
poput tvrtke ili grupe.
-Komunikacija ispunjava osnovnu ljudsku potrebu potrebu da budemo u kontaktu s
drugim ljudima. Sve to inimo u ivotu zahtijeva komunikaciju.
Komunikacija obuhvaa verbalnu i neverbalnu komunikaciju:
- verbalna stvarne rijei koje se koriste u razgovoru
- neverbalna - sastoji se od mnotva znakova od kojih svaki ima svoje znaenje
- tu se ubrajaju: kontakt oima, izraz lica, tjelesni kontakt, kretnje, geste...
-Najveu promjenu u komunikaciji u posljednjih nekoliko desetljea uzrokovao je
Internet.
-Danas je komunikacija umreena, a raunalne mree omoguavaju ljudima da komuniciraju
gdje god se na svijetu nalazili.
-Internet omoguava brzu i laku komunikaciju ljudi preko e-maila te razliitih alata na www-u
kao to su forumi, bulletin board, news grupe, itd.
-Internet je omoguio da sve informacije postanu lako i brzo dostupne svima koji su
zainteresirani.
-Novi razvoji u komunikacijskoj tehnologiji ine razliku meu medijima puno nejasnijima.
Npr. tako mnoge novine imaju svoje web siteove na kojima takoer objavljuju vijesti.
Kljuni koncepti u digitalnoj komunikaciji jesu:
1. cyberspace globalna mrea kojoj se pristupa preko Interneta a satkana je od informacija
Cyberspace ukljuuje www, mailing liste, diskusijske grupe, forume, chatove, interaktivne
igre s vie korisnika pa ak i e-mail.
2. virtualna stvarnost koritenje raunala za simulaciju iskustva koje se ne moe jasno
razlikovati od stvarnosti (npr. raunalne igrice s realistinom grafiko kod kojih je potrebno
staviti slualice, naoale, rukavice i sl.)
3. virtualne zajednice zajednice koje postoje u svijetu elektronike komunikacije
-Ljudi koji ive u razliiti dijelovima svijeta mogu se nai u cyberspaceu i komunicirati.
-Gorue je pitanje mnogih sociologa kakvu ulogu virtualne zajednice mogu imati u drutvu?
Hoe li one umanjiti vanost tradicionalnih zajednica i mogu li one uope stvoriti osjeaj
zajednitva kod ljudi ili je to samo prividno?
4. chatovi i interaktivne igre omoguuje da se ljudi nalaze u cyberprostoru u realnom
vremenu i razmjenjuju informacije, igraju igre, razgovaraju, itd.
5. interaktivnost ukljuuje aktivnu komunikaciju izmeu najmanje 2 pojedinca
6. hypertekst putem hyperlinkova (poveznica) omoguuje korisnicima da se prebace na
neku drugu toku ili temu sljedei svoje interese
7. multimedija komunikacijski sustav nudi mjeavinu teksta, grafike, zvuka, videa i
animacije
Promjena kulturnih vrijednosti?
-Novi naini komunikacije i novi mediji uvelike su utjecali (i neprestano utjeu) na promjenu
kulturnih vrijednosti.

-Stariji mediji, kao to su asopisi i knjige gube na vanosti u kulturolokom i edukativnom

smislu.
-Cyberprostor sa svim svojim sudionicima stvara nove kulturoloke vrijednosti, a negira neke
stare vrijednosti.
-Osobni kontakt gubi na znaaju, druenja i socijalizzacija sve se vie odvijaju putem
interneta itd.