Vanjska pomo Europske unije:

Podrka Meunarodnoj komisiji za sliv rijeke Save

u pripremi i implementaciji
Plana za upravljanje slivom rijeke Save

Analiza sliva rijeke Save

Saetak

Financirala
Europska unija

Implementirala
Meunarodna komisija za sliv rijeke Save

Analiza sliva rijeke Save

Saetak

Prosinac 2010.

Saetak analize sliva rijeke Save je pripremila i uredila Meunarodna komisija za sliv rijeke Save
(ISRBC).
Izradu i objavljivanje Saetka analize sliva rijeke Save je financirala Europska komisija, u sklopu
projekta Podrka Meunarodnoj komisiji za sliv rijeke Save u izradi i implementaciji Plana
upravljanja slivom rijeke Save, Ref.: 22.020701/2009/547132/SUB/D1)
Saetak analize sliva rijeke Save je dostupan na internetskoj stranici Meunarodne komisije za sliv
rijeke Save (ISRBC).

Meunarodna komisija za sliv rijeke Save

Vladimira Nazora 61
Zagreb, Hrvatska
Telefon: + 385 1 488 6960
Faks: + 385 1 488 6986
E-mail: isrbc@savacommission.org
Web: http://www.savacommission.org

Nakladnik: Meunarodna komisija za sliv rijeke Save

Dizajn i tisak: ITG d.o.o. za izdavaku i grafiku djelatnost

Predgovor
Sukladno Okvirnom sporazumu o slivu rijeke Save (FASRB), uspostavljanje odrivog upravljanja
vodama u slivu rijeke Save predstavlja jedan od glavnih ciljeva suradnje strana potpisnica sporazuma.
Izrada Plana upravljanja slivom rijeke Save, u skladu s Okvirnom direktivom Europske unije o vodama
(EU WFD) i pod koordinacijom Meunarodne komisije za sliv rijeke Save (ISRBC), svakako
predstavlja kljunu aktivnost u ovom podruju.
Kao prvi korak u pravcu izrade Plana upravljanja slivom rijeke Save, tijekom prethodnih godina
je uloen znaajan trud u finaliziranje Izvjea o Analizi sliva rijeke Save, to je posebno prepoznato
na Drugom sastanku Stranaka Okvirnog sporazuma (Beograd, 1. lipnja 2009. godine).
Izvjee o Analizi sliva rijeke Save sadri karakterizaciju i procjenu vodnih resursa u slivu rijeke
Save sukladno s lankom 5. Okvirne direktive Europske unije o vodama (EU WFD), kroz dodatno
razmatranje bitnih pitanja kao to su upravljanje poplavama i razvoj plovidbe u podruju sliva.
Sukladno tome, Savska komisija je usvojila izvjee kao dobru podlogu za dalje aktivnosti na izradi
Plana upravljanja slivom rijeke Save.
injenica da su se Stranke Okvirnog sporazuma obvezale da e potivati Okvirnu direktivu
Europske unije o vodama, iako za neke od njih to nije pravno obvezujue, kao i dobra suradnja
Stranaka Okvirnog sporazuma u izradi Analize sliva rijeke Save, rezultirale su pozitivnom percepcijom
Europske komisije, koja je donijela odluku da e osigurati podrku za preostale korake u izradi
prvog Plana upravljanja slivom rijeke Save, ukljuujui popunjavanje praznina koje su identificirane
u Analizi.
Izvjee o Analizi sliva rijeke Save je prihvaeno na 13. izvanrednoj sjednici Meunarodne komisije
za sliv rijeke Save, koja je odrana u rujnu 2009. godine, nakon ega je objavljeno i postavljeno
na internetskoj stranici Komisije poetkom 2010. godine (http://www.savacommission.org/
publication).
Ova publikacija je izvod iz Izvjea o analizi sliva rijeke Save. U njoj su predstavljeni najvaniji
nalazi Analize i nedostaci identificirani do razine detalja koja odgovara iroj publici, s namjerom
da se privue pozornost itatelja na samo Izvjee o analizi sliva rijeke Save, koje je izvor detaljnih
informacija.
Nadam se da e ova publikacija doprinijeti podizanju svijesti o trenutnoj situaciji u slivu u odnosu
na zahtjeve iz Okvirne direktive EU o vodama, te da e na taj nain omoguiti ulaganje dodatnih
napora u razvoj i implementaciju Plana upravljanja slivom rijeke Save.
Dr sc. Dejan Komatina
Tajnik ISRBC-a

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

Sadraj
1.
Uvod.....................................................................................................................................5
2.
Osnovne injenice o slivu rijeke Save.............................................................................6
2.1
Reljef i topografija..................................................................................................7
2.2
Tlo............................................................................................................................7
2.3
Pokrivenost zemljita/koritenje zemljita u podruju sliva.............................8
2.4
Klimatski uvjeti.......................................................................................................8
2.5
Ravnotea voda.......................................................................................................9
2.6
Opis rijeke Save i njenih glavnih pritoka.............................................................9
2.7
Ramsarska podruja.............................................................................................12
3.
Karakterizacija povrinskih vodenih cjelina...............................................................13
3.1
Tipologija i referentni uvjeti povrinskih vodenih cjelina..............................13
3.2
Identifikacija rijenih vodenih cjelina...............................................................13
3.3
Akumulacije u slivu rijeke Save..........................................................................13
3.4
Identifikacija znaajnih pritisaka.......................................................................13
3.5
Identifikacija umjetnih vodenih cjelina (AWBs)..............................................15
3.6
Identifikacija jako promijenjenih vodenih cjelina (HMWBs)........................15
3.7
Procjena rizika povrinskih vodenih cjelina.....................................................20
3.8
Nadgledanje kvalitete vode u povrinskim vodama........................................21
4.
Odreivanje svojstava podzemnih vodenih cjelina...................................................22
4.1
Procjena rizika podzemnih vodenih cjelina.....................................................23
4.2
Nadgledanje podzemnih voda............................................................................23
5.
Koritenje voda i zahtjevi...............................................................................................24
6.
Ekonomska analiza koritenja voda u slivu rijeke Save............................................26
7.
Pitanja plovidbe...............................................................................................................28
8.
Pitanja upravljanja poplavama......................................................................................30
9.
Nedostatak podataka i nejasnoe..................................................................................32

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

1. UVOD
Poslije politikih promjena koje su se dogodile u regiji 1990-ih, rijeka Sava, koja je bila najvea
nacionalna rijeka u bivoj dravi, postala je meunarodna rijeka od velikog znaaja. Rastua potreba
za suradnjom u podruju upravljanja zajednikim vodama sliva rijeke Save dovela je do poetka
procesa pregovora, Inicijativa za sliv rijeke Save, tj. savska inicijativa, rezultirala je potpisivanjem
Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save (FASRB) u Kranjskoj Gori (Slovenija), 3. prosinca 2002.
godine. FASRB, koji predstavlja prvi multilateralni sporazum u regiji nakon sporazuma o sukcesiji,
implementiraju etiri Strane potpisnice Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Republika
Srbija i Republika Slovenija.
FASRB naglaava znaaj prekogranine suradnje drava, institucija i pojedinaca za odriv razvoj
sliva rijeke Save.
Jedan od glavnih ciljeva procesa prekogranine suradnje je uspostavljanje odrivog upravljanja
vodama, to podrazumijeva suradnju u podruju upravljanja vodnim resursima u slivu rijeke Save
na odriv nain kojim se osigurava:
voda u dovoljnoj koliini i adekvatne kvalitete u svrhu ouvanja, zatite i unaprijeenja
vodnih ekosistema;
voda u dovoljnoj koliini i adekvatne kvalitete za sve vrste upotrebe/koritenja;
zatita od tetnog djelovanja voda (poplava, prekomjernih podzemnih voda, erozije i
opasnosti od leda);
rjeavanje sukoba interesa prouzroenih razliitim vrstama upotrebe i koritenja, i
efikasna kontrola vodnog reima.
Suradnja se temelji na slijedeim principima:
suverenoj jednakosti, teritorijalnom integritetu, obostranoj koristi i dobroj vjeri;
obostranom potivanju nacionalnog zakonodavstva, institucija i organizacija;
suradnji sukladno principima Okvirne direktive EU o vodama i drugim aktima Zajednice;
redovnoj razmjeni informacija unutar sliva o: vodnom reimu, reimu plovidbe,
zakonodavstvu, organizacijskim strukturama, administrativnoj i tehnikoj praksi;
osiguranju integriteta vodnog reima unutar sliva;
smanjenju prekograninih utjecaja prouzroenih gospodarskim i drugim aktivnostima.
Potpisivanjem FASRB-a, Stranke su izrazile svoju opredjeljenost za izradu zajednikog Plana
upravljanja slivom rijeke Save (Sava RBM Plan). Kao prvi korak u izradi Sava RBM Plana, uraena
je Analiza sliva rijeke Save, koja sadri karakterizaciju sliva rijeke Save u smislu opih karakteristika
sliva (povrina sliva, udjeli zemalja, reljef i topografija, pokrivenost/koritenje zemljita, klima,
ravnotea voda), kvalitete vode, koliina vode i gospodarska pitanja. U Analizi su takoer obraena
i pitanja zatite od poplava i reima plovidbe.
Ova publikacija predstavlja saetak Izvjea o Analizi sliva rijeke Save, koje oslikava glavne nalaze
i nedostatke prepoznate u Analizi.

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

2. OSNOVNE INJENICE O SLIVU RIJEKE SAVE

Sliv rijeke Save je najvei sliv jugoistone Europe, ukupne povrine od priblino 97.713,20 km2 i
predstavlja jedan od najvanijih podslivova u slivnom podruju rijeke Dunav, sa udjelom od 12%.
Povrinu sliva dijeli pet zemalja: Republika Slovenija (SI), Republika Hrvatska (HR), Bosna i
Hercegovina (BA), Republika Crna Gora (ME) i Republika Srbija (RS), dok se zanemariv dio povrine
sliva takoer protee i na Republiku Albaniju (AL).
Broj stanovnika u podruju sliva rijeke Save je priblino 8.176.000, to predstavlja 46% od ukupnog
broja stanovnika navedenih zemalja (bez Albanije i Crne Gore).

Udio zemalja u povrini sliva rijeke Save

Dio teritorija savskih zemalja koji pripada slivu rijeke Save

Ukupna povrina zemlje [km2]
Udio dravnog teritorija u
podruju sliva rijeke Save [%]
Povrina zemlje u podruju sliva
rijeke Save [km2]
Udio sliva rijeke Save [%]

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

SI

HR

BA

RS

ME

AL

20.273

56.542

51.129

88.361

13.812

27.398

52,8

45,2

75,8

17,4

49,6

0,59

11.734,8

25.373,5

38.349,1

15.147,0

6.929,8

179,0

12,01

25,97

39,25

15,50

7,09

0,18

2.1 Reljef i topografija

Teren u podruju sliva rijeke Save je vrlo promjenjiv. On se znaajno mijenja od izvora na zapadu
do svog ua sa Dunavom na istoku.
Gromadne planine (Alpi i Dinaridi) dominiraju gornjim dijelom sliva. U nizvodnim dijelovima
podruja sliva desnih pritoka u srednjem dijelu plovnog puta rijeke Save su takoer gromadna, dok
srednji i nii dio plovnog puta Save obiljeavaju polja i niske planine koje su dio Panonske nizine,
niskog, plodnog poljoprivrednog podruja.
Openito, nadmorska visina sliva rijeke Save varira izmeu priblino 71 m iznad mora na uu
Save u Beogradu (Srbija) i 2.864 m iznad mora (Triglav, Slovenske Alpe). Prosjena nadmorska
visina sliva iznosi 545 m iznad mora.
Sukladno s klasificiranjem FAO, dominantan nagib u podruju sliva je umjereno blag nagib,
srednje vrijednosti 15,8%.

Svojstva reljefa sliva rijeke Save

2.2 Tlo
Sukladno s bazom podataka o vrstama tla (Harmonized World Soil), tlo je najveim dijelom
kambisol (slabo do srednje razvijeno tlo) koje pokriva 46,4% podruja sliva. Drugu vanu grupu
ini luvisol (ilimerizirano tlo, sa podpovrinskom akumulacijom visoko aktivne ilovae i visokog
stupnja zasienosti bazama), leptosol (veoma plitka tla na kamenoj podlozi ili nekonsolidiranom
veoma ljunkovitom materijalu), podzoluvisol/pseudoglejna tla (isprana tla) i fluvisol/fluvijalno tlo
(mlado tlo u aluvijalnim naslagama).

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

2.3 Pokrivenost zemljita/koritenje zemljita u podruju sliva

Pregled pokrivenosti zemljita/koritenja pokazuje da je najvei dio podruja sliva pokriven
umom i polu-prirodnim podrujima (54,71%) te poljoprivrednim povrinama (42,36%).

Distribucija glavnih klasa pokrivenosti zemljita u podruju sliva rijeke Save

(sukladno CLC 2000)

2.4 Klimatski uvjeti

Podruje sliva rijeke Save je smjeteno u irokoj regiji u kojoj prevladava umjerena kontinentalna
klima. Jasno se razlikuju topla i hladna sezona. Zima moe biti otra s obilnim snjenim padavinama,
dok je ljeto toplo i dugo.
Klimatski uvjeti u podruju sliva se mogu klasificirati u tri opa tipa:
Alpska klima (gornji dio sliva rijeke Save);
Umjerena kontinentalna klima (podruja desnih pritoka);
Umjerena kontinentalna (srednje-Europska) klima (podruje lijevih pritoka koje pripada
panonskom bazenu).
Prosjena godinja temperatura za cijelo podruje sliva rijeke Save je otprilike 9,5C. Srednja
mjesena temperatura u sijenju se sputa na oko -1,5C, dok u srpnju moe dostii skoro 20C.
Obim i godinja distribucija padavina su razliiti unutar podruja sliva. Prosjena godinja
koliina kinih padavina u podruju sliva rijeke Save se procjenjuje na otprilike 1.100 mm.
Prosjena evapotranspiracija za cijelo podruje sliva iznosi otprilike 530 mm/godinje.

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

2.5 Ravnotea voda

Hidroloka ravnotea, tj. dotjecanje /input i otjecanje/output vode na promatranom podruju,
ovisi uglavnom o klimatskim uvjetima i fizikim karakteristikama slivova. Prostorna distribucija
hidroloke ravnotee je heterogena. Dugorona prosjena godinja koliina padavina se kree u
rasponu od 600 mm do 2.300 mm. Najvee koliine padavina su zabiljeene u gornjim dijelovima
sliva rijeka Kupe, Pive, Tare, Une, Vrbasa i Drine. Podruja s najmanjom koliinom padavina, pored
spomenutih, nalaze se u Slavoniji i Semberiji.
Prostorna distribucija specifinog prosjenog protoka po jedinici povrine sliva u velikoj mjeri
prati model prostorne distribucije koliine padavina. Ova vrijednost varira od 150 mm/godinje
(ispod 5 l/s/km2) do 1.200 mm/godinje (skoro 40 l/s/km2). Najnii prinosi vode su u slivovima
rijeka Bosut i Kolubara, kao i du donjih dijelova slivova pritoka rijeke Save (Posavina, Semberija
i Mava). Gornje slivove rijeke Save u Sloveniji i njenih pritoka (Kupe, Une, Vrbasa, Bosne, Pive i
Tare) karakterizira visok prinos vode.
Prostorna distribucija evapotranspiracije je takoer heterogena. Dugorona evapotranspiracija
se kree u rasponu od 320 do 620 mm/godinje. Najvie vrijednosti se javljaju u sredinjoj Posavini i
slivovima rijeka Lonje, Ilove i Kupe. Najnie vrijednosti evapotranspiracije su zabiljeene u gornjim
dijelovima slivova Drine, Bosne i Vrbasa. Podruja sa relativno niskom evapotranspiracijom su u
Sloveniji, kao i u gornjim slivovima Kupe i Une.

Komparativne karte srednje godinje koliine padavina i protoka (studija 1969. 2006.)

2.6 Opis rijeke Save i njenih glavnih pritoka

Rijeka Sava nastaje iz dvije planinske rijeke: Save Dolinke i Save Bohinjke. Od njihovog spajanja,
u blizini Radovljice, pa sve do utjecanja u Dunav u Beogradu (Srbija), duina rijeke Save iznosi 945
km, dok zajedno sa svojim duim izvornim krakom, Savom Dolinkom, njena ukupna duina iznosi
990 km.
Prosjean proticaj na uu u Beogradu (Srbija) je 1.700 m3/s.

10

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

Hidrografska mrea u slivu je veoma razvijena. Najvanije pritoke u gornjem slivu rijeke Save su:
Kokra, Kamnika Bistrica i Savinja (s lijeve strane) i Sora, Ljubljanica i Krka (s desne strane).
U svom srednjem i donjem toku, rijeka Sava poinje krivudati i zajedno sa donjim dijelovima
bosanskih vodnih tokova stvara ogromna plavna podruja.
Zajedniko svojstvo skoro svih desnih pritoka rijeke Save je njihovo bujino ponaanje, posebito
u njihovim gornjim tokovima (Una i Drina). Rijeka Una je poznata po nekoliko vodopada. Kako
se pribliava svom uu, Una postaje blaga i spora. Dalje nizvodno, u rijeku Savu utjee nekoliko
desnih pritoka koje se slivaju iz sredinjeg i sjevernog dijela Bosne i Hercegovine. Meu njima su
najznaajnije Vrbas, Ukrina, Bosna, Brka i Tinja. Rijeke Vrbas i Bosna su rijeke srednje veliine, iji
slivovi duboko prodiru u sredinji dio Bosne i Hercegovine. Svaka od njih takoer ima po nekoliko
planinskih pritoka.
Rijeka Drina je najvea i najvanija od svih pritoka Save. Njen sliv se protee u etiri drave: Crnu
Goru, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i veoma malim dijelom u Albaniju.
Dalje nizvodno, rijeka Save u blizini Beograda prima jo dvije vane pritoke s desne strane:
Kolubaru i Topider.

Hidrografska mrea sliva rijeke Save rijeke obuhvaene analizom

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

11

Dogovorena lista rijeka u podruju rijeke Save koje su obuhvaene u Izvjeu o

Analizi sliva rijeke Save
Pritoke
Rijeka

(l-lijeva;
d-desna)

Red
pritoka

Sava
Ljubljanica
Savinja
Krka
Sotla/Sutla
Krapina
Kupa/Kolpa
Dobra
Korana
Glina
Lonja
esma
Glogovnica
Ilova (Trebe)
Una
Sana
Vrbas
Pliva
Orljava
Ukrina
Bosna
Lava
Krivaja
Sprea
Tinja
Drina
Piva
Tara
ehotina
Praa
Lim
Uvac
Drinjaa
Bosut
Kolubara

12

d
l
d
l
l
d
d
d
d
l
l
d
l
d
d
d
l
l
d
d
l
d
d
d
d
l
d
d
l
d
d
l
l
d

1
1
1
1
1
1
2
2
2
1
2
3
1
1
2
1
2
1
1
1
2
2
2
1
1
2
2
2
2
2
3
1
1
1

Povrina sliva
[km2]

Duina
rijeke [km]

97.713,2

944,7

1.860,0
1.849,0
2.247,0
584,3
1.237,0
10.225,6
1.428,0
2.301,5
1.427,1
4.259,0
3.253,0
1.302,0
1.796,0
9.828,9
4.252,7
6.273,8
1.325,7
1.618,0
1.504,0
10.809,8
958,1
1.494,5
1.948,0
904,0
20.319,9
1.784,0
2.006,0
1.237,0
1.018,5
5.967,7
1.596,3
1.090,6
2.943,1
3.638,4

41,0
93,9
94,6
88,6
66,9
297,4
104,2
138,6
112,2
49,1
105,7
64,5
104,6
214,6
141,9
249,7
26,8
87,6
80,7
281,6
56,6
73,5
138,8
99,4
346,0

125,0
55,0
193,0
114,5
87,5
186,0
86,6

Drave sliva/podsliva
SI, HR, BA, RS,
ME, AL
SI
SI
SI
SI, HR
HR
HR, SI, BA
HR
HR, BA
HR, BA
HR
HR
HR
HR
BA, HR
BA
BA
BA
HR
BA
BA
BA
BA
BA
BA
ME, AL, BA, RS
ME
ME, BA
ME, BA
BA
AL, ME, RS, BA
RS, BA
BA
HR, RS
RS

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

2.7 Ramsarska podruja

Sliv rijeke Save je veoma znaajan zbog svoje izvanredne raznolikosti krajolika i biodiverziteta.
U njenom slivu se nalaze najvea cjelina aluvijalnih movara i velika ravniarska umska podruja.
Rijeka Sava je primjer rijeke s jo uvijek netaknutim plavnim podrujima, koja ublaavaju poplave i
podravaju biodiverzitet u istim.
Zbog ekoloke i kulturalne vrijednosti movara, pribrene zemlje su odredile est podruja u
slivu rijeke Save, u skladu s Konvencijom o movarama od meunarodnog znaaja naroito kao
stanita vodotoka, ili takozvanom Ramsarskom konvencijom. Ova znaajna podruja su: Bardaa
(BA), Lonjsko polje i Crna Mlaka (HR), Obedska Bara i Zasavica (RS) i Cerkniko jezero (SI).

Lokacije Ramsarskih podruja u slivu rijeke Save

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

13

3. KARAKTERIZACIJA POVRINSKIH VODENIH CJELINA

3.1 Tipologija i referentni uvjeti povrinskih vodenih cjelina
Sukladno odredbama Okvirne direktive EU o vodama, zemlje su izvrile diferencijaciju relevantnih
povrinskih vodenih cjelina unutar podruja rijenog sliva, prema tipovima. Sve pribrene zemlje
rijeke Save primjenjuju obvezatne imbenike (nadmorsku visinu, zemljopisnu irinu, zemljopisnu
duinu, geologiju, veliinu) prema Sustavu B, Dodatak II Okvirne direktive EU o vodama, pod tokom
1.2.1. Kao neobvezatan imbenik koji se odnosi na tipologiju rijeka, zemlje su uvele srednji sastav
supstrata. Kao dodatne neobvezatne imbenike, Hrvatska je uvela brzinu protoka, dok je Slovenija
uvela neke druge specifine imbenike kao to su hidrologija, utjecaj krakih izvora, utjecaj otjecanja
jezera, utjecaj limnokrenih izvora. Sve zajedno, ovo je do sada rezultiralo sa 60 razliitih tipova rijeka
u podruju sliva rijeke Save (bez Crne Gore).
Tipovi vodenih cjelina u podruju sliva rijeke Save su uglavnom distribuirani u ekoregiji 5
(Dinarski zapadni Balkan), veoma mali broj njih je distribuiran u ekoregiji 11 (Panonska nizina) i
ekoregiji 4 (Alpe). Nadmorske visine variraju u rasponu od 200 do 800 m iznad mora. Veina pritoka
su velike rijeke. Veina glavnih pritoka su silikatne i krenjake, a samo mali broj njih su mjeovite
i organske.

3.2 Identifikacija rijenih vodenih cjelina

Sukladno odredbama Okvirne direktive EU o vodama, savske zemlje su prepoznale 26 vodenih
cjelina za rijeku Savu i 118 vodenih cjelina za njene pritoke.

3.3 Akumulacije u slivu rijeke Save

Zemlje su identificirale 21 akumulaciju ije su zapremine iznad 5 milijuna m3. Najvea akumulacija
u podruju sliva je Mratinje, koja se nalazi na rijeci Pivi u Crnoj Gori. Veina akumulacija se koristi
u svrhu proizvodnje elektrine struje, a neke od njih se koriste za zatitu od poplava, za opskrbu
pitkom i industrijskom vodom, te za navodnjavanje.

3.4 Identifikacija znaajnih pritisaka

Neophodnost analize pritisaka i utjecaja je definirana u lanku 5. Okvirne direktive EU o vodama.
U ovom kontekstu, pritisak predstavlja svaki antropogeni utjecaj na prirodne uvjete rijeke, jezera i
podzemne vode, dok znaajan pritisak znai postojanje potencijala koji moe prouzroiti vie od
marginalnog, najmanje lokalnog (mjerljivog) efekta na rijeku, jezero ili podzemnu vodenu cjelinu,
bez obzira na detaljna svojstva, veliinu i tipologiju promatrane vodene cjeline.
Zbroj efekata tlaka je rezultat simultane aktivnosti razliitih kategorija tlaka i intenziteta njihovog
utjecaja na promjene u vodenoj cjelini, koje takoer zavise o dinamici u vodenoj cjelini.
Pokretake sile koje su u vezi s tipovima naselja, industrijom, poljoprivredom i upravljanjem
otpadom su razmatrane kao kljuni elementi koji vre ili bi mogli izvriti znaajan pritisak na
povrinske vodene cjeline.
Znaajni izvori zagaenja su aglomeracije naselja iji je populacioni ekvivalent iznad 2.000 i
industrija bez tretiranja otpadnih voda.
Sukladno popisu koji se temelji na populacionom ekvivalentu (PE) ukupno optereenje otpadnih
voda iz opinskih izvora je gotovo 5.450.000 PE. Ono predstavlja ukupnu vrijednost od skoro 72.000
t/godinje bioloki potrebnog kisika (BOD), 156.000 t/godinje kemijski potrebnog kisika (COD),
13.000 t/godinje N-tot i vie od 3.000 t/godinje P-tot.
Naalost, ne postoje ili je dostupan tek mali broj podataka o zagaenju opasnim tvarima i
zagaenju nutrijentima, posebito iz difuznih izvora zagaenja (npr. poljoprivrede).
14

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

Identifikacija bitnih hidromorfolokih alteracija

U slivu rijeke Save identificirane su tri hidromorfoloke komponente pritiska:
Prekid u kontinuitetu rijeke i stanita (longitudinalni i lateralni);
Odvajanje susjednih movarnih podruja/poplavnih podruja,
Hidroloke alteracije.

Longitudinalni kontinuitet i ometanje stanita

Pet postojeih brana hidroelektrana u Sloveniji (Moste, Mavie, Medvode, Vrhovo i Botanj)
prekidaju tok rijeke Save. Znaajan broj hidroelektrana se takoer nalazi u podslivu rijeke Drine
(Viegrad (BA), Bajina Bata i Zvornik (RS)) i na rijekama Lim i Uvac u Srbiji kao i rijekama
Piva (Mratinje) i ehotina (Otilovii) u Crnoj Gori. Trinaest struktura je smjeteno na pritonim
jedinicama u Sloveniji. U Hrvatskoj se jedna brana nalazi na rijeci Kupi (Ozalj). Dvije brane na rijeci
Vrbas se nalaze u Bosni i Hercegovini. Jedan greben na rijeci Kolubari takoer predstavlja prekid
kontinuiteta rijeke, a jedna brana je smjetena na rijeci Bosut.

Prekid lateralne povezanosti

Prekidi lateralne povezanosti su prikazani odvojenim movarama i nekadanjim poplavnim
podrujima.
Glavni uzroci smanjivanja movarnih podruja su proireno koritenje u poljoprivredne svrhe i
regulaciju rijeka, uglavnom radi kontrole poplava. U velikim dolinama nieg srednjeg i nieg toka
rijeke Save, izgradnja pojaanih sustava zatite od poplava i mrea za isuivanje utjecale su na gubitak
movarnog zemljita.

Hidroloke alteracije
Prikupljanje hidroenergije, poljoprivreda i industrija mogu se identificirati kao osnovni pokretai
koji uzrokuju hidroloke alteracije u slivu rijeke Save. Vaenje vode iz rijeka se podudara sa razliitim
antropogenim svrhama i koritenjem. Slovenija je prijavila 18 hidrolokih alteracija koje su utjecale
na 14 vodenih cjelina rijeke Save i njenih pritoka. Postoji 8 hidrolokih alteracija u RS jedna u rijeci
Savi (zatvarenje rezervoarom HE erdap I) i ostale na pritokama.

Budui infrastrukturalni projekti

Pored sadanje degradacije rijeke Save i njenih pritoka, koja je prouzroena hidromorfolokim
alteracijama, u razlitim fazama planiranja i priprema je i niz buduih infrastrukturalnih projekata,
to moe prouzroiti znaajan hidromorfoloki pritisak na status rijeke.
U Sloveniji su planirane dvije brane ija je osnovna svrha hidroenergetska proizvodnja na rijeci
Savi (Breice i Mokrice), a takoer i zatita od poplava.
Trenutno nema slubenih planova za naredne infrastrukturalne projekte u Hrvatskoj.
Doneena je odluka o izgradnji 4 hidroelektrane na Bosni, Drini, Uncu i Vrbasu u Bosni i
Hercegovini u narednih 5 do 6 godina. Oko 10 hidroelektrana je planirano i smatra se osnovnim
A prioritetom (Sana, Bosna, Vrbas, Drina, Una, Biotica Krivaja i Ugar) i 7 projekata je planirano
kao sekundarni ili B prioritet. U isto vrijeme, izdane su i koncesije za 201.-u malu hidroelektranu
u Federaciji BA.

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

15

U Republici Srpskoj planirana je izgradnja 3 hidroelektrane u gornjem toku rijeke Drine i jedna
na rijeci Lim. Planovi i skice obuhvaaju dvije hidorelektrane u srednjem toku rijeke Vrbas. Koncesije
su izdane za 7 planiranih hidroelektrana na rijeci Bosni.
Iako ne postoje slubene informacije o buduim projektima u RS, izuzetan ali neiskoriten
hidro potencijal na rijeci Drini je demonstriran zajedno sa injenicom da budui razvoj ovisi o
harmonizaciji interesa razliitih interesnih strana.
Pitanja plovidbe obuhvaaju rehabilitaciju plovnog puta rijeke Save. Ovu aktivnost je Meunarodna
komisija za sliv rijeke Save (ISRBC) ocijenila kao prioritet i studija izvodljivosti je izraena 2008.
godine. Koriten je multifunkcionalni pristup, uzimajui u obzir ne samo promet nego i zabavu,
rekreaciju, upravljanje vodama i ivotnu sredinu. Izvedene su osnovne analize za procjenu utjecaja
na ivotnu sredinu, ukljuujui prijedloge mjera zatite ivotne sredine, program nadgledanja zatite
ivotne sredine i evaluacija trokova zatite ivotne sredine.

3.5 Identifikacija umjetnih vodenih cjelina (AWBs)

Sukladno lanku 2.(8) Europske okvirne direktive EU o vodama (WFD), Umjetna vodena cjelina
predstavlja cjelinu povrinskih voda koja je nastala kao rezultat ljudskog djelovanja.
Samo su Bosna i Hercegovina i Slovenija prijavile postojanje umjetnih vodenih cjelina. Umjetne
vodene cjeline u Bosni i Hercegovini su Drina-Dasnica, ulazni tunel od rezervoara do hidroelektrane
Jajce i sustav kanala u donjem toku rijeke Vrbas. U Sloveniji, umjetne vodene cjeline su Gruberov
kanal i Velenjsko jezero.

3.6 Identifikacija jako promijenjenih vodenih cjelina (HMWBs)

Sukladno lanku 2.(9) Okvirne direktive EU o vodama, Jako promijenjene vodene cjeline
predstavljaju tijela povrinskih voda koja su, kao rezultat fizikih promjena nastalih ljudskom
aktivnou, bitno izmjenjena, kako su odredile zemlje lanice sukladno odredbama Dodatka II.
Jako promijenjene vodene cjeline su privremeno identificirale savske zemlje. Ukupna duina i broj
jako promijenjenih vodenih cjelina na rijeci Savi prikazani su u slijedeim tabelama i brojkama:

Duina i broj jako promijenjenih vodenih cjelina na rijeci Savi

Ukupna
duina

Duina jako
promijenjenih
vodenih cjelina

Postotak
ukupne duine

km

km

BA

338,8

338,8

100,00

100,00

HR

512

498

97,27

87,50

RS

210

104,4

49,71

33,33

SI

220,76

40,93

18,54

12

25,00

Drava

16

Ukupan broj
vodenih cjelina

Broj jako
promijenjenih
vodenih cjelina

Postotak
vodenih
cjelina
%

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

duina (km)

ukupna duina
duina HMWB

drava

Odnos izmeu ukupne duine vodenih cjelina i duine jako promijenjenih vodenih cjelina na rijeci
Savi

Duina i broj jako promijenjenih vodenih cjelina na pritokama rijeke Save

Drava
BA
HR
RS
SI

Ukupna
duina

Duina jako
Postotak ukupne
promijenjenih
duine
vodenih cjelina

km

km

1432
1460
570,8
437,1

807
436,4
146,3
4,60

56,38
29,89
25,63
1,05

Ukupan broj
vodenih cjelina
38
43
22
14

duina (km)

Broj jako
promijenjenih
vodenih cjelina
19
10
7
1

Postotak
vodenih
cjelina
%
50,00
23,26
31,82
7,14

ukupna duina
duina HMWB

drava

Odnos izmeu ukupne duine vodenih cjelina i duine jako promijenjenih vodenih cjelina
na pritokama rijeke Save

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

17

Broj vodenih cjelina

Osnovni korisnici/pokretai koji utjeu na privremene, jako promijenjene vodene cjeline u slivu
rijeke Save su hidroenergija, plovidba, zatita od poplava i urbanizacija, a prikazani su slijedeim
brojkama:

Hidroenergija

Plovidba
Zatita od poplava
Urbanizacija
Pokretai

Broj vodenih cjelina

Glavni korisnici/pokretai koji utjeu na jako promijenjene vodene cjeline na rijeci Savi

Hidroenergija

Plovidba
Zatita od poplava
Urbanizacija
Pokretai

Glavni korisnici/pokretai koji utjeu na jako promijenjene vodene cjeline

na pritokama rijeke Save
18

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

Broj vodenih cjelina

Znaajne fizike promjene koje utjeu na privremene jako promijenjena vodene cjeline u slivu
rijeke Save su nasipi/brane, kanaliziranje/jaanje i osnaivanje obale. To je prikazano slijedeim
brojkama:

Nasipi/brane
Kanali/jaanje
Jaanje obale
Pritisci

Broj vodenih cjelina

Fizike promjene koje utjeu na jako promijenjene vodene cjeline na rijeci Savi

Nasipi/brane
Kanali/jaanje
Jaanje obale
Pritisci

Fizike alteracije koje utjeu na jako promijenjene vodene cjeline na pritokama rijeke Save

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

19

Broj vodenih cjelina

Osnovni razlozi za procjenu rizika u vezi modificiranih vodenih cjelina, uzetih u razmatranje
temeljem strune procjene, su neprohodne prepreke, promjena vodne kategorije, zatvaranje sa
znatnim smanjenjem vodenog toka, prekid lateralne povezanosti i ostalo.

Neprohodne
prepreke

Promjena
kategorije

Zatvaranje
znaajnim
smanjenjem
vodenog toka

Prekid
lateralne
povezanosti

Ostalo

Razlozi

Broj vodenih cjelina

Razlozi za procjenu rizika kod jako promijenjenih vodenih cjelina na rijeci Savi

Neprohodne
prepreke

Promjena
kategorije

Zatvaranje
znaajnim
smanjenjem
vodenog toka

Razlozi

Prekid
lateralne
povezanosti

Promijenjen
protok
(efekt
uzrokovan
fluktuacijom
protoka
vode)

Razlozi za procjenu rizika kod jako promijenjenih vodenih cjelina na pritokama rijeke Save
20

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

3.7 Procjena rizika povrinskih vodenih cjelina

Procjena rizika vjerojatnosti da povrinske vodene cjeline nee ispuniti standarde kvalitete okolia
koji su postavljeni za vodene cjeline i definirani u lanku 4. Okvirne direktive EU o vodama za rijeku
Savu i njene pritoke je osigurana za Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju na osnovu prikupljenih podataka.
Procjena rizika za Bosnu i Hercegovinu nije jo izraena.
Rezultati procjene rizika za povrinska vodene cjeline su prikazani dolje navedenim podacima:

63.46
7%

92.82
10%

At riskPod rizikom
Possibly
at risk
Mogue
pod rizikom
Not atNije
risk
pod rizikom

785.48
83%

Status procjene rizika za vodene cjeline na rijeci Savi

805.04
33%

996.55
41%

Pod rizikom
Mogue pod rizikom
Nije pod rizikom

626.74
26%

Status procjene rizika za vodene cjeline na pritokama rijeke Save

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

21

3.8 Nadgledanje kvalitete vode u povrinskim vodama

Ukupan broj stanica za nadgledanje kvalitete u slivu rijeke Save, gdje se mjere fiziki i organski
parametri, zatim hranjive tvari, teki metali i mikrobioloki parametri, je 90.
Distribucija stanica za nadgledanje kvalitete vode i parametara kvalitete vode je navedena u dolje
prikazanoj slici:

Br

Ukupno
Fiziki
Organsko
Hranjive tvari
Teki metali
Mikrobioloki

Mjereni parametri u stanicama za nadgledanje kvalitete vode u slivu rijeke Save

U cilju doprinosa implementaciji Konvencije o suradnji za zatitu i odrivo koritenje rijeke
Dunava (DRPC), Stranke Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save FASRB-a, surauju u polju
monitoringa i procjene radi:
Harmonizacije ili usporedbe metoda za monitoring i procjenu,
Razvoja usklaenih ili zajednikih sustava nadgledanja,
Razvoja i implementacije zajednikih programa za nadgledanje.
Uspostavljena je Meunacionalna mrea za monitoring TNMN za implementaciju Konvencije o
suradnji za zatitu i odrivo koritenje rijeke Dunava DRPC, koja se oslanja na nacionalne mree
za monitoring povrinskih voda.
Dvanaest (12) TNMN stanica radi u slivu rijeke Save, a meu njima 9 stanica na rijeci Savi
(Jesenice-SI, Jesenice-HR, Jasenovac-HR, Jasenovac-BA, upanja-HR, Jamena-RS, Sremska
Mitrovica-RS, abac-RS, Ostrunica-RS) i 3 stanice na glavnim pritokama Save (Modria-BA-rijeka
Bosna, Kozarska Dubica-BA-Una , Razboj-BA-Vrbas , Badovinci-RS-Drina)

Lokacija TNMN stanica za nadgledanje na rijeci Savi

22

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

4. ODREIVANJE SVOJSTAVA
PODZEMNIH VODENIH CJELINA
Sukladno lanku 2. Okvirne direktive EU o vodama, podzemne vode su sve vode ispod povrine
zemlje u zasienoj zoni i u direktnom kontaktu sa zemljom ili dubljim slojevima zemlje. Stranke
Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save izvode prvobitnu karakterizaciju podzemnih cjelina, kako
bi procijenili njihovo koritenje i koji je stupanj rizika da nee ispuniti standarde za svaku podzemnu
cjelinu sukladno lanku 4. U slivu rijeke Save prijavljene su 42 vane podzemne cjeline.
Nacionalni presjek podzemnih vodenih cjelina prema veliini i broju je dat u sljedeem prikazu:

SI
8,943
29%

BA
12,775
41%

RS
6,594
21%

HR
2,735
9%

Repatrijacija podzemnih cjelina prema veliini izraenoj u km2

SI; 5
RS; 4

BA; 22

HR; 11

Repatrijacija podzemnih cjelina prema broju podzemnih vodenih cjelina

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

23

4.1 Procjena rizika podzemnih vodenih cjelina

Drave su implementirale procjenu rizika statusa kvalitete (kemijski) i statusa kvantitete za sve
vane podzemne vodene cjeline u slivu rijeke Save, osim za cjeline koja se nalaze u BA.
Sljedea slika prikazuje status procjene rizika podzemnih vodenih cjelina u slivu rijeke Save, a
odnosi se na kvantitetu i kvalitetu.
Da
4.264
14%
Mogue
1.594
5%

24.969
81%
Ne

Procjena rizika statusa kvalitete (kemijski) za vanije podzemne vodene cjeline u slivu rijeke Save
Da

Mogue

Ne

Procjena rizika u vezi statusa kvantitete za vanije podzemne vodene cjeline u slivu Rijeke Save

4.2 Nadgledanje podzemnih voda

Br

Prema podacima nacionalne monitoring mree, postoji 17 stanica za nadgledanje podzemnih

voda (dostupni su samo podaci za HR i RS) na glavnim podzemnim vodenim cjelinama u slivu
rijeke Save.

Monitoring stanice za glavne podzemne vodene cjeline u slivu rijeke Save

24

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

5. KORITENJE VODA I ZAHTJEVI

Openito, koritenje vode se odnosi na koritenje vode u domainstvima, industriji, poljoprivredi,
za proizvodnju energije, zatitu ivotne sredine, itd. ukljuujui i koritenje u svrhu ribolova,
rekreacije, prometa, itd.
Pregled razliitih naina koritenja voda u slivu rijeke Sava je prikazan na slijedeoj slici.

66.9%

0.6%

Snabdjevanje javnom vodom

Industrija
Termoelektrane
Navodnjavanje
Ostale poljoprivredne namjene

10.6%
5.9%

16.0%

Procjena ukupnog koritenja voda u slivu rijeke Save

Ukupno godinje koritenje voda u slivu rijeke Save je procjenjeno na oko 4,8 milijardi m3/
godinje. Ukupno godinje koritenje voda za javno snabdjevanje je oko 783 milijuna m3/godinje.
Ukupno godinje koritenje voda za industriju sa odvojenim vodenim izvorima je oko 289 milijuna
m3/godinje.
Hlaenje elektrana predstavlja glavno koritenje voda u slivu rijeke Save oko 3,3 milijarde m3/
godinje. Glavne elektrane u slivu rijeke Save su: Krko NPP, Obrenovac 1 and 2 TPP, Nikola Tesla
A TPP, itd.
Ukupno godinje koritenje vode za navodnjavanje u slivu rijeke Save je manje od 30 milijuna m3
zbog neadekvatnog statusa poljoprivrede u slivu.
Koritenje voda za ostale poljoprivredne namjene (npr. uzgoj ribe, stoarstvo ili druge svrhe) je
relativno veliko, ali se uglavnom voda koristi za uzgoj ribe i nepotroako koritenje.
Postoji 18 hidroelektrana u slivu rijeke Save s kapacitetom veim od 10 MW. Veina postrojenja
u Sloveniji je smjetana na rijeci Savi, dok su u ostalim pribrenim dravama smjetena na glavnim
pritokama (Drina, Vrbas, itd). Postoji veliki broj malih i mikro hidroelektrana u Sloveniji. Ukupan
kapacitet u ovim elektranama je 41.542 MW, s godinjom proizvodnjom od 2.497 GWh/godinje.
Koritenje voda za plovidbu se moe gledati iz perspektive minimalnog toka koji je potreban za
plovidbu u razliitim dijelovima rijeke Save.

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

25

Na osnovu postojeih nacionalnih planova, pokuaj procjene budue potranje za vodom za 2015.
godinu je napravljen za ukupno koritenje vode u slivu rijeke Save. Procjena potranje za vodom je
prikazna na slijedeoj slici.

69.2%
69.2%

2.6%
Snabdjevanje javnom vodom
Industrija
Termoelektrane
Navodnjavanje
Ostale poljoprivredne namjene
8.4%

4.8%

15.1%

Procjena ukupne potranje za vodom izmeu korisnika voda za 2015. u slivu rijeke Save
Treba napomenuti da postoji nizak stupanj povjerenja u ove analize, zbog injenice koja je ve
navedena u prethodnom poglavlju, ali isto tako i zbog injenice da su navedene pretpostavke, koje su
dane u uvjetima u kojima se dogaaju brze promjene u politikim i ekonomskim sustavima, veoma
problematine. Neke od zemalja ili odreene regije nisu bile u mogunosti uiniti ovu analizu.
Kao zakljuak analize o potrebama u slivu rijeke Save i bez obzira na injenicu da nije dostupno
dovoljno podataka za analizu, moe se zakljuiti da se oekuje da se koritenje voda ne moe smatrati
jednako znaajnim kao i pitanje upravljanja vodama u slivu rijeke Save do 2015. godine.
Nove hidroelektrane su planirane u Sloveniji na rijeci Savi i u Bosni i Hercegovini, na pritokama
rijeke Save. Planirano budue poveanje u kapacitetima hidroenergije je skoro 450 MW, sa planiranom
godinjom potronjom koja je vea od 1.500 GWh/godinje.

26

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

6. EKONOMSKA ANALIZA KORITENJA VODA

U SLIVU RIJEKE SAVE
Okvirna direktiva EU o vodama u okviru lanka 5. i Dodatka III propisuje ekonomsku analizu
koritenja voda prikazujui osnovna ekonomska obiljeja i znaaj voda te na taj nain i kapacitet
razliitih ekonomskih sektora.
Broj stanovnitva koje ivi u podruju sliva rijeke Save iznosi 8.176.000, to predstavlja 46%
ukupnog stanovnitva u svim zemljama. Stanovnitvo u slivu rijeke Save u BA ini 75% ukupnog
stanovnitva te zemlje, a u Hrvatskoj je taj postotak 50%, u Srbiji 25% i Sloveniji 61%.
Ekonomske aktivnosti u slivu rijeke Save zapoljavaju vie od 2.379.000 osoba. To je 29% ukupnog
stanovnitva koje ivi u slivu rijeke Save i 45% svih zaposlenih u ovim zemljama.

Stanovnitvo i broj zaposlenih u slivu rijeke Save po dravi (u 1.000-ama)

Drava

Ukupan broj
stanovnika u
dravi

BA
HR
RS
SI
Ukupno

Stanovnitvo
u slivu rijeke
Save

Udio ukupnog
stanovnitva

2.882
2.210
1.854
1.230
8.176

75
50
25
61
46

3.843
4.442
7.441
2.003
17.729

(%)

Zaposleni u
cijeloj zemlji
811
1.496
2.069
921
5.297

Zaposleni u
slivu rijeke
Save
608
781
397
593
2.379

Udio
zaposlenih u
cijeloj dravi
(%)
75
52
19
64
45

Broj zaposlenih (u 1000-ama)

to se tie zapoljavanja, industrije i ostalih aktivnosti u sektoru (izgradnja, veleprodaja, i

maloprodaja, hoteli, restorani, promet, skladitenje i komunikacije, financijsko posredovanje,
nekretnine, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti) ostaju najvei proizvoai radnih mjesta. 31% od
ukupnog broja svih zaposlenih u podruju sliva rijeke Save radi u sektoru ostalih aktivnosti, 27%
radi u industrijskom sektoru, 29% radi u javnom sektoru, 12% radi u poljoprivredi i 1% radi u
energetskom sektoru.

BiH
Hrvatska
Srbija
BiH
Slovenija
Hrvatska
Srbija
Slovenija

Poljoprivreda

Industrija

Energija
Sektori

Ostale aktivnosti

Javne usluge

Broj zaposlenih u slivu rijeke Save po sektoru i dravama (izraeno u 1.000-ama)

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

27

Ukupna bruto dodatna vrijednost sliva rijeke Save iznosi 40.039 milijuna eura. Doprinos
ekonomskih sektora bruto dodatnoj vrijednosti je prikazan na slijedeoj slici:
17%
6%
Poljoprivreda
Industrija
Energija

22%

Ostale aktivnosti
Javni sektor
4%

51%

Glavne ekonomske aktivnosti u slivu rijeke Save - bruto dodatna vrijednost (2005.)
Udio u bruto domaem proizvodu (BDP) u slivu rijeke Save dostie bitnih 53% ukupnog bruto
domaeg proizvoda svih zemalja. Slijedea tabela pokazuje bruto domai proizvod svake zemlje
zasebno.

BDP i BDP po glavi stanovnika sliva rijeke Save i svake drave

Drava

BDP za cijelu
dravu

BDP u slivu
rijeke Save

Udio svih drava

BDP

(milijun EUR)

(milijun EUR)

(%)

BDP po glavi
stanovnika za
cijelu zemlju
(EUR/po glavi
stanovnika)

BDP po glavi
stanovnika u
slivu rijeke Save
(EUR/po glavi
stanovnika )

BA

8.654

6.490

75

2.252

2.252

HR

31.255

17.212

55

7.036

7.788

RS

20.358

3.913

19

2.736

2.110

SI

28.704

19.331

67

14.328

15.711

Ukupno

88.971

46.946

53

5.018

5.742

Broj zaposlenih (u 1000-ama)

Mjera ope produktivnosti svakog analiziranog sektora, bruto dodatna vrijednost/varijabla po

zaposlenoj osobi je izraunata i prikazana na slijedeoj slici. Postie veu vrijednost u energetskom
sektoru (naroito u Sloveniji), daleko vie od vrijednosti koja se postie u podruju javnih usluga i
poljoprivrednom sektoru.

BiH
Hrvatska
Srbija
Slovenija

Poljoprivreda

Industrija

Energija

Ostale aktivnosti

Javne usluge

Sektori

Produktivnost prema ekonomskim aktivnostima u slivu rijeke Save

28

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

7. PITANJA PLOVIDBE
Rijeka Sava je smjetena na krianju pravaca istok-zapad i sjever-jug osnovne prometne mree
Jugoistone Europe i moe predstavljati dopunu putnim i eljeznikim koridorima, kao i Europskom
plovnom putu sa fokusom na rijeku Dunav. Ekonomski pad 1990-ih je prouzroio i veliko smanjenje
prometa i plovidbe na rijeci Savi i trenutna situacija je takva da se rijeka Sava jedva koristi za rijeni
promet.
Sukladno Okvirnom sporazumu o slivu rijeke Save, rijeka Sava i njene pritoke su otvorene za
meunarodnu plovidbu kako slijedi:
Sava
od rkm 0 (Bograd) do rkm 594 (Sisak),
Kolubara
od rkm 0 do rkm 5,
Drina
od rkm 0 do rkm 15,
Bosna
od rkm 0 do rkm 5,
Vrbas
od rkm 0 do rkm 3,
Una
od rkm 0 do rkm 15,
Kupa
od rkm 0 do rkm 5.
Detaljan pregled ukazuje da sada postoji plovni kanal srednje kvalitete na rijeci Savi izmeu Siska
i Beograda i na 5km od rijeke Kupe, ali ukupni plovidbeni uvjeti su loi i nepovoljni uglavnom
zbog:
Ograniene oseke tijekom duih perioda,
Ograniene irine plovnog kanala;
Otrih rijenih okuka koje ograniavaju duinu i irinu brodova i konvoja.
Opi zakljuak je da infrastruktura plovidbe ima nedostatke zbog starosti, slabog odravanja
i nedovrenih radova. Ovakav status ima negativan utjecaj na sigurnost plovidbe i poveava
vjerojatnost nezgoda sa potencijalnim negativnim utjecajem na okoli.
Meunarodna komisija za sliv rijeke Save i drave iz sliva rijeke Save imaju za cilj rehabilitaciju i
razvoj plovnog puta, poboljavajui rijeni plovni put izmeu Beograda i Siska, od 0 rijenih km do
594 rijena km. Nastavak plovnosti uzvodno od Siska je planiran za kasniju fazu sukladno razvoju
ekonomskih i prometnih aktivnosti.
Sukladno tome, Meunarodna komisija za sliv rijeke Save je zavrila Studiju izvedivosti i Projektne
dokumentacije za rehabilitaciju i razvoj prometa i plovidbe na plovnom putu rijeke Save.
Studija izvedivosti je identificirala potrebne radove jaruanja (bagerovanje) na 21 parceli, 20
parcela treba poboljanje krivina, potrebna je rekonstrukcija 3 mosta radi ispunjavanja zahtjeva
Klasa Va sukladno s klasifikacijom plovnog puta Meunarodne komisije za sliv rijeke Save.
Osim osnovnih zahtjeva, slijedei razni radovi znatno poboljavaju stanje uvjeta plovnog puta:

Uklanjanje brodskih olupina ili prepreka (ukupno 3 brodske olupine treba ukloniti);
ienje polja od neeksplodiranih ubojitih sredstava;
Implementacija Rijenih informacijskih servisa;
Usavravanje zimskih luka.

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

29

Zakljueno je da je rehabilitacija i razvoj plovnog puta rijeke Save projekat sa jasnim pozitivnim
drutveno-ekonomskim uinkom i buduim aktivnostima, te se sukladno tome, treba usredotoiti
na uinkovit zavretak studija i dizajna i izvoenje radova na rehabilitaciji plovnog puta.

VISOKI
PRIORITET
HIGH PRIORITY

SREDNJI PRIORITET
MEDIUM
PRIORITY

NISKI PRIORITET
LOW
PRIORITY

STUDY OF CONDITIONS
STUDIJA UVJETA ZA
FOR CONTAINER
PROMET
KONTEJNERA
TRANSPORT

DETAILED
DESIGN
DETALJNA
STUDY
STUDIJA
DIZAJNA

INFRASTRUCTURE
INFRASTRUKTURNI
RAZVOJ
DEVELOPMENT FOR
TRANSPORTA
KONTEJNERA
CONTAINER TRANSPORT

USAVRAVANJE
UPGRADING
TO
VaVa
DOCLASS
KLASE
STUDIJA O
ENVIRONMENTAL
IVOTNOJ
SREDINI
STUDIES
MASTER
MASTERPLAN
PLANFOR
ZA
KORITENJE IVOTNE
ENVIRONMENTAL
USE OF
SREDINE
SAVARIJEKE
RIVERSAVE

ENVIRONMENTAL
USE
RAZVOJ KORITENJA
OKOLIA
DEVELOPMENT
OF SAVA RIVER

MASTERPLAN
PLANFOR
ZA TURIZAM
MASTER
TOURISM
USE
SAVASAVI
RIVER
NAOFRIJECI
TURISTIKI
RAZVOJ U ODABRANIM
REGIJAMA
TOURISM
DEVELOPMENT
IN SELECTED
AREAS OFRIJEKE
SAVA SAVE
RIVER

Toke Opeg akcijskog plana za implementaciju

Rehabilitacija infrastrukture je samo prvi korak u uspostavljanju modernog rijenog prometnog
sektora i u tom smislu slijedee aktivnosti su od posebnog znaaja:
Transpozicija svih EU pravila i propisa za domai promet vodenim putem se ostvaruje to je
prije mogue uz potpunu transparentnost i sukladno principima dobrog upravljanja;
Dalji rad na harmonizaciji pravila i propisa na Europskoj razini;
Razvoj neophodnih strategija za realizaciju programa javne podrke obnovi/stvaranju
konkurentnog sektora rijenog prometa, unutar ogranienja EU propisa o dravnoj
pomoi;
Nakon odreenog vremena, rijeni promet i rijeka Sava postaju dio regionalnog prometnog
sustava i obraa se pozornost na uvoenje modernih tehnika i tehnologija i promet
kontejnera;
Potrebno raditi na jaanju razvoja sektora i modernizaciji meunarodnog skladitenja
i prometa sukladno odrivim i modernim marketinkim kampanjama, kako bi s jedne
strane, privukli privatne investicije, a s druge strane poveali potranju za koritenjem
meunarodnog skladitenja i prometa i
Bit e potrebno kreiranje sveobuhvatnog strunog programa, koji treba razvijati na temelju
mjerila za postojee razine znanja sukladno najboljoj praksi.
Svi potrebni propisi i vodii za ekologiju i planiranje poput direktiva EU i Zajednike izjave za
principe vodia za razvoj domae plovidbe i zatite okolia u slivu rijeke Dunava, imaju za cilj osigurati
upute za donositelje odluka, koji rade u podruju domaeg vodnog prometa i okoline odrivosti, kao
i za upravnike koji pripremaju relevantne planove, programe i projekte za zatitu okolia i plovidbu,
i ispunit e se tijekom slijedeih koraka rehabilitacije i razvoja plovnog puta.
30

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

8. PITANJA UPRAVLJANJA POPLAVAMA

Rijeka Sava, pogotovo u svom srednjem dijelu (od Zagreba do upanje) i donjem dijelu (nizvodno
od upanje), kao i dijelovi nizvodno od pritoka rijeke Save, podlona je poplavama. Poplave se
obino deavaju u proljee nakon to se otopi snijeg i u jesen nakon obilnih kia. iroka poplavna
podruja i prirodna nizinska podruja se ponaaju kao zadrivai i retencije poplavnih valova.
Zatita od poplava u sredinjem i niem slivu rijeke Save se oslanja uglavnom na prirodna
zadravanja i nasipe za zatitu od poplava. Openito, glavni nasipi su kreirani za 100 godinji
povratni period, a u urbanim naseljima za period od 1000 godina. Sustav zatite od poplava na rijeci
Savi je znaajan za rijetko ouvane velike nizinske retencije (Lonjsko polje, Mokro polje, Kupina,
Zelenik i Jantak) koje zajedno sa sustavom pomonih kanala, imaju utjecaj na poplavni reim kako u
Hrvatskoj, tako i u zemljama nizvodno. U isto vrijeme, prirodni park i ramsarsko podruje Lonjsko
Polje, koji pokrivaju povrinu od 500 km2 predstavljaju veliku ekoloku vrijednost, dok Obedska
Bara u Donjoj Posavini predstavlja jedan od najveih prirodnih rezervata za divlje ptice.
Sue su nehomogene u slivu rijeke Save budui da zahvaaju samo odreena podruja. Bez obzira,
u usporedbi sa poplavama, sue imaju veu prostornu pokrivenost koja ukazuje da su prouzroene
globalnim uzrocima i imaju multidimenzionalni karakter, to im daje i vei obim. Veina veih
povijesnih sua u slivu rijeke Save se dogodila 1946., 1947., 1949. i 1950. godine. Zadnja vea sua
se dogodila 1971. godine u gornjem dijelu sliva rijeke Save. Ovo ne znai da od tada nije bilo sua.
Postoji snano uvjerenje da su se veoma ozbiljne sue dogodile u posljednjih dvadeset godina, iako
nije bilo detaljnih analiza od 1974. godine.

Indikativna mapa vanih podruja podlonih poplavama du rijeke Save

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

31

Nakon raspada bive drave ranih 90-ih, gdje su napori usmjeravani na integrirano upravljanje
poplavama u slivu rijeke Save1, upravljanje poplavama se odvijalo na dravnoj razini. Hidrauline
strukture nisu odravane, neke su oteene i monitoring procesi su ometani. Mnoge radove na
rekonstrukciji jo uvijek treba odraditi.
Stranke FASRB-a promoviraju zajedniki pristup upravljanju rizikom od poplava, koordiniranim
planiranjem i aktivnostima unutar sliva rijeke Save i sve lanice ravnopravno sudjeluju u procesu.
Zajednika dugorona strategija za zatitu od poplava u slivu rijeke Save ima jasan cilj- rizik od poplava
svesti na minimum. Kljuni dokument je Protokol o zatiti od poplava za Stranke Okvirnog sporazuma
o slivu rijeke Save koji je potpisan 2010. godine i koji e posluiti kao osnova za zajednike aktivnosti u
slivu rijeke Save. Usvajanjem ovog Protokola, pribrene zemlje su suglasne da e suraivati u razvoju
Plana za upravljanje rizikom za sliv rijeke Save i pri tome uzeti u obzir FASRB, Direktivu 2007/60/
EC i Akcijski program za odrivu zatitu u slivu rijeke Dunav. U procesu poduzimanja preliminarnih
procjena o riziku od poplava i pripremi opasnosti od poplava i mape rizika za poplave, ISRBC e
predstavljati koordinacijsko tijelo za razmjenu podataka izmeu drava. Suradnja e se temeljiti na
zajednikom ili harmoniziranom sustavu za predvianje poplava, alarmnom sustavu upozorenja i
razmjeni informacija. Predviene su mjere za obranu od poplava, uspostavljanje spremnosti i mjere
za ublaavanje meugraninih utjecaja. Zainteresirane strane trebaju se ukljuiti u proces razvoja
Plana upravljanja rizikom od poplava i njegovo auriranje.

Studija o regulaciji i upravljanju rijekom Savom u Jugoslaviji, Polytechna-Hydroprojekt - Carlo Lotti & C., Prag-Rim,
1972.
1

32

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

9. NEDOSTATAK PODATAKA I NEJASNOE

U procesu razvoja Analize sliva rijeke Save, identificirani su nedostaci u podacima i odreene
nejasnoe. Nedostaci i nejasnoe su registrirani uglavnom u odreivanju tipologije i referentnih
uvjeta, u identificiranju pritiska unutar procjene utjecaja i u prelaznim pitanjima. Rjeenja e se nai
za slijedee cikluse upravljanja slivom rijeke.
Tabele sa saetkom nedostataka uoenih u procesu:

Tabelarni pregled nedostataka u podacima i nejasnoe u pogledu povrinskih voda

Disparitet

BA

HR

RS

SI

Nedostatak podataka o monitoringu

kvalitete vode
Nedostatak biolokih monitoring
podataka
Nedostatak podataka o
hidromorfologiji i hidromorfolokim
promjenama
Nedostatak podataka o interakciji
izmeu hidromorfologije i eko
sustava
Neidentificirano ocrtavanje vodenih
cjelina

Na primjer: kraka podruja podzemno

otjecanje nije definirano
Na primjer :

Nema harmonizacije o tipologiji

ocrtavanja vodenih cjelina

Komentari

BA-HR: Sava
BA-RS: Drina
RS-HR: Bosut

Kasni poetak procesa tipologije i

definiranje referentnih uvjeta

Nedostatak podataka za procjenu

utjecaja

Sinergijski efekti razliitog pritiska

nisu jo evaluirani

Temelji se na sadanjoj evaluaciji

kemijskog statusa vode i biota koja nije
usklaena s Okvirnom direktivom EU
o vodama -WFD. Rezultat je trenutnog
znanja i dostupnih podataka

Tabelarni pregled nedostatka podataka i nejasnoa u vezi podzemnih voda

Disparitet
Nedostatak kvalitatativnih
i kvantitativnih podataka o
podzemnim vodama
Nedostatak podataka o sustavima
za snabdjevanje vode za pie i
zatienim zonama
Nedostatak podataka o balansu
podzemnih voda
Nedostatak podatka o povezanosti
podzemnih vodenih cjelina
Nedostatak podataka o utjecaju
razliitih pritisaka na podzemne
vodene cjeline

Analiza sliva rijeke Save- Saetak

BA

HR

RS

SI

Komentari

Naroito u manjim naseljima

x

Naroito irenje zagaenja

33

Europsku uniju ini 27 drava lanica koje su odluile postepeno povezivati svoja znanja, resurse i
sudbine. Zajedno, tijekom 50-godinjeg perioda poveanja, izgradile su zonu stabilnosti, demokracije i
odrivog razvoja istovremeno odravajui kulturoloku raznolikost, toleranciju i individualne slobode.
Europska unija predana je dijeljenju svojih postignua i njihovih vrijednosti sa zemljama i narodima
izvan svojih granica.