Pravni fakultet sveuilita u

Zagrebu
Trg Marala Tita 14
Katedra za Rimsko privatno
pravo

VLASNITVO u
rimskom pravu
Lorena Severovi, Petra Svete, Sonja Trgovi, Ivona Vlahovi
Seminar rimsko privatno pravo
Voditelj: doc. dr. sc. T. Karlovi

BIT I OBLICI
VLASNITVA

Pojam i povijesni razvoj rimskog vlasnitva

najvanije stvarno pravo; centralni institut svakog

pravnog sistema
pravna nadgradnja nad prisvajanjem ekonomskih
dobara (sredstava i orua za proizvodnju te
proizvodnih dobara)
zavisi o proizvodnim odnosima drutva
pravo vlasnitva u klasnim drutvenim sistemima
ima klasni i eksploatatorski karakter
sukob s postojeim proizvodnim odnosima
rimsko pravo vlasnitva vlasniku je priznavalo
apsolutnu i iskljuivu vlast nad stvarima, ali i na
robu koji je kao glavni proizvoa bio izjednaen sa
stvarima tj. sredstvima proizvodnje

Historijska osnova vlasnitva vlast

vlast patris familias
manus, mancipium jedinstvena vlast
diferencijacija na manus u uem smislu
(potestas, mancipium) i vlast nad stvarima
opis vlasnitva po funkcijama : uti, frui,
habere, possidere
dominium kraj republikanskog doba
proprietas kraj klasinog doba

 VLASNITVO (PROPRIETAS) : potpuna i iskljuiva

pravna vlast na tjelesnoj stvari
pravna vlast drutvenom odnos = pravni odnos
vlasnika prema ostalim lanovim drutva s obzirom na
dotine stvari
subjektivno pravo potpune i iskljuive vlasti na stvari
koju su svi ostali lanovi drutva duni potivati
pravna vlast mada on u izvjesnom asu nema
faktine vlasti na stvari (posjed)
pravo vlasnitva pravno ovlatenje na posjed, pravo
na posjed
po pravilu vlasnik e biti i posjednik stvari (nevlasnik
moe neovlateno drati posjed tue stvari); vlasnika
tuba

 pozitivna strana vlasnitva: vlasnik moe raspolagati sa

stvarima po svojoj volji
negativna strana vlasnitva: vlasnik moe svakog
treeg iskljuiti od raspolaganja
plena in re potestas potpunost vlasnikove vlasti;
nije samo zbroj nekih ovlatenja (Justinijan)
sredovjeni komentatori pravo vlasnitva 3
elementa : UTI, FRUI, ABUTI
usus : vlasnikovo pravo ekonomske upotrebe stvari
fructus / usus fructus: pravo crpljenja plodova
plodonosne stvari
ab usus : pravo neogranienog crpljenja stvari do
unitenja stvari pripada jedino vlasniku

 postglosatorska definicija vlasnitva : ius utendi fruendi et

abutendi re sua quatenus iuris ratio patitur
ius recadentiae (princip elasticiteta vlasnitva) :
- vlasnik ne prestaje biti vlasnikom ako mu odreeno pravo
utjecaja na stvar nedostaje u odreenom trenutku
- otpadnu li ogranienja ( npr. drugome je dragovoljno
ustupio neka prava na svojoj stvari; pravni poredak mu je
nametnuo ogranienja) njegovo se vlasnitvo samo po
sebi proiruje na prvotnu potpunost
Ulpijan vlasnitvo = jedinstvena i potpuna vlast:
- ne moe biti vremenski ogranieno
- vlasniku ne moe pored vlasnitva pripadati i neko drugo
pravo na stvar (nemini res sua servit)

Vrste rimskog vlasnitva

Kviritsko
vlasnitvo

Pretorsko
vlasnitvo

Provincijalno
vlasnitvo

Peregrinsko
vlasnitvo

Kviritsko vlasnitvo
dominium; dominium ex iure Quiritium
zatitacivilnom vlasnikom tubom (rei vindicatio)
Rem Auli Agerii esse ex iure Quiritium (tuiteljeva
tvrdnja sadrana u rei vindicatio)
pretpostavke za stjecanje :

Pretorsko (bonitarno) vlasnitvo

potkraj republike, nepraktinosti formalistikih naina
prenoenja kviritskog vlasnitva na res mancipi
otuivanje na res mancipi neformalna predaja
(traditio)
civilno pravo vlasnik dominium ex iure Quiritium
stjecatelj tradicija posjed stvari
res mancipi
(protok roka kviritsko
vlasnitvo)
do istjecanja roka posjednik bez zatite otuivalac
vlasnikom tubom moe posjed oduzeti natrag, makar
mu je stjecatelj moda ve isplatio kupovinu za stvar
ako bi tako steeni posjed dospio od stjecatelja nekom
treem nije mogao potraivati jer nije bio civilni
vlasnik ne pripada rei vindicatio

 pretorska zatita stjecatelju ne moe priznati

civilnim vlasnikom, ali ga moe zatititi u
posjedu stvari s gotovo jednakim uinkom
ekscepcija doli (prigovor prijevare) : protiv
otuivaoca koji bi kao kviritski vlasnik zatraio
rei vindikacijom povratak stvari
exceptio reivenditae ac traditae : prigovor
da je stjecatelj stvar bila prodana i predana
mada nije bio izvren civilni prijenos vlasnitva

ACTIO PUBLICIANA
petitorna tuba koju bi pretor davao stjecatelju
(bonitarnom vlasniku) ako bi stvar dospjela u ruke
treih
stjecatelj povratak stvari od treih kao da je ona
njegovo vlasnitvo tuba temeljila na fikciji kao da je
ve protekao rok za stjecanje vlasnitva uzukapijom
i protiv otuivaoca - vlasnika ako bi stvar dospjela opet
u njegove ruke njegova exceptio domini suzbija se
replikacijom rei venditae ac traditae
stjecatelj u slinom poloaju kao civilni vlasnik stvar
je trajno dospjela u njegovu imovinu, in bonis suis
dotadanji vlasnik nudum ius Quiritium = samo ime
vlasnika bez ikakvog sadraja uzukapijom prelazi na
bonitarnog stjecatelja kviritski vlasnik

Provincijalno vlasnitvo
vlasnitvo na zemljitima u provincijama
formalno je pripadalo dravi
drava usptupila zemljita na uivanje
domaem stanovnitvu i rimskim graanima
pravo koje se prenosi na nasljednike akcije in
rem (analogne rei vindikaciji)
possessio vel ususfructus posjed ili
uivanje (Gaius)
habere, possidere, uti , frui
materijalni sadraj = dominium ex iure
Quiritium; na kraju oznaavalo kao dominium

Peregrinsko vlasnitvo
peregrini bez ius commercium nisu mogli
stjecati kviritsko vlasnitvo
praetor peregrinus i provincijelni namjesnici
titili su njihovu imovinu analogno kao i
kviritsko vlasnitvo
Gaius pravo vlasnitvo peregrina: u njihovim
gradovima ili dravicama pripadalo im je
vlasnitvo po njihovom nacionalnom pravu
ukoliko im je to bilo priznato po rimskim
ugovorima ili zakonima
kostitucijom cara Karakale ova razlika gubi
vanost

Ogranienja vlasnitva
potrebe praktinog ivota dovele su do
stanovitih prisilnih ogranienja vlasnitva :
1) ogranienja u interesu pojedinca,
uglavnom susjeda (tzv. susjedovno pravo)
2) ogranienja u javnom tj. opem interesu

U interesu susjeda
Zakonik XII ploa
pravilo da se izmeu zemljita mora ostaviti mea (finis) od
5 stopa sluila za prolaz i za okretanje pluga
druga ogranienja u interesu susjeda:
1. vlasnik poljoprivrednog zemljita morao je trpjeti da grane
susjedovog zemljita presiu na njegovo zemljite, ali samo u
visini iznad 15 stopa
nie grane mogao je sam posjei jer bi mu zasjenjivale zemlju
mogao je ukloniti drvo koje je irilo grane nad kuom ukoliko to
na njegov zahtjev ne bi uinio sam susjed (pretorski interdictum
de arboribus caedendis)
mogao je isjei korijenje koje bi prodrlo na njegovu stranu
naroito ako bi ugroavalo temelje kue

2.

plodove koji padnu s drveta na susjedovo zemljite mogao je

vlasnik drveta sabirati svakog treeg dana (Zakonik XII
ploa)
pretor proirio na sve plodove interdictum de glande legenda

3. vlasnik susjednog zemljita mogao je s actio aquae pluviae

arcendae traiti da susjed ukloni takve naprave koje bi
uzrokovale jae prodiranje vode na susjedovo zemljite

4. vlasnik je morao trpiti tetne inmisije (vodu, prah, dim,

paru, smrad
itd.) ukoliko nisu prelazile granice
normalnog uivanja zemljita i nisu bile prekomjerne; u
protivnom mogao zabraniti
5. rimsko pravo nije poznavalo pravo nunog prolaza
preko tueg zemljita
zbog prolaza do neijeg grobita vlasnik je mogao biti
prisiljen da uz odtetu ustupi takav nuni prolaz preko svog

Ogranienja u javnom interesu

naroito izraena u carsko doba
ustanova izvlazbe (eksproprijacije) za javne potrebe
(gradnja vodovoda, cesta itd.)
propisi o zabrani ruenja zgrada u pekulativne svrhe
(npr. da se proda materijal)
propisi o graevnom redu u velikim gradovima (npr.
najvea dozvoljena visina zgrada itd.)
propisi o dunosti obalnih vlasnika da dozvoljavaju
upotrebu obale za plovidbu
postklasino doba odreeno pod kojim uvjetima mora
vlasnik dozvoliti da drugi vadi mramor, kamen i rudu
koje je otkrio na njegovom zemljitu, uz davanje 1/10
fisku i vlasniku zemlje

 vrei svoje vlasniko pravo, vlasnik nije nikome

odgovarao, pa makar bi trei odatle imao i tetu
Nullus videtur dolo facere, qui suo iure utitur.
Neminem laedit, qui iure suo utitur.
pitanje postojanja zabrane ikane koju ini onaj koji se
sluio svojim pravom ne u nekom svom interesu nego
radi toga da drugom nakodi (animo nocendi)

SUVLASNITVO (condominium)
dolazi nasljedstvom, ugovorom ili sluajnim
sjedinjenjem
ne moe svaki suvlasnik biti neogranienim vlasnikom
itave stvari (Duorum in solidum dominium esse non
potest)
pravo svakog suvlasnika je po sadraju jednako i
odnosi se potencijalno na itavu stvar i svaki njen
fiziki dio
idealne kvote stvari svaki suvlasnik ima pravo na
dio stvari, ali ne fiziki ve apstraktni dio, idealni dio
itave stvari i svakog njenog djelia
suvlasniki alikvotni dijelovi izraavaju se u
razlomcima
communio pro indivisio

 svaki suvlasnik moe samostalno raspolagati

svojim idealnim dijelom
u razmjeru idealnih dijelova pripada
suvlasnicima dio plodova ili drugih korisnih
stvari
u jednakom razmjeru pada na svakog
suvlasnika dio trokova oko zajednike stvari
pravni poslovi i stvarna raspolaganja koja se
odnose na itavu -> potrebna suglasnost svih
suvlasnika
ACTIO COMMUNI DIVIDUNDO diobena
parnica
adiudicatio ovlauje suca na fiziku
diobu stvari i dodjeljivanje odgovarajuih

STJECANJE VLASNITVA

ACQUISITIONES CIVILES naini stjecanja vlasnitva

priznati po civilnom pravu
ACQUISITIONES NATURALES dozovoljeni po ius
gentium
civilnopravni naini javno ili privatno pravu
po javnom pravu: stjecanje stvari od drave, assignatio
po privatnom pravu: mancipatio, in iure cessio i usucapio
javni, formalistiki, sveani te namijenjeni samo za rimske
graane

naini stjecanja vlasnitva po ius gentium nejavni i

nesveani
opisana klasifikacija historijska vanost
klasifikacija moderne nauke DERIVATIVNO (izvedeno) i
ORIGINARNO (izvorno)

DERIVATIVNO
STJECANJE VLASNITVA

1. MANCIPATIO
sveani nain prenoenja vlasnitva na res mancipi sa
starog na novog vlasnika
pristupana osobama s ius commercium
staro doba:
- realna kupoprodaja iz ruke u ruku
- 2 uinka:
a) sklapa se kupnja
b) prenosi se civilno vlasnitvo prodane res
mancipi
- stranke + 5 svjedoka + libripens
- stjecatelj stvar mora zahvatiti rukom i izgovoriti:
Hunc ego hominem ex iure Quiritium meum esse aio
isque mihi emptus esto hoc aere aeneque libra

 uveden kovani novac - otpala potreba vaganja kupovne cijene

- postala prividna kupnja za samo jedan sestercij

- mogla posluiti i za druge pravne poslove, a ne samo za
prenoenje vlasnitva
- prijenos vlasnitva se moe vriti bez obzira na valjanost posla
koji joj je prethodio
prenosilo civilno vlasnitvo samo ako je otuivalac bio civilni
vlasnik Nemo plus iuris ad alium transferre potest quam ipse
habet.
- jamstvo za evikciju actio auctoritatis
- jamstvo za faktine mane actio de modo agri
uz nju su se esto ugovarali:
- uzgredni uglavci i obvezatne izjave stranaka (Zakonik XII. ploa cum
nexum faciet mancipiumque, ut lingua lnuncupassit, ita ius esto )
- pactum fiduciae - fiducia cum amico
- fiducia cum creditore

2. IN IURE CESSIO
- prenoenje vlasnitva u obliku prividne parnice, na res
mancipi i res nec mancipi (actus legitimi)
- u prvoj fazi rimskog civilnog postupka pred magistratom (in
iure)
- u obliku legisakcije sacramento in rem
- stjecatelj tuitelj, otuilac tuenik
- pristupana samo rimskim graanima
- actus legitimi bez uvjeta ili roka
- koristi se i kod:
a) emancipacija i adopcija
b) osnivanje i ukidanje slunosti (ususfructus)
c) oslobaanje robova (manumissio vindicta)
d) prenoenje nasljedstva (in iure cessio hereditatis)

3. TRADITIO

- po ius gentium putem neformalnog prijenosa posjeda stvari

- res nec mancipi civilno vlasnitvo, res mancipi pretorsko
vlasnitvo
- Justinijan jedini i redovni derivativni nain stjecanja vlasnitva
- pretpostavke:
1. tradent mora biti vlasnik (Nemo plus iuris...)
2. mora prepustiti stjecatelju posjed stvari (traditio)
3. volja stranaka da se prenese i stekne vlasnitvo (animus
dominii transferendi et adquirendi)
4. iusta causa traditionis
prepustanje posjeda:
1. materijalni, efektivni zahvat (staro doba)
2. simbolika tradicija i tradicija longa manu (klasino doba)
3. traditio brevi manu i constitutum possessorium

Iusta causa traditionis

opravdani pravni razlog predaje
prethodi tradiciji ; tradicija kauzalni pravni posao
Paulus: Numquam nuda traditio transfert dominium, sed
ita, si venditio aut aliqua iusta causa praecesserit, propter
quam traditio sequeretur.
zbog interpolacija iusta causa traditionis:
A) objektivno pravo valjana
B) subjektivno uvjerenje stranke (putativni titul)

Justinijanovo pravo
- tendencija da tradicija postane apstraktni posao i da se materijalna
predaja pojednostavi
- akt materijalne predaje nadomjeta se predajom pismene isprave o
tradiciji ili se ak prijelaz vlasnitva vri bez ikakve predaje stvari
- uvjet za stjecanje vlasnitva tradicijom kupovina mora biti
isplaena ili osigurana

OSTALI NAINI DERIVATIVNOG STJECANJA

VLASNITVA

ADIUDICATIO
- sudac u diobnim parnicama dosuuje zajedniku
stvar pojedinim suvlasnicima
- actio familiae erciscundae, actio finium regundorum,
actio communi dividundo

LEGATUM PER VINDICATIONEM

-

oporuno ostavljanje stvari u zapis

legatar postaje ipso iure vlasnik im legat dospije

STJECANJE OD DRAVE
STJECANJE PO SAMOM ZAKONU (ex lege)

ORIGINARNO
STJECANJE VLASNITVA

1. OKUPACIJA - OCCUPATIO
stjecanje vlsnitva nad stvarima koje ne
pripadaju nikome (res nullis)
uzimanje stvari u posjed s voljom da se prisvoje
stvari koje nikada nisu imale vlasnika: divlje
zvjeri, otok, stvari pornaene na obali mora,
stranci koji nisu zatieni ugovornim odnosima
(staro doba), stvari neprijatelja, stvari
naputene od vlasnika

 lov svatko moe loviti gdje eli, ali vlasnik

zemljita lovita moe lovcu zabraniti pristup
lovac stjee vlasnitvo ivotinje tek kad ju
doista uzme materijalno u posjed
okupacija po vlasniku naputenih stvari RES
DERELICTAE
prokulovci vlasnitvo prestaje kad trei
okupira naputenu stvar (naputanje u korist
nepoznatog treeg okupanta = derivativno
stjecanje)
sabinovci naputena stvar postaje res nullis
asm naputanja okupant stjee
originarnim putem

2. NALAZ BLAGA
BLAGO (thesaurus) = pokretne stvari vee
vrijednosti koje su skrivene pred toliko vremena
da im se vie ne moe ustanoviti vlasnik
blago pronaeno u nekretninama (Hadrijan/
Justinijan):
sluajno nalazniku, vlasniku
namjerno, unato vlasnikovoj zabrani,
pomou arolija u cjelosti vlasniku
carsko doba zahtjevi fiska na dio pronaenog
blaga
izgubljena stvar vlasnitvo traje i dalje
nalaznik ne moe stei vlasnitvo niti traiti

3. PRIRATAJ - ACCESSIO
= stjecanje vlasnitva spajanjem tue sporedne
stvari s glavnom postaje dijelom glavne stvari
vlasnik glavne stvari postaje vlasnikom nove
cjeline
ACCESSIO CEDIT PRINCIPALI
spajanje + akcesiornost

 definitnivno i nerazdvojivo spajanje

prestaje vlasnitvo vlasnika sporedne
stvari
privremen spoj/ stvari se mogu razdvojit
vlasnitvo miruje; oivljuje ukoliko se
stvari razdvoje
vlasnik pripojene stvari razdvajanje
ACTIO AD EXHIBENDUM rei
vindicatio
(ukoliko se ne radi o graevnom
materijalu)

a) spajanje dviju pokretnih stvari

) pitanje glavne i sporedne stvari
sabinovci glavna = vea po vrijednosti i volumenu
prokulovci glavna odreuje ekonomsku bit nove
cjeline
) sluajevi mehanikog spajanja: textura, tinctura, scriptura,
pictura
b) spajanje pokretne i nepokretne stvari
) satio (sijanje), implantatio (sadnja), inaedificatio
(gradnja) na tuem zemljitu
) glavna stvar = zemljite vlasnik zemljita postaje vlasnik
usjeva i biljaka im postanu sastavni dio zemljita/ zgrada
sagraenih tuim materijalom
SUPERFICIES CEDIT SOLO
(sve to je sagraeno na zemljitu pripada vlasniku zemljita)
) razdvajanje materijala od zgrade (ruenje) oivljava
ranije vlasnitvo na materijalu
) vlasnik materijala ne moe akijom ad exhibendum

4. RIJENI NANOSI I PROMJENE

(poseban nain stjecanja)

a) ALLUVIO naplava zemlja pripada vlasniku

zemlje uz koju se staloila
b) AVULISIO komad zemlje koji je s neijeg
zemljita otkinut bujicom vode i na naneen na
tue zemljite
dosadanji vlasnik ako je u mogunosti moe
vratiti, u protivnom ostaje novom vlasniku
c) INSULA IN FLUMINE NATA pojava novog
otoka u rijeci vlasnici obalnih zemljita djele
prema crti povuenoj sredinom rijeke
d) ALUVES DERELICTUS naputeno korito
rijeke (isti princip kao ad c)

5. COMMIXITIO I CONFUSIO
mjeanje dviju krutih/ tekuih stvari razliitih
vlasnika

nema akcesije ne moe se utvrditi glavna/

sporedna stvar
rastavljanje mogue vlasnitvo ostaje s
pravom na akciju ad exhibendum i revindikaciju
rastavljanje nemogue
dolo do sastavljanja voljom vlasnika suvlasnitvo
(condominum) u razmjeru vrijednosti stvari
sastavljanje bez volje vlasnika svatko ostaje
vlasnikom, ali moe vindicirati samo ekvivalnet
vrijednosti stvari

ako netko pomjea tui novac sasvojim

vlasnik ukoliko se ne moe raspoznati i izluiti

6. PRERADBA STVARI SPECIFICATIO

= prerada jedne ili vie stvari u drugu koja se po
ekonomsko socijalnim mjerilima smatra novom i
razliitom
problem ako je preraiva za svoj raun
preradio tuu stvar
sabinovci vlasnitvo vlasnik materije
prokulovcu vlasnitvo preraiva
RES NULLIS CEDIT PRIMO OCCUPANTI
Justinijan nova stvar pripada vlsniku materije ako
se moe povratiti u prijanje stanje, u protivnom
preraivau (bona fides)
preraivau uvijek u sluaju da je
suvlasnik materije

7. STJECANJE PLODOVA FRUCTUS

dok su plodovi spojeni s plodonosnom stvari (frucuts
pedentes) ne mogu biti predmet samostalnog
vlasnitva
a) separacija ukoliko ne postoje emfiteza i poteni
posjednik (vlasnik)
b) percepcija uzimanje plodova u posjed (uivalac)

USUCAPIO po klasinom pravu

republikanski i klasini pravnici izgraivali su
daljnje subjektivne pretpostavke za uzukapiju
poeo se zahtjevati neviciozni posjed, traila se
possessio iusta i possessio bonae fidei
primjena u dva najvanija sluaja:
a) u svrhu da se pretorsko (bonitarno)
vlasnitvo pretvori u civilno
b) da se pribavi civilno vlasnitvo potenom
posjedniku koji je stekao stvar od nevlasnika
potrebno: sposobnost osoba, res habilis, titulus,
fides, possessio, tempus

 SPOSOBNA STVAR (res habilis) iskljuene su

od uzukapije res extra commercium, res furtivae,
res vi possessae, stvari koje je zabranjeno
otuivati, stvari fiska i cara, stvari koje slue
javnoj upotrebi te stvari pupila i minora
PRAVNI NASLOV zakonski/ pravni razlog koji
opravdava uzimanje stvari u posjed
akt stjecanja koji u pravilu
dovodi do stjecanja vlasnitva, ali u konkretnom
sluaju zbog neke zapreke nije dolo do stjecanja
vlasnitva
DOBRA VJERA (bona fides) posjednikovo
uvjerenje o zakonitosti njegova posjeda
morala postojati u asu stjecanja posjeda
vrijedilo naelo: Mala fides superveniens non nocet
uvijek pretpostavlja, tko tvrdi protivno mora to dokazati

 POSJED (usus, possessio) mora biti

neprekinut
VRIJEME (tempus) isto kao i po Zakoniku XII.
ploa
- u sluaju posjednikove smrti i dalje u korist
leee ostavine i nasljednika
- od prekidanja treba razlikovati mirovanje
dosjelosti
3 sluaja uzukapije gdje se nije traio ni iustus
titulus ni bona fides:
- usucapio pro hedere
- usureceptio ex fiducia
- usureceptio ex praediatura

Longi temporis praescriptio

nije mogla primjenjivati na provincijalna
zemljita niti su se njome mogli sluiti peregrini
carsko je zakonodavstvo potkraj 2.st.
ustanova longi temporis praescrpitio
u poetku samo uinak prigovora protiv
vlasnikove tube
EXCEPTIO ILI PRAESCRIPTIO LONGI TEMPORIS

praescriptio longi temporis nije posjedniku

pribavljala vlasnitvo nego je sluila kao obrana
protiv vlasnikove tube na povratak stvari
morao je postojati iustum initium possessionis
posjed se morao temeljiti na pravnom naslovu

 kasnije carskodoba mogao je onaj koji je

posjedovao stvar 40 godina odbiti vlasnikovu
tubu
zastara vlasnike tube, ne stjecanje vlasnitva
Teodozije II. 424. snizio na 30 godina - uveo
openiti 30-godinji rok zastare svih tubi
taj se institut ukazuje vie kao kazna za
nemarnog vlasnika, ne toliko kao povlastica za
posjednika

Dosjelost Justinijanova prava

uvodi 2 nove vrste dosjelosti:
REDOVNA DOSJELOST usucapio i longi temporis
praescriptio 531. god. spojene u jedinstvenu
ustanovu
usucapio (pokretnine) 3 god.; longi temporis
praescriptio (nekretnine) 10 god. inter praesentes;
20 god. inter absentes
IZVANREDNA DOSJELOST na temelju zastare
vlasnike tube

posjednik koji je posjedovao stvar 30 godina

pravo da odbije vlasnikovu tubu i stjee
vlasnitvo

GUBITAK (PRESTANAK)
VLASNITVA

derivativni naini stjecanja gubitak svih prava za

otuivaoca
a) OBJEKTIVNI RAZLOG (za svakoga) potupna
propast stvari
1) materijalno unitena
2) naknadno pravno neprikladna za vlasnitvo (res
extra commercium, manumitirani rob)
o djelomina propast vlast se suuje na
preostale dijelove
o potpuna propast vlast ostaje nad ostacima
unitenog objekta mada on ima novu
ekonomsku funkciju
b) SUBJEKTIVNI RAZLOZI