UNIVERZITET U TUZLI

FARMACEUTSKI FAKULTET

AMRA BAI

PREHRANA NOVOROENETA I DOJENETA

SEMINARSKI RAD

TUZLA
MAJ,2014

UNIVERZITET U TUZLI
FARMACEUTSKI FAKULTET

AMRA BAI

PREHRANA NOVOROENETA I DOJENETA

SEMINARSKI RAD

TUZLA
MAJ,2014

Naziv predmeta: Bromatologija

Voditelj: Dr.sc.Midhat Jai, van.prof.
Broj stranica: 18
Broj slika: 6
Broj literaturnih referenci: 10

Saetak:
Odgovarajua prehrana tokom djetinjstva je neophodna da bi se osigurao rast,
zdravlje i razvoj djece. Dojenje pokazuje i kratkorone i dugorone koristi, i za
majku i za dijete, ukljuujui zatitu djece od raznih akutnih i hroninih
poremeaja. Majino mlijeko sadri sve neophodne hranljive materije i u
potpunosti zadovoljava potrebe dojeneta u prvih 6 mjeseci ivota. Oko 6.
mjeseca dojene je i razvojno spremno za koritenje ostalih namirnica.

Summary:
Adequate nutrition during infancy and early childhood is essential to ensure the
growth,health and development of children. Breastfeeding confers short-term
and long-term benefits on both child and mother, including helping to protect
children against a variety of acute and chronic disorders. Breast milk contains all
the nutrients that an infant needs in the first 6 months of life. At about 6 months
of age an infant is also developmentally ready for other foods.

Sadraj
1.UVOD................................................................................................................... 1
2. ISHRANA DJECE DO 6 MJESECI............................................................................2
2.1 DOJENJE............................................................................................................ 2
2.1.1 PREDNOSTI DOJENJA...................................................................................... 3
2.1.2 IZDAJANJE I UVANJE IZDOJENOG MLIJEKA.....................................................3
2.2 MEHANIZAM NASTANKA MAJINOG MLIJEKA.....................................................4
2.3 FAZE MAJINOG MLIJEKA................................................................................... 5
2.3.1 SASTAV ZRELOG MAJINOG MLIJEKA.............................................................6
2.4 ADAPTIRANA MLIJENA FORMULA....................................................................8
2.4.1 RIZICI I NEDOSTACI PREHRANE MLIJENOM FORMULOM.............................10
3. ISHRANA DJECE OD 6 DO 12 MJESECI..............................................................11
3.1. UVOENJE DOHRANE..................................................................................... 11
3.1.1 KOJOM HRANOM ZAPOETI DOHRANU?.......................................................11
3.1.1.1 VRSTE NAMIRNICA.................................................................................... 12
4. PROBAVNE TEGOBE DOJENADI.......................................................................15
4.1 VRAANJE HRANE ILI REGURGITACIJA.............................................................15
4.2 KOLIKE............................................................................................................ 15
4.3 OPSTIPACIJA (ZATVOR).................................................................................... 16
5. ZAKLJUAK....................................................................................................... 17
6. LITERATURA...................................................................................................... 18

1.UVOD
Segment zatite zdravlja, koji zapoinje odmah po roenju te traje itav ivot, je prehrana.
Supstance, koje u obliku hrane unosimo u organizam i koje nakon hemijskih pretvorbi postaju
njegov sastavni dio te se koriste kao izvor energije za zatitu od tetnih tvari ili
mikroorganizama iz okoline, svakako predstavljaju temelj "bioloke snage" organizma.
Najbolja hrana za tek roeno dijete je mlijeko njegove majke koje ono doji. Majino mlijeko
je svojim sastavom prilagoeno potrebama djeteta za rast i razvoj.
Majino mlijeko sadri zatitne tvari koje tite tek roeno dijete, ali i tokom cijele prve
godine ivota. Posebno je vano tokom prvih est mjeseci dok njegov odbrambeni sistem jo
nije dovoljno razvijen da ga brani od virusa, bakterija i alergena koji ga okruuju.Dio zatitnih
tvari prenesenih majinim mlijekom zadrava se u crijevu bebe inei zatitni film na
sluznici crijeva koji ga tite od svih klica unesenih putem usta, a njih je veliki broj.
Majino mlijeko lui i enzime koji pomau u borbi protiv bolesti. Prema tome, majino
mlijeko je prva vakcina koje dijete u ivotu dobije!
Dojenad se u prvih est mjeseci brzo razvija, njihova tjelesna masa se udvostruuje. Za
daljnji rast potrebno im je vie nego samo majino mlijeko ili adaptirano mlijeko. Naravno da
e majka i dalje dojiti dojene i nakon estog mjeseca pa najmanje do navrene godine dana.
Istovremeno se poinje uvoditi dopunska mijeana, kaasta hrana: mlijeno-itne, povrtnoitne, povrtno-mesne i vono-itne kaice koje e postupno postajati sve gue ime se potie
dojene na vakanje i gutanje.

2. ISHRANA DJECE DO 6 MJESECI

2.1 DOJENJE
Dojenje je najprirodniji i najbolji nain hranjenja novoroeneta i dojeneta. Dojenje je
najbolja hrana za dojene jer iskljuivo dojenje u prvih 6 mjeseci ivota zadovoljava sve
potrebe dojeneta za rastom i razvojem, a nakon navrenog 6. mjeseca dojenje je dio
raznovrsne prehrane.
Novoroene u prvih par dana treba da sisa na zahtjev, tj.kad god hoce. U prve tri nedjelje
beba obino sisa 10-12 puta 5 do 10 minuta svaku dojku. Vremenski intervali mogu biti
razliiti.

Slika br.1-Ispravan poloaj tokom dojenja

Ispravan poloaj je kada je dijete okrenuto majci glavom i cijelim tijelom. Pri dodiru sa
bradavicom beba e refleksno otvoriti usta. Jezik bebe treba biti ispruen ispod bradavice,
usne ispupene prema vani, nos i brada moraju dodirivati dojku, a ustima joj je cijela
bradavica i vei dio areole.

Slika br.2- Neispravan poloaj tokom dojenja

U ovom sluaju dijete dri samo bradavicu, tako da nee dobiti dovoljno mlijeka i moe
otetiti bradavicu.
Najbolji znak da dijete dobro napreduje i dobiva dovoljno majinog mlijeka jeste broj mokrih
pelena i stolica. Tokom prvih mjesec dana dijete bi u 24 sata trebalo imati minimalno 5 ili 6
mokrih pelena i 3 do 4 stolice.
Kada majka iz objektivnih razloga ne moe dojiti( koliina njenog mlijea ne zadovoljava
potrebe dojeneta, patoloki uzroci kod kojih treba prekinuti dojenje, kada dojenje usprkos
majinim naporima nije uspjeno ..) najbolja je zamjena za dojenje upotreba zamjenske
mlijene hrane, a ne kravljeg mlijeka.

2.1.1 PREDNOSTI DOJENJA

Prednosti dojenja za dijete:

dojenje pomae suzbijanju gojaznosti
majino mlijeko je probavljivije od dojenake formule
djevojice hranjene formulom u veoj su opasnosti od raka dojke u kasnijoj dobi
ivota

prehrana adaptiranim mlijekom povezana je sa niim koeficijentom inteligencije

majino mlijeko pomae izbacivanju mekonija
majino mlijeko prua imunitet od bolesti i pomae u razvoju imunolokog sistema
bebe

dojenje zadovoljava bebine emocionalne potrebe i poveava povezanost izmeu majke

i djeteta

Prednosti dojenja za majku:

3

rizik obolijevanja od raka dojke je vei ako majka ne doji

bebino sisanje pomae vraanje maternice u prvobitno stanje

nedojenje poveava enin rizik od raka jajnika. Prema istraivanjima, dojenje u

trajanju od 12 do 24 mjeseca moe smanjiti rizik od raka jajnika za treinu

dojenje pomae majkama pri gubitku vika kilograma steenih tokom trudnoe

2.1.2 IZDAJANJE I UVANJE IZDOJENOG MLIJEKA

Ishrana izdojenim majinim mlijeko podrazumijeva da majka iskljuivo koristi izdajanje za

uspostavu i odravanje laktacije.
Runo izdajanje je najstariji, najpraktiniji i najjeftiniji oblik izdajanja. Ne zahtijeva nikakvu
dodatnu opremu. Ovo izdajanje je njeno i ne uzrokuje bol ili modrice na dojci.
Osim runog, za izdajanje se koriste i razne mehanike i elektrine izdajalice. Kod upotrebe
ovih izdajalica vano je voditi rauna o njihovoj istoi.

Majino mlijeko moe se pohraniti na sljedeim temperaturama:

a) kolostrum
-na 27-32C -12 sati
b) zrelo mlijeko
1. na sobnoj temperaturi
-do 15C- 24 sata
-19-22C-10 sati
-25C-4 do 6 sati
-30-38C 4 sati
2. u hladnjaku
-na temperaturi 0-4C do 8 dana
4

3. u zamrzivau
-u pretincu zamrzivaa unutar hladnjaka do 2 sedmice
-u pretincu zamrzivaa koji je dio hladnjaka od dva dijela 3-4 mjeseca
-u zamrzivau sa konstantnim dubokim smrzavanjem na -19C 6 mjeseci ili due

Za pohranjivanje je najbolje koristiti spremnike od tvrde plastike ili stakla, sa vrstim

poklopcem ili u vreice posebno namijenjene uvanju majinog mlijeka. Plastini spremnici
su puno bolji od staklenih jer leukociti iz mlijeka prijanjaju na staklene stijenke i gube svoju
djelotvornost.
Mlijeko iz fridera treba zagrijati pod mlazom tople vode, povremenim treenjem boice sve
dok se ne postigne eljena temperatura. Izdojeno majino mlijeko nije homogenizirano pa je
normalno da se podijeli u dva dijela- masni dio i vodenasti dio. Protresanjem, rasporeuje se
masnoa u mlijeku.

2.2 MEHANIZAM NASTANKA MAJINOG MLIJEKA

Ve prije same trudnoe zapoinje prprema organizma trudnice na proces dojenja. Kod veine
trudnica na samom poetku trudnoe dolazi do poveanja grudi, irenja mlijenih lijezda to
je najee praeno bolnou na dodir i osjeajem nelagode kod trudnica. Mammilae odnosno
bradavice postaju tamnije, a areole se ire. U posljednjim mjesecima trudnoe u grudima
majki se stvara takozvano predmlijeko. Izgled i koliina mlijeka se mijenja u prvom mjesecu
Meutim, unato tome to su tokom trudnoe prisutni svi hormoni potrebni za laktaciju, a
mlijene lijezde potpuno razvijene, u trudnoi ne dolazi do laktacije. Razlog za to su visoke
koncentracije hormona estrogena i progesterona, koji sprjeavaju uinak prolaktina na
ljezdano tkivo dojke. Prolaktin je polipeptidni hormon kojeg lui hipofiza i koji uestvuje u
nizu biohemijskih dogaanja u trudnoi,a takoer je najvaniji hormon za biosintezu mlijeka.
On omoguava sintezu primarnog proteina - kazeina, neophodnog za produkciju mlijeka .
Maksimalna vrijednost prolaktina u organizmu je u trudnoi,a iznosi oko 6000 ng/ml.
Izlaskom placente dolazi do naglog snienja koncentracije estrogena i progesterona te poinje
neometano laktogeno djelovanje prolaktina. Laktacija poinje dva do tri dana nakon poroda.
Ako ena ne doji, traje najmanje sedam dana, a nivo prolaktina u tom sluaju pada na normalu
za oko dvije do tri sedmice. Prolaktin na kraju trudnoe ima gotovo deset puta veu
koncentaciju nego prije same trudnoe. Ipak, pored prolaktina, za laktaciju su neophodni i
drugi hormoni, kao to su inzulin, progesteron, estrogeni kortizol. Humani placentarni
laktogen takoer ima laktogeno djelovanje.
Podraaj za produkciju prolaktina je dojenje. Dojenjem se nervni podraaji prenose
u hipotalamus, gdje se smanjuje produkcija dopamina, koji ima ulogu koenja luenja
prolaktina. Koncentracija prolaktina postaje normalna tri do etiri mjeseca po porodu, ali se
5

dojenjem odrava laktacija jer dojenje stimulira luenje i oksitocina, hormona koji potie
kontrakciju glatkih miia u dojkama te tako pomae istiskivanju mlijeka pri dojenju.
Zahvaljujui ovim mehanizmima, koliina novostvorenog mlijeka u dojkama je ekvivalentan
podojenom mlijeku. Ako se dojka ne prazni, sekrecija mlijeka poinje opadati ve nakon 48
sati.

Slika br.3-Anatomija dojke

2.3 FAZE MAJINOG MLIJEKA

Majino mlijeko mijenja boju i konzinstenciju, ne samo iz sedmice u sedmicu, ve ovisno o
dobu dana, pa ak i tokom jednog hranjenja.

Postoje tri faze majinog mlijeka:

1. Prvih nekoliko dana nakon poroda, beba se hrani gustim i ukastim mlijekom koje se
lako probavlja. To je kolostrum kojeg je majka proizvodila od drugog tromjeseja
trudnoe. Proizvodi se u malim koliinama, oko 40-50 ml tokom prvog dana, ali je to
ujedno i koliina koju novoroene treba u tom periodu. Kolostrum je bogat
leukocitima i antitijelima, pogotovo IgA, i sadri velike koliine proteina, minerala i u
mastima topivih vitamina (A, E i K). On pomae bebama u stvaranju prve stolice,
koja se naziva mekonij. Mlijeko se poinje proizvoditi u veim koliinama 2 do 4
dana poslije poroaja.
2. Od sedmog do etrnaestog dana kolostrum se zamjenjuje prijelaznim mlijekom. To
je tekuina narandaste boje, sa smanjenom koliinom proteina i bogatija laktozom,
lipidima i kalcijem. Od petog dana, novoroene u toku 24 h uzima 500-800 ml
majinog mlijeka.
3. Od etrnaestog dana naziva se zrelo majino mlijeko. Ono je plavkasto-bijelo i
lagano prozirno te sadri sve to je potrebno za bebin rast: vodu, proteine,
ugljikohidrate, masti, minerale i vitamine iz svake skupine. Preporuuje se uzimati
dodatno vitamin D( tokom trudnoe) i vitamin K( poslije poroda).
6

2.3.1 SASTAV ZRELOG MAJINOG MLIJEKA

Majino mlijeko ima sve to je potrebno: savreno zadovoljava sve nutritivne potrebe tek
roene bebe te se njegov sastav mijenja kako mjeseci prolaze i kako se mijenjaju bebine
potrebe.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporuuje iskljuivo dojenje od roenja djeteta,
odnosno dojenje bez davanja ikakvih drugih tekuina ili hrane tokom prvih est mjeseci
djetetova ivota. Nakon est mjeseci, WHO preporuuje nastavak dojenja (uz postepeno
uvoenje druge hrane), sve do druge godine ivota, pa i due.

PROTEINI
Sadraj proteina iznosi 11,0-12,0 g/l mlijeka. Proteini majinog mlijeka se sastoje iz kazeina i
proteina surutke. Kazein ini 40% ukupne koliine proteina. U eludcu se zgruava u vidu
finih flokula. Osnovna uloga kazeina je nutritivna. Proteini surutke ine 60% ukupne koliine
proteina. Sastoje se iz laktalbumina, laktoferina, lizozima, serumskih albumina i
imunoglobulina.

Tabela 1: Dnevne potrebe u proteinima g/kg tjelesne mase

0-2 mjeseca
2,2 g
3-5 mjeseci
1,85 g
6-8 mjeseci
1,65 g
9-11 mjeseci
1,5 g

MASTI
Sadraj masti u majinom mlijeku dosta je nestalan. Na koliinu masti djeluju brojni faktori
(trajanje trudnoe, stadijum laktacije, faza podoja, doba dana, ishrana dojilje). Koliina masti
se kree od 35-45 g/l mlijeka. Predstavljaju odlian izvor energije. Obezbjeuju 40-50%
potrebne dnevne energije bebe. Masti majinog mlijeka ine: trigliceridi, fosfolipidi,
holesterol i slobodne masne kiseline. Majino mlijeko je bogato lipazom. Lipaze pomau

varenje i resorpciju masti majinog mlijeka u tankom crijevu jer je aktivnost pankreasne
lipaze i koliina une soli neznatna.

Tabela 2: Dnevne potrebe u mastima g/kg tjelesne mase

Do 1 g
3-4 g/kg
1,1-10 god.
4-5 g/kg

UGLJENI HIDRATI
U majinom mlijeku se nalaze kao laktoza i oligosaharidi. Laktoze ima 70g/l mlijeka. Pod
dejstvom laktaze se razlae na glikozu i galaktozu. Laktoza i laktuoloza pomau razvoj
laktobacilusa bifidusa tzv. Bifidus faktor koji sprjeava razvoj patogenih crijevnih bakterija.

MINERALI
Sadraj minerala u majinom mlijeku je najvei u drugom mjesecu laktacije. Ukupna koliina
minerala iznosi 2g/l majinog mlijeka. Tu se nalaze kalcijum, fosfor, magnezijum, hlor,
natrijum, sumpor, eljezo, bakar, jod, cink, mangan i fluor.

VITAMINI
Sadraj vitamina prvenstveno zavisi od ishrane dojilje, ako majka jede dobro uravnoteenu
hranu, njeno e mlijeko zadovoljiti potrebe djeteta u svim vitaminima i mikroelementima.
Nedovoljna je koliina vitamina D, pa su koa i izlaganje djeteta suncu izvor koji osigurava
vitamin D.

ENZIMI I HORMONI
Majino mlijeko sadri brojne enzime, a neki od njih su: amilaza, alkalna fosfataza, katalaza i
dr. Od hormona u majinom mlijeku se nalaze gonadotropin, prolaktin i eritropoetin.
Tabela 3: Sastav kolostruma i zrelog mlijeka
Kolostrum
87
13
7,9
1,3
3,2
0,6

Voda(g)
Suhi ostatak (g)
Ukupni proteini (g)
Masti (g)
Laktoza (g)
Minerali(g)

Zrelo mlijeko
87
13
1,1
4,5
6,8
0,2

% od ukupnih proteina
Kazein
Proteini sirutke
Glavni proteini sirutke (mg)
a-laktoalbumin
Laktoferin
Lizozim
Albumin
IgA
Pojedini minerali (mg)
Natrijum
Kalijum
Hlor
Kalcijum
Magnezijum
Fosfor
eljezo
Vitamini (g)
A
C
D
Riboflavin
Nikotinska kiselina
Tiamin

/
/

40
60

333
384
34
36
364

263
168
42
52
142

92
55
117
31
4
14
0,009

15
55
43
33
4
15
0,15

89
4400

53
4300
0,03
43
172
16

30
75
15

2.4 ADAPTIRANA MLIJENA FORMULA

Kod novoroeneta koje e se hraniti boicom za prvi obrok se daje sterilna voda, kako bi se
ispitao refleks sisanja i gutanja, jer voda nee tetiti djetetu sa poremeajem hranjenja.
Iako mlijene formule po sastavu nisu identine sa majinim mlijekom, tako su koncipirane
da mogu da zadovolje nutritivne potrebe u ovom uzrastu. Inae se koriste kao zamjena, ili kao
dopuna za majino mlijeko (odnosno kad majke ne doje, ili nemaju dovoljno mlijeka).
Indikacije za koritenje formule:

zamjena za majino mlijeko kada bebanije u stanju da sisa

dopuna dojenju bebama koje ne napreduju adekvatno u tjelesnoj teini

Medicinske kontraindikacije za dojenje:

infekcije majke uzrokovane mikroorganizmima koji prelaze u mlijeko

uroeni metaboliki poremeaji kod bebe, ili drugi razlozi koji prouzrokuju
osjetljivost na komponente majinog mlijeka

majina izloenost lijekovima koji se izluuju mlijekom, a koji su tetni za bebu

Postoji puno vrsta adaptiranog mlijeka. Oni su najese grupisani u vise linija proizvoda
namijenjenih razliitim dobnim skupinama. Ujedno je svaka linija maksimalno prilagoena
djetetovom probavnom sistemu koji jo nije potpuno razvijen i neodgovarajue adaptirano
mlijeko moglo bi prouzroiti zatvor, dijareju ili greve.

Mlijena formula dijeli se na:

prvo mlijeko koristi se u prehrani novoroenadi do estog mjeseca, a kasnije se moe

nastaviti hraniti prvim mlijekom ili se bebi daje obogaena mlijena formula, koja
sadri vee koliine eljeza, vitamina i minerala

prijelazno zamjensko mlijeko od 6 do 12 mjeseci, i to je mlijena formula oznaena

brojem 2. Razlikuje se od poetne po veoj koliini bjelanevina (30% vie), koja je i
dalje smanjena u odnosu na kravlje mlijeko. I ova formula je obogaena mineralima,
vitaminima i oligoelementima.

Smjernice za proizvodnju zamjenskog mlijeka za dojenad temelje se na tome kako da

mlijena formula bude to blie sastavu majinoga mlijeka. Evropska komisija za hranu dala
je smjernice za proizvodnju zamjenskog mlijeka. One se prije svega odnose na koliinu
bjelanevina koja ne smije biti vea od 1,4 g/100 ml, a sveukupna energetska vrijednost 65
kcal/100 ml. Najbolja su zamjenska mlijeka koja sadre 1,2 do 1,4 g bjelanevina/100 ml
mlijeka. Sadraj bjelanevina odnosi se na poetno mlijeko, a nakon 6 mjeseci sadraj
bjelanevina moe biti neto vei.
10

Postoje dva osnovna tipa formule:

na bazi kravljeg mlijeka

na bazi soje

Kod formule proizvedene od kravljeg mlijeka su modifikovane masti, ugljeni hidrati i nivo
preoteina. Dodati su vitamini i minerali kako bi bila hranljivija i svarljivija.

Formula na bazi soje koristi sojine proteine umjesto onih iz kravljeg mlijeka i preporuuje se
bebama kod kojih postoji intolerancija laktoze ( nepodnoenje mlijenog eera) ili alergija na
granu.

Raspored dnevnih obroka dojenadi na adaptiranom mlijeku:

na roenju: 8-10 obroka po 60-120 ml

II i III mjesec: 5-6 obroka po 120-180 ml

IV -VI mjesec: 5-6 obroka po 150-180 ml

VII-IX mjesec: 4-5 obroka po 180-200 ml

X-XII mjesec: 3-4 obroka po 200-240 ml

Prema nainu pripreme adaptirana mlijeka se mogu podijeliti na tri vrste:

11

1. Spremno za mijeanje ( najvie rasprostranjeno na tritu. Prodaje se u prahu odnosno

kao koncentrovana tenost, i treba da se rastvori u obinoj ili sterilisanoj vodi. )
2. Spremno za sipanje ( prodaje se u konzervama razliite veliine. Konzerva se otvori
naspe u sterilnu boicu i tako ponudi bebi.)
3. Spremno za upotrebu (prodaje se spakovano u boicu i spremno za upotrebu. Koliina
ve pripremljenog mlijeka u boici je 125 ml, odnosno 250 ml. Na flaicu se stavi
sterilisana cucla i beba me da pije)
Adaptirano mlijeko se priprema sa kupljenom vodom za bebe ili prokuhanom vodom iz
esme, to je manje preporuljivo. Prije nego se umijea adaptirano mlijeko u prahu,
prokuhana voda treba da se ohladi na barem 50C kako se ne bi unitili vrijedni sastojci.
Idealna temperatura za hranjenje je oko 37 C.
Adaptirano mlijeko se uvijek mora pripremati svjee, odnosno neposredno prije hranjenja.
Veoma je bitna sterilizacija boice, danas postoje adekvatni sterilizatori, a mogue je i
jednostavno prokuhati boicu.

2.4.1 RIZICI I NEDOSTACI PREHRANE MLIJENOM

FORMULOM
a) Rizici za dijete
Poveani rizik od vie vrsta zaraznih bolesti, uglavnom infekcija probavnog i
dinog sistema kao i infekcija uha, mokranog sistema i drugih infekcija
Poveani rizik od neuhranjenosti, ukljuujui proteinsko-energetsku
neuhranjenost
Poveani rizik od smrtnosti dojenadi u siromasnijim zemljama
Poveani rizik od hospitalizacije
Slabiji rezultati kod razvoja mozga i testova pokazatelja kognitivnog razvoja
b) Rizici za majku
Sporiji povratak na predtrudniku teinu
Poveani rizik za rak dojke i jajnika
Poveani rizik za osteoporozu i lom kuka nakon menopauze
c) Drugi nedostaci prehrane mlijenom formulom za ene, porodice i zajednice
Poveanje troka za kupovinu mlijene formule
Trokovi kupovine boica, dude, vode i sterilizacijskih proizvoda i opreme

12

Slika br.4- Adaptirana mlijena formula

3. ISHRANA DJECE OD 6 DO 12 MJESECI

U dobi od est mjeseci energetska vrijednost nutrijenata u majinom mlijeku ili mlijenoj
formuli vie nije dovoljna da zadovolji sve potrebe dojeneta za njegov uredan rast i razvoj.
Potrebno je dojenetu obogatiti ishranu pa se uvodi dohrana. Poetak dohrane ne znai
prestanak dojenja kao ni zamjenu majinog mlijeka ili mlijene formule nemlijenom
hranom.
Dohrana je dodavanje neke druge hrane majinom mlijeku ili mlijenoj formuli. Naravno
beba nastavlja dojiti tokom prve godine, pa i nakon toga. Ne postoji gornja granica trajanja
dojenja te nema dokaza o tetnosti produenja dojenja do tree godine ivota ili due na
psiholoke ili razvojne procese djeteta(1). U prvoj godini bebe rastu bre nego kasnije. U dobi
od etiri do est mjeseci udvostrue svoju poroajnu teinu, a do prve godine je utrostrue. Za
djecu od est do 23 mjeseca se smatra da su hranjena na pravilan nain u skladu sa uzrastom
ako uz dojenje dobijaju dopunsku, vrstu, poluvrstu ili meku/kaastu hranu(2).

3.1. UVOENJE DOHRANE

Kod uvoenja dohrane treba povesti rauna o odreenim smjernicama i potovati odreena
pravila:

13

Obavezno pranje ruku prije pripreme namirnica, kao i prije hranjenja djeteta

Pribor za jelo je plastina kaika za bebe, plastina tacna, zdjelica i plastina aa za

bebe iz koje e lake piti. Ovo posue nije potrebno sterilizovati nego ga treba dobro
oprati i osuiti.

Namirnice treba da budu svjee, kontrolisanog porijekla i kvalitete

Nove namirnice uvoditi jednu po jednu u poetku u obliku kaa i miksanih pripravaka

Nikada ne uvoditi dvije ili vie namirnica prvi put zajedno zbog mogunosti
intolerancije

Djetetu se ne smije staviti previe hrane u usta

Ne smije se koristiti smrznuta hrana u ishrani dojeneta

Kaice se pripremaju bez dodatka soli, eera i zaina

Ne hraniti dijete u leeem poloaju

3.1.1 KOJOM HRANOM ZAPOETI DOHRANU?

Obino se zapoinje sa niskoalergenom hranom-vonim sokovima, vonim kaama, itnim
kaama i povrtnim kaama. Ova hrana je po svom ukusu slina slatkastom ukusu majinog
mlijeka i mlijene formule pa e beba lake prihvatiti ovakve prve obroke (3). Nakon
privikavanja treba ponuditi kae od povra. U sedmom mjesecu uvodi se meso i to prvo bijelo
meso (piletina, puretina), zatim mlada teletina, kao supe ili kae sa povrem, a potom kao
usitnjeno meso. Od navrenog osmog mjeseca uvodi se bijela riba bez kosti, dinstana ili
kuhana, a iza desetog mjeseca junetina.
umance, iskljuivo tvrdo kuhano, se uvodi sa navrenih osam mjeseci, a bjelance nakon
godinu dana. Ulje se uvodi od osmog mjeseca ( maslinovo, suncokretovo), blago soljenje
treba zapoeti u jedanaestom mjesecu(4). Zbog mogue pojave alergijskih reakcija u prvoj
godini ivota ne treba davati: jagodiasto voe (jagoda, malina, kupina), citrusno voe (kivi,
narana, limun, mandarina), kotunjavo voe (orah,badem, kikiriki, ljenjak), okoladu,
eurokrem, med, kvasac, koljke, bjelance jajeta i hranu sa konzervansima.

14

3.1.1.1 VRSTE NAMIRNICA

VOE
Voe je vrijedan izvor vitamina, mineralnih soli i ugljikohidrata. Posebno je vaan vitamin C koji
poboljava iskoristljivost druge hrane, posebno eljeza. U ishrani se priprema na vie naina ( voni
sokovi, vone kae, kompoti, peeno voe, rendano voe).
Voni sokovi su ugodnog ukusa i dobro djeluju na tonus crijeva. To su sokovi prirodno cijeenog
voa: jabuke, kruke i drugog necitrusnog voa. U poetku se daje razrijeen i to 2-3 kaikice, a nakon
to ga dijete prihvati poveava se koliina. Sokovima se ne dodaje eer. Sokove koristiti odmah
nakon pripreme jer na zraku vitamini oksidiraju i gube blagotvorne osobine.
Vone kaice se mogu dati kao meuobrok, a kasnije dodatkom raskuhane rie, riinih i kukuruznih
pahuljica mogu zamijeniti itav mlijeni obrok.
U osmom mjesecu moe sitno ribano, a u jedanaestom mjesecu daje se voe u svjeem obliku.

Slika br.5 Voni sokovi i kae

ITARICE I PROIZVODI OD ITARICA

Mlijeno itne kaice mogu biti prijelazni obroci. itarice i proizvodi od itarica sadre
kompleksne ugljikohidrate koji bi trebali da osiguraju najmanje 50% ukupnog
energetskog unosa (5). U poetku se koriste itatarice bez glutena na bazi kukuruza i rie.
Nakon sedmog mjeseca mogu se dati neki proizvodi od itarica koje sadre gluten (griz,
pahuljice, keks).
POVRE
Obino se poinje sa lako probavljivim povrem: mrkva, krompir, tikvica, blitva, karfiol.
Povre se opere, kuha na vodi ili pari bez soli i eera te propasira ili izmiksa.
U osmom mjesecu se moe dodati kuhani krompir. Nakon navrenog desetog mjeseca
mogu se koristiti kupus, kelj i prokulice. Od navrenih jedanaest mjeseci dodaju se
mahunarke: grah, graak, lea i mahune (4).
MESO
Meso je izvor esencijalnih aminokiselina, vitamina i minerala. Meso se uvodi sa sedam
mjeseci. Daje se kao mesna supa sa povrem, tjesteninom ili itaricama kao miksana i
pasirana hrana, a kasnije kao usitnjeno meso. Od navrenog osmog mjeseca moe se
15

koristiti teletina i janjetina. Iznutrice sadre veliku koliinu eljeza i mogu se koristiti od
devetog mjeseca. Govedina i svinjetina se ne preporuuju prije navrene godine dana. Ne
preporuuju se suhomesnati proizvodi, patete i hrenovke. Od navrenog osmog mjeseca
uvodi se bijela riba bez kosti, kuhana ili dinstana, a poslije plava riba.
MLIJEKO I MLIJENI PROIZVODI
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ne preporuuje kravlje mlijeko u ishrani do
navrene prve godine. Djeca doje ili piju mlijenu formule odgovarajue za dob. Mlijeko
je bogat izvor kalcija i mora biti zastupljen u jelovniku djeteta. Mlijeni proizvodi jogurt i
sir zbog svoje kremaste konzistencije se obino sviaju dojenetu. Jogurt je dobar tokom
dohrane kada se dijete navikava na nove okuse, a moe se ponuditi i kao meuobrok.
Moe mu se dodati voe. Od navrenog desetog mjeseca u jelovnik se mogu uvesti svjei
sir, vrhnje i fermentirani mlijeni napitci.
JAJA
Nakon navrenog osmog mjeseca ponuditi tvrdo kuhan umanjak prvo malo, pa postepeno
poveavati koliinu. Bjelanjak treba ponuditi nakon prve godine.
ZAINI
Blago dosoljavanje je dozvoljeno u jedanaestom mjesecu, ali ne treba davati biber,
papriku, senf, hren a ni sire. Perun i celer se mogu dati u obliku aja ili u supama i
varivima. Kim se moe dati ve u prvim mjesecima ivota u supama ili aju, dobar je za
probavu i odstranjenje plinova.
ULJE
Suncokretovo, maslinovo ili ulje od kukuruznih klica se uvodi u osmom mjesecu. Moe i
malo maslaca dok se margarin ne preporuuje.
AJ
Moe se davati povremeno kao napitak, svjee kuhan od ipka, komoraa ili kamilice.
MED
Med moe sadravati spore Clostridium botulinum, a s obzirom da GIT ne sadri dovoljno
kiseline koja bi unitila spore, ne treba davati med dojenetu koje nije doseglo ivotnu dob
od jedne godine.
VODA
Majino mlijeko sadri ak 88% vode, tako da u prvih est mjeseci zadovoljava sve potrebe
za tenou, pa u prvim mjesecima nema potrebe da se bebi daju dodatne koliine vode, osim
ako pedijatar ne kae drugaije. Dnevne potrebe za vodom kod novoroeneta su 60 ml/ kg
dnevno, a za dojene od 100-150 ml/kg.
Uestalost konzumiranja pojedinih grupa namirnica:
16

Mlijeko i mlijeni proizvodi

svaki dan

Meso, perad, jaja, mahunarke

svaki dan

Riba

jednom sedmino

Hljeb,itarice,krompir

svaki dan

Voe

svaki dan

Povre

svaki dan

Voda, aj

svaki dan

Tabela 4: Gustoa hrane za razliitu dob i stepene razvoja

Dob
(mjeseci)
0-6
4-7

7-12

12-24

Refleksi /spretnosti

Gustoa hrane

-sisanje i gutanje
-pojava ranog vakanja
-poveana snaga sisanja
-pomak refleksa davljenja iz
sredine jezika prema stranjoj
treini jezika
-pranjenje lice usnama
-grizenje i vakanje
-boni pokreti jezika
-pomicanje hrane prema zubima
-kruni pokreti vakanja
-stabilnost eljusti

-tekua
-tekua
-zgnjeene namirnice (iznimno kada
djetetove individualne potrebe zahtijevaju
dodatak dopunske prehrane)

(Standardne preporuke za Evropsku uniju, 2008) (6)

17

-zgnjeene namirnice
-sitno narezane namirnice koje se
dopunjuju vrstom hranom
-postupan prijelaz na pet obroka
-postupan prijelaz na vrstu hranu

4. PROBAVNE TEGOBE DOJENADI

Najee probavne tegove su vraanje hrane, kolike i zatvor (opstipacija). Kod nabrojanih
tegoba nije rije o bolesnom djetetu, nego su tegobe esto posljedica nedovoljno razvijenog
probavnog sistema.

4.1 VRAANJE HRANE ILI REGURGITACIJA

Vraanje hrane ili regurgitacija esta je tegoba dojenadi u prvoj godini ivota koja se oituje
kao nehotino vraanje majinog mlijeka ili mlijene hrane iz eluca u jednjak. Obino se
javlja odmah ili ubrzo nakon obroka, a rjee za vrijeme spavanja. Vraanje hrane uzrokuje
nedovoljno razvijen sfinkter na donjem dijelu jednjaka. To je mii izmeu eluca i jednjaka
ija je zadaa sprijeiti da sadraj iz eluca krene pogrenim smjerom. Kod jednostavnog
vraanja hrane dovoljna je prilagoena prehrana. Strunjaci udruge ESPGHAN ( Europska
udruga pedijatara, gastroenterologa, hepatologa i nutricionista) preporuuje da se dojenadi
koju mui vraanje hrane daje zgusnuta hrana(7).

4.2 KOLIKE

Pod terminom kolike podrazumijeva se kompleks uestalog, iznenadnog javljanja bolova i

jakog neutjenog plaa u inae zdravog dojeneta, obino u kasnim poslijepodnevnim i
18

veernjim satima, svakodnevno, tokom nekoliko sedmica, izmeu 3.sedmice i 3 mjeseca

ivota(8). Uzrok kolikama do danas nije poznat. Bolovi u stomaku, posebno u veernjim
satima su posljedica djelovanja vie faktora: nezrelost crijeva, poveana koliina zraka,
potreba za bliskim kontaktom i pojava intolerancije na mlijeko. Postoji niz postupaka kojima
se pokuavaju ublaiti grevi. Posebna se panja poklanja tehnici hranjenja, s ciljem da dijete
proguta to manje zraka, a ako ga je progutalo da ga to prije izbaci. Zatim masaa stomaka,
topla kupka. Mogue je dati i neki sirup na prirodnoj bazi koji se pokazao kao uinkoviti, a za
primjenu i vrlo jednostavno rjeenje. Postoje brojni preparati u obliku granula koji se
pomijeaju sa prokuhanom vodom ili posebnom vodom za bebe. Glavni im je sastojak
komora, metvica i drugi slini sastojci. Treba izbjegavati dodatak eera koji fermentira u
crijevima djelovanjem bakterija te nastaju gasovi i stanje se pogorava.

4.3 OPSTIPACIJA (ZATVOR)

Opstipacija oznaava neredovito pranjenje crijev kod dojenadi (manje od 2 puta u toku
sedmice). Stolica je tvrda, izluivanje stolice rjee, oteano, moe ak biti i bolno, na povrini
stolice moe se pojaviti krv. Ne postoje stroga pravila koja odreuju normalan broj stolica
dnevno. U veini sluajeva opstipacija dojenadi nije uzrokovana boleu ve prehrambenim
navikama. Izgled i broj stolica razlikuje se kod dojenih beba, onih na mlijenoj formuli i
beba na dohrani.
MAJINO MLIJEKO
Bebe koje su na majinom mlijeku vrlo rijetko pate od zatvora. Velika veina beba prazni se
tokom svakog podoja, dok ostale bebe rjee imaju stolicu, posebno kada se hranjenje
majinim mlijekom dugo provodi bez dohrane.
MLIJENA FORMULA
Beba koja se hrani prilagoenim mlijekom moe katkad patiti od zatvora jer je ovo mlijeko
tee probavljivo od majina. Ako formula izazove zatvor, roditelji je mogu zamijeniti prema
savjetu pedijatra. Katkad bebama vie odgovara formula na bazi soje.
DOHRANA
Unoenje novih namirnica u bebinu prehranu promijeniti e uestaost pranjenja crijeva, ali i
izgled i teksturu stoluce. Nije nikakvo iznenaenje ako beba u tom razdoblju razvije
opstipaciju jer crijevima treba vremena da se naviknu na novi sastav hranjivih supstanci.
MAJINA PREHRANA
Opstipacija kod bebe na majinom mlijeku moe biti uzrokovana majinom prehranom.
DEHIDRACIJA
Majinim mlijekom i mlijenom formulom beba dobiva dovoljno tenosti. Meutim kada
bebina prehran postane raznovrsnija, organizmu je potrebno vie tenosti. Ne dobiva li je

19

dovoljno, doi e do dehidracije te e probavni sistem upijati vie tenosti iz hrane i pia koje
beba unosi, ali i iz otpada u njenim crijevima. Rezultat je tvrda, dehidrirana stolica.
FUNKCIONALNA OPSTIPACIJA
Beba koja se prvi put susrela sa potekoom izbacivanja tvrde stolice, zapamtila je taj dogaaj
kao bolno i strano iskustvo. Da bi izbjegla bol, beba podsvjesno zaustavlja stolicu, to moe
dovesti do opstipacije.
ZDRAVSTVENA STANJA ILI BOLESTI
Iako nije uobiajeno opstipaciju moe izazvati pritajeno zdravstveno stanje kao to je
hipotiroidizam, odreeni metaboliki poremeaji, neke alergije na hranu i botulizam(9).

5. ZAKLJUAK
Tijekom cijele prve godine ivota mlijeko je glavna hrana dojeneta. U prvih 4-6 mjeseci
dojene iz mlijeka dobiva svu potrebnu energiju i sve prehrambene tvari potrebne za rast i
razvoj. Nakon 5. ili 6. mjeseca potrebno je dojenetu prehranu obogatiti i drugim vrstama
hrane; postupnim uvoenjem voa, povra, mesa i itarica.
U izboru mlijeka za prehranu dojeneta uvijek valja prednost dati majinom mlijeku, koje
neka ostane jedino mlijeko dok je to mogue. U sluajevima da je nemogue dojene hraniti
majinim mlijekom, potrebno je svakako koristiti prilagoeno, adaptirano kravlje mlijeko u
obliku razliitih djejih mlijeka u prahu.
Majino mlijeko je sterilno i sadri leukocite, antitijela i drugo, zadovoljava potrebe za vodom
i ionima, oligoelementima, te energetske potrebe. Majino je mlijeko besplatno, uvijek na
raspolaganju dojenadi, optimalne je temperature i sterilno.
Najee probavne tegove su vraanje hrane, kolike i zatvor (opstipacija). Kod nabrojanih
tegoba nije rije o bolesnom djetetu, nego su tegobe esto posljedica nedovoljno razvijenog
probavnog sistema.

20

6. LITERATURA
1) APA, Breastfeeding and the Use of Human milk Pediatrics, 2005; 496-506
2) World Health Organization, Guiding principles for the complementary feedingf of the
breastfed child, 2003
3) Vlada Republike Srpske, Smjernice za ishranu dojenadi i djece predkolskog i
kolskog uzrasta, Banja Luka, Vlada Republike Srpske, 2012
4) Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod
za javno zdravstvo Federacije BiH Smjernice za zdravu ishranu djece predkolskog i
kolskog uzrasta, Sarajevo, 2012
5) Vlada Republike Srpske, Smjernice za ishranu dojenadi i djece predkolskog i
kolskog uzrasta, Banja Luka, Vlada Republike Srpske, 2012
6) http://www.husd.hr/savjetnice/smjernice/7-prehrana-dojenceta-i-malog-djetetastandardne-preporuke-za-eu pristupljeno 15 maja 2014
7) http://www.novalac.net/hr/tegobe-dojencadi/probavne-tegobe-dojencadi/vracanjehrane/ pristupljeno 22 maja 2014
8) http://www.bebe-nestle.hr/dojenacke-kolike-kako-pomoci-bebi/v/1052#.U30upPl_t9U
pristupljeno 15 maja 2014
9) http://www.roditelji.hr/beba/zdravlje-i-prehrana/2194-opstipacija-kod-beba/
pristupljeno 15 maja 2014
10) World Health Organization, Infant and young child feeding, France, World Health
Organization 2009

21