Zul-Karnejn, a.s.

, Jedud i Medud
- Pitajte ga o ovjeku koji je obiao i istok i zapad Zemlje, ta je s njim bilo?



O Zul-Karnejne," - rekoe oni - "Je dud i Me dud ine nered po Zemlji, pa hoe li da
izmeu nas i njih zid podigne, mi emo te nagraditi." El-Kehf 94. Istinu je rekao Allah
Uzvieni!
Zahvalu Allahu iskazujemo hvalei ime Njegovo Uzvieno. Salavate na Poslanika donosimo
slijedei put i sunnet njegov. Draga brao u najljepoj nam vjeri Islamu Esselamu alejkum we
rahmetullahi we berekatuhu.
Pred samu propast ovoga svijeta pojavit e se veliki predznaci koji e nagovjestiti neposredni
Kijamet. Izlazak Sunca sa zapada, pojava ivotinje iz Zemlje, pojava Deddala, silazak Isa,
a.s., i pojava Jeduda i Meduda. Proli smo puta rekli neto o pojavi Deddala a sada
emo neto rei o pojavi naroda Jedud i Meddud.
Narodi Jedud i Medud dio su potomaka Ademovih, a.s., to se zakljuuje iz rijei
hadisa: "Uzvieni Allah e rei: - O Ademe! Adem e odgovoriti: - Odazivam ti se na sluenje.
Allah, d.., rei e: - Ja u proiviti dehenemsku skupinu. Adem e rei: - A ta je to
dehenemska skupina? Odgovorit e: - Od hiljade e 999 u Dehennem, a samo jedna osoba
u Dennet. Tada e mladi osijediti, a trudnice pobaciti svoje plodove. Meu vama e biti dva
naroda koja nee biti poznata ni po emu osim po brojnosti, a to su Jedud i Medud."
Kur an kada govori o ova dva naroda, o njima govori u kontekstu objave o ovjeku koji je
obiao istok i zapad Zemlje.
Jedno od pitanja koje su spomenuli idovski sveenici Kurejima da pitaju Muhammeda, a.s.,
bilo je: - Pitajte ga o ovjeku koji je obiao i istok i zapad Zemlje, ta je s njim bilo?
Nakon toga uslijedila je objava: "I pitaju te", o Muhammede, "o Zul-Karnejnu", tj. o onome
to se za njegovo vrijeme deavalo.
Kako navode historiari, Zul-Karnejn je sa Ibrahim, a.s., kada je ovaj sagradio Kabu, tavaf
inio, bio je Ibrahimov, a.s., sljedbenik i da je, radi Allahovog, d.., zadovoljstva, klao
kurban. Data mu je vlast na Zemlji, usljed ega je zavladao na Zemlji od istoka do zapada.
Predale su mu se mnoge drave, pokorili brojni kraljevi a sluili ga ratni narodi, Arapi i
nearapi, pobijedio je neprijatelje i potinio careve na zemlji, ponizio je murike, jer mu je bilo
dato i omogueno sve to je bilo potrebno u tom smislu. Neki kau da je nazvan Zul-Karnejn
zato to je vladao krajnjim takama, gdje Sunce izlazi i gdje zalazi. Allah, d.., olakao mu je
naine i puteve osvajanja razliitih podruja i prostora.
O Zul-Karnejnu i narodima Jedud i Medud Kuran govori:
"I on opet poe", idui od istoka, "dok ne stie izmeu dvije planine", koje su jedna drugoj
nasuprot.
Izmeu njih se nalazi peina iz koje izlaze Jedud i Medud, podruje Turkmana, prave
im nered, unitavaju usjeve i potomstvo.
"Nae ispred njih narod koji je jedva govor razumijevao", tj. zbog nepoznavanja njihova

jezika i udaljenosti od svijeta.

"O Zul-Karnejne", rekoe oni, "Jedud i Medud ine nered po Zemlji, pa hoe li da ti
skupimo naknadu."
Htjeli su da mu izmeu sebe sakupe imetak i da mu ga daruju, a da im on izmeu njih i ta dva
naroda podigne i sagradi zid.
Zul-Karnejn uz izvinjenje, odlunost, dobrotu i namjeru injenja dobra, ree: "Bolje je ono to
mi je moj Gospodar dao", tj. ono to je meni Allah, d.., darovao, a to je vlast i upravljanje,
bolje je od onoga to hoete da mi sakupite.
"Nego vi meni pomozite to vie moete", svojim radom i sredstvima za gradnju, "pa u
izmeu vas i njih pregradu podii. Donesite mi velike komade gvoa."
I tako Zul-Karnejn podie branu "dok ne izravna dvije strane brda", stavljajui dio na dio dok
ne nadvisi oba brda u visinu i irinu. Sagraenu branu Jedud i Medud nisu mogli da
preu preko zida a nisu mogli ni da ga ispod prokopaju.
Brana koju je sagradio Zul-Karnejn predstavlja milost Boiju prema svijetu, jer je postavio
izmeu njih i Jeduda i Meduda pregradu koja ih spreava u injenju tete i nereda na
Zemlji.
Onoga trenutka kad narodi Jeddud i Medud prokopaju branu, tada e se pojaviti,
prijetnja e se ispuniti, to e biti poetak Kijameta, kako neki navode.
Allah e izvesti Je dud i Me dud koji e navaliti sa svih strana. Iza svakog uzvienja e
se sputati do jezera Taberijje (Kaspijsko more). Prvi od njih e iz njega svu vodu popiti, a
kad dou zadnji rei e: - Kao da je nekada ovdje bila voda.

Je dud i Me dud se direktno spominju na dva mjesta u Kur anu; prvi put u suri El-Kehf,
drugi put u suri El-Enbija.
Ajeti iz sure Kehf govore o Je dudu i Me dudu u prolosti, obavjetavaju nas o neredu
koji su tada inili na Zemlji, o Zul-Karnejnovom podizanju brane pred njima i njihovoj moi
da je pregaze ili probiju. Ti ajeti govore o davnom vremenu Zul-Karnejna i periodu poslije
njega.
Meutim, ajeti iz sure El-Enbija govore o njima u budunosti i o njihovom velikom izlasku
neposredno pred Kijametski dan.
Postoje dva miljenja islamskih uenjaka po ovom pitanju.
Jedni smatraju da se radi o doslovnom znaenju i da neposredno ukazuje na pravi izlazak, tj.
da e oni bukvalno razoriti Zul-Karnejnovu branu i proi kroz nju, ime e otpoeti njihova
najezda. Zastupnici ovog miljenja potvruju da se ovo nee desiti sve do pred sami
Kijametski dan, te da je Zul-Karnejnova brana realna i da postoji i danas, a iza nje se nalaze
Je dud i Me dud.
Drugi, pak, smatraju da je njihov predstojei izlazak u prenesenom znaenju i da on
predstavlja Allahovu dozvolu njima da izau sa svog podruja i ruilaki navale na zemlje i
gradove. To e biti njihov posljednji veliki izlazak koji e se desiti pred sami Kijametski dan.
Kolika e biti silina i strahota najezde Je duda i Me duda slikovito nam predstavlja Kur
an: - I kad se budu sa svake uzvisine urno sputali.
Ulema se razila u pogledu domovine Je duda i Me duda i zemlje u kojoj je njihovo
prvotno polazite.

Kritiari se slau da je to prostor negdje na sjevero-istoku zemlje, i najvjerovatnije je da je to

Mongolija sa svojim nomadskim plemenima, Mongolima.
Kineski izvori potvruju da je osnova rijei Mongol uzeta iz rijei Menkok ili Mendok, to je
vrlo blisko rijei Me dud. Osim toga, oni spominju i drugo pleme sa ovog podruja koje se
zove Javai. Vrlo je mogue da se ova rije tokom vremena deformisala tako da je postala Je
dud. Jedud i Medud su u jednom periodu povijesti nazivani Mongolima, a u drugom
Tatarima.
Ulema se razila po pitanu da li je najezda Je duda i Me duda bila i ranije ili e to biti
samo jednom, pred Kijamet.
Jedna skupina zastupa miljenje da e oni izai samo jednom, dok druga skupina kae da su
se oni pojavljivali vie puta i da e njihov posljednji izlazak biti najrazorniji izlazak. Ova
skupina uleme navodi sedam dosadanjih najezda Je duda i Me duda. Za petu najezdu
navode da je ona bila razlog podizanja Kineskog zida kako bi se zaustavila najezda, dok za
sedmu govore da je bila pod vodstvom Dingis-kana, kada su napali Islamski hilafet, da bi
ak 656. godine po Hidri zauzeli samu tadanju prijestolnicu hilafeta, grad Bagdad.
U hadisu kojeg prenosi Ebu Hurejre, r.a., a koji govori o Jedudu i Medudu stoji da je
Poslanik, a.s., rekao: "Jedud i Medud svaki dan kopaju branu kojom su zazidani, i kada
je toliko iskopaju da primijete sunevo svjetlo, njihov voa im kae: - Vratite se, sutra emo
nastaviti. Onda Allah vrati branu kao to je bila. Kada doe vrijeme da se oni pojave, kopat
e branu i kada dou dotle da vide sunevo svjetlo, njihov voa e im rei: - Vratite se svojim
mjestima, sutra emo nastaviti s kopanjem, ako Allah dozvoli. Vratit e se brani sutradan i
zatei je onakvom kakvom su je ostavili prethodni dan. Prokopat e je i krenuti na ljude. Svu
vodu na koju naiu e popiti. Ljudi e bjeati od njih u svoje utvrde. Allah e na njih poslati
crve koji e im napadati vratove i tako ih unititi."
Allaha molimo za milost Njegovu neizmjernu, da nas grijeha sauva a dobru uputi.
Amin, ja Rabbel-alemin!