89

ZAKLJUAK
Zasigurno se moe rei da je zavarivanje jedna od kljunih tehnologija u
mainskoj industriji (pa i industriji uope) koja ve vie decenija biljei veliku i
stalnu ekspanziju. Posljednjih decenija najvei napredak u oblasti zavarivanja
openito, nije u otkrivanju novih i boljih postupaka zavarivanja, ve u
intenzivnom razvoju opreme za zavarivanje, a to je preduslov za uspjeh
mehanizacije, automatzacije i robotizacije MIG/MAG postupka zavarivanja.
Shodno prethodnom, globalna razvojna usmjerenja zavarivanja ogledaju se u:
- razvoju to vee i jeftinije automatizacije i robotizacije zavarivakog procesa u
cilju postizanja vee produktivnosti,
- veoj primjeni nekonvencionalnih-specijalnih postupaka za zavarivanje kao
odgovore na pojavljivanje novih konstrukcionih (i drugih) materijala, te novih
principa konstruisanja,
- razvoju to manje kodljivih tehnologija zavarivanja u cilju zatite radnika i
okoline.
Na osnovu takvih pobrojanih usmjerenja, u svim razvijenim zemljama
postoji drastian pad primjene postupaka koji se teko automatiziraju, tee
prilagoavaju novim materijalima i konstrukcijama, te umaraju ovjeka i daju
veliki stupanj tetnosti po okolinu. Tu su prije svih runi elektroluni postupak
(REL) za kojeg se moe rei da je donedavno suvremeno vladao, ali sudei po
slijedeoj tabeli stvari se bitno mijenjaju. Naime, trendovi u Engleskoj mogu se
uzeti kao priblian prosjek razvijenih zemalja, jer, sa jedne strane SAD i Japan
imaju te trendove izraene, dok Rusija, Francuska i neke druge zemlje imaju
neto sporiji trend promjena.
Procentualni odnos upotrebe najee koritenih elektrolunih postupaka
zavarivanja u Engleskoj prikazan je u sljedeoj tabeli.
godina 1975 1980 1985 1995 2000
postupak
REL %
61
54
47
34
30
MIG/MAG %
30
33
39
49
51
EPP %
9
13
14
17
19

Pretpostavka
za 2005
27
53
20

Tabela uz zakljuak: Procentualni odnos upotrebe najee koritenih

elektrolunih postupaka zavarivanja u Engleskoj
Dok je u Japanskoj brodogradnji ve od 1985. godine procent primjenljivosti
postupka zavarivanja je: 48% MIG/MAG; 19% REL; 11% EPP.
TIG postupak koji spada u etiri najee koritena elektroluna postupka ovdje
se ne pojavljuje, jer se za mjeru uzimala ukupna masa zavarenih konstrukcija,
to je TIG postupku zavarivanja davalo nizak stepen primjenljivosti.
Meutim, ako bi se mjerilo prema upotrebi u automatiziranim procesima i kad se
zahtjeva velik kvalitet, procent primjenljivosti TIG postupka bio bi znaajan.
Sagledavajui situaciju kod nas je sasvim drugaije. Naime, osamdesetih
godina upotreba REL postupka bila je oko 70% u odnosu na sve druge
elektrolune postupke, pa je samim tim jasno i da je nivo automatizacije vrlo
mali, a, o robotizaciji se i ne govori. U periodu od 1982. do 1987. utroeno je

90

duplo vie (u tonama) elektroda za REL postupak, nego ice za MIG/MAG

postupak. Ipak i kod nas postoji vidljiv trend porasta primjene MIG/MAG
postupaka na raun primjene REL-a. Na razvoj tehnologije zavarivanja imali su i
jo uvijek imaju proizvoai opreme i dodatnih materijala, pa je njihova
meusobna borba za trite doprinjela i jo uvijek doprinosi razvoju tehnologije
zavarivanja. Prema svim pokazateljima nesumnjivo je bilo jasno da e se u 21.
vijek ui sa dominacijom MIG/MAG postupka, a posebno kada se to tie tekih i
lahkih elinih konstrukcija.
Procjena jedne od najveih zavarivakih firmi(ESAB-vedska) bila je tana
donekle, da e se trend pada primjene REL zavarivanja sa obloenim
elektrodama zaustaviti na oko 30%. Ali to ujedno znai da e i ubudue REL
zavarivanje, unato velikom razvoju automata i robota za zavarivanje, biti
prisutno u proizvodnji, a pogotovo u reparaciji.
Vidljivi su osnovni razlozi nastanka premoi MIG/MAG postupka nad REL-om, a
to su; velika fleksibilnost te mogunost automatizacije i robotizacije za visoko
serijsku proizvodnju, poveavanje iskustva u praksi i prevazilaenje sindroma
novog, razvoj kvalitetnih i potronih materijala.
Za zavarivanje metala velikih debljina u budunosti e se najvie koristiti: EPP
postupak, zavarivanje snopom elektrona, zavarivanje laserom, te zavarivanje
MIG/MAG postupkom sa punjenom icom i to bez upotrebe zatitnog gasa, a sa
pripremom uskog lijeba.
U posljednjem desetljeu snaan prodor su napravile prakom punjene ice za
MIG/MAG zavarivanje koje daju tri puta veu produktivnost od elektroda za REL
zavarivanje. Nastoji se proiriti primjena punjene ice i kod zavarivanja
visokolegiranih elika. Najvea primjena punjenih ica je u podruju
brodogradnje , kotlogradnje i mostogradnje. U nekim brodogradilitima u Finskoj
i Danskoj zavarivanje punjenom icom ini ak 70-80 % od ukupnog
zavarivanja.
S ekonomske strane trend razvoja punjenih ica ide u smjeru smanjenja
trokova kako samog zavarivanja tako i trokova pripreme i trokova naknadne
obrade (ienja). S tim u vezi tei se proizvodnji ica manjeg promjera, a
posebna panja posveuje se nainu pakiranja i transporta punjenih ica.
Iz dosad navedenog smo vidjeli da se produktivnost i ekonominost znatno
poveava uz automatizaciju i robotizaciju MIG/MAG postupka, te uz primjenu
prakom punjenih ica ali uz primjenu novih izvora struje koji nude jo jedan
trend ka poveanju produktivnosti i ekonominosti istog postupka. Naime,
danas se poveavanjem parametara zavarivanja i to napona do 50 V , jakosti
struje do 600 A , brzine dovoenja ice preko 200 cm/min pojavljuju nove
automatizovane varijante MIG/MAG postupka, i jo uz primjenu
etverokomponentnih gasnih mjeavina za zatitu. Veina njih su ve nale
veliku primjenu kao i zagrljaj svjetskih standarda. To su tzv."visokoenergetska
MIG/MAG zavarivanja";
- T.I.M.E. ,
- RAPID ARC ,
- RAPID MELT i
- postupci sa dvije elekltrodne ice: TWIN ARC , DOUBLE WIRE ,
T.I.M.E. TWIN itd.

91

Treba napomenuti da takva zavarivanja mogu izvesti samo roboti zbog velikih
sila koje se javljaju u elektrinom luku, pri emu uzrokuju spiralni prenos
dodatnog metala to predstavlja jo jednu performansu takvog
visokoenergetskog MIG/MAG zavarivanja.
Iako se u bliskoj budunosti ne moe u potpunosti napustiti runo zavarivanje,
eljeli mi to ili ne, ne moe se sprijeiti evolucija mehanizacije, automatizacije i
robotizacije zavarivanja bez bitnog naruavanja principa humanosti. To moe
potkrijepiti i injenica da se danas u svijetu koristi preko 250000 industrijskih
robota od kojih je vie od polovine u Japanu i to najvie u automobilskoj
industriji, a najveim dijelom na poslovima zavarivanja.
I na kraju valja spomenuti da se razvoj MIG/MAG zavarivanja,ne moe
posmatrati odvojeno od razvoja tehnike i proizvodnih sistema uope. Roboti za
zavarivanje se sve rjee izvode kao samostalne zavarivake jedinice, ve se
nastoji da isti postanu dio fleksibilnih proizvodnih sistema. A to znai, isti
robotski sistem treba da omogui recimo, obradu sa skidanjem
strugotine(pripremu lijeba), montau i pozicioniranje sastavnih dijelova,
zavarivanje, naknadnu mehaniku i termiku obradu itd..