10.

Devizni teaj - pojam i vrste

to je to devizni teaj?
Odgovor na ovo pitanje je dvoznaan.
Naime, devizni teaj predstavlja cijenu jedinice strane valute izraene u jedinicama domae
valute (npr. 1euro=7,5 kn - direktna kotacija).
Meutim, devizni teaj moe biti izraen i obrnuto kao cijena jedinice domae valute izraena
u jedinicama strane valute (u tom sluaju imamo, 1kn = 0,133eura, donosno indirektnu
kotaciju).
Najvei broj zemalja, pa i RH, koristi direktnu kotaciju pri izraavanju deviznog teaja, dakle
izraava devizni teaj kao broj jedinica domae valute koji je potrebno dati za jednu jedinicu
strane valute, stoga emo se i mi u naim objanjenjima radi pojednostavljivanja materije
orijentirati iskljuivo na taj nain prezentiranja deviznog teaja.
Koje vrste deviznih teajeva poznajemo?
Devizni teajevi mogu se klasificirati u etiri osnovne grupe:

slobodno fluktuirajui (varijabilni),

fiksni (vezani, currency board),

manipulirani fluktuirajui (varijabilni),

dirigirano fleksibilni (varijabilni) devizni teaj.

U koju od navedenih grupa bi klasificirali devizni teaj neke zemlje ovisi direktno o nainu na
koji se formira taj teaj. Podsjetimo se, u mikroekonomiji ste nauili da cijena nekog dobra
ovisi o ponudi i potranji za tim dobrom. Analogno tome, cijena strane valute (devizni teaj)
ovisi o ponudi i potranji za stranim sredstvima plaanja.
U sluajevima u kojima se veliina deviznog teaja formira iskljuivo pod utjecajem
slobodnog djelovanja ponude i potranje za devizama 1 kaemo da dotina drava ima
slobodno fluktuirajui (varijabilni) devizni teaj.

tj. bez uplitanja drave u odreivanje ponude ili potranje za devizama.

Suprotan scenarij bio bi onaj u kojem drava samostalno odreuje cijenu po kojoj je mogue
kupiti ili prodati strana sredstva plaanja. Drugim rijeima, drava dekretom odreuje veliinu
deviznog teaja koje se moraju pridravati svi ekonomski subjekti koji sudjeluju u
transakcijama na deviznom tritu. U tom sluaju promjene u ponudi i potranji za devizama
nemaju utjecaja ne veliinu deviznog teaja, te bi rekli da dotina drava ima fiksni (vezani)
devizni teaj.
U sluajevima u kojima drava autonomno (bez utjecaja ponude i potranje) odreuje veliinu
deviznog teaja koji e vrijediti za odreeno vremensko razdoblje kaemo da dotina drava
ima dirigirano fleksibilni (varijabilni) devizni teaj. Drugim rijeima drava fiksira devizni
teaj ali s vremena na vrijeme mijenja njegovu vrijednost. Promjene deviznog teaja, a samim
tim i vremenski periodi u kojima je teaj fiksan, mogu se dogaati u pravilnim vremenskim
intervalima (tjedno, mjeseno, kvartalno itd.), ali i ne moraju.
Na kraju, u svim sluajevima u kojima se devizni teaj formira pod utjecajem slobodnog
djelovanja ponude i potranje za devizama ali unutar granica koje odreuje drava kaemo da
dotina drava ima manipulirani fluktuirajui (varijabilni) devizni teaj. Dakle, drava
dozvoljava slobodan promet deviza po cijenama koje se formiraju na tritu ali u sluajevima
kad ta cijena premai gornju ili padne ispod donje granice drava intervenira s ciljem
odravanja deviznog teaja unutar eljenih okvira. Za razliku od prethodnog sluaja
intervencija drave odnosno njene centralne banke ne odvija se administrativnim mjerama 2
ve trinim mjerama, odnosno utjecajem na ponudu ili potranju prodajom ili kupnjom
deviza na deviznom tritu.
Kako nazivamo promjene koje se dogaaju u deviznom teaju?
Odgovor na pitanje ponovo nije jednoznaan ve ovisi o vrsti deviznog teaja koji drava
slijedi te o tome govorimo li o promjeni vrijednosti domae valute ili o promjeni vrijednosti
teaja..
U sluajevima u kojima ponuda i potranja odreuju veliinu teaja te promjene zovemo
aprecijacija odnosno deprecijacija.

propisivanjem veliine teaja kojeg se moraju pridravati ekonomski subjekti

2

Poveanje vrijednosti domae valute (koje se oituje u smanjenju broja jedinica domae
valute koje je potrebno izdvojiti za jednu jedinicu strane valute) nazvali bi u ovom sluaju
deprecijacija deviznog teaja ili aprecijacija domae valute.
Suprotan sluaj, tj. smanjenje vrijednosti domae valute (koje se oituje u poveanju broja
jedinica domae valute koje je potrebno izdvojiti za jednu jedinicu strane valute) nazvali bi u
ovom sluaju aprecijacija deviznog teaja ili deprecijacija domae valute.
U sluajevima u kojima drava administrativno odreuje veliinu teaja te promjene zovemo
revalvacija i devalvacija.
Dakle, ako drava zakonski povea vrijednost domae valute govorimo o devalvaciji
deviznog teaja ili revalvaciji domae valute.
Nasuprot tome, ako drava zakonski smanji vrijednost domae valute govorimo o revalvacije
deviznog teaja ili devalvaciji domae valute.
Primjer:
1 euro = 7,5 kn