AERODROMI

definicije, podjele, osnovni elementi,

kategorizacija i klasifikacija

Zrana luka - Indianapolis

Sustav zranog prometa

M INFRASTRUKTURA aerodromi i zrani putevi sa
sredstvima koja ih definiraju
M ZRAKOPLOVI letjelice koje koriste infrastrukturu
M KONTROLA LETENJA I VOENJE ZRAKOPLOVA
AERODROM (Prema Annexu 14, ICAO)
Odreena povrina na kopnu ili vodi (ukljuujui objekte,
instalacije i opremu) namijenjena za koritenje u cijelosti ili
dijelom za dolazak, odlazak i kretanje zrakoplova na zemlji.
aerodromi su objekti, koji slue za odvijanje zranog prometa na
zemlji.
Aerodromi otvoreni za javni zrani promet nazivaju se zrane luke.

Razvoj aerodroma
prvi su zrakoplovi za uzlijetanje i slijetanje koristili ravne terene, livade to je
bilo mogue jer su zrakoplovi bili lagani, a sustavi podvozja (stajni trapovi)
izraeni samo sa krilnim i sa drljaom ili sa repnim kotaem.
poslije II svjetskog rata uvedeni su u promet zrakoplovi sa sustavom
podvozja oblika tricikla (s nosnim podvozjem)
veina zrakoplova s ovakvim sustavom podvozja zahtijeva konstruktivne
prometne povrine.
u prvim godinama postojanja zranog prometa intenzitet prometa nije bio
znaajan, pa stoga, na aerodromima nisu izgraivani vei objekti.
dananji stupanj razvoja zrakoplovstva uvjetuje izgradnju velikih aerodroma,
koji u nekim sluajevima zauzimaju povrine vee od 1000 ha.
na mnogim meunarodnim aerodromima gdje se odvija interkontinentalni
promet zaposleno je preko 10 000 radnika razliitih struktura.
obzirom na prostor koji zauzimaju kao i na broj radnika koji su tamo
zaposleni, takvi se aerodromi mogu smatrati malim gradovima

Sustav zrane luke

M zrana strana (airside)
M terminalni zrani prostor
M aerodromske povrine
(USS, rulne staze,
stajanke...)

M zemaljska ili kopnena strana

aerodroma (landside)
M putnika zgrada
M zgrada robnog prometa
M prometnice
M parkiralita
M druge graevine i povrine
te
M u irem smislu i veze sa
gradom i podrujem koje
zrana luka opsluuje

Osnovni elementi zrane luke

Slika Zagrebaka zrana luka

Podjela aerodroma
prema namijeni,
prema znaenju za zrani promet neke drave ili
regije,
prema tipu prometa,
prema vrstama letjelica koje koriste aerodrom,
prema vrsti zrakoplova i potrebnoj duini uzletnosletne staze

Podjela aerodroma prema namjeni

civilne aerodrome - namijenjeni iskljuivo civilnom prometu

aerodrome za javni zrani promet zrane luke

aerodrome za sportsko-turistike potrebe sportski aerodromi
aerodrome za obuku letenja kolski aerodromi
aerodrome za vlastite potrebe privatni, za potrebe proizvoaa
zrakoplova
letjelita - ovdje se svrstavaju letjelita za poljoprivredno zrakoplovstvo
helidromi
aerodromi na vodi

vojne aerodrome koji su namijenjeni iskljuivo za potrebe vojnog

zrakoplovstva,
mjeovite aerodrome koji su u biti vojni aerodromi, koji se u
odreenom obujmu koriste i za potrebe civilnog zrakoplovstva.
Civilni aerodromi za javni zrani promet (zrane luke) dijele se na:
aerodrome za meunarodni promet (koji ukljuuje i unutranji) i na
aerodrome za unutranji promet.

Podjela aerodroma prema Zakonu

o zranom prometu
prema Zakonu o zranom prometu aerodromom se naziva
odreeno podruje na zemlji ili vodi (ukljuujui sve
objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili
djelomino za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak
zrakoplova.
vojne ili
civilne

vojni aerodrom - podrazumijeva se aerodrom ije je

upravljanje u nadlenosti Ministarstva nadlenog za
poslove obrane
ostali aerodromi su civilni aerodromi i djele se na
zrane luke (za javni zrani promet ili za poseban zrani promet,
najmanje jedan prilaz je instrumentalan),
zrana pristanita (za avione ili helikoptere, za javni zrani promet
ili za
poseban zrani promet, slijetanje mogue pri vizualnim
meteorolokim uvjetima),
letjelita (za letenje jedrilica i motornih jedrilica).

Podjela aerodroma prema Zakonu

o zranom prometu
prema Zakonu o zranom prometu zrane luke i zrana pristanita su
aerodromi za javni zrani promet
zrana pristanita su i travnati aerodromi za male zrakoplove za
kolovanje, sportsko-rekreacijsko letenje, avio-taksi prijevoz i slino
podjela nije u potpunosti ispravna jer aerodrome koji mogu primati i
zrakoplove s veim brojem sjedala svrstava u istu grupu s sportskorekreacijskim aerodromima s travnatim stazama
M Primjer: aerodrom Bra namijenjen za komercijalno letenje u
javnom prometu i na koji slijeu zrakoplovi DASH 8-400 sa 72
sjedala u istoj je grupi kao i aerodrom akovec s travnatom
stazom i malim zrakoplovima uglavnom za sportsko-rekreacijsko
letenje.

Podjela aerodroma prema vrsti

letjelice
aerodrome za avione
aerodrome za
helikoptere helidromi
aerodromi za
hidroavione hidrodromi
aerodromi za
rotokoptere vertidromi
Aerodrom Kenzai, Japan

Podjela aerodroma prema duini

uzletno-sletne staze
(prema vrsti zrakoplova)
CTOL (Conventional Take Off and Landing)
zrakoplove, s referentnom duinom
USS od oko 1800 do -3500 m

Podjela aerodroma prema duini

uzletno-sletne staze
(prema vrsti zrakoplova)

RTOL (Reduced Take Off and Landing)

zrakoplove sa skraenim uzlijetanjem i
slijetanjem, odnosno duinom USS od
oko 1200 m,

Podjela aerodroma prema duini

uzletno-sletne staze
(prema vrsti zrakoplova)
STOL

(Short Take Off and Landing) zrakoplove,

sa kratkim uzlijetanjem i slijetanjem,
odnosno duinom USS od 600 do 900 m,

Podjela aerodroma prema duini

uzletno-sletne staze
(prema vrsti zrakoplova)
VTOL
(Vertical Take Off
and Landing) zrakoplove, s
vertikalnim uzlijetanjem i
slijetanjem
u toj grupi su i helikopteri i neki
tipovi vojnih zrakoplova

Podjela aerodroma prema duini

uzletno-sletne staze
(prema vrsti zrakoplova)
V/STOL

(Vertical/Short Take Off and

Landing) zrakoplove, s
vertikalnim ili vrlo kratkim
uzlijetanjem i slijetanjem,
odnosno duinom USS manjom
od 600 m.

Ostale podjele
prema znaenju za zrani promet drave

primarne,
sekundarne i
tercijarne,

prema prometu
interkontinentalne i
kontinentalne,

prema reimu odvijanja prometa

za redoviti promet,
alternativne i
pomone

prema pripadnosti zranog prijevoznika

dominicilne i
nedominicilne.

Kategorizacija i kodifikacija
aerodroma prema ICAO

osnovna podjela aerodroma, odnosno uzletno-sletnih staza prema

ICAO-u je
na kategorije, prema opremljenosti za prilaz i slijetanje
na razrede i skupine, odnosno referentni kod aerodroma a prema
referentnoj duini uzletno-sletne staze i fizikim karakteristikama
zrakoplova koji ih koriste (raspon krila i razmak vanjskih rubova kotaa
glavnog podvozja)

prema opremljenosti za slijetanje, prema Annexu 14 USS se mogu

koristiti za neinstrumentalno ili instrumentalno slijetanje pa se prema
tome i dijele na
neinstrumentalne USS, namijenjene su operacijama zrakoplova koji koriste
postupke za prilaz u uvjetima vidljivosti, odnosno slijetati je mogue samo
kod vanjske vidljivosti (VFR-Visual flight rules), bez primjene instrumenata
instrumentalne USS, namijenjene operacijama zrakoplova koji koriste
postupke za prilaz po instrumentima, odnosno instrumentalna USS
opremljena je ureajima, koji omoguavaju prilaenje po pravcu radi
pravocrtnog voenja zrakoplova (IFR - Instrument flight rules)
primjenjuju se manje precizni ureaji, prvenstveno radar (PAR) i
goniometar s odgovarajuim vizuelnim prilaznim ureajima.

Kategorizacija i kodifikacija
aerodroma prema ICAO
instrumentalne USS dijele se prema Annexu
14 na:
staze za neprecizni prilaz, kategorija I
staze za precizni prilaz, kategorija II
staze za precizni prilaz, kategorija IIIA
staze za precizni prilaz, kategorija IIIB
staze za precizni prilaz, kategorija IIIC.

Kategorizacija i kodifikacija
aerodroma prema ICAO

Instrumentalne uzletno-sletne staze za neprecizni prilaz

opremljene su manje preciznim ureajima, vizualnim i nevizualnim koji
najmanje osiguravaju prilaenje po pravcu radi pravocrtnog voenja
zrakoplova
Instrumentalne uzletno-sletne staze za precizni prilaz, kategorije I
opremljene su Instrumentalnim sustavom za slijetanje (Instrument
Landing System ILS) i/ili Mikrovalnim sustavom za slijetanje
(Microwave Landing System MLS) kao i vizualnim ureajima kojima
se omoguava prilaenje, ako je visinska vidljivost vea od 60 m, a
uzduna vea od 800 m ili ukoliko je vidljivost uzdu USS (Runway
Visual Range) minimalno 550 m. Za donoenje odluke o slijetanju
primjenjuje se komponenta visine.
Instrumentalne uzletno-sletne staze za precizni prilaz, kategorije II
opremljene su Instrumentalnim sustavom za slijetanje (Instrument
Landing System ILS) i/ili Mikrovalnim sustavom za slijetanje
(Microwave Landing System MLS) kao i vizualnim ureajima kojima
se omoguava prilaenje, ako je visinska vidljivost manja od 60 m ali
ne manja od 30 m, a vidljivost uzdu USS (Runway Visual Range)
minimalno 350 m. Za donoenje odluke o slijetanju primjenjuje se
komponenta visine.

Kategorizacija i kodifikacija
aerodroma prema ICAO
Instrumentalne uzletno-sletne staze za precizni
prilaz, kategorije III opremljene su
Instrumentalnim sustavom za slijetanje
(Instrument Landing System ILS) i/ili
Mikrovalnim sustavom za slijetanje (Microwave
Landing System MLS) kao i
IIIA omoguava slijetanje ako je visinska vidljivost manja
od 30 m ili bez visine odluke i vidljivosti uzdu USS
(Runway Visual Range) minimalno 200 m.
IIIB omoguava slijetanje ako je visinska vidljivost manja
od 15 m ili bez visine odluke i vidljivosti uzdu USS
(Runway Visual Range) minimalno 50 m.
IIIC omoguava slijetanje bez visine odluke i bez
ogranienja vidljivosti uzdu USS (Runway Visual
Range)

Kategorizacija i kodifikacija
aerodroma prema ICAO

prema fizikim karakteristikama manevarske povrine ICAO dijeli aerodrome na

razrede i skupine,
aerodromu dodjeljuje referentni kod a
prema referentnoj duini uzletno-sletne staze i
fizikim karakteristikama zrakoplova koji ih koriste (raspon krila i razmak vanjskih
rubova kotaa glavnog podvozja)

referentna duina staze odreuje se za mjerodavni zrakoplov prema

standardnim atmosferskim uvjetima,

potpuno suhom zraku,

nadmorskoj visini 0 m.n.m.,
atmosferskom tlaku na razini mora (1013,25 mb, 760 mm Hg),
gustoi zraka od 1,2250 kg/m3,
horizontalnoj USS stazi,
temperaturi od +15C te
promjeni temperature 0,0065C po svakom metru visine od razine mora navie

referentni kod aerodroma se koristi u svrhu planiranja aerodroma, dva elementa

prvi je broj i odnosi se na referentnu duinu staze za avion
drugi element je slovo koje se utvruje na osnovi raspona krila aviona i razmaka
izmeu vanjskih rubova kotaa glavnog podvozja aviona

Kategorizacija i kodifikacija
aerodroma prema ICAO
Tablica 1. Referentni kod aerodroma
Kodni element 1
Referentna duina
staze za avion
Kodni broj
Kodno slovo
d [m]
1
d<800
A
2
800d<1200
B
3
1200d<1800
C
4
d1800
D
E
F

Kodni element 2
Raspon krila
[m]
r<15
15r<24
24r<36
36r<52
52r<65
65r<80

Vanjska irina
glavnog podvozja
[m]
<4,5
4,5<6
6<9
9<14
9<14
14<16

kodni se broj utvruje birajui broj u skladu s najveom vrijednou

referentne duine staze aviona za koji je aerodrom namijenjen
kodno slovo se utvruje biranjem onog slova koje odgovara najveem
rasponu krila ili najveem razmaku izmeu vanjskih rubova kotaa
glavnog podvozja, onog koji daje zahtjevnije kodno slovo za zrakoplove
kojima je aerodrom namijenjen

Definicije elemenata aerodroma

prema ICAO
definicije (jednoobrazni nazivi za pojedine elemente
aerodroma),
pojmovi koriteni u standardima (odredbe, koje se odnose
na fizike karakteristike, konfiguraciju, materijal,
performanse, osoblje i postupke, te se jednoobrazno
primjenjuju) i
preporuke (odredbe, koje se odnose na fizike
karakteristike, konfiguraciju, materijal, performanse,
osoblje i postupke, a poeljne su) kod primjene
Meunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO)
nalaze se u prvom dijelu, Oblikovanje aerodroma i
operacije (Volume I, Aerodrome Design and Operations),
Annexa 14 Konvencije o meunarodnom civilnom
zrakoplovstvu

Definicije elemenata aerodroma

prema ICAO
Aerodrome (Aerodrom)
Odreena povrina na kopnu ili vodi
(ukljuujui objekte, instalacije i
opremu) namijenjena za koritenje u
cijelosti ili dijelom za dolazak, odlazak
i kretanje zrakoplova na zemlji.
Aerodrome beacon (Aerodromski
far)
Zrakoplovni far koji se primjenjuje za
oznaavanje lokacije aerodroma iz
zraka.

Definicije elemenata aerodroma

prema ICAO
Aerodrome elevation (Nadmorska visina aerodroma).
Nadmorska visina najvie toke prostora uzletno-sletne staze (povrine
za slijetanje).
Aerodrome identification sign (Identifikacijski znak aerodroma)
Znak postavljen na aerodrom, za pomo u identifikaciji aerodroma iz
zraka.
Aerodrome location (Lokacija aerodroma)
Toan smjetaj aerodroma prvenstveno se odreuje poloajem
referentne toke. Poloaj referentne toke utvruje se kao trajna toka,
izraena do najblie sekunde geografske irine i duine. Sam poloaj
referentne toke treba biti to je mogue blie geometrijskom sreditu
prostora za slijetanje zrakoplova, s time da se vodi rauna o buduem
razvoju aerodroma.
Aerodrome reference point (Referentna toka aerodroma).
Odreena geografska toka na sredinjem dijelu aerodroma, kojom se
odreuje lokacija aerodroma.

Definicije elemenata aerodroma

prema ICAO
Aeronautical ground light (Zrakoplovno svjetlo na zemlji).
Bilo koje svjetlo posebno namijenjeno kao pomo u zranoj
plovidbi, osim svjetala na zrakoplovu.
Aircraft classification number (ACN) (Broj klasifikacije
zrakoplova)
Broj koji izraava relativno djelovanje zrakoplova na kolnik
za specifine standardne kategorije podtla.

Definicije elemenata aerodroma

prema ICAO
Aircraft stand (Pozicija zrakoplova)
Oznaena povrina na stajanci namijenjena za
parkiranje zrakoplova.

 Approach (Prilazna
povrina/ravnina)
Prilazna povrina/ravnina je
zamiljena povrina za sigurno
slijetanje zrakoplova.
Apron (Stajanka; Platforma)
Odreena povrina na aerodromu
na kopnu, namijenjena za
smjetaj zrakoplova u svrhu
prihvata i otpreme putnika, robe i
pote, za uzimanja goriva,
odravanje i popravak zrakoplova
kao i parkiranje.

 Apron management service

(Sluba upravljanja operacijama
na stajanci).
Sluba koja provodi upravljanje
aktivnostima i kretanjem
zrakoplova i vozila na stajanci.
Barrette (Preka).
Tri ili vie zrakoplovnih svjetala
na zemlji, postavljenih u
poprenoj liniji s malim
razmakom tako da iz daljine
izgledaju kao kratka svjetlosna
preka.

Capacitor discharge light (Bljeskalica)

Svjetiljka u kojoj se putem elektrinog pranjenja visokog napona kroz plin
zatvoren u cijevi proizvode bljeskovi visokog intenziteta a vrlo kratkog trajanja.
Clearway (istina; ista povrina; Pretpolje; Pripremljena povrina; Zatitna
staza)
Odreena pravokutna povrina na zemlji ili vodi, neposredno ispred praga
uzletno-sletnih povrina, pod kontrolom mjerodavnih vlasti, izabrana ili
pripremljena kao odgovarajua za to da iznad te povrine avion izvri dio
poetnog penjanja do odreene visine.
Conical area (Konusna povrina/ravnina)
Konusni nastavak od rubova krune horizontalne povrine.
Declared distances (Objavljene duine)
a)
Take-off run available (TORA) - Raspoloiva duina za za let. Duina
uzletno-sletne staze iskazana kao raspoloiva i prikladna za ubrzavanje
na zemlji aviona u uzlijetanju.
b)
Take-off distance available (TODA) - Raspoloiva duina za uzlijetanje.
Raspoloiva duina za zalet plus duina istine (clearwaya), ako postoji.
c)
Accelerate-stop distance available (ASDA) - Raspoloiva duina za
ubrzanje i zaustavljanje. Raspoloiva duina za zalet plus duina
zaustavne staze (stopwaya), ako postoji.
d)
Landing distance available (LDA) - Raspoloiva duina za slijetanje.
Duina uzletno-sletne staze koja je iskazana kao raspoloiva i prikladna
za kretanje po zemlji zrakoplova u slijetanju.

 Displaced threshold (Pomaknuti prag)

Prag koji nije lociran na poetku uzletnosletne staze.

 Fixed light (Stalno svjetlo)

Svjetlo sa stalnim svjetlosnim
intenzitetom promatrano s
utvrene toke.
Frangible object (Lomljiv
predmet)
Lomljiv predmet male teine
izveden je tako da se zbog
udarca lomi ili savija na takav
nain da predstavlja minimalnu
opasnost za zrakoplov.
Hazard beacon (Far opasnosti)
Zrakoplovni far koji se koristi za
oznaavanje opasnosti za
zranu plovidbu.
Heliport (Helidrom)
Aerodrom ili odreena povrina
na konstruktivnom objektu
namijenjena za koritenje, u
cjelosti ili dijelom, za dolazak,
odlazak i kretanje helikoptera na
zemlji.

 Holding bay (Povrina za ekanje; Stajanka za ekanje)

Odreena prometna povrina na dijelu rulne staze ili
dograena uz nju, namijenjena za ekanje i
mimoilaenje zrakoplova i probu motora neposredno
prije uzlijetanja kojom se olakava efikasno kretanje
zrakoplova na zemlji.

 Landing area
(Povrina za slijetanje)
Dio povrine za kretanje namijenjen za slijetanje ili
uzlijetanje zrakoplova.
Landing direction indicator (Pokaziva smjera slijetanja)
Sredstvo koje vizualno pokazuje smjer za slijetanje i za
uzlijetanje.
Manoeuvring area (Manevarska povrina; Manevarske
povrine)
Sveukupne konstruktivne povrine za promet zrakoplova
na aerodromu, koje se koriste za uzlijetanje, slijetanje i
vonju zrakoplova, iskljuujui stajanke.
Marker (Oznaiva, Marker)
Objekt postavljen iznad razine zemlje u svrhu
upozoravanja na prepreku ili oznaavanja neke granice.
Marking (Oznaka)
Simbol ili grupa simbola postavljenih na povrini za
kretanje zrakoplova s ciljem prenaanja zrakoplovne
informacije.

 Movement area (Povrina za kretanje; Povrine

za kretanje; Operativna povrina)
Dio aerodroma koji se koristi za uzlijetanje,
slijetanje i vonju zrakoplova i koji sadri
manevarsku povrinu i stajanku/e.
Non-instrument runway (Neinstrumentalna
uzletno-sletna staza)
Uzletno-sletna staza namijenjena operacijama
zrakoplova koji koriste postupke za prilaz u
uvjetima vidljivosti.
Obstacle (Prepreka)
Svi nepokretni (bilo privremeni ili stalni) i pokretni
objekti ili dijelovi istih, koji su na povrini
namijenjenoj kretanju zrakoplova na zemlji ili
probijaju odreenu povrinu namijenjenu da zatiti
zrakoplov u letu.

 Pavement classification number (PCN) (Broj

klasifikacije kolnika).
Broj koji oznaava nosivost kolnika za
neogranien broj operacija.
Primary runway (Primama uzletno-sletna staza).
Uzletno-sletna staza kojoj se daje prednost za
upotrebu u odnosu na druge kad god to uvjeti
doputaju.
Road-holding position (Pozicija za ekanje na
cesti; Pozicija za zadravanje na cesti)
Odreena pozicija na kojoj moe biti zatraeno da
se vozila zadre.
Runway (Uzletno-sletna staza; Staza za
uzlijetanje i slijetanje; Pista)
Odreena pravokutna povrina na aerodromu na
zemlji pripremljena za slijetanje i uzlijetanje
zrakoplova.

 Runway end safety area RESA (Sigurnosna povrina kraja uzletnosletne staze; Zatitna povrina kraja uzletno-sletne staze).
Prostor simetrian na produenu sredinjicu uzletno-sletne staze, u
nastavku osnovne staze primarne namjene da smanji rizik oteenja
zrakoplova koji su "kratki" u slijetanju ili "dugi" u uzlijetanju. Ova
povrina ukljuuje uzletno-sletnu stazu, ramena i odgovorajui teren uz i
ispred uzletno-sletne staze.
Runway guard lights (Zatitna svjetla uzletno-sletne staze)
Svjetlosni sustav namijenjen da upozori pilote ili vozae vozila da su oko
ulaza na aktivnu uzletno-sletnu stazu.

 Runway-holding position (Pozicija za ekanje)

Odreeno mjesto namijenjeno zatiti uzletno-sletne staze,
povrine ogranienja prepreka ili ILS/MLS
kritinog/osjetljivog podruja kod kojeg zrakoplovi u vonji i
vozila moraju stati i zadrati poziciju, osim ako aerodromski
kontrolni toranj ne odredi drugaije.
Runway strip (Osnovna staza uzletno-sletne staze; Pojas
uzletno-sletne staze; Sigurnosna povrina; Strip uzletnosletne staze)
Odreena povrina koja sadri uzletno-sletnu stazu i
zaustavnu stazu, ako postoji, koja treba smanjiti opasnost
oteenja zrakoplova koji skrene s uzletno-sletne staze i
zatititi zrakoplov koji leti iznad nje za vrijeme uzlijetanja ili
slijetanja.
Runway visual range (RVR) (Vidljivost uzdu uzletnosletne staze)
Udaljenost do koje pilot zrakoplova koji se nalazi na
sredinjici uzletno-sletne staze moe vidjeti oznake na
njenoj povrini ili svjetla koja je oznaavaju ili prepoznaje
njezinu sredinjicu.

 Shoulder (Rame)
Povrina uz rub kolnika uzletno-sletne staze ili
spojnih staza, tako pripremljena da osigura prijelaz
izmeu kolnika i susjedne povrine, pogodna za
slijetanje zrakoplova.

Ramena

 Sign (Znak)
a) Fixed message sign (Znak sa stalnom porukom)
b) Variable message sign (Znak s promjenjivom porukom)
Stopway (Zaustavna staza; Staza za zaustavljanje;
Zaustavnica; Dodatna staza za zaustavljanje; Produetak
za zaustavljanje; Staza za premaeno zaustavljanje)
Odreena pravokutna povrina na zemlji, ispred praga, na
kraju raspoloive duine za zalet pripremljena kao
prikladna povrina na kojoj zrakoplov moe biti zaustavljen
u sluaju premaaja sletne staze.

 Take-off climb (Odletna povrina/ravnina)

Odletna povrina je zamiljena povrina za
sigurno uzlijetanje zrakoplova.
Take-off runway (Uzletna staza; Staza za
uzlijetanje; Poletna staza)
Staza namijenjena samo za uzlijetanje.

 Taxiway (Staza za vonju; Vozna staza; Rulna staza;

Staza za rulanje)
Odreena staza na aerodromu na zemlji odreena za
vonju zrakoplova, ija je namjena osigurati vezu izmeu
jednog dijela i drugog aerodroma ukljuujui:
a) Aircraft stand taxilane (Vozna staza do pozicije; Rulna
staza do pozicije)
Dio stajanke oznaen kao vozna staza namijenjena za to
da osigura prilaz samo do pozicije.
b) Apron taxiway (Vozna staza na stajanci; Rulna staza na
stajanci)
Dio sustava voznih staza na stajanci ija je namjena
osigurati prolazak voznih ruta preko stajanke.
c) Rapid exit taxiway (Brza izlazna vozna staza; Brza
izlazna rulna staza)
Vozna staza koja je povezana s uzletno-sletnom stazom
pod otrim kutem i oblikovana da doputa avionu u
slijetanju skretanje kod veih brzina nego to se moe
postii na drugim izlaznim voznim stazama,
minimalizirajui time zauzetost uzletno-sletne staze.

 Taxiway strip (Osnovna staza staze za vonju; Pojas vozne staze;

Sigurnosna povrina vozne staze; Strip rulne staze)
Povrina koja ukljuuje voznu stazu a ija je namjena zatita
zrakoplova koji se kree po voznoj stazi i smanjenje rizika oteenja
zrakoplova koji sluajno skrene s vozne staze.
Threshold (Prag)
Poetak dijela uzletno-sletne staze upotrebljivog za slijetanje.

 Touchdown zone (Podruje dodira; Zona dodira)

Dio uzletno-sletne staze, iza praga koji avion u
slijetanju prvi dodirne.