FilozofskifakultetDrubeIsusoveuZagrebu

NikoBili

Grkijezik
Kratakuvoduosnoveklasinogagrkogajezika
zastudentefilozofije

www.ffdi.hr/amdg

Zagreb,Jordanovac,31.05.2010.
grcki_fil.pdf

1/14

Uvodna rije
U ovom se kratkom pregledu nalaze vjebe radni listovi koji su sluili na nastavi u ljetnom
semestru ak. g. 2009./2010.
Za studij grkoga jezika na hrvatskome postoje dvije izvrsne gramatike odakle su veinom i
preuzeti ovdje navedeni primjeri.
1. klasina, kolska:
A. Musi N. Majnari, Gramatika grkoga jezika, kolska knjiga, Zagreb, 1970.
2. suvremena, studijska:
Z. Dukat, Gramatika grkoga jezika, kolska knjiga, Zagreb 1983.
Odlomci iz grkih filozofa dostupni su zahvaljujui vrlo vrijednom projektu "Perseus":
http://www.perseus.tufts.edu/hopper/
Puno blagoslova i uspjeha u radu!
doc. dr. sc. N. Bili SJ

grcki_fil.pdf

2/14

Grki1.i2.vjeba(23.04.10.):
III ....
VI ,
VIII(5)
VIII(16)
1.Grkaabeceda

alfa

beta

gama

delta

epsilon

zeta

eta

theta

jota

kapa

lambda

mi

ni

ksi

omikron

pi

ro

,
sigma

tau

ipsilon

fi

hi

psi

omega

Problematianizgovor:thiy=;razlikujteeih,teoiv

2.Grkinaglasciihak(spiritus)
otri(akut)naprvom,drugomilitreemsloguodkraja:

zavinuti(cirkumfleks)naprvomilidrugomsloguodkraja:

teki(graviskadneposrednoslijedinaglaenarije):
Akorijezapoinjesasamoglasnikomimanaprvomslovuhak.Haksekombinirasa
naglaskompieseispredotrogiispodzavinutoga
Tihihak(spirituslenis):npr.(ne)
Otrihak(spiritusasper)h:npr.(da,kakoizjavno)

3.Grkidvoglasniciilidiftonzi

=u(nepravi)
Naglasakihakstojenadrugomdijelu,avrijedezaprvidiodiftonga,npr.

4.Grkainterpunkcija
.=.
,=,
;=?
=:ili;

5.Nepostajanisuglasnicinakrajurijei(naelnosegubepredsuglasnikom):
1.npr.ili 2.npr.iliili
Samoglasnicinpr.umjesto(ispredsamoglasnika)

grcki_fil.pdf

3/14

Grki3.i4.vjeba(30.04.2010.):
7102823
,
1210711920.
12107437

I.LANispredimenica,aliiimena,npr.:

mukirod

enskirod

srednjirod

jednina mnoina jednina mnoina jednina mnoina

nominativ

genitiv

dativ

akuzativ

II.IMENICA
1.Adeklinacija:istina,.r.osnovanaalfa
(kratko,aliistjerslijedina,,)

jednina

2.Odeklinacija:prijatelj,m.r.,
osnovanaomikron
jednina

indikativ konjunktiv imperativ

mnoina

III.GLAGOL
1.pravilni(raz)rijeiti:prezent

()

inf.:;particip:,,

2.bitinepravilnipomoni:prezent
indikativ konjunktiv infinitiv

mnoina

()

()

G
D

A
V

3.Trea,suglasnikadeklinacija:
govornik,m.r.,osnovanaro

jednina

()

particip

IV.OSOBNAZAMJENICA

mnoina

ja

mi

ti

vi

G ,

()

D ,

A ,

grcki_fil.pdf

Za3.l.zamjenica,,

4/14

RIJEI
i
zaista
neko
te,pa
sada
uvijek
traiti
pomnoispitivati
,tko,to(upitnazamjenica)
treba

grcki_fil.pdf

dakle,eto
,poelo
,,takav,ovakve
vrste
,,koji,koja,koje(odnosna
zamjenica)
,bit
,broj
ozbiljavati,aktuirati,pokretati
,,jedan,jedna,jedno(broj)

5/14

Grki5.i6.vjeba(07.05.10.)
III.,9982227:

:
,
,
,.
Nije mogue ni da jedno ni da bie budu jedan [logiki] rod za bia; jer nuno je za
[logiku] razliku svakoga [logikoga] roda da mora i biti i biti jedna; a nemogue je
priricati [=pridijevati sadraj pojma] bilo [logike] vrste [nekog logikoga] roda njezinim
vlastitimrazlikama,bilorod[timistimnjegovimlogikimrazlikama]beznjegovihvrsta;
tetakoda,akoesejednoilibiepostavitikao[logiki]rod,ondanijednarazlikanee
bitinibienijedno[atojenemoguejerrazlikamoraibitiibitijednakakojeupravo
ustanovljeno].(M.Beli,Ontologija,FTIZagreb2007.,str.1856.)

XII., 1071 b 1922: .

.
: , .
.
Ono [bie] koje biva [ozbiljenom pasivnom] mogunou moe i ne bivati. Mora dakle
postojati neko takvo poelo kojemu je bivstvo [ontiki] da! [a ne tek nedeterminiranost
pasivne mogunosti, tj. nedeterminiranost bilo za da! bilo samo za ipak nerealiziranu
pasivnumogunost].Uzto,tabivstvamorajubiti[]vjenaakojeitavjeno.Takodakle
da!.(Ontologija,203.)

Pseudodionizije,Cael.Hier.,c4,PG3,177D

To. ga.r ei=nai pa,ntwn evsti,n h` u`pe,r to. ei=nai Qeo,thj

Rijei:
to. ge,noj, tou/ ge,nouj rod
ou;te niti
h` avna,gkh, -hj potreba
h` diafora,, th/j diafora,j razlika
e[kastoj, -h, -on svaki pojedini
a;neu bez
w[ste tako da (posljedini veznik)
oivkei/oj, -a, -on (od oi=koj kua) srodan
to. ei=doj, tou. ei=douj izgled, logika vrsta
N
G
D
A

grcki_fil.pdf

auvto,j
auvtou/
auvtw|/
auvto,n
Npr.

ouvdei,j, -mi,a, -e,n nijedan

ei;per (eiv) ako
evnde,cetai slobodno je, moe se
h` du,namij, th/j duna,mewj mogunost
mh, ne (imperativno, namjerno)
toi,nun dakle (zakljuno)
avi<dioj, on vjean
a;lloj, h, o drugi
pa/j, pa/sa, pa/n sav, svaki
u`pe,r (iz)nad

Zamjenica auvto,j
sam, isti auvth, sama, ista auvto, samo, isto
auvtou/ (nje)ga
(nje)ga auvth/j (n)je
auvtw|/ (nje)mu
(nje)mu auvth|/ (n)joj
auvto, (nje)ga
(nje)ga auvth,n (n)ju
auvto.j o` fi,loj = sam taj prijatelj (predikatno);
o` auvto.j fi,loj = isti prijatelj (atributno)
6/14

N
G
D
A
V
N
G
D
A

Deklinacija pridjeva a- i o- deklinacije

mudar
pravedan
sofo,j sofh,
sofo,n di,kaioj dikai,a
sofou/ sofh/j sofou/ dikai,ou dikai,aj
sofw/|
sofh|/n sofw|/ dikai,w|
dikai,a|
sofo,n sofh,
sofo,n di,kaion dikai,an
sofe,
sofh,
sofo,n di,kaie
dikai,a
sofoi, sofai, sofa,
di,kaioi di,kaiai
sofw/n sofw/n sofw/n dikai,wn dikai,wn
sofoi/j sofai/j sofoi/j dikai,oij dikai,aij
sofou,j sofa,j sofa,
dikai,ouj dikai,aj

Komparacija pridjeva
di,kaion
dikai,ou
dikai,w|
di,kaion
di,kaion
di,kaia
dikai,wn
dikai,oij
di,kaia

sofo,j sofw,teroj sofw,tatoj

Prilog od pridjeva
pridjev > gen. mn. > prilog
di,kaioj dikai,wn dikai,wj

Glagolska vremena
paideu,w odgajati (od pai,j); inf. paideu,ein I. skupina: glagoli na -w

jd. 1.
2.
3.
mn. 1.
2.
3.

jd. 1.
2.
3.
mn. 1.
2.
3.

prezent,
infektum sadanji
primarni nastavci

imperfekt
infektum proli
augment ev, sekundarni
nastavci

futur
formant -s-

aorist (slab)
sigmatski
konfektum
ev-, -s-, -a

paideu,w
paideu,eij
paideu,ei
paideu,omen
paideu,ete
paideu,ousi$n%

evpai,deuon
evpai,deuej
evpai,deue
evpaideu,omen
evpaideu,ete
evpai,deuon

paideu,sw
paideu,seij
paideu,sei
paideu,somen
paideu,sete
paideu,sousi$n%

evpai,deusa
evpai,deusaj
evpai,de,se$n%
evpaideu,samen
evpaideu,sate
evpai,deusan

perfekt,
perfektum sadanji
(slabi)
reduplikacija (pep-),
-k-, -a

pluskvamprefekt,
perfektum proli
ev, perfekt, zavretak ein, -emen,
(sekundarni n.)

aorist pasivni,
pasivni
konfektum
ev-, -qh-,
sekundarni nast.

pepai,deuka
pepai,deukaj
pepai,deuke$n%
pepaideu,kamen
pepaideu,kate
pepaideu,kasi$n%

evpepaideu,kein
evpepaideu,keij
evpepaideu,kei
evpepaideu,kemen
evpepaideu,kete
evpepaideu,kesan

evpaideu,qhn
evpaideu,qhj
evpaideu,qh
evpaideu,qhmen
evpaideu,qhte
evpaideu,qhsan

prezent
gra,fw pisati
kri,nw suditi

Glavni glagolski oblici

futur
aorist
gra,yw
e;graya
krinw/ (stegnuti, drugi) e;krina (jaki)

perfekt
ge,grafa
ke,krika

perfekt pasivni aorist pasivni

glagolski pridjevi
ge,grammai
evgra,fhn (jaki)
grapto,j, -e,oj
ke,krimai
evkri,qhn
krito,j, -e,oj
Grki glagolski pridjev:
a) napisan, zapisiv; b) koji mora biti napisan
a) suen, prosudiv; b) koji mora biti suen
Naini i glagolska imena
Idikativ: piem; konjuktiv: da/neka piem; optativ: pisao bih; imperativ: pii;
infinitiv: pisati; particip: (onaj) koji pie; glagolski pridjev.
grcki_fil.pdf

7/14

Grki7.i8.vjeba(14.05.10.):
,

6,508e

:,

7,517bc
,
,
,,

.
(Plato. Platonis Opera, ed. John Burnet. Oxford University Press. 1903.)

Rijei
gignw,skw spoznavati
pare,cw davati (aor. pare,scon)
h` du,namij( th/j duna,mewj mo
avpodi,dwmi dati, dodijeliti
avgaqo,j, h,, o,n dobar
, imperativ od
h` aivti,a( &aj uzrok
h` evpisth,mh( &hj spoznaja, znanje
dianoou/ imperativ oddianoe,omai misliti
teleutai/oj( &a( &on zakljuni, posljednji
mo,gij jedva, teko

o`ra,w vidjeti (aor. pasivni:w;fqhn)

sullogi,zomai obrazlagati, raspravljati
ovrqo,j, h,, o,n ispravan, ravan
kalo,j, h,, o,n lijep, fin, dobar
to. fw/j, fwto,j svjetlo
ti,ktw raati
para,scw konj. aor. pare,cw
me,llw kaniti, htjeti
v razumno
i;dioj, i,a, on vlastit
dhmo,sioj, i,a, ionjavan

1.Adeklinacija:imenice,;,;,im.r.
kratko,
lan , dugo,
lan ,
(izasugl.),
ni,kh
cw,ra
do,xa
poli,thj

pobjeda zemlja
miljenje
graanin
ni,kh
cw,ra
do,xa
o`
poli,thj
N h`
cw,raj
do,xhj
tou/ poli,tou
G th/j ni,khj
ni,kh|
cw,ra|
do,xh|
tw/|
poli,th|
D th/|
cw,ran
do,xan
to.n poli,thn
A th.n ni,khn
ni,kh
cw,ra
do,xa
w=
poli/ta
V w=
ni/kai
cw/rai
do,xai
oi`
poli/tai
N ai`
cwrw/n
doxw/n
tw/n politw/n
G tw/n nikw/n
cw,raij
do,xaij
toi/j poli,taij
D tai/j ni,kaij
cw,raj
do,xaj
tou,j poli,taj
A ta.j ni,kaj
ni/kai
cw/rai
do,xai
w=
poli/tai
V w=
grcki_fil.pdf

8/14

2.III.deklinacija(suglasnika)
a)pridjev,+(=adekl.)sav,svaki
jednina
mnoina

pa/sa pa/n
pa,ntej pa/sai pa,nta
N pa/j
G panto,j pa,shj panto,j pa,ntwn pasw/n pa,ntwn
pa,saij pa/sin
D panti, pa,sh| panti, pa/sin
pa,ntaj pa,saj pa,nta
A pa,nta pa/san pa/n

N
G
D
A

3.Odnosnazamjenica
onajkoji,onakoja,onokoje
jednina
mnoina

N o[j h[ o[ oi[ ai[ a[

w-n
G ou- h-j ouD w-| h-| w-| oi-j ai-j oi-j
A o[n h[n o[ ou[j a[j a[

b)pridjevsdvazavretka(nosnova)
euvdai,mwn $m/),eu;daimon(s.r.)sretan
jednina
mnoina
euvdai,mwn eu;daimon euvdai,monej euvdai,mona
euvdai,monoj
euvdaimo,nwn
euvdai,moni
euvdai,mosi$n%
euvdai,mona eu;daimon euvdai,monaj eudai,mona
4.Glagoli
a)Prezentmedijalni,indikativ
(subjektradizasebeilinasebi)
paideu,omaiodgajatise

1.l.
2.l.
3.l.

jednina
paideu,omai
paideu,h|
paideu,etai

b)deponentniglagol
(medijalni/pasivnioblik,aznaenjeaktivno)
du,namaimoi(aosnova)

mnoina
paideuo,meqa
paideu,esqe
paideu,ontai

jednina
du,namai
du,nasai
du,natai

mnoina
duna,meqa
du,nasqe
du,nantai

c)Participprez.akt.pisati
d)glavnioblicigl.drati
gra,fousa gra,fon
N gra,fwn
prez. fut.
G gra,fontoj grafou,shj gra,fontojitd. aor. perf.

e)Aoristslabi(prvi,)ijaki(drugi)
(+)

evgra,yamen e;tekon
evte,komen
1.l. e;graya
evgra,yate e;tekej
evte,kete
2.l. e;grayaj
e;teke$n%
e;tekon
3.l. e;graye$n% e;grayan
Particip:gra,yaj( &asa( &an
tekw,n( &ou/sa( &o,n $gen. m./s.r. -)

f)Drugaglavnakonjugacija:Prezentindikativ
di,dwmi dati
fhmi,=velim(aosnova,
(reduplikacijauprezentu)

jednina
1.l. di,dwmi
2.l. di,dwj
3.l. di,dwsi$n%
grcki_fil.pdf

mnoina
di,domen
di,dote
dido,asi$n%
9/14

bezreduplikacije,enklitian)

jednina
fhmi,
fh,j
fhsi,$n%

mnoina
fame,n
fate,
fasi,$n%

Grki9.i10.vjeba(21.05.2010.)
Aristotel,Metafizika
I 3 983a 3132: ,
(),

XII71072b3:<>,.

AristotlesMetaphysics,ed.W.D.Ross.Oxford:ClarendonPress.1924.

Nikomahovaetika
1097 b 1416: :
:
:
J.Bywater,AristotlesEthicaNicomachea.Oxford,ClarendonPress.1894.
1. Trea, suglasnika deklinacija
osnova
lan (, )+
=
straar
fu,lax
N o`
G tou/ fu,lakoj
fu,laki
D tw/|
A to.n fu,laka
fu,lakej
N oi`
G tw/n fula,kwn
D toi/j fu,laxi$n%
A tou.j fu,lakaj

lan

h`
th/j
th/|
th.n
ai`
tw/n
tai/j
ta.j

nepravilna osn.
imenica
+=

osn.
+=

ena
gunh,
gunaiko,j
gunaiki,
gunai/ka
gunai/kej
gunaikw/n
gunaixi,$n%
gunai/kaj

savrenost
teleio,thj
teleio,thtoj
teleio,thti
teleio,thta
teleio,thtej
teleioth,twn
teleio,thsi$n%
teleio,thtaj

nada
evlpi,j
evlpi,doj
evlpi,di
evlpi,da
evlpi,dej
evlpi,dwn
evlpi,si$n%
evlpi,daj

lan += nepravil. lan /

Grk
mukarac
snaga
o`
av
n
h,
r
h`
iv
scu,j
{
N
th/j ivscu,oj
G tou/ {oj avndro,j
avndri,
th/|
ivscu,i
{i
D tw/|
a;ndra
th.n ivscu,n
A to.n {a
a;ndrej
ai`
ivscu,ej
{ej
N oi`
tw/n ivscu,wn
G tw/n ~,wn avndrw/n
D toi/j {si$n% avndra,si$n% tai/j ivscu,si$n%
a;ndraj
ta.j ivscu,j
A tou.j {ej

grcki_fil.pdf

10/14

lan osn.

to.
tou/
tw/|
to.
ta.
tw/n
toi/j
ta.

svjetlo
fw/j
fwto,j
fwti,
fw/j
fw/ta
fw,twn
fwsi,$n%
fw/ta

/
lan (elizija)
/=N
G
spoznaja
rod
gnw/sij
to.
ge,noj
gnw,sewj tou/ ge,nouj
gnw,sei
tw/|
ge,nei
gnw/sin
to.
ge,noj
gnw,seij
ta.
ge,nh
gnw,sewn tw/n genw/n
gnw,sesi$n% toi/j ge,nesi$n%
gnw,seij
ta.
ge,nh

2. Grki glagol indikativ aktivni

PREZENT
FUTUR
IMPERFEKT
"piem"
"pisat u"
"pisah, pisae
jednina
mnoina
jednina
mnoina
jednina
mnoina
gra,
f
w
gra,
f
omen
gra,
y
w
gra,
y
omen
e;
g
rafon
ev
gra,fomen
1.l.
gra,fete
gra,yeij
gra,yete
e;grafej
evgra,fete
2.l. gra,feij
gra,fousi$n%
gra,yei
gra,yousi$n%
e;grafe$n%
e;grafon
3.l. gra,fei
Particip: gra,fwn( gra,fousa( gra,fon * gra,ywn( gra,yousa( gra,yon (kratko ) *
PERFEKT
poie,w uiniti, (slabi)"uinio sam"
(jaki) "napisao sam"
pepoi,hka
pepoih,kamen
ge,grafa
gegra,famen
pepoi,hkaj
pepoih,kate
ge,grafaj
gegra,fate
pepoi,hke$n%
pepoih,kasi$n%
ge,grafe$n%
gegra,fasi$n%
Particip
pepoihkui/a pepoihko,j
gegrafw,j
gegrafui/a gegrafo,j
N pepoihkw,j
pepoihkui,
a
j
gegrafo,
t
oj
gegrafui,
aj gegrafo,toj
G pepoihko,j
pepoihko,j
uinio
-la
-lo
napisao
-la
-lo
gignw,sko spoznavati, perf. e;gnwka; eu`ri,skw nai perf. eu[rhka
"znam"
klasino
oi=da
i;smen
oi=sqa
i;ste
oi=de$n%
i;sasi$n%

grcki_fil.pdf

oi=da
oi;damen
oi=daj
oi;date
oi=de$n%
oi;dasi$n%

11/14

Grki 11. i 12. vjeba (28. 05. 2010.)

Prijedlozi u grkom jeziku
Nepravi prilozi (s genitivom):
a;neu
e;mprosqen
evggu,j
bez
pred
blizu
evkto,j izvan
o;pisqen
po,rrw
iza
daleko
evnto,j unutra
avmfote,rwqen s obje strane pe,ra
prijeko
metaxu, meu
e[neka
a;cri / me,cri do
radi, zbog
plh,n
e;xw
evnanti,on nasuprot
osim
izvan
pe,ran s one strane ei;sw
u, unutra
Pregled:
Genitiv
Dativ
Akuzativ
eivj
u (kamo?)
avna,
uz, po
w`j
k
avnti,
umjesto, za
Prijedlozi s
avpo,
od
jednim padeom evk $evx%
iz
pro,
pred, za
evn
u (gdje?)
su,n
s (kim/im?)
dia,
Kroz
zbog
Prijedlozi s dva kata,
s, protiv
niz, po
meta,
padea
s (kim/im?)
poslije
u`pe,r
nad, za
preko
avmfi,
oko
peri,
o
oko
para,
Prijedlozi s tri
od
kod
k, uz, protiv
pro,j
padea
od
kod, osim
k, prema
evpi,
na
na
na (koga/to?)
u`po,
pod, od
pod
pod (koga/to?)
Uporaba grkih prijedloga:
evij to. plhq/oj le,gein govoriti mnotvu, meta. dakru,wn sa suzama
eivsa,gw uvoditi
meta. thn. ma,chn poslije bitke; meta. tau/ta
avna, to.n potamo,n uz rijeku; avnacwre,w zatim (= poslije tih stvari)
le,gein peri. th/j eivrh,nej govoriti o miru
povui se, udaljiti se
ti, moi avnti, tou,twn dw,seij to e mi za to ta. peri. to. po.lemon stvari koje se tiu rata
(te stvari) dati?; avntile,gw protivim se
manqa,nein para. sofou/ avndro,j uiti od
avpo. tau,thj th/j h`me,raj od toga dana; mudra ovjeka
para. toi/j eu= fronou/sin kod razboritih ljudi
avpodi,dwmi - vratiti
evk th/j po,lewj feu,gein bjeati iz grada; (= po sudu onih koji dobro rezoniraju)
para. th.n qa,lattan pokraj mora
evxa,gw izvoditi
para.
tou.j no,mouj protiv (preko, mimo)
pro. th/j po,lewj pred gradom; proeipei/n
zakona
prorei
pro,j tinoj ei=nai biti za nekoga (na neijoj
evn VAqh,naij u Ateni;
strani)
dia. Suri,aj kroz Siriju
pro.j Babulw/ni kod Babilona
dia. fo,bon zbog straha, od straha
pro.j e`spe,ran predveer
ta. kata. gh/j ono to je pod zemljom
Nita
kata. gh/n kai. kata. qa,lattan kopnom i ouvde.n ta. crh,mata pro.j th.n sofi,an
(nisu)
novci
naspram
mudrosti.
morem; kata. tou.j no,mouj po zakonima
grcki_fil.pdf

12/14

Znaenje grkih glagolskih oblika: Vremena:

Indikativ prezenta (sadanja nesvrena radnja): ~Iketeu,ome,n se pa,ntej) Svi te usrdno molimo.
Ca,rij ca,rin ti,ktei) Milost raa milost (gnomski prezent).
Ou-toj me.n ga.r u[dwr( evgw. dV oi=non pi,nw Jer taj pije vodu, a ja vino.
Metaxu. tw/n lo,gwn katalu,omen* Usred govora prestajemo?
Imperfekt, indikativ proli (prola nesvrena, trajna radnja, kao hrv.):
Swkra,thj dV w[sper evgi,gnwsken( ou[twj e;legen A Sokrat, kako je mislio, tako je govorio.
Oi` Lakedaimo,nioi tou.j pai/daj evpai,deuon evpi. karteri,an) Lakedemonjani su strogo odgajali
djeake
Indikativ
aorista,
konfektum
(prola
svrena
radnja,
kao
+Hlqon( ei=don( evni,khsa) Veni, vidi, vici.
`H glw/ssa pollou,j h;dh eivj o;leqron e;gagen. Jezik ve mnoge u propast odvede.

hrv.):

Indikativ futura (nesvrena i svrena budua radnja): avpoqanou/mai umirat u/umrijet u

avnh.r o` feu,gwn kai. pa,lin mach,setai (Menandar) ovjek koji (u borbi) bjei i opet e se
(morati) boriti.
Indikativ perfekta (sadanja gotova radnja, trajno stanje ): te,qnhka umro sam/mrtav sam
VApe,stalka, soi to,nde to.n lo,gon aljem ti ovaj govor (= poslao sam ga i sad je tu).
Pluskvamperfekt (prola gotova radnja, prolo stanje): evteqnh,kein bijah umro/mrtav
`Wj de. evlh,fqhsan( evle,lunto ai` spondai,. A kad su bili uhieni, ugovor o miru (ve) je bio
raskinut.
Indikativ futura egzaktnoga (budua gotova radnja, budue stanje): teqnh,xw bit u mrtav;
h` qu,ra keklh,|setai vrata e biti zakljuana.
Glagolski naini: konjunktiv i optativ
Prospektivni konjunktiv: {Otan oi` prosta,tai avgaqoi, w=sin( kai. o` dh/moj euvdai,mwn e;stai)
Kad budu poglavari dobri, i narod e biti sretan.
Voluntativni konjunktiv (negacija: mh,):
Mh. toi,nun tij oi;htai (Platon, Zakoni 861e) Neka dakle ne misli netko (opomena);
Ei;pwmen h' sigw/men* Da reknemo ili da utimo? (dvojba)
Kupitivni optativ (ispunjiva elja)
Mh, moi ge,noiqV a] bou,lomai( avllV a] sumfe,rei) Ne bilo mi to elim, nego to je korisno!
Eiv ga.r ge,noito) O da se to dogodi!
Potencijalni optativ (mogunost u sadanjosti)
Le,goimi a;n ta,de) Rekao bih ovo.
Oi=dV ou=n( o[ti pa,ntej a'n o`mologh,saite) Znam dakle da biste se svi sloili.
Glagolski naini: imperativ
:Eti kai. nu/n evmoi. pei,qou kai. sw,qhti Jo i sad me posluaj i spasi se! (2 l. jd.)
:Itw tij evf u[dwr. Neka netko ide po vodu! (3. l. jd.)
Mede,pote dou/lon h`donh/j sauto.n poi,ei. Nikad nemoj sebe initi robom uitka!

grcki_fil.pdf

13/14

PREZENT aktivni odrjeivati

konjunktiv optativ
imperativ
lu,w
lu,h|j
lu,h|
lu,wmen
lu,hte
lu,wsi$n%

lus,w
lu,sh|j
lu,sh|j
lu,swmen
lu,shte
lu,swsi$n%

lelu,kw
lelu,kh|j
lelu,kh|
lelu,kwmen
lelu,khte
lelu,kwsi$n%

lu/e 2. jd.
lue,tw 3. jd.
lu,ete 2. mn.
luo,ntwn 3. mn.

lu,oimi
lu,oij
lu,oi
lu,oimen
lu,oite
lu,oien

infinitiv: lu,ein
part. lu,wn(
lu,ousa( lu/on
AORIST aktivni
lu/son
lu,saimi
lusa,tw
lu,saij
lu,sate
lu,sai
lusa,ntwn
lu,saimen
inf. lu/sai
lu,saite
part. lu,saj(
lu,saien
lu,sasa( lu/san
PERFEKT aktivni
lelu,koimi
lelu,koij
lelu,koi
lelu,koimen
lelu,koite
lelu,koien

le,luke $)))%
inf. leluke,nai
particip:
lelukw,j( &ko,toj
lelukui/a
leluko,j

AORIST pasivni (slabi)

lu,qeti
luqw/
luqei,hn
luqh,tw
luqh/|j
luqei,hj
lu,qhte
luqh|/
luqei,h
luqe,ntwn
luqw/men
luqei,hmen
inf. luqh/nai
luqh/te
luqei,hte
luqw/sin
luqei,hsan pt. luqei,j(
&ei/sa( &e,n

PREZENT medijalni (i pasivni)

konj.
optativ
imperativ
lu,ou
lue,sqw
lu,wmai
luioi,mhn
lu,esqe
lu,h|
lu,oio
lue,sqwn
lu,htai
lu,oito
luw,meqa
lu,hsqe
lu,wntai

luioi,meqa
lu,oisqe
lu,ointo

inf.: lu,esqai
par. luo,menoj(
&me,nh( &menon

AORIST medijalni
lu/sai
lu,swmai
lusai,mhn
lusa,sqw
lu,sh|
lu,saio
lu,sasqe
lu,shtai
lu,saito
lusa,sqwn
lusw,meqa
lusai,meqa
inf. lu,sasqai
lu,shsqe
lu,saisqe
pt. lusa,menoj(
lu,swntai
lu,sainto
&me,nh( &menon
PERFEKT medijalni (i pasivni)
le,luso
lelume,noj
lelume,noj
lelu,sqw
wei;hn
lelusqe
h|-j
ei;hj
lelusqon
h|ei;h
inf. lelu,sqai
itd.
itd.
pt. lelume,noj(
&me,nh( &me,non
FUTUR pasivni (slabi)
%
luqh,soimen
inf.
luqh,
sesqai
luqh,soio
particip:
luqh,soito
%
luqhsoi,meqa luqhso,meoj(
luqhsome,nh(
luqh,soiqe
luqhso,menon
luqh,sointo

Rijei
pollu,j( &h,( &u,

h` ca,rij( &toj

milost, ljubav

ti,ktw

raati

klei,w $klh|,w%

zatvoriti, zakljuati

to. u[dwr( u[datoj

voda

o` o;leqroj

propast

o` oi=noj( &ou

vino

feu,gw

bjeati

nika,w

pobijediti

o` prosta,thj( &ou

predstojnik, poglavar

katalu,w

prekinuti

ma,comai

boriti se

gignw,skw

spoznati

avposte,llw

poslati

h` karteri,a( &aj

izdrljivost

h` spondh,( &h/j

ugovor

e;rcomai( ei=mi( h=lqon( ii, dolaziti

evlh,luqa

la,mbanw( lh,yomai(
e;labon( ei;lhfa( evlh,fqhn

uzeti

o`ra,w( o;yomai( ei=don( gledati, vidjeti

e`w,raka( w;fqhn

avgoreu,w( evrw/(
ei=pon( ei;rhka( evrrh,qhn

govoriti

grcki_fil.pdf

14/14

mnogi