Professional Documents
Culture Documents
Pedagoske Situacije
Pedagoske Situacije
1. Doneli ste ocenjene kontrolne zadatke i podelili ih uenicima. Objasnili ste kako
ste ocenjivali. Nakon kraeg razgledanja jedan uenik vam se ali da mu niste
priznali zadatak koji je tano uradio.
Ne napasti uenika da je pokuao da podvali. Uvaiti prigovor deteta i pogledati
kontrolnu vebu, tj. proveriti tanost uenikovih tvrdnji; ako se ispostavi da je
primedba tana, korigovati greku, izviniti se ueniku, uvaiti linost deteta; Takoe,
priznati da je greka nastavnika mogua. Ako zadatak utie na ocenu, ispraviti i
ocenu. Pitati i ostale uenike u odeljenju da li se jo neko smatra oteenim. Ukoliko
primedba uenika nije na mestu, obrazloiti ueniku greku i objasniti mu zbog ega
zadatak nije priznat, i ta je ocenjivao. Moda je urio dok je radio zadatke, pa je
prevideo neto.
2. Doneli ste ocenjene kontrolne zadatke i podelili ih uenicima. Objasnili ste kako
ste ocenjivali. Nakon kraeg razgledanja jedan uenik vam se ali da ima uraene
zadatke isto kao i njegov drug koji je dobio bolju ocenu.
Uvaiti prigovor deteta, pogledati kontrolne vebe i jednog i drugog, uporediti ih. Ako
se ispostavi da je primedba tana, korigovati greku, izviniti se ueniku, uvaiti
individualnost i linost deteta; Obavezno pitati i ostale uenike u odeljenju da li se
jo neko smatra oteenim. Ukoliko se utvrdi da primedba uenika ipak nije tana,
obrazloiti ueniku gde je napravio greku, ta je izostavio ili je moda neto
prevideo ili su pitanja bila otvorenog tipa pa je drug napisao vie od njega. Uputiti i
dodatna objanjenja koja su bitna da uenik shvati ta je uticalo na ocenjivanje.
Obraditi i ovu varijantu: nije uvek najsrenije izabrana argumentacija za uenika da
ima iste zadatke kao i njegov drug.
3. Doneli ste ocenjen pisani zadatak iz srpskog jezika i podelili ga uenicima.
Objasnili ste kako ste ocenjivali. Jedan uenik vam se ali da je dobio etvorku, a
nema ni jednu greku.
Uraditi detaljnu analizu pisanog zadatka i objasniti ueniku da nema
(najverovatnije) nijednu gramatiku greku u svom radu, te zbog toga u zadatku nije
ispravljeno nita, ali da je sadraj zadatka (kvalitet odgovora na zadatu temu) nieg
kvaliteta, nije za odlinu ocenu. Nije se ocenjivala samo gramatika, ve i stil pisanja.
Propust je napravljen prilikom ispravke zato to nije napisano kratko obrazloenje
kvaliteta sadraja zadatka, u onoj formi koja je razumljiva za uenika.
DECA SU SE POTUKLA U RAZREDU
1. Posle zavrenog odmora ulazite u kabinet i zatiete dva uenika koji se tuku, a
ostali navijaju.
Deca su se potukla u razredu, treba ih razdvojiti i prekinuti nasilno ponaanje.
Nastavnik treba da je autoritet. Odlaemo razgovor o tome nakon asa. Pitamo ih da
li ele zajedno da razgovaraju o problemu ili odvojeno. Odmah pitati ostale da li je
primereno navijati u takvoj situaciji? Vai drugovi iz razreda su se posvaali i potukli,
ja sam zbog toga zabrinuta. ta e vai drugovi iz ostalih odeljenja misliti o vama?
Nakon zavrenog asa razgovarati sa uenicima koji su se potukli, sasluati obe
strane i preduzeti dalje korake. Na asovima odeljenjske zajednice organizovati
radionice na kojima e se razgovarati o meusobnim odnosima u odeljenju, o
negovanju drugarstva i prijateljstva, tolerancije.
2. Posle zavrenog odmora ulazite u kabinet i zatiete uplakano dete koje ima
ogrebotine po licu i ali vam se da su ga dva druga tukla.
Prvo umiriti dete. U zavisnosti od stepena povrede otii kod kolskog lekara radi
ukazivanja strune pomoi. Nakon tog, kada se dete potpuno smiri, porazgovarati sa
njim o nastalom konfliktu. Pitati ga ko ga je tukao i rei mu da ima potpuno
poverenje i podrku u vama. Potrebno je porazgovarati i sa ostalim akterima
konfliktne situacije, prii im sa emotivne strane. ''Va drug je povreen, ja sam
tuna zbog toga''. ''Jeste li vi sreni?'' Na taj nain se stvara oseaj krivice i grie
savesti, dok bi pretnjom bio izazvan kontraefekat. Tako e se bre doi do
problema, treba im rei da to ne sme da postane praksa i da taj beg nije bio nimalo
prijatan za nastavnika, i da je takav obrazac ponaanja neprimeren uenicima.
3. Primetili ste da je Milena u proteklom periodu esto odsutna sa vaih asova.
Pogledali ste u dnevnik i uoili da ona ne dolazi iskljuivo na vae asove.
Otkriti uzrok takvog ponaanja deteta. Ako su uspostavljena pravila na poetku
godine ne bi trebalo da doe do toga. Blagim reima, bez osuivanja: ''Ja sam se
uplaila i zabrinula kada sam videla da ne dolazi samo na moje asove.'' Ukoliko joj
gradivo nije ba jasno rei joj da dolazi na dopunsku nastavu i da e na dopunskim
asovima to ponovo sa njom proraditi. Moda ima strah od mene, ili su joj sadraji
neinteresantni. Tek kada se otkriju razlozi i uspostavi dogovor za reenje problema,
treba joj rei da to vie ne sme da radi i da to eskiviranje samo njenih asova nije
bilo nimalo prijatno za nastavnika i da je takav obrazac ponaanja neprimeren
ueniku.
Razgovor sa odeljenjem: ''Da li neko zna ta se deava sa Milenom?''
Obratila bih se i razrednom stareini, ako ne vidim Milenu.
Mogu i roditelji da se ukljue.
4. Milan ima odline ocene na usmenom ispitivanju, ali ste uoili da je uvek odsutan
kada se rade kontrolni i pisani zadaci.
Usmeno izlaganje mu vie odgovara i zbog toga ga treba pohvaliti, ali mu takoe
staviti do znanja da ste zabrinuti zbog njegovog odsustva sa asova pismene
provere. Kroz taj razgovor treba otkriti uzroke njegovog odsustva. ''Da li se plai ta
e ti roditelji rei?''
Napraviti dogovor na nivou odeljenja da uenici urade pisanu proveru na kojoj nee
biti ocenjeni.
Ako se i dalje dogaaju sline situacije porazgovarati sa uenikom i skrenuti mu
panju da mora da dolazi na kontrolne vebe, jer to nije pravedno, pre svega, prema
ostalim uenicima.
HIPERAKTIVNO DETE
1. Zapazili ste da Jovan esto trai da izae sa asa i to ne samo jednom nego vie
puta. Kada je u uionici primetili ste da nema koncentraciju, teko prati nastavu,
okree se i ometa druge.
Uenik je zbog neega uplaen, zabrinut, neto ga ozbiljno mui. U ovom sluaju
dete ne treba propitivati zato se tako ponaa, ve mu uputiti molbu: ''Jovane, ja bih
te zamolila da prati i saslua do kraja, a kada se as zavri porazgovaraemo.'' Ne
znamo mi da li on ima problem ili nema! Moda je hiperaktivan, onda ga treba
zaposliti primerenim zaduenjima, moda ak i ostalima u razredu objasniti da ima
''posebne'' potrebe i u emu se one ogledaju. Kog uzrasta je Jovan, da li je takav i na
drugim asovima, da li je takav bio i kod uiteljice.
Rad sa uenikom, razrednim stareinom, roditeljima i drugim ustanovama.
2. U toku predavanja jedan uenik se stalno okree, govori neto deci oko sebe,
komentarie i postavlja pitanja nevezana za gradivo. Takoe stalno ustaje da trai od
nekoga olovku i stalno bi da brie tablu.
Prvo ga opomenuti, zatim traiti uzrok. Uenik je zbog neega uplaen, zabrinut,
neto ga ozbiljno mui. eli da privue panju. Razgovorom izvui iz uenika koje
potrebe kod njega nisu zadovoljene. Moda njegovo nezadovoljstvo potie iz
porodice. Nasamo porazgovarati sa uenikom o njegovoj porodici.
3. U toku predavanja jedan uenik se stalno okree, govori neto deci oko sebe,
komentarie i postavlja pitanja vezana za gradivo i prekida vae izlaganje pokazujui
da on o tome neto zna.
Dete eli da privue panju, da doe do izraaja, da se uje. ''Izvoli reci, dopuni.''
Dati mu savet da ukoliko eli neto da kae, da trai re. Prvo ga opomenuti, zatim
traiti uzrok. Razgovorom izvui iz uenika koje potrebe kod njega nisu zadovoljene.
Moda njegovo nezadovoljstvo potie iz porodice. Nasamo porazgovarati sa
uenikom o njegovoj porodici. Skrenuti panju na pravila ponaanja na asu, as je
SARADNjA SA KOLEGAMA
1. Deca vam se poveravaju. ale se na jednog nastavnika koji ih esto naziva
pogrdnim imenima i vrea.
Uvaiti decu i pustiti ih da ispriaju to to ih mui. Rei deci da to nikako nije u
redu. Ispitati obe strane svakako. Obratiti se pedagoko-psiholokoj slubi. Direktor
mora da bude upoznat sa tim, on mora da odreaguje, to je u njegovoj nadlenosti.
7. Pregledali ste kontrolni zadatak koji ste prethodnog asa dali uenicima posle
preene oblasti. eleli ste da proverite koliko su savladali date sadraje jer vam je
vano da se oslonite na ta znanja kod obrade naredne oblasti. Od 30 zadataka, 21
ste ocenili slabom ocenom.
Takva kontrolna veba se ponitava, jer je vie od dve treine slabih ocena.
Prokomentarisati sa uenicima da li je u pitanju nerad ili nerazumevanje. Dopunska
nastava. Ne znam gde pie da to treba da se poniti? Ali svakako jeste informacija o
tome da mnogo toga nije u redu sa pripremom uenika za kontrolni.
8. Primetili ste da se Jovan esto ali da ga boli stomak ili glava, a to se najee
deava kada ispitujete uenike ili kada zadate kontrolni zadatak.
Diskretno mu rei da umanji te tegobe, da mu verujemo, ali da e morati to da
kontrolie i da nekako veba da se ne plai, jer beanje u bolest ne vodi nikud.
Moda je dete postavilo sebi visoke zahteve, a realno ne moe. Razgovarati i sa
roditeljima da li su ga vodili kod lekara, zbog stomaka ili glave. Ispitati kakva su
njihova oekivanja u pogledu uspeha njihovog deteta, da li su zadovoljni. Sigurnost
se veba. Samo odeljenjski stareina razmatra lekarska opravdanja, na uenikovu
alost.
Razgovarati (moda!) i sa drugim kolegama, da li se slino ponaa i na njihovim
asovima provere.
9. Uoili ste da jedan uenik sasvim solidno radi u koli, proseno je aktivan,
zavrava zadatke na vreme i postie prosene rezultate. Ono to vam pada u oi je
da ne radi domae zadatke. Skoro uvek ima neki razlog da se opravda.
Razgovarati sa uenikom. Pitati ga da li su mu domai zadaci teki, nejasni? Kroz
razgovor otkriti razloge za neuraene zadatke. Pitati ga da li preteruje? Razgovarati i
sa roditeljima. Mora da menja takve navike, to mu je obaveza. Ispitati kakve uslove
ima za izradu domaih zadataka.
10. Blii se kraj prvog polugodita i vi polako sumirate ocene u dnevniku i
pokuavate da izvedete zakljune ocene. U jednom trenutku uoavate da u jednom
odeljenju neete imati ni jednu peticu, a u ostalim odeljenjima e taj broj biti
zadovoljavajui.
Takva je situacija, ne menjati nita. Verovatno su tako formirana odeljenja, zahtevi
su bili isti. Nastavnik ne vrednuje analitiki svoj posao. Moda su uenici dali svoj
maksimum, vie od toga ne mogu. Samoocenjivanje.
11. Tokom utvrivanja gradiva, jedan uenik je dao pogrean odgovor. Pitanje ste
postavili drugom ueniku i on je dao isti odgovor. Kada ste rekli da to nije tano, svi
uenici su u jedan glas povikali: Vi ste nam tako rekli!
Zavisi od toga da li je usmeno reeno ili je zapisano. Ako je zapisano, izviniti se
uenicima i ispraviti greku. Obavezno proveriti da li je svako od njih u svesci
ispravio greku. Ako je usmeno, priznati deci greku, izviniti se i objasniti im ponovo
(ili im rei da moda nisu dobro uli kada je predavala gradivo).
12. Kada ste ocenjivali pismeni zadatak primetili ste da je uenik prepravio ocenu u
svesci sa prethodnog zadatka. Proverili ste u dnevniku i konstatovali da ste vi dobro
upisali ocenu.
''Brine te ova ocena, nisi zadovoljan njom?'' ''Misli li da moe bolje?'' ''ta bi ti
roditelji rekli?'' Ne pridikovati, ve lepim reima.
Kroz priu rei detetu da to ne sme da radi, da je pogreio, da treba da uvidi da je ta
ocena merilo neega.
13. Vaa koleginica je bila odsutna, a vi ste bili u mogunosti da je zamenite. Niste
to znali ranije da biste se posebno spremili za as, ali ste pogledali u dnevnik i na
osnovu onoga to je zapisano smatrali ste da neete imati tekoa da realizujete as.
Desilo se da su uenici na veinu vaih pitanja odgovarali da to ne znaju jer to nisu
uili.
Razgovarati o preenim oblastima do sada i tako utvrditi da li su to zaista uili ili
nisu, jer u dnevniku moe da bude upisano i neto to nije obraeno. Razgovarati sa
decom. ''Vama tu neto nije jasno?'' Objasniti im, dopuniti znanje. Nikad pred decom
ne vrednovati rad kolege, ak ni pozitivno.
Moda joj, u blaoj formi, rei da deca nisu najbolje razumela gradivo,
14. U odeljenju gde predajete doao je novi uenik. Dobili ste podatke da je zbog
slabog uspeha i nedolinog ponaanja premeten iz druge kole. Ulazite u razred i
zatiete tuu u kojoj uestvuje nekoliko uenika. U toj grupi se nalazi i novi uenik
koga sreete prvi put.
Prekinuti tuu. Etiketiranje ''novog'' uenika izbei po svaku cenu, (samo to je
doao i odmah ga zatiete u tui). Savetodavni razgovor-dotai emotivnu stranu
uenikove linosti. ''Da li ste zadovoljni to se ovo desilo?'' Isprovocirati ih da se
oseaju postieno. ''Jeste li sreni to ste dobili novog druga?'' Obaviti javni razgovor
o kolegijalnosti, drugarstvu, prihvatanju novog uenika.
15. Poveli ste svoje uenike da pogledate film u bioskopu koji je tada bio jako
aktuelan. Uenici su se jako radovali i svi su jedva doekali taj dan. U bioskopu su se
uenici ponaali nepristojno, galamili su, dovikivali se, preskakali klupe. Niste mogli
da ih obuzdate. Sutradan se sreete sa svojim uenicima.
Obzirom da je celo odeljenje reagovalo na takav nain, uz osmeh ih pitati: ''Deco,
ta to bi?'' ''Vama se film nije dopao?'' ''Razumem da vam se film moda nije dopao,
ali ne treba tako reagovati kada vam se neto ne svidi.'' Deije potrebe i oekivanja
oigledno nisu bili zadovoljeni. Ukazati im na oblike ponaanja koji su prihvatljivi,
pristojni i da to nije bio razlog da se tako ponaaju. Ozbiljna priprema treba da sledi
pre odlaska na film.
SARADNjA SA RODITELjIMA
1. Na dan ''otvorenih vrata'' dolazi roditelj koji kae da njegovo dete ulae veliki rad,
ali ne postie uspeh koji roditelji i dete oekuju i ele.
Uvaiti roditelja. Traiti zajedno razloge. ''Koji su kriterijumi da je neto teko?''
Kroz empatiju pokazati razumevanje za oekivanja roditelja. Razgovorom staviti
roditelju do znanja da u koli postoje usmene i pismene provere. Ispriati mu koji su
postupci, odnosno tehnike uenja, moda njegovo dete nije nauilo kako treba
pravilno da ui.
2. Dolazi vam roditelj koji kae da su vai zadaci veoma zahtevni i teki i da je
nezadovoljan ocenom svog deteta.
Pitati roditelja kako bi on osmislio zadatke da je nastavnik?
Kroz razgovor saznati koliko se dete pripremilo za kontrolnu vebu, koliko i kako je
uilo. Moda se dete plai neega, pa zato pravi greke. Diskretno staviti do znanja
roditelju da prepustiti profesionalnosti nastavnika da to proceni.
3. Na dan ''otvorenih vrata'' dolazi vam roditelj i poinje da vie da se prema
njegovom detetu ponaate nekorektno i da ga mrzite.
Umiriti roditelja i rei mu da to nije tano. Razgovarati o detetu. Roditelju se
ponudi saradnja. ''Mogu li da ujem vau priu, ta vam je dete reklo?'' Otkriti uzrok
razgovorom. Doi do toga kako dete to vidi.
Ako je roditelj ba agresivan pozvati kolskog policajca u pomo.
4. Tokom asa ulee jedan roditelj i poinje da vie na dete iz odeljenja
napadajui ga da je maltretirao njegovo dete.
Prekinuti roditelja i ne dozvoliti mu da dalje vrea dete. Zamoliti ga da napusti
uionicu i da saeka kraj asa, pa e nakon toga porazgovarati. Kroz razgovor mu
staviti do znanja, da je nepravilno postupio, tako se ne reavaju problemi, to nije
nain, jer je dao sebi slobodu da prekine as i pred ostalom decom verbalno napada i
vrea uenika, pritom ignoriui prisustvo nastavnika. Za takvu vrstu problema
roditelj se obrati nastavniku, a nastavnik e se pozabaviti reavanjem situacije. Dalji
koraci: nenasilna komunikacija, pristup i jednom i drugom ueniku sa emotivne
strane.
5. Na roditeljski sastanak vam dolazi roditelj neprikladno obuen za tu
situaciju.
Tom prilikom roditelju treba rei da, shodno pravilniku, ne moe doi tako odeven
u kolu, jer je u pitanju javna ustanova. Ukazati na fin nain da postoje neka pravila
i propisi kako se treba obui, a koja bi trebalo ispotovati, i koja uostalom vae i u
drugim ustanovama, pa tako i u koli.
da se kontrolie;
Upoznati roditelje;
Moda je hiperaktivan - ukljuuje se psiholog;
6. Nastavnik vam se poalio da je primetio da jedan uenik, dok on predaje, gleda
pravo u njega, miran je, ali mu se ini da nije prisutan, misli mu lutaju.
Rei nastavniku da se obratiti tom ueniku i da proveriti da li je to trenutno. Ako je
uestalo, porazgovarati sa njim. ini mi se da si odsutan? Moda te neto mui,
brine, zbog neeg si zabrinut? Ako primeuje da je odsutan, obavezno ga pita zato.
Uenik mora da ima poverenja u nastavnika i da kae nastavniku u emu je problem.
Nastavnik je tu da ga saslua i da mu pomogne. Moda mu je gradivo nezanimljivo.
Nastavnik mora da nae nain da zainteresuje takvog uenika, individualizovani
pristup. Uenik se mora uposliti na sve naine, to je nastavnikova dunost.
Ako nema efekta, onda se uenik poziva na razgovor kod pedagoga ili psihologa moda ima dublje emotivne probleme, koji zahtevaju poseban tretman.
Upoznati roditelje;
7. Blii se kraj prvog polugodita i vi ste pogledali ocene u dnevniku. U jednom
trenutku uoavate da u jednom odeljenju neete imati ni jednu peticu, a u ostalim
odeljenjima e taj broj biti zadovoljavajui.
Nastavnik oigledno dri isti kriterijum u svim odeljenjima. Nastavni plan i
program je isti za sve, ali mora se napraviti razlika u razliitim odeljenjima. Ne
oekuje se da ta razlika bude toliko upadljiva. Nastavnik mora vie da motivie decu
i da uloi malo vie napora, na njemu je odgovornost. Svako odeljenje je razliito,
tako da treba prilagoditi nain rada tome. Za taj razred nastavnik mora posebno da
se priprema;
Razredni stareina mora da prati situaciju i da bude obaveten, da sarauje sa tm
nastavnikom;
8. Nastavnik vam saoptava da ima uenika koji se esto ali da ga boli stomak ili
glava i to se najee deava kada ispituje ili kada zadaje kontrolne zadatke.
Pojasniti nastavniku da u takvim situacijama postoji emocionalni naboj. Nastavnik
treba da kae ueniku da mu veruje, ali da to ne sme da postane praksa. On mora
da bude ocenjen kao i svi ostali, ocenjivanje je obavezno;
Obaviti savetodavni rad sa uenikom - utvrditi ta ga to blokira, ispitati da li ga
zaista boli stomak ili su u pitanju psihosomatske reakcije. Mora se raditi sa
uenikom, to je proces. Moda su oekivanja roditelja prevelika, moda je lina
nesigurnost;
Obavestiti roditelje;
9. Razredni stareina vam saoptava da su deca ispravljala ocene u dnevniku i da on
ne zna odakle da pone da reaguje.
Ispitati kako je dnevnik uopte doao do dece. Rei razrednom da se kanjavaju
samo ta deca, a ne celo odeljenje. Razredni treba da ih pita da li znaju ta su to
moralne i zakonske norme. Koji im je bio cilj? Kakvu korist imaju od toga to su
uradili? Rei im da moraju biti kanjeni i da im se takve situacije ne ponavljaju vie.
Takav prekraj spada u teu povredu radnih obaveza uenika;
Razredni stareina treba da upozna i roditelje tih uenika sa situacijom;
Obavestiti nadleni organ;
Ako nas razredni stareina pozove, uestvujemo u razgovoru sa decom; radionice
na temu konstruktivno reavanje problema...;
10. Nastavnik vam dovodi dete i vrlo besno kae da uradite sa njim ta znate i
umete, jer je on nemoan. Uenik mu ometa rad, pria, galami, uznemirava drugu
decu. Ako mu se suprotstave, oh ih tue i to sve radi na asu.
Umiriti nastavnika i ne kritikovati ga pred detetom. Kasnije mu blagim reima rei
da je problem discipline zapravo problem nastavnika. Objasniti nastavniku da mora
ovladati grupnom dinamikom. Pitati ga kako moe da dozvoli da mu se uenici tuku
na asu. Uenik se mora uposliti na sve naine;
Individualni savetodavni rad sa uenikom - Pitati dete moe li da kontrolie svoje
JEZIK PRIHVATANjA ini da deca budu otvorenija. Najuspeniji su oni strunjaci koji
ljudima pomau tako to ih stvarno prihvataju. Tada ljudi oseaju da e biti
prihvaeni bez obzira na to ta kau ili oseaju. Nastavnici mogu da pomognu
ueniku da naui da prihvata i voli sebe i da stekne unutranje oseanje sopstvene
vrednosti. Mogu u velikoj meri da olakaju proces aktualizacije uenikovih
potencijala. Mogu mu uliti snagu da se konstruktivno odnosi prema razoaranjima i
bolu u detinjstvu i adolescenciji. Niko ne moe biti siguran da je prihvaen ako mu se
to ne pokae na oigledan nain. Pravi razgovor sa uenikom moe da pospei
konstruktivnu promenu.
SLUANjE je efikasno orue jer omoguava oslobaanje emocija i stimulie osobu da
iskae svoja dublja oseanja. Sluanje govori o vaoj spremnosti da joj pomognete i
izraava vae prihvatanje osobe onakve kakva jeste. Stvara se oseaj bliskosti sa
uenikom.
Pitanje: Postoji li neto o emu eli da pria?
Pitanje: Moe li da kae neto vie o tome?
Govor je pokuaj da se spoljanjem svetu saopti ta se deava unutra. Aktivno
sluanje podrazumeva interakciju sa uenikom i obezbeuje mu povratnu informaciju
da ga nastavnik razume. Aktivno sluanje obezbeuje oslobaanje emocija i uverava
uenika da je nastavnik neko sa kim on moe da razgovara.
Nastavnik mora da ume da iskreno prihvati oseanja koja uenik izraava, ma koliko
ona bila drugaija od onoga to on misli. Uenici se oslobaaju neprijatnih oseanja
kada znaju da mogu slobodno da ih izraavaju.
Nastavnik mora da eli da pomogne ueniku.
Nastavnik mora da doivi uenikovo oseanje kao da je njegovo sopstveno, ali da ne
dopusti da ono postane njegovo oseanje.
Nastavnici moraju da potuju privatnost i poverljivost onoga to im uenici priaju o
sebi i svom ivotu.
Nastavnici treba da shvate da su uenici retko sposobni da sami zaponu razgovor o
svom problemu.
Aktivno sluanje pomae uenicima da savladaju svoje snane negativne emocije i
da ne treba da se plae svojih emocija.
Aktivno sluanje olakava ueniku da sam rei svoj problem, jer na taj nain moe
da ''izbaci iz sebe'' problem, moe da analizira i sagleda svoj problem.
Aktivno sluanje omoguava bliskiji i sadrajniji odnos izmeu nastavnika i uenika.
Uenici koji su sasluani doivljavaju oseanje veeg samopotovanja i vrednosti.
Kada se izmeu nastavnika i uenika razvije vie panje, potovanja i ljubavi, tada
se problemi discipline znaajno smanjuju. Deca ne prave probleme onom nastavniku
koji ih potuje i brine o njima.
Savetodavno reavanje uenikovog problema podrazumeva da ueniku pomaemo
da ostvari uvid u svoj problem, da ga razotkrije, sazna i shvati. Moemo i zajedno sa
njim da tragamo za uzrocima problema i da se dogovaramo kako da zajedno
otklonimo uzroke i promenimo stanje.
Uenici obino na ''mora i treba'' reaguju tako to pruaju otpor ili jo snanije brane
svoje pozicije.
Poruke sa gotovim reenjem jasno govore uenicima kako da promene svoje
ponaanje ta moraju da urade, ta bi bilo bolje da urade, ta bi smeli da urade,
ta bi trebalo da urade.
Ja-poruke bi se mogle nazvati i ''poruke odgovornosti'', jer nastavnik koji alje
poruke preuzima odgovornost za svoje unutranje stanje i odgovornost da bude
dovoljno otvoren da sa uenikom to i podeli. Ja-poruke preputaju samom ueniku
odgovornost za njegovo ponaanje.
Ja-poruke ispunjavaju tri vana kriterijuma delotvornosti:
1) velika je verovatnoa da e pokrenuti volju za promenom;
2) sadre minimum negativnog vrednovanja uenika;
3) ne kvare odnos izmeu nastavnika i uenika;
Bilo kakva razumna ja-poruka uvek je daleko bolja od okrivljujue ti-poruke ili
''indirektne poruke''.