Professional Documents
Culture Documents
Ostrogorsky - Povijest Bizanta
Ostrogorsky - Povijest Bizanta
OSTROGORSKY
- POVIJEST BIZANTA
- Konstanin je odustao od ovoga i podjeljeno carstvo razdijelio sinovima (ali se osn. princip podjele
vlasti zadrao)
- Dioklecijanovo ureenje provincijske uprave: Italija izgubila privilegirani poloaj, ukinute razlike
izmeu senatskih i carskih provincija odsada sve provoncije potinjene caru (uklj. i Italiju koja dosad
vladala carstvom)
- vee provincije podijeljene u manje, pa ih je tako u D. doba bilo 100, au 5.st. 120
- istovremeno Dioklecijan podijelio carstvo u 12 dijeceza (krajem 4.st ih ima 14)
- Konstantin je carstvo podijelio u prefekture, a svaka je obuhvaala nekoliko dijeceza (granice
prefektura su se ustalile nakon 4.st)
- ISTONA prefektura : Egipatska, Istona, Pontijska, Azijska i Traka dijeceza
- zahvaala je Egipat s Libijom (Kirenaika), prednja Azija i Trakija
- ILIRSKA : Daka i Makedonska dijeceza ; prostirala se sredinom Balkana, od Grke na jugu do
Dunava na sjeveru
- ITALSKA : obuhvaala pored Italije i najvei dio latinske Afrike, Dalmaciju, Panoniju, Norik i
Retiju
- GALSKA : Galija , rimski dio Britanije, Iberski poluotok i zap. Dio Mauretanije
- na elu prefektura su stajali pretorijski prefekti
- prefekt Istoka (prijestolnica Carigrad) i prefekt Italije bili su najvii dostojanstvenici drave,a iza njh
su prefekt Ilirika (Solun) i prefekt Galije
- znaajna crta D. i K. upravnog sistema je odvajanje vojne i civilne vlasti : civilna uprava provincije je
odsada iskljuivo u rukama njenog namjesnika, a vojnu vlast ima dux koji je na elu vojske u jednoj ili
vie provincija
- za Dioklecijana pretorijanska prefektura imala je obje vlasti, a za Konstantina ostaje samo civilna
- carska vlast pokuavala je ograniiti vlast prefekta podizanjem znaaja njihovih vikara, namjesnika
dijeceza i proirenjem kompetencije izvjesnih organa centralne uprave
- Rim i Carigrad bili su izuzeti iz nadlenosti prefekata i potinjeni svojim gradskim prefektima (koji
su po rangu bili odmah ispod pretorijskih prefekata)
- gradski prefekt smatran je za najvieg predstavnika senata
- carigradski prefekt EPARH, imao je vodeu ulogu u ivotu prijestolnice; njemu je bilo potinjeno
sudstvo, vodio je brigu oko odravanja reda i mira, o snabdijevanju, nadzor nad gradskom privredom,
zanatstvom i trgovinom
- najutjecajniji predstavnik centralne uprave bio je MAGISTER OFFICIORUM
- s vremenom je imao sve vee ovlasti, pa je tako njemu bila podinjena cijela dravna administracija (i
od prefektura)
- officia uredi pojedinih upravnih organa sa brojnim inovnicima
- kako je magistre bio odgovoran i za sigurnost cara, bio je i zapovjednik carske garde, rukovodio
carskim ceremonijalom, primao strana poslanstva i brinuo se o odnosima sa stranim dravama , a od
4.st rukovodi i potanskim saobraajem ro prije bilo u nadlenosti pret. prefekta
- sljedei njavaniji inovnik centralne uprave od vremena Konstantina Velikog QUAESTOR SACRI
PALATII na elu pravosua, redigira zakone i kontrasignira carske ukaze
- na elu financijske uprave (dravna i carska blagajna) stoje COMESI (tako se zovu od Konstantina)
- njihova vlast bila je ograniena time to se osnovna daa u provincijama ANONA , plaala pret.
prefekturi
- jedna od najvanijih ustanova postaje tzv. SACRUM CUBICULUM zbog posebnog znaaja careve
linosti
- njegov upravitelj- praepositus, jedan je od najutjecajnijih dostojanstvenika carstva, a mogao je biti i
jai od cara u sluaju da je ova lo i slab vladar (oni zbog istonih utjecaja bili eunusi kao i veina
posluge)
- CARIGRADSKI SENAT bio je u prvom redu savjetodavno tijelo, ali porastom carskog apsolutizma
on je dosta izgubio na znaaju
- prilikom promjene vladara, senat je imao pravo izbora i potvrivanja novog cara, ali ako je on ve
odreen, njihovo potvrivanje bilo je samo puka formalnost
- lanovi ovog senata bili su potomci rimskih senatorskih obitelji ( Konstantin ih uspio privui u
Carigrad) ili nova inovnika aristokracija, ija se mo temeljila na velikim posjedima
- vano tijelo bilo je tzv. SACRUM CONSISTORIUM , carski savjetnici
- KOLONI seljatvo kojem pripadalo veina niih slojeva stanovnitva; glavna proizvodna snaga u
poljoprivredi kasnorimskog carstva, sve vie padali u nasljedniku zavisnost
- novac tada sve vie gubio na vrijednosti, tako da je Dioklecijan ozakonio naturalna davanja
- anona je sada glavni izvor dravnih prihoda i sav teret pada na seosko stanovnitvo
- na ovom saboru je osueno ARIJANSTVO (aleksandr. prezbiter Arije odbijao je prihvatiti jednakost
Oca i Sina i nije priznavao Krista za Boga) i formulirana je dogma o istobitnosti Oca i Sina to je
nadopunjenom na drugom saboru u CARIGRADU 381.
- nova suradnja crkve i drave donijela je obostranu korist, ali i probleme i sukobe
- drava je u crkvi nala snagu koja je duhovno ujedinjuje, a carski apsolutizam jaku moralnu podrku
- crkva s druge strane je dobila od drave materijalnu podlogu, pa tako vjerske borbe postaju i politiki
vane
- tako je nakon Nikejskog sabora (nakon kojeg arijanstvo jo nije bilo ugueno), car uvidjevi snagu
Arija, vrati ga u crkvenu zajednicu to je izazvalo snaan otpor, pogotovo ATANAZIJA VELIKOG koji
se kao aleskandrijski episkop (od 328.) cijeli ivot borio za nikejsku dogmu (umro 373.)
- vjerski problem produbio je neslaganje i izmeu K. sinova, to je jo vie razdvojilo istoni od
zapadnog dijela carstva
- tako je Konstancije koji je vladao Istokom bio arijanac, a Konstans na Zapadu pristalica nikejskog
uenja
- sabor u SERDICI 343. (na granici izmeu dva carstva) nije donio predudnu odluku,ali se na kraju
Konstancije ipak morao odrei arijanstva
- ali kada je Konstans poginuo u bici 350. Protiv uzurpatora Magnencija, a idue godine ga savladao
Konstancije u bici kod MURSE, opet se poveao znaaj Istoka i Konstancijeva pobjeda je zanila i
pobjedu arijanstva
- opozicija na elu sa Atanazijem je silom suzbijena, i na saborima u SIRMIUMU i RIMINIJU je
arijanstvo proglaeno dravnom vjerom (359.)
- upravo u ovo doba je zapoelo pokrtavanje GOTA, pa su germanska plemena postali arijanci
- ULFILA, prevodila Svetog pisma na gotski jezik (postao i episkop)
- dugo poslije propasti arijanstva u Bizantu, veina germanskih plemena se drala arijanske vjere
- nakon ovog slijedilo je doba poganske reakcije pod JULIJANOM 361 363.
- on je kao ljubitelj antike postao vatreni protivnik nove vjere, meutim njegov pokret bio je osuen na
propast i prije njegove pogibije u borbi sa Perzijancima
- ovakvo rjeenje zapravo je znailo pretvaranje neprijateljske invazije Germana u njihovo mirno
prodiranje
- barabarizacija vojske sada dostie svoj vrhunac
- Teodozijeva gotska politika traila je velike dravne izdatke i poreze; bijeda stanovnitva je zbog toga
sve vie rasla seljaci su se stavljali pod patronat veleposjednika i iako su time izbjegli velike poreze,
zapravo su gubili nezavisnost, pa je ve na prijelazu iz 4. u 5.st. proces vezivanja kolona za rodnu
zemlju bio uglavnom zavren u svim dijelovima carstva
- Valensova smrt ubrzala je slom arijanstva, a pobjeda nikejske dogme obiljeena je na DRUGOM
OPEM SABORU U CARIGRADU 381.
- Teodozije je progonio hereze i za njega je dovreno pokrtavnje
- iako je Teodozije uspio ujediniti carstvo, na samrti ga je ponovo podijelio i tada definitivno dao
prednost Istoku
- PODJELOM CARSTVA 395. Teodozije je Zapad dao sinu HONORIJU, a Istok ARKADIJU
- ISTONOM DIJELU MALO KASNIJE SU PRIPALE DJECEZE Dakija i Makedonija, koje otada
inile posebnu prefekturu ILIRIK, a zapadnom dijelu ilirskog posjeda ostala je samo Panonska dijeceza
koja se sada zove dijeceza Ilirik
- time je izmeu Istoka i Zapada povuena povijesna granica koja e ostaviti velike posljedice u
budunosti
- iako sama ova podjela nije bila nita novo, nakon propasti Zapadnog rim. carstva, drava je ostala
stalno podijeljena
- veze izmeu dva dijela carstva postajale su sve slabije; ve u vrijeme Teodozijevih sinova postojalo je
suparnitvo izmeu istonih regenata koji, esto se mijenjajui, upravljli u Carigradu umjesto slabog
Arkadija i monog Germana STILIHONA koji je vie od 10 godina vladao Zapadom u ime Honorija
- uskoro dolazi do pobune Zapadnih Gota koji se digli pod vodstvom ALARIHA i opustoili Balkan
- sporazumom sa istonom vladom, Alarih je postao vrhovni komandant carske vojske u centralnom
Balkanu
- oko 400.g. dolazi do antigermanskog pokreta kojim su svi Germani u bizantskoj vojsci potisnuti
- taj period je kratko trajao; Germani opet postaju vaan element vojske i to traje do 7.st. (ali samo kao
najamnici pod komandom carskog oficira)
- ovakvo stanje bilo je i na zapadu do njegove propasti, ali razlika je bila u tome to je antigermanska
struja na Istoku uspjela, on se uskoro oslobodio i Alariha koji je u Italiji nakon duge opsade 410.
zauzeo Rim
- u ovo doba osnovan je i carigradski univerzitet koji postao kulturno arite Bizanta
- Teodozijev Kodeks objavljen 438. prva slubena zbirka carskih zakona izdatih poslije Konstantina
Velikog; najvee djelo pravne kodofikacije prije Justinijana
- iako je ovaj zakonik naglaavao dravno jedinstvo, bilo je oito da ono sve vie propada
- razilaenja u kulturnom i politikom pogledu: na Zapadu se znanje grkog gubi dok se na Istoku sve
vie njeguje iako je latinski slubeni jezik
- helenizacija Istoka pogotovo je jaala za Teodozija II
- 40-tih godina 5.st. Bizant ponovo u tekoj krizi: velika navala HUNA sa sjevera pod vodstvom ATILE
- u njihovom pohodu po Balkanu stradali brojni gradovi: SIRMIUM, SINGIDUNUM, NAISSUS,
POETOVIO, EMONA..
- Bizant se iscrpio plaajui svoj mir Atili koji konano krenuo na Zapad na Galiju gdje je poraen od
zap.rim. vojskovoe Aecija u bici na Katalonskom polju 451.
- sljedee godine Huni su opljakali Italiju, a 453. iznenadnom smru Atile, njeogovo se carstvo
raspalo
- u Italiji je poslije ubojstva Aecija 454. i Valentinijana III 455., zavladao kaos, a okolo se stvaraju nove
germanske drave: u sjevernoj Africi vladali su VANDALI, u Galiji i panjolskoj Zap. Goti
- nova sila postaje RIMSKA CRKVA
- upravo zahvaljujui njoj, Rim je postao pozornica barbarskih okraja i dobio ponovo znaaj svjetskog
centra
- u vrijeme hunskog pustoenja Italije i pljakanja Rima od strane Vandala, usred najveeg politikog
opadanja, papa LEON I (440 461), snano je istakao primat rimske crkve
- 5.st je u znaku dogmatskih sporova u emu vanu ulogu odigrala i rim. crkva
- kako je u borbi protiv arijanstva ustanovljena dogma o savrenoj boanskoj prirodi Sina i njegovoj
istobitnosti s Ocem, sada se postavljalo pitanje odnosa boanskog i ovjeanskog naela u Kristu
-ANTIOHIJSKA BOGOSLOVNA KOLA: dvije prirode Krista, razdvojene: boanska i ljudska, zato
Marija nije Bogorodica ve Kristorodica
- ALEKSANDRIJSKO MISTIKO UENJE bogoovjek, boanska priroda spojena sa ljudskom
- na TREEM OPEM SABORU 431. u EFEZU pobijedila aleksandrijska struja, pa njihova
patrijarhija stie prevlast u istonoj crkvi
- kada su se Rim i Carigrad udruili protiv aleksandrijske stranke, Eutihije (predstavnik te stranke u
Carigradu) koji je zastupao MONOFIZITIZAM (nauka o jednoj prirodi u Kristu), osuen je kao heretik
- meutim, aleks. stranka je jo jednom pobijedila na tzv. Razbojnikom saboru u Efezu 449., gdje je
nasilnim suzbijanjem opozicije, monofizitizam je proglaen pravom vjerom
- nakon toga uslijedio je nagli preokret kada je nakon smrti Teodozija II 450. vlast preuzeo Marcijan
(450 457.)
- on je 451. sazvao sabor u HALKEDONU ovaj ETVRTI OPI SABOR prihvatio je dogmu o
dvije prirode Krista nedjeljive ali nespojive i osudio nestorijansku i monofizitsku vjeru
- ovo je ujedno bila i dogmatska i crkveno-politika pobjeda Carigrada koji je elju za vodeim
poloajem izrazio jo na drugom saboru u Carigradu 381.
- tada je odreeno da nakon rimskog pape, najvii rang u kranskoj crkvi ima carigradski patrijarh
- na halkedonskom saboru njihovi poloaji su izjednaeni, a sada se i poveao jaz izmeu centralnih
pokrajina carstva i njenig istonih provincija: Egipat i Sirija, nekadanja sredita nestorijanstva, prela
su na monofizitizam i ustala protiv halkedonske dogme
- tako je nastala suprotnost izmeu diofizitske bizantske crkve i monofizitskih ist. crkava, a stav Egipta
i Sirije pretvorio se u tenju za osamostaljenjem
-osim vjerskih sukoba, na razvoj carstva 5.st. utjeu i velike etnike promjene nakon seobe naroda
- nakon raspada hunskog carstva, na Istok je doao novi germanski val pa je utjecaj germanskiih
elemenata u dravi i vojsci je ponovo poeo rasti
- LEON I(457 474) vjerojatno prvi car ijem je krunjenju prisustvovao carigradski patrijarh
- ovo je odraz monog poloaja koji je carska stolica stekla nakon zadnjeg crkvenog sabora
-akt krunjenja sve je vie dobijao karakter crkvenog obreda koji je postupno potisnuo stari rimski nain
krunjenja (cara, uzdignutog na titu, krunio je predstavnik vojske, a vojska, narod i senat su ga
priznavali aklamacijom), pa se u sr. vijeku krunjenje pretvorilo u isto crkveni in (umjesto vojnog
karaktera)
- 471. u Carigradu je ponovo ojaao antigermanski pokret kada je pobijedio utjecaj Zenona (nekad
poglavica maloazijskog plemena Isaurijanaca koji sada zamijenili germanski val) koji je uskoro postao
i car, ali protuisaurijanska struja sruila ga je sa vlasti 475.
- on se ponovo dokopao vlasti (476. 491), ba u vrijeme propasti zap.-rim- carstva
- Bizant je propast zap. carstva prihvatio kao gotov in; novi gospodar Italije ODOAKAR priznavao je
vrhovna prava ist. cara i formalno je upravljao Italijom kao carev namjesnik
- ipak, gotovo cijeli zapad nalazio se pod germ. vlau dok ga se Istok konano oslobodio
- istoni Goti bili su jo uvijek jaki na Balkanu su jo postojali njihovi jaki kontingenti; u Trakiji pod
Teodorikom Strabonom, u Meziji pod Teodorikom Amadijcem
- prvi je umro 481., a ovog drugog je Bizant poslao u Italiju protiv Odoakra
- 493. TEODORIK je postao gospodar Italije koja sada bila istonogotska kraljevina, i na ovaj nain se
Bizant oslobodio Fermana
- u Bizantu je protuisaur. struja bila sve jaa, pa su sukobi postajali sve otriji kao i vjerski (izmeu
Carigrada i ist. provincija) Zenon je pokua pomiriti obje struje, ali nije nudio rjeenje
- tada dolazi i do sukoba sa rim. papom nakon to je papa osudio carev edikt (Henotikon) o
ujedinjenju struja koji objavljen 482., i bacio anatemu na carigrad. patrijarha, patrijarh je izbacio
papino ime iz diptiha - dolo je do prvog otvorenog raskida koji je trajao preko 30 godina
- nakon Zenonove smrti 491. car je postao ANASTAZIJE (491 518) koji je proveo neke un. reforme
(usavravanje Konst. novanog sistema bakreni novac follis, ukinuo poreze gradskom stanovnitvu,
anona se poela ubirati u novcu jaanje novane privrede na selu na tetu seoskog stanovnitva)
- 498. konano su suzbijeni Isaurijanci koji preseljeni u Trakiju i time je zavrena etnika kriza u
Bizantu dok se vjerska pogoravala, jer je Anastazije bio pristalica monofizitizma
-u Carigradu se stvaraju stranke DEME tzv. plavih, zelenih itd. koje su kao nekadanje sportske
prerasle u politike organizacije (imena potjecala od boja hipodromskih koijaa; prvobitno postojale 4
stranke, a zatim su se crveni spojili sa zelenima, a bijeli sa plavima)
- Hipodrom u Carigradu bio je to i Forum u Rimu, kao mjesto izraavanja narodnih tenji
- voe ovih stranaka demarhe, imenovala bi carska vlada
- ove stranke imale su i vane javne funkcije npr. gradska policija, gradnja gradskih bedema
- ove stranke postale su nosioci pol. tenji naroda, pa igrale znaajnu ulogu u svim veim gradovima
carstva
- osnova obiju stranaka bili su iri slojevi gradskog stanovnitva, a njihov antagonizam objanjavo se
time to su se vodei elementu stranke plavih sastojali od predstavnika stare veleposjednike grkorimske senatske aristokracije, a vodstvo stranke zelenih zastupalo interese novog inovnikog stalea i
krupnih trgovaca porijeklom iz istonih oblasti carstva
- zato su i zeleni bili predstavnici monofizitizma i drugih ist. sekti, a plavi predstavnici prave vjere
- od sr.5.st. politiki ivot carstva obiljeen je estokim sukobima ovih stramaka (koje se znale i
udruiti protiv carskog apsolutizma)
- Anastazije je bio pristalica zelenih, pa je nezadovoljstvo zavrilo pobunom 512. u Carigradu i godinu
dana kasnije pobunom zapovjednika trake vojske, Vitalijana
Jadrana, Egejskog mora i Korintskog zaljeva dok je Bizant slavio na zapadu svoje pobjede,
centralne pokrajine Carstva bile su pustoene
-u poetku su Slaveni samo pljakali bizantske zemlje i vraali se preko Dunava, ali vrlo je blizu i
vrijeme njihovog stalnog naseljavanja
-dolazi do tekih unutranjih nemira: borba izmeu aristokratske centralne vlasti i gradskih politikih
organizacija
-532. izbila u Carigradu strahovita buna, tzv. NIKA (dobila je ime po lozinci pobunjenika
pobjeuj)
-kada je Justinijan doao na vlast, elio se osloboditi utjecaja dema (prije toga bio je za plave, jer su se
slagali oko crkvene politike), pa je otrim mjerama ugroavao obje gradske organizacije koje su time
postale ogoreni protivnici cara
-usatanak je uguen na Hipodromu strahovitim pokoljem, kad su pobunjenici izabrali za cara
Anastazijevog neaka Hipatija; to je bila pobjeda biz. aristokracije, ali kriza je bila samo prividno
otklonjena
-sv. SOFIJA kao velianstven Justinijanov hram otvara novu epohu u povijesti kranske arhitekture
-ciljevi Justinijanovih administrativnih mjera: pojaati dravni aparat, suzbiti korupciju i osigurati
poreske prihode
-naelo strogog odvajanja vojne i civilne vlasti po provincijama, sprovedeno u doba Dioklecijana i
Konstantina, naputeno je, ali novo naelo spojene vlasti, sprovedeno je djelomino i neodreeno, pa
upravo nedostatak jasnog opeg principa nije mogao obnoviti zastarjeli upravni sistem
Justinijanova vlada jaala je trgovinu i zanatstvo, a sam Carigrad je bio najvaniji centar robnog
prometa izmeu Azije i Evrope, dominirao trgovinom izmeu dva kontinenta, dok se trgovina na
Sredozemlju nalazila u rukama grkih i sirijskih trgovaca
-za Bizant je mnogo vanija bila trgovina sa Istokom (Kina i Indija), koja je zavisila od Perzijanaca, jer
su oni bili posrednici
-zato je Justinijan pokuao uspostaviti vezu s Kinom zaobilaznim putem preko svojih uporita u
Hersonezu i Bosporu na Krimu i preko Lazike odakle Bizantinci odravali trgovake veze sa
nomadskim narodima sjeverno od Ponta zato je Bizant nastojao pojaati svoj utjecaj na Krimu i
Kavkazu
-pitanje trgovine svilom dovelo je do prvog dodira Bizanta sa Turcima koji su se tada proirili sa
sjevernog Kavkaza i kao i Bizant, zbog trgovine svilom, doli u sukob sa Perzijancima
-za Justinijanovog nasljednika JUSTINA II, Bizant je sklopio savez sa Turcima i borili se zajedno s
njima protiv Perzije
-problem je rijeen kada je u Bizantu otkrivena tajna proizvodnje svile (doneena je svilena buba)
proizvodnja je uskoro procvala i postala jedna od najvanijih biz. industrije, vaan izvor prihoda biz.
carstva
-najvee i najdugotrajnije djelo Justinijanovog doba je kodifikacija rimskog prava
-polazei od Teodozijeva Kodeksa i starijih privatnih zbirki, Gregorijanovog i Hermogenijanovog
Kodeksa, komisija pravnika na elu sa Tribonijanom izradila je zbirku carskih zakona iz vremena
poslije Hadrijana
-Justinijanov Kodeks objavljen 529., a 5 godina poslije i novo, dopunjeno izdanje (veina kodeksa
objavljena na latinskom, ali kasnije neki dijelovi prevedeni i na grki)
-ova kodifikacija dala je centralistikoj dravi vrstu pravnu osnovu
-rimsko pravo biz. su pravnici uskladili prema svom vremenu i zahtjevima kranskog morala
-iako J. zakonodavstvo proklamira slobodu i jednakost svih ljudi, to nema stvarnog znaaja poloaj
robova je olakan, ali oni ionako nisu vie glavna radna snaga ve koloni, za njih se strogo propisuje
vezivanje za zemlju i time se zakonski utvruje zavisnost velike veine seoskog stanovnitva
-za J. zakonodavstvo je karakteristino i isticanje carskog apsolutizma
-dok je u Bizantu rimsko pravo bilo temelj pravnog ivota, Zapad se s njim upoznao s njim tek u 12.st.
-Justinijan je bio zadnji rimski imperetor na bizantskom prijestolju
-pobjeda kranske vjere je za njega imala isti znaaj kao i uspostavljanje rimske dominacije
-od doba Teodozija I nijedan vladar se nije toliko brinuo o jaanju kranstva u Carstvu i suzbijanju
drugih vjera
-Justinijan je oduzeo poganskim znanstvenicima pravo predavanja i 529. zatvorio Akademiju u Ateni,
centar poganskog neoplatonizma
-oni odlaze u perziju, a s njima i graka kultura koja je u Bizantu izumirala ovim se zavraava jedna
epoha
-crkva je na Justinijana gledala i kao na branioca i gospodara, a on je upravljao crkvom isto kao i
dravom
-J. epoha predstavlja vrhunac carskog utjecaja na crkvu
-najvaniji crkveno politiki problem jo uvijek je bio istoni monofizitizam i to je stvaralo jo veu
mrnju Egipta i Sirije prema Bizantu i pojaavalo njihove separatistike tenje
-553. na 5. crkvenom saboru osuen je spis koji naginjao nestorijanstvu, ali time nije rjeen spor sa
monofizitima
-u ovom periodu je drava i terotorijalno doivjela svoj maksimum obuhvaen cijeli Mediteran
-knjievnost i umjetnost stara kultura u kranskom ruhu doivjela jedinstven procvat, nakon toga
period dueg opadanja
-Justinijan zapravo nije uspio obnoviti Carstvo ve samo za kratko vratiti vanjski sjaj; nije uspio
sprovesti unutranje preureenje ostarjelog rim. dravnog mehanizma i zbog takve situacije posljedice
brzog sloma bile su osobito teke
-najtei udarac Carstvu bio je gubitak Italije
568. U ITALIJU SU UPALI LANGOBARDI I OSVOJILI NJEN VEI DIO
-u panjolskoj protunapad Zapadnih Gota
-Kordova najvanije bizantsko uporite, izgubljeno 584., a 40 godina kasnije Zapadni Goti osvojili
sve J. posjede u junoj panjolskoj
-teite biz. politike opet se pomaklo prema Istoku najvei zadatak Justinijanovim nasljednicima bio
je uvrstiti poljuljani poloaj u prednjoj Aziji
-JUSTIN II (565 578) odbio plaati danak Perzijancima zbog ega izbio rat
-mir je sklopljen 591. za cara MAURICIJA (582 602)
-Mauricijeva vladavina predstavlja etapu u razvitku koji vodi od zastarjelog dravnog sistema
ranobizantske epohe ka novom, zdravijem poretku srednjovjekovne biz. drave
-M. davao vei znaaj Istoku, ali se brinuo i za Zapad tada nastaju u Italiji i sjevernoj Africi vojna
namjesnitva: RAVENSKI EGZARHAT koji je obuhvaao preostali bizantski posjed u Italiji i
KARTAGINSKI EGZARHAT koji obuhvaao sjevernu afriku obalu
-jakom vojnom organizacijom egzarhati su bili osposobljeni za obranu i postali predstraa biz. moi na
Zapadu
-EGZARSI upravitelji egzarhata vojna i civilna uprava
-osnivanjem egzarhata u Raveni i Kartagi, zapoinje epoha militarizacije biz. uprave
-organizacija egzarhata biti e uzor kasnijim TEMAMA
-dok je Aziji uspostavljen mir, a na Zapadu donekle spaen teritorij, na Blakanu je vladala teka
situacija: esti upadi Slavena su se pojaali otkad su Avari stvorili monu dravu i zavladali
Panonskom nizinom
-borbe su poele oko prijelaza preko Save i Dunava
-poslije trogodinje opsade kaga Bajan je 582. osvojio SIRIMIUM, a 2 godine kasnije privremeno i
SINGIDUNUM
-584. su pali VIMINACIUM i AUGUSTA
-sruivi obrambeni sistem, Avari i Slaveni se poeli iriti po Balkanu; Slaveni na donjem Dunavu,
nezavisni od Avara, sve dublje prodiru u bizantske provincije
584. i 586. slavenski i avarski napadi na SOLUN
-pojedina slavenska plemena poela su se i naseljavati na Balkanu
-naseljavanje Slavena jedan je od najvanijih dogaaja za Bizant, jer za razliku od Germana, oni su
ostali na Balkanu
-dok su trajali Justinijanovi ratovi, Bizant nije mogao utjecati na situaciju na Balkanu, ali sada, nakon
pobjede nad Perzjiom, bilo je drugaije 592. zapoinje rat u kojem Bizant s vremenom sve vie
gubi snagu
-poslije sloma Justinijanove restauracije, biz. centralna vlast gubi svoj autoritet; kao reakcija na
apsolutizam jaa senat, a rasle su i tenje gradskog stanovnitva za slobodom
10
-unutranji nemiri; socijalne i vjerske suprotnosti sve vie se zaotravale; esti sukobi plavih i zelenih;
opadanje discipline u vojsci koja se bunila zbog niskih plaa
-602. vojska je dobila nareenje da ponovo prezimi preko Dunava; izbila je pobuna u kojoj su vojnici
proglasili carem FOKU, podoficira polubarbarskog porijekla
-napustili su poloaje i krenuli na Carigrad gdje je takoer izbio ustanak na kraju je Mauricije
zbaen, a senat je prihvatio Foku kao cara
-slomom biz. vojske na Dunavu, Balkan je bio preputen Slavenima
-za vrijeme Fokinog vladanja (602 610) dola je do izraaja velika unutranja kriza koja je
uzrokovala opi raspad sistema: masovni teror i pogubljenja (samo u Rimu je Foka dobio podrku)
-krajem 6.st. spor izmeu Carigrada i Rima, jer je papa GRGUR I protestirao protiv titule
svesvjetskog patrijarha koji su carski patrijarsi nosili ve 100 godina
-za razliku od Mauricija, Foka je bio popustljiviji; njegova naglaena prorimska politika dola je do
izraaja u pismu papi BONIFACIJU III iz 607. kojim je apostolska crkva sv. Petra priznata za glavu
svih crkava (i danas na rim. forumu stoji stup koji slavi njegovo ime)
-u Bizantu je Foka navlaio na sebe sve veu mrnju, pogotovo u prednjoj Aziji gdje se crkvena
politika svodila na progon monofizita i idova
-tada se zaotravaju i sukobi stranaka (plavi stali uz cara), irenje graanskog rata; na Balkanu i Istoku
potpuni slom obrambene snage; Perzijanci napali Bizant svon snagom
-iako je Foka 604. poveao danak Avarima, slavensko avarska bujica bila je nazaustavljiva
-egzarh Kartage Heraklije ustao je protiv Fokine strahovlade i zajedno s Egiptom poslao na Carigrad
flotu i nakon dva dana to je flota stigla, njen zapovjednik, Heraklijev istoimeni sin, okrunjen je za
cara
-propau Fokine vlasti zavrava se kasnorimska, odnosno ranobizantska epoha, a poinje povijest
srednjovjekovnog grkog carstva
11
12
-meutim, upravo u ovom razdoblju u Bizantu poinje proces unutarnjeg jaanja, reorganizacije vojnog
i upravnog sistema o emu malo znamo zbog nedostatka izvora
-tada je poelo i izgraivanje TEMATSKOG UREENJA
-u maloazijskom pokrajinama koje su jo uvijek bile pod bizantskom vlau stvaraju se vojni okruzi
TEME temelj sistema koji je glavno obiljeje provincijalne uprave srednjovjekovne biz. drave
-tematsko ureenje nastavlja razvitak zapoet osnivanjem egzarhata pod Maurikijem
-kao i egzarhati u Ravenni i Kartagi, maloazijske teme predstavljaju upravne jedinice vojnog karaktera
na ijem elu stoje vojni komandanti stratezi koji vre vojnu i civilnu vlast
-rije tema prvobitno je znaila vojni odred, a zatim se poela upotrebljavati za vojno-administrativne
okruge
-novo ureenje nastalo je naseljavanjem trupa tema po novostvorenim okruzima koji se postupno
poeli nazivati temama -to nisu bile samo upravne jedinice ve i teritorije za naselja vojnika
-uz obavezu vrenja vojne slube, vojnicima su dodjeljivani i zemljini posjedi koji se u kasnijim
izvorima zovu stratiotska (vojnika) imanja
-tematska organizacija moe se usporediti sa organizacijom na limesu
-osim vojnika-granilara, u maloazijskim temama su naseljavani i vojnici elitnih biz. odreda
-prva etapa izgradnje ovakve organizacije bila je ograniena na Malu Aziju tada je to bilo nemogue
ostvariti na Balkanu to jo vie govori o bizantskoj nemoi prema Slavenima
-tematska organizacija uspjela je kasnije, ali samo u primorju
-uvoenje tema znailo je i jaanje domae vojske, jer se u ranobiz. vrijeme vojska sastojala od stranih
plaenika (skupi i nepouzdani), a od 7.st. vojna snaga Bizanta se zasniva na stratiotima
-u novi biz. sistem postupno se ubacuju i Slaveni koje biz. vlada od sredine 7.st. prebacuje u M. Aziju
kao stratiote
-ova reorganizacija vojske smanjila je dravi trokove, jer su vojnici primali minimalnu plau (ionako
su imali zemlju)
-posljedice ovih unutarnjih promjena odrazile su se i u ratu s Perzijancima dvadesetih godina 7.st.
dolazi do preokreta u korist Bizanta, a tom uspjehu znatno pridonijela i crkva koja osiromaenoj dravi
dala na raspolaganje svoja blaga, pa je rat zapoeo u velikom vjerskom zanosu prvi tipino
srednjovjekovni rat koji podsjea na kasnije kriarske ratove
-619. Heraklije je sklopio mir s Avarima, prebacio trupe u Malu Aziju i zapoeo pripreme za rat s
Perzijom protiv koje krenuo u pohod 622.
-iako je iste godine osloboena cijela Mala Azija, borbe su nastavljene sljedeih godina
-623. biz. vojska napala je GANZAK, rezidenciju prvog sasanidskog kralja Ardaira, vaan perzijski
vjerski centar i spalila Zaratustrin hram do temelja, kao osvetu za Jeruzalem
-625. nakon dva neuspjena pohoda Heraklije je povukao svoje snage na Pont
-626. NOVI NAPAD PERZIJANACA DVOSTRUKI NAPAD NA CARIGRAD OD
PERZIJANACA I AVARA
-Perzijanci tada kroz M. Aziju prodrli do samog Bospora
-uskoro se pojavio i avarski kagan sa velikom masom Slavena, Bugara, Gepida i drugih plemena i
zapoeo napad sa kopna i mora
-nadmo Bizanta na moru odluila je o ishodu bitke
-nakon poraza Slavena na moru meu Avarima je dolo do rasula nakon ega se kagan povukao, to je
poremetilo planove i Perzijancima, pa su se i oni povukli u Siriju
-u vrijeme borbi oko Carigrada, car se nalazio u Laziki i tada je stupio u dodir sa Hazarskim carstvom i
ta suradnja e postati jako vaan faktor bizantske istone politike
-627. Heraklije kree u napad upada u Perziju gdje dolazi do odluujue bitke kod Ninive
-628. upada u naputenu rezidenciju perz. kralja, DASTAGERDU, nakon ega u Perziji izbili nemiri u
kojima Hozroje zbaen sa prijestolja
-Bizant je tako uspio vratiti sve oblasti koje su Perzijanci osvojili (Armenija, dio Mezopotamije, Sirija,
Palestina i Egipat)
-630. Heraklije u Jeruzalemu ponovo uzdigao vraeni Sveti kri ovaj sveani in simbolizirao
pobjedniki zavretak prvog velikog vjerskog rata kranske ere
-poraz kod Carigrada izazvao je i propast avarske drave
-u borbi protiv Avara ZAPADNI SLAVENI POD VODSTVOM SAMA STVORILI VELIK I JAK
SLAVENSKI PLEMENSKI SAVEZ
13
-neto kasnije od avarske vlasti oslobaa se i savez BUGARSKIH plemena na sjevernom Kavkazu pod
vodstvom KUBRATA koji je sklopio savez sa Heraklijem i dobio poasnu bizantsku titulu patricija
-u ovom razdoblju odigrala se i seoba HRVATA i SRBA, detaljno opisana u poznatom izvjetaju
Konstantina Porfirogeneta, koja je takoer uslijedila u sporazumu sa Bizantom , a u borbi sa
uzdrmanom avarskom silom
-Hrvati i Srbi napustili su svoje postojbine iza Karpata i uz pristanak Heraklija pojavili su se na
Balkanu Hrvati su zauzeli njegov SZ dio, a jugoistono od njih su se smjestili Srbi
-ovaj novi val junoslavenske seobe pojaao je slavenski element na Balkanu
-prema Konstantinu, Hrvati i Srbi su priznala vrhovna prava Bizanta, to je mogue, s obzirom na
nastalu situaciju nakon poraza Avara i Perzijanaca
-povijesni znaaj Heraklijeve vladavine nije u vojnim i diplomatskim uspjesima (povraene zemlje
uskoro postale plijen Arapa), koliko u novoj vojnoj i upravnoj organizaciji ona ini jednu od osnova
bizantske moi u iduim stoljeima; tematsko ureenje postaje temelj srednjovjekovne biz. drave
-u ovo vrijeme zapoeta i reorganizacija centralne uprave Carstva i oznaava kraj ranobizantskog
dravnog sistema nestaje mo pretorijske prefekture
-uvoenjem tema nestaju prefekture kao upravni organi, a kao financijski organ, ona se raspala na niz
samostalnih financ. nadlenitva iji upravnici se zovu DOGOTETI (preuzeli dunost starog magistra
officiorum)
-Heraklijevo doba je znaajno i u kulturnom pogledu zapoinje isto bizantski period, potpuna
helenizacija, sve vea teokratizacija, GRKI JEZIK kao jezik naroda POSTAO KONANO I
SLUBENI JEZIK
-helenizacija izazvala i vanu promjenu u carskoj titulaturi Heraklije se prestao sluiti kompliciranom
latinskom carskom titulaturom i uzeo narodni grki naziv BASILEUS kao novu carsku titulu
-institucija suvladarstva (H. sinovi kao suvladari) u Bizantu je sluila za utvrivanje reda u
nasljeivanju prijestolja i time omoguavala nasljeivanje krune u carskoj obitelji i stvaranju dinastija
-povratak istonih provincija ponovo je izazvao problem MONOFIZITIZMA
-postojala je nauka koja se oko 600.g. poela iriti u Egiptu, a po kojoj Krist ima dvije prirode, ali samo
jedno djelovanje posluila je kao kompromis izmeu monofizitske i Halkedonske dogme
-uz ovu nauku stao je i sam Heraklije, znajui da je vjerski razdor izmeu Carigrada i istonih
provincija znatno pridonio i perzijskim uspjesima; ova politika zbliavanja naila je na potporu i kod
pape Honorija
-meutima u Egiptu i Siriji ona se provodila nasilnim putem i time logino izazvala snaan otpor i
stvaranje opozicija na obje strane, pa patrijarh Sergej pod pritiskom ublaava svoje uenje koje u
obliku edikta car izdaje 638. pod naslovom Ektesis (zanemareno pitanje energija tj. djelovanja Krista,
pored svoje dvije prirode on ima samo jednu boansku volju) tzv. monotelitsko uenje
-ovakvo uenje nije nitko prihvatio ve je samo izazvalo nove sporove, a tada su se Sirija i Palestina
ve nalazile pod arapskom vlau
-vjerski nemiri samo su olakali arapsku invaziju
14
15
DRAVNOG
-poslije smrti Konstansa II, na prijestolje je doao njegov sin KONSTANTIN IV (668 685)
-jo. 663. Arapi su obnovili napade na M. Aziju; do 670. u pomorskoj invaziji, osvajajui otoke,
pribliili su se Carigradu
-od 674. do 678. Arapi su bezuspjeno pokuavali osvojiti prijestolnicu, a nakon toga su se povukli
-u ovim borbama su Bizantinci po prvi put upotrijebili tzv. grku vatru, vrstu eksploziva koji je
izazivao veliki poar, izum arhitekta Kalinika ;ovaj izum omoguio im je nadmo u vojnoj tehnici
-Arapi su bili primorani sklopiti mir na 30 godina uz plaanje godinjeg danka
-ova bizantska pobjeda ostavila je veliki utisak na Zapad, pa su avarski kagan i poglavari slavenskih
plemena poslali u Carigrad poslanstva s darovima i molbom za mir
-ova pobjeda iz 678. imala je veliki znaaj, kao i kasnija Leonova pobjeda 718. i Karla Martela iz 732.,
jer su upravo one spasile Evropu od muslimanske poplave
-meutim, nove tekoe nastale su dolaskom hunsko- onogurskog plemena Bugara
-bugarski savez plemena na sjevernom Kavkazu, s kojim je Bizant u Heraklijevo doba odravao dobre
odnose, raspao se sredinom 7.st. pod pritiskom Hazara
-dio Bugara im se potinio, ali vei dio je zapoeo seobu s Asparihom na elu na Zapad 7o-tih godina
oni su stigli na ue Dunava
-680. bizantski pohod doivio je neuspjeh, a Bugari su ve poeli prelaziti Dunav gdje su ima se
pokorila tamonja slavenska plemena
-na teritoriju stare Mezije, izmeu Dunava i blakanskih planina, nastala je bugarsko-slavenska drava
-tako je dolazak Bugara ubrzao proces formiranja drave u SI dijelu Balkana, doprinjevi tako i
stvaranju prve junoslavenske drave
-Bugari su se vrlo brzo slavenizirali, a car je bio primoran priznati novu dravu i ak joj plaao godinji
danak
-razvoj dogaaja na Istoku naveo je bizantsku vladu da promijeni i crkvenu politiku
-u sporazumu sa Rimom, u Carigradu je odran 6.st. opi sabor 680/81. na kojem je osuen
monotelitizam, a u radu sabora vanu ulogu je imao i car
-tada dolazi do tekog razdora u carskoj obitelji Konstantin IV takoer je teio za samovladom i 680.
je oduzeo svojoj brai carske titule i uguio pobunu u vojsci koja se digla protiv njega
-ovaj dogaaj imao je velikih posljedica za dravu konano je utvren monarhijski princip carske
vlasti i red nasljedstva gdje se sva prava prenose na najstarijeg vladaoevog sina
-institucija suvladarstva je i dalje postojala, ali suvladar nije sudjelovao u vlasti ako je car bio
punoljetan i sposoban za vladanje cijela vlast bila je sada usredotoena na prvog cara autokratora
(samodrca)
-nakon careve smrti, naslijedio ga je sin JUSTINIJAN II (685-695; 705-711)
-istovremeno su se dogodile i promjene na arapskom prijestolju i sa novim kalifom Bizant je obnovio
ugovor o miru,a povean je i godinji danak
-car se sada okrenuo Balkanu i 687/8. krenuo u pohod protiv Bugara i Slavena to se zavrilo njegovim
ulaskom u Solun godinu dana kasnije
-pokorene Slavene Justinijan II je prebacio u jednu maloazijsku temu, a kao posljedica toga bila je
povean slavenski element u bizantskoj vojsci
-ovo nije jedina kolonizacija koja se tada dogodila i takva politika, iako se provodila prisilnim putem,
pokazala se veoma efikasnom
-tako je pleme Mardaita koje je ivjelo na bizantsko-arapskoj granici preseljeno na Peloponez i neke
druge grke predjele, a stanovnitvo Cipra u oblast Kizika zbog ega je izbio sukob sa Arapima, jer su
oni djelomino vladali Ciprom
-do sukoba s Bizantom dolo je u Armeniji, Arapi su prebjegle Slavene naselili u Siriji, a stanovnitvo
Cipra se vratilo u domovinu
-kolonistikom politikom Justinijan je nastavio Heraklijevu politiku dovodio je koloniste u
opustoene pokrajine, naseljavajui ih kao mornare i vojnike ojaao je vojsku
16
-tako se nastavlja sa tematskom organizacijom prema izvorima njihov broj je sada porastao, a izmeu
ostalih, osnovana je i tema Trakija radi obrane od Bugara
-najvei dio Balkana tada je bio pod Bugarima ili slavenskim plemenima
-djelokrug stare Ilirske prefekture sveo se na Solun s okolicom, te se stara organizacija postepeno
ugasila, a prefekt Ilirika postao prefektom grada Soluna
-ne toliko tematskim ureenjem ve doseljenjem Slavena, nova bizantsko-vojna uprava dobija pravu
snagu
-Bizant se nastojao to vie okoristiti Slavenima kako bi ojaao snage i naselio opustoene krajeve
-unutranji preporod poinje u 7.st. najvie zahvaljujui nastanku jake klase nezavisnog seljatva i
stvaranju nove vojske stratiota iz iste klase
-prednost i nadmo veleposjednitva iz ranobizantskog doba zamjenjuju sada mala posjednitva :
slobodni seljaci koji obrauju opustoene zemlje i stratioti nove tematske vojske
-sve je manji nedostatak radne snage i ljudstva u vojsci zahvaljujui preteno doseljenicima, pa to znai
da velike promjene koje nastaju u ekonomskoj i socijalnoj strukturi Bizanta u 7.st. su posljedica velikih
demografskih promjena izazvanih doseljenjem Slavena
-o novim prilikama obilne podatke daje Zemljoradniki zakon, po kojem se vidi da je poloaj seljaka
postao povoljniji, jer nije bio vie vezan tako vrsto za zemlju
-meutim, u ovom razdomlju se naglo poveavaju i crkveni posjedi, veliko irenje monatva i porast
broja manastira
-duh kranskog misticizma sve vie prodire u ivot srednjovjekovnog Bizanta, pa se sve vie
propagira boansko porijeklo carske vlasti (Justinijan sebe nazivao slugom Bojom; prvi od careva na
novac stavlja Kristov lik)
-691/2. sabor u Carigradu, dopune dogmatskih odredbi sa 5 i 6. sabora
-ovaj sabor je znaajan i po tome to se ve jasno vide razlike izmeu bizantske i rimske crkve (npr.
biz. sveenstvu dozvoljen brak) sve vea razmimoilaenja uglavnom oko pitanja svakidanjeg ivota
i razliitosti crkvenih obiaja
-tako opet dolazi do sukoba sa papom, jer je on odbio prihvatiti odluke sabora meutim sada je
situacija bila drugaija papinski poloaj je bio uvren, a carev ugled u Rimu sve vie slabio
-695. Justinijan je zbaen sa prijestolja u prvom redu on nije odgovarao biz. aristokraciji, jer je radio
na jaanju malog posjeda, ali zbog nelih svojih postupaka ni irokim masama
17
18
-za borbe oko ikona veliki znaaj ima i utjecaj Arapa ratujui s Bizantom oni su irili i svoju
kulturu,a s njom i specifino muslimanski strah od svake kultne likovne umjetnosti
-tako je borba sa ikonoklazmom znaila i borbu protiv prodiranja istonih kulturnih utjecaja
-ikonoklastika struje bila je osobito jaka u Maloj Aziji
-u ovaj pokret konano se ukljuio i car koji je 726. prvi put otvoreno istupio protiv kulta ikona, a s tim
je bila povezana i njegova elja da bude i gospodar crkve
-njegov istup izazvao je ustanak u evropskom dijelu carstva prvo je izbio u temi Heladi i iako je bio
uguen zapravo je znaio tek poetak borbi u kojima je car na poetku nastupao oprezno
-najznaajniji pobornik ikona bio je IVAN iz DAMASKA koji je imao visok poloaj na kalifinom
dvoru, a zatim je postao kaluer u jeruzalemskom samostanu sv. Save
-njegovo uenje dati e i pravac nauci pravoslavne crkve o problemu ikona
-Leon, ne dobivi podrku patrijarha i pape odluio je silom sprovesti svoje odluke 730. sazvao je
veliki skup na svom dvoru, gdje je izraen edikt protiv ikona; svrgnuo je patrijarha Germana koji je
otkazao poslunost i kako ke sada ikonoklastika nauka sada dobila zakonsku snagu, naredio je
sistematsko unitavanje ikona i gonjenje njenih pobornika
-dolazi do vjerkog i politikog raskida Rima i Carigrada koji se zapravo samo dugo odgaao
-papa Grgur III na saboru u Rimu osudio ikonoklazam
-posljedice sukoba: poveanje jaza izmeu Rima i Carigrada i osjetno slabljenje bizantskog utjecaja u
Italiji
19
-Konstantin V je iao dalje od Leona on je htio zabranu ikona potvrditi i odlukom crkvenog sabora,
pa je na episkopske poloaje stavljao svoje pristalice i izvrio veliku propagandu i sam piui traktate
-pripremani sabor odrao se 754. na kojem su jednoglasno prihvaene ikonoklastike ideje, pa se zato
ovaj sabor i naziva Ikonoklastiki, a prozvan je i sveopi, iako na njemu nisu sudjelovali papa ni istoni
patrijarsi
-slijedilo je unitavanje ikona i slika koje su se zamjenjivale slikama koje su prvenstveno sluile
velianju cara i njegovog dvora
-ikonoklazam se nije protivio umjetnosti kao takvoj, ve vjerskoj umjetnosti i njenom kultu
-odluke sabora stvorile su estoku opoziciju i borbe su dostigle vrhunac 70-tih godina
-765. ubijen je voa opozicije Stjepan Novi, ali opozicija time jo nije bila poraena kako je mnogo
ikonofila bilo meu bizantskim monatvom, gonjenje ikonofila sve je vie dobijalo karakter borbe
protiv monatva
-Konstantin V nije se zadovoljavao samo unitavanjem ikona ve i zabranom kulta svetaca i
Bogorodice
-carevom smru zavrila se i njegova politika jedina dobra uspomena na ovog cara bili su njegovi
vojni uspjesi protiv Bugara
20
-papa je oekivao i povratak papinskog patrimonija i uspostavaljanje rim. jurisdikcije junoj Italiji i
Iliriku, ali to nije ni spomenuto na saboru
-Karlo je svojom politikom htio pokazati Bizantu da je njegova drava vjerski samostalna zato nije
prihvaao ni ikonoklazam ali ni ikonofilstvo
-Karlo nije mogao shvatiti bit tog spora i zapravo se slagao sa gleditem Grgura Velikog koji je odbijao
i unitavanje i potovanje ikona
-papa je na kraju popustio Karlu: u njegovom prisustvu na saboru u Frankfurtu 794. odbaene su
odluke Nikejskog sabora
-savez sa Franakom postao je temelj papinske politike
-tako je papa Leon III 25.12.800.g. u crkvi sv. Petra u Rimu okrunio Karla Velikog za cara
-ovo je bio veliki udarac za Bizant koji je do tada bio jedino zakonito carstvo (kao nasljednik starog
rim.carstva)
-ni Rim nije priznavao dva carstva, ali ovaj put se opredijelio za Franaku
-rascjep izmeu Istoka i Zapada sada doao do punog izraaja i na politikom nivou
-inicijativa za Karlovo krunjenje potekla je od pape, a li je Karlo ipak htio dobiti priznanje i od Bizanta
-802. poslanstvo u Carigradu (Karlo nudio brak Irini), ali tada dolazi do dravnog udara
21
-kako je i njegov sin u bici bio teko ranjen i neodluan za nasljednika, o tome je odluila vojska i senat
-za cara je proglaen MIHAILO I PANGABE (811-813) kao vladar bio je slab, vatreni pristalica
ikona procvat pokreta uoi nove ikonoklastike faze
-Nikifor I nije htio Karlu Velikom priznati carsku titulu, ali mo ovoga je neprestano rasla zauzeo je
bizantsku Istru i neke dalmatinske gradove (Pipin je 810. zauzeo Veneciju)
-u nadoknadu za povratak zauzetih oblasti , vlada Mihaila I pristala je priznati Karlu titulu 812. u
Aechenu
-time su sada i slubeno postojala dva carstva, meutim Karlo nije priznat za rimskog cara a kako je
Zapadno carstvo bilo usko vezano za Rim, dolo je u pitanje i pravo Bizanta na rimsko nasljee
-812. Bugari nastavljaju napade i nude mir, a u Bizantu se stvaraju dvije stranke: jedna na elu s
patrijarhom Nikiforom bila za prihvaanje uvjeta mira, a druga na elu sa Teodorom Studijskim za
energinije voenje rata, to je na kraju i prevagnulo
-813. nakon velikog bizantskog poraza kod Jermena, Mihailov poloaj uzdrman iste godine dolazi do
prevrata, takoer i s namjerom vraanja ikonoklazma
7. OBNOVA IKONOKLAZMA
-LEON V Armenjanin (813 820) predstavnik onog maloazijskog elementa koji se isticao vojnikim
duhom i ikonoklastikim stavom i u tom smislu je namjeravao ojaati carstvo
-bugarski napadi (stigli i do Carigrada) prekinuti su Krumovom smru 814.
-kada je na bugarsko prijestolje doao Omurtag, sklopljen je mir na 30 godina, jer je ovaj htio proiriti
dravu na sjeverozapadu i srediti unutranje prilike
-granica izmeu dviju drava dijelila je Trakiju, a ila je du tzv. velikog nasipa, od Develta do
Makrolivade tj. izmeu Jedrena i Plovdiva, a odatle na sjever prema balkanskim planinama
-ovaj mir omoguio je caru da se posveti unutranjim problemima
-stvarni voa ikonoklastikog pokreta bio je IVAN Gramatiar koji je trebao skupiti grau za sljedei
sabor
-obnova ikonoklazma izmirila je zavaene struje u crkvi koja je mnogobrojnim spisima branila kult
ikona i protestirala protiv careva mijeanja u vjerska pitanja
-meutim, sada je jo vie nego u 8.st. dola do izraaja tenja carske vlasti za potiinjavanjem crkve
-nakon zbacivanja patrijarha i ostalih pobornika ikona, u sv. Sofiji je odran sabor koji je odbacio
odluke Nikejskog i potvrdio odluke tzv. Ikonoklastikog sabora iz 754.
-meutim, sadanje odluke bile su neto blaeg karaktera to jo vie potvruje da je ikonoklazam u
9.st amo nemoan pokuaj reakcije koja vie nije imala veliku podrku u narodu i vojsci
-820. Mihailo je ubijen u sv. Sofiji i na vlast dolazi MIHAILO II (820-829), osniva Amorijske
dinastije, za ijeg vladanja dolazi do stiavanja vjerskih sporova
-prestao je progon ikonofila, ali nije vraen ponovo ni kult ikona car je jednostavno zabranio
diskusiju o ikonama shvaajui da je ikonoklazam prolost
-jo za Leona V je Toma Slaven (nalazio se u slubi maloazijskog zapovjednika Vardana zajedno sa
Leonom i Mihajlom, kada je ovaj pokuao oteti prijestolje Nikiforu I 803.) uz pomo Arapa skupio u
pograninoj oblasti M. Azije veliku vojsku sastavljenu od Arapa, Perzijanaca, Armenaca, Bugara i
raznih kavkaskih plemena
-M.Azija u kojoj je ivjelo i puno Slavena, bila je plodno tlo za dizanje ustanka koji se brzo irio i imao
znaaj za protivnike ikonoklazma, jer je Toma bio pristalica kulta ikona i ak je sebe smatrao za
nezakonito lienog prijestolja cara Konstantina VI
-od maloazijskih tema samo su Opsikija i Armenijaka stale uz Mihajla
-Toma se proglasio carem, primio krunu od antiohijskog patrijarha uz kalifin pristanak, prebacio se u
Trakiju, a ve 821. zapoeo s opsadom Carigrada koja je trajala godinu dana , ali bez uspjeha, jer je
Mihailu pomogao bugarski kan
-823. Toma je prekinuo napade, a iste godine je uhvaen i pogubljen
-ovaj graanski rat oslabio je Bizant, a opasnost je prijetila od arapskih iseljenika iz panjolske koji su
816. zavladali Egiptom i 828. zauzeli Kretu, to je za Bizant bio veliki gubitak
-na zapadu : afriki Arapi su se 827. iskrcali na Siciliju i zapoeli njeno osvajanje, a ovakvo stanje
odrazilo se i na Jadranu
22
-Konstantin Porfirogenet smatra da je vladavina Mihaila II bila epoha najveeg opadanja bizantskog
utjecaja na Jadranu i slavenskim zemljama zapadnog Balkana
-Mihailov sin i nasljednik TEOFILO (829- 842) bio je za razliku od oca kolovan, zanimao se za
znanost i umjetnost (i arapsku) , a od svog uitelja Ivana Gramatiara poprimio je i ikonoklastike
ideje, pa je njegova vladavina doba posljednjeg uzleta ikonoklazma i doba najveeg utjecaja arapske
kulture u Bizantu
-tematska organizacija koja je ojaala na Balkanu krajem 8 i po.9.st, nastavila se dalje izgraivati i za
Teofila posebno se pristupilo organizaciji maloazijskih tema da bi se ojaale bizantske pozicije na
Pontu, a u temu su bili organizirani i krimski gradovi, pogotovo vaan Herson koji je postao sjedite
stratega
-Teofilo se cijelo vrijeme vladanja morao boriti s Arapima koji obnovili rat s Bizantom 830. koji je
morao voditi ratove na sve strane (na Siciliji sve vie gubili pozicije)
-838. Arapi kreu u veliki pohod na maloazijske gradove i bizantska vojska je doivjela teak poraz
kod Dazimona
-837. patrijarh je postao Ivan Gramatiar pa su ponovo poela gonjenja, pogotovo monatva
-meutim, ovaj se pokret vie nije mogao obnoviti, vie nije imao podrku ni u M. Aziji, a u
prijestolnici se vie odravao silom
-smru Teofila zamire i ikonoklastiki pokret
23
24
-853. Bizant ima uspjeha u borbi protiv Arapa u Egiptu prvi put da je uspio ui dublje u neprijateljski
teritorij kao posljedica toga, Arapi jaaju svoju flotu koja e doi do punog izraaja u 10.st.
-856. prevratom carsku vlast preuzima Mihailo III i slijedi period nove politike u kulturne aktivnosti
Bizanta, najvie zahvaljujui Vardi i Fotiju koji su na neki nain vodili dravu
-osnovana je visoka kola kojoj je naelu bio Fotije, a 858. on postaje patrijarh najvei politiar i
diplomat koji je ikad zauzimao patrijarsku stolicu
-kako je u crkvenim i politikim pitanjima zastupao umjerenu liniju, protiv njega su se pobunulu
zeloti, pa tako nastaju dvije stranke protiv Fotija bili su zeloti na elu sa bivim patrijarhom
Ignacijem
-puno je znaajnija borba sa Rimom tada je papa bio Nikola I je se protivio Fotiju optuujui ga za
nekanonsko ustolienje, a zapravo se drao principa da je rimska crkva glavna u svim crkvenim
pitanjima, kao vrhovnom poglavaru svih krana
-861. na saboru su ak i papini legati u Carigradi prihvatli Fotijev izbor, no to je Nikola demantirao
863. i na Lateranskom saboru traio njegovo smjenjivanje
-meutim sada je situacija bila drugaija carigradska patrijarhija ostala je jedini poglavar bizantske
crkve, jer ostale tri bile su nemone pod arapskom vlau carigradskom patrijarhu podrka rimske
crkve vie nije bila potrebna, a uz to biz. crkva je brzo irila svoju mo, pogotovo na slavenske zemlje
-Mihailo III nije imao uspjeha na Zapadu s Arapima njihovo irenje sa Sicilije u junu Italiju bilo je
nazaustavljivo jedini bizantski gradovi na Siciliji ostali su Sirakuza i Taormina
-meutim drugaije je bilo u Maloj Aziji nakon velike pobjede 863. na granici Armenije i
Paflagonije, zapoinje doba bozantske ofenzive u Aziju
-nakon bezuspjenog ruskog napada na Carigrad 860., Bizant se vie poeo baviti slavenskim
zemljama, gdje su se rezultati misionarske djelatnosti brzo pokazali
-Bizant je tada uvrstio odnose sa Hazarima gdje je poslan Konstantin kao misionar
-moravski knez Rastislav zatraio je od Carigrada misionare i tamo odlaze KONSTANTIN i METOD
ovo je bilo od obostrane koristi Rastislav je time elio suzbiti franaki utjecaj, kao protutea
franako-bugarskom savezu
-za Carigrad je to znailo mogunost irenja utjecaja i izvravanja pritiska na Bugarsku
-kako je bilo dozvoljeno da se u slavenskim zemljama nova vjera propovijeda na slavenskom jeziku,
uspjeg misionarskog rada je bio osiguran
- Konstantin je stvorio slavensku abecedu, glaloljicu i preveo Sveto Pismo, pa se crkvena sluba
odvijala na slavenskom jeziku
-869. Konstantin je umro u grkom manastiru u Rimu kao kaluer IRIL, a Metod je podlegao
franakom kleru zbog predalekog Biznata i Rima koji ga je iznevjerio
-nakon njegove smrti 885., njegovi uenici su protjerani iz Moravske, ali su njegova djela ostavila traga
u slavenskim zemljama
-nakon pokrtenja Moravske, Bugarska se nije mogla oduprijeti kranstvu bugarski kan Boris se
obratio Franakoj, ali nakon prijetnje Bizanta se pokorio njihovim zahtjevima i tako je primio
kranstvo 864. od Biznata i dobio carevo ime
-pokrtavanje u Bugarskoj doprinjelo je politikom i etnikom ujedinjenju, zbog ega dolazi do pobune
bugarskih velikaa, vrlo brzo uguene
-Boris se sukobio sa Bizantom, jer je htio samostalnu bugarsku crkvu, pa se obraa za pomo Nikoli I
kojem je odgovaralo da stavi Bugarsku pod jurisdikciju Rima u Bugarskoj vrlo brzo dolazi do irenja
rimskog utjecaja
-tako je sukob Rima i Carigrada dostigao vrhunac kao protivnik Rima, Fotije je postao branioc
nezavisnosti i inetersa bizantske drave u emu je dobio i carevu podrku
-sabor 867. : baena anatema na papu, rimska nauka o Sv. Duhu koji je proizaao od Oca i Sina
proglaena je herezom, a mijeanje Rima u pitanja biz. crkve nezakonito
-ali tada dolazi do preokreta u bizantskoj dravi Mihailo III pao je pod utjecaj Bazilija Makedonca
koji je prvo ubio Vardu, a zatim 867. i samog cara
25
26
-za biz. upravni sistem u doba makedonske dinastije karakteristina je prevaga vojnih funkcija nad
civilnim i veliki ugled tematskih stratega kao i zapovjednika flote, to govori o poraslom znaaju
bizantske flote u 10.st.
-trgovci i zanatlije bili su organizirani u cehove (potjeu od rimskih kolegija), ali iako nisu bili strogo
vezani uz svoj zanat (pripadnost tim cehovima nije vie bila nasljedna), postajali su sve vie zavisniji
od drave
-jaanjem carskog apsolutizma, jaala je i bizantska aristokracija koju je ak i vlada priznavala kao
povlateni stale
-Leon VI nije imao jasnu vanjsku politiku ponovni rat sa Bugarskom nakon to je tamo na prijestolje
sjeo SIMEON (893 927), najvei vladar srednjovjekovne Bugarske
-nakon poraza 894., Bizant poziva u pomo Ugare koji su ivjeli izmeu Dona i Dnjepra; oni su napali
Bugare s lea, a Bizant sa juga
-prvo je Simeon sklopio primirje, a zatim pozvao Peenege iz junoruske ravnice koji su svladali
Ugare, a nakon toga Simeon pobjeuje Bizant 896. koji je prisiljen plaati danak
-pod pritiskom Peenega, Ugari su krenuli na zapad i doselili se u svoju dananju oblast na srednjem
Podunavlju, a tako su i prodrli u predjele naseljene Slavenima, odvojivi June Slavene od ostalih
-bugarsko-bizantski rat iskoristili su Arapi 902. pada Taormina kao posljednje biz. uporite na Siciliji
-tako su Arapi zagospodarili Sredozemnim i Egejskim morem
-904. bizantska katastrofa pada Solun, najznaajniji i najbogatiji grad poslije Carigrada
-Bizant je takoer morao pristati na pomicanje bugarske granice koja se skroz pribliila Solunu
-u periodu 908 912 Bizant vodi energinije akcije protiv Arapa koje ne donose neke promjene
-u bizantskom pohodu su sudjelovali i Rusi, to govori o novim bizantsko-ruskim odnosima
-ruski knez Oleg koji se uvrstio u Kijevu, pojavio se 907. sa jakom flotom pred Carigradom i natjerao
biz. vladu na sklapanje ugovora koji obiljeava poetak redovnih trgovakih odnosa izmeu Bizanta i
Kijevske drave
-car se sukobio sa crkvom zbog svoja 4 braka i na kraju prisilio patrijarha da abdicira
-911. carev sin Konstantin Porfirogenet dobio je titulu suvladara i time je osiguran daljnji opstanak
Makedonske dinastije
27
-nasljednik PETAR (927-969) sklopio mir sa Bizantom koji mu priznao carsku titulu i bugarsku
patrijariju koju je osnovao Simeon
-u sljedeem periodu jaa bizantski utjecaj u Bugarskoj, Srbiji (obnovljena za aslava); biz. saveznik
bio je i Mihajlo Zahumski
-politiki i privredno Bugarska zapada u krizu, vrhunac utjecaja bizantske kultutre; cvjetaju anticrkvene
sekte BOGUMILSTVO - oni su vjerovali u dva suprotna naela dobro i zlo, bog i sotona koji
vladaju svijetom i ija meusobna borba odreuje ovjekov ivot; cijeli je svijet tvorevina sotone
-bogumili su ivjeli asketskim ivotom, odbijali sve crkvene obrede i openito crkvenu organizaciju i
borili se protiv bogatih monika
-ova se hereza brzo proirila po Bugarskoj, Srbiji, Makedoniji, Bosni pod razliitim imenima:
bogumili, babuni, patareni, katari albigojci
28