Otac Crkvene povijesti = Euzebije Cezarejski; djelo: Crkvena povijest(4.

stoljee)

Stanje idova u doba roenja Isusa iz Nazareta

Palestina
dobar geo-pol. poloaj, pluralizam uenja, dodir kultura i jezika
-rimska okupacija --> nezadovoljstvo --> iekuje se Mesija politiki razlozi(ne religiozni)
Herod Veliki =suradnik Rimljana; nakon njegove smrti Palestinom se upravlja iz Cezareje
-minimalna samouprava
religiozni poloaj
monoteizam
iekivanje Mesije
potovanje Zakona
pluralizam sljedbi
hasidimi --> bezuvjetno potivanje i sluenje Zakonu
saduceji --> nema uskrsnua, duhova, anela...; Pismo ima autoritativni karakter
farizeji --> egzegezom Zakona donose pravila za ivot svakoga (Talmud i Mina)
zeloti --> odbijaju poganske utjecaje; otpor stranim gospodarima
eseni --> povueni iz javnog ivota zobg relativiziranja Zakona( quasi monasi);
Qumran; nestaju nakon 70-ih godina
idovska dijaspora
Sredozemlje, Mala Azija, Antiohija, Rim, Aleksandrija
sredite opine = sinagoga; poveznica = vjera
koriste "koine" (grki) i podpadaju pod helenistiki utjecaj(stoici, Palton)
opina u Egiptu prijevodom Svetog Pisma na grki jezik stvara "Septuagintu"
propaganda > obraanje pogana => prozeliti
pripremili teren irenju kranstva (Septuaginta, propaganda Dekaloga, i monoteizma)

ISUS IZ NAZARETA
izvori

kranski
Evanelja
poganski
Josip Flavije
Kornelije Tacit
Svetonije
Plinije Mlai
Betlehem; 4./5. g.pr.n.e.(Herod Veliki) Jeruzalem; 14./15.nisna30./33.g.pr.Kr.(Poncije
Pilat)
prikazaje u hramu(imun i Ana najavljuju mesijasku ulogu)
bijeg u Egipat, odrastanje u Nazaretu; pouavanje u hramu kao dvanaestogdinjak
u 30-oj poinje javno djelovanje
spasenje svima(grenici, bludnice...)
iskrenost, istoa namjere i misli --> sukob s farizejima
poziv na ivot s njim/ potpuno predanje/ zajednitvo s drugima
*veliki uspjeh meu potlaenima, obespravljenima i sl.
Slijede ga ljudi
Izbor dvanaest apostola --> sveenici, suci, tumai, navjestitelji

--> Petrovo prvenstvo

aetak Crkve (stado, kua na stjeni, ivotna zajednica)
tradicio apostolica uva vjerodostojnost
successio apostolica prijenos vlasti
*" Idite i uinite sve narode mojim uenicima" (40 dana nakon uskrsnua) (Mt, 28,19)
*poslanje Duha Svetoga --> roendan Crkve (50 dana nakon uskrsnua)
Crkva ima slube(succesio apostolica), usporeena je s ovcama, tijelom.. ona nastavlja Kristovo
djelo spasenja

APOSTOLSKO DOBA
Jeruzalemska praopina
izvor Djela apostolska(1-7)
- prikljuivanje ne-idova
- nakon Duhova zajednica brzo raste
--> problemi sa idovima(muenik Stjepan, zatvaranja i kanjavanja)
--> bijeg iz Jeruzalema -->irenje nauka
- apostoli i ostali propovjedaju raznim mjestima -->odlazak u helenistii svijet
- Herod Agripa --> pogubljenje sv. Jakova; Petar odlazi iz Jeruzalema
- 66.- 70. odlazak iz Jeruzalema --> ne sudjeluju u pobuni protiv Rima
- 3 slube(apostoli, akoni, starjeine) + ostali("laici")
omogueno irenje kao dio idovstva
slinosti bogosluja, ustroj(opine), slube(prezbteri)
sukob oko primanja pogana --> Jeruzalemski sabor 50.g.
Pogani ne podlijeu Zakonu
* nedjelja, post petkom(umjesto et i pon), pomazanje bolesnika, prihvaanje Isusa kao
Mesiju --> raskol sa idovima --> 100.g. prokleti izopeni od Sinagoge
*religio illicita(nedozvoljena vjera u Carstvu)
Antiohija
prvo spominjanje imena "krani"
pogansko-kranska zajednica
osniva: sveti Pavao
Duhovnost u Helenizmu (1.st.)

"elita", vojska, uenjaci

propadanje starogrke religije

racionalistika kritika(epikurejci, stoici), sinkretizam s istonim religijama, gubitak znaaja matine

Grke

propadanje starorimske religije

helenizacija i prodor istonjakih religija(Mitra, Belona, Izida, kult vladara)
Augustov pokuaj obnove --> drvana religija
puka vjerovanja --> astrologija, magija, uda

*potreba za spasenjem, osjeaj praznine, razoaranje, bezorjentiranost,

slab moral
* **Kranstvo
*dolazi u helenizam nakon progona u Jeruzalemu i preseljenja krana van Palestine

* visokomoralno, monoteisitko, poruka nade, vjere i ljubavi, neto novo

sveti Pavao
idov iz Tarza, visokoobrazovan, farizej, isprva progonitelj, nakon obraenja na putu u Damask promicatelj Evanelja,
osobito meu poganima. Njegovim misijskim putovanjima teren pripremaju opine u raznim gradovima. Ne zadrava

se na nekom mjestu dugo, nego stalno putuje ne produbljujui navjeteno. Zadrao se jedino u Korintu. Pogubljen je u
doba cara Nerona u Rimu.

Prvo misijsko putovanje

Mala Azija(Antiohija, Pamfilija, Likaonija, Galicija, Frigija) + Cipar
-spor oko obrezanja i obvezivanja Zakona za pogane > 1.jeruzalemski sabor
- pomonici: Ivan Marko i Barnaba
Drugo misijsko putovanja
Makedonija(Solun Filipe), Ahaja(Atena, Korint), Azija(Efez)
- pomonici: Sila, Timotej, Barnaba
Tree misijsko putovanje
Antiohija, Grka, Makedonija, Mala Azija, Jeruzalem(optuen i poslan u Rim), Rim

ivot u opinama: sastanci nedjeljom --> zajednitvo; propovijedanje, ustroj(starjeine i episkopi)

pjevanje hvala i psalama u bogosluju; pomaganje; vjernici -pripradnici raznih
drutvenihslojeva

znaaj: Naglaavao je i to da su sve opine/zajednice meusobno ovisne i povezane. Odravao je svijest o

tome da je Crkva zajednika i idovima i poganima te je tako sprjeio razilaenja. Osnovao je
"postaje" po istonom Sredozemlju iz kojih se kranstvo proirilo po Carstvu .

Sveti Pavao nije jedini bio misionario po Carstvu. Dokazi za to su izvjetaji iz Djela apostolskih
kada se govori o tome da je pacao susretao ljude i zajednice koje su ve ule i upoznale Krista.
Nadalje, Barnaba prema Djelima apostolskim odlazi na Cipar misonariti.
U Petrovoj poslanici se spominju razne opine u Maloj Aziji(Kapadocija, Bitinija i Pont) koje nisu
bile podruje misionarenja svetog Pavla.
Sveti Petar
roeni idov, ravo ime: imun; prvak meu apostolima. Prvi papa(-64./67.g.). Najvjerovatnije pogublje u progonima
cara Nerona.

Najvjerovatnije je djelovao u Rimu gdje je i osnovao opinu.

Dokazi o boravku u Rimu:
Petrova poslanica govori o boravku u Babilonu(oznaka za Rim)
Petrova apokalipsa
zadnje poglavlje Ivanova evanelja pisac poznaje nain Petrove smrti
ne osporava se prvenstvo rimske opine i nema osporavanja da je to mjesto djelovanja
Dokazi o grobu u Rimu
pismo Gaje spominje tropaion na Vatikanu pronaen tropaion
Tacit
Klementovo pismo
uvrtavanje svetkovine sv. Petra u kalendar rimske zajendice
*i dalje se spekulira o grobu sv. Petra Vatikan, Via Appia, nema ga uope???
neki tvrde da je tijelo preneseno s Via Appia na Vatikan(polje P)
Sveti Ivan
sin Zebedejev, "ljubljeni uenik", brat sv. Jakova, djela: Poslanice, Apokalipsa, Evanelje; bio zatoen na Patmosu;
jedini od apostola nije muenik

podruje djelovanja: Mala Azija(zap. Obala) idovi u dijaspori

U svojim djelima pobija sumnje da Isus Krist nije Mesija i nastoji prkazati uda kako bi svi
povjerovali. Krista navjeta kao "logos" tj. Bog koji je postao ovjek(prolog evanelja). Logos
donosi svim ljudima spasenje, a tako i ivot i svjetlost --> stvorio sliku takvoga "logosa za svakoga"
i tako pokrenuo daljnu evangelizaciju.
Daje i jasnu viziju Crkve povezana s Kristom, mjesto spasenja, zajednica, nebeska zaruica
Kristova.

Znaaj: ideal Crkve daje utjehu i poticaj konkretnoj Crkvi koju mue progoni(Dominicijan).
Propagira konkretno svjedoanstvo i postojanost--> irenje Crkve

POAPOSTOLSKO DOBA
*nakon smrti apostola Ivana
irenje, nastavak misionarenja > buenje interesa pogana
jaa svijest o povezanosti opina
sporovi sa idovima, netrepeljivost pogana

prve pape nakon Petra: Lino, Anaklet, Klement, Evarist, Aleksandar, Siksto, Telesfor, Higin, Pio;
Progoni
uzroci: iskljuivost, nepriznavanje drugih kultova, odvojenost, klevete
sukobi s kultovima > intervenira drava(ne zbog naela, zbog reda)
krani su krivci jer remete postojeu vjersku sliku i politiku drave,a time i dravu
Neron
izvori: Tacit(Anali), Klement Rimski, Laktancije, Tertulijan
veina govori samo o progonu u Rimu, a manjina po cijeloj dravi
16.7.64.g. poar u Rimu krivci=krani
nain kazne: spaljivanje(umaranje u lako zapaljivi materijal; gore kao rasvjeta u vrtu)
samovoljna odluka vladara bez zakonske osnove
pogubljeni sv. Petar i Pavao(sumnje)
Dominicijan
izvori: Meliton Sardijski, Epiktet, Plinije, Kasije Dion,
optuba: povreda velianstva
Trajan(98.-117.)
izvori: pisma Plinija i Trajana > preispitivanje pravne osnove za progone
krani poto nisu bili vie kao dozvoljena religija(100.g.) stavljeni su izvan zakona, a
njihovi sastanci su zabranjeni
optuenima bi se nudila mogunost odricanja kranske vjere; oni koji bi odbili
pogubljeni su
nema sustavnog progona; kanajvaju se samo "tvrdoglavi" optuenici; ne priznaju se
anonimne prijave Trajanov reskript
rtve: Ignacije Antiohijski, Simenon Jeruzalemski
Hadrijan(117.-138.)
izvori: Justin
potvrda Trajnova reskripta
kasnije: nema sustavnih progona, mal broj rtava

Apostolski oci
*svojim spisima daju sliku duhovnosti i ureenju opina; prva teologija, dosljednost apostolima
*neosporiv ugled i uenje apostola --> apokrifni spisi su dokaz velikog zanimanja i ugleda
*prisutna je i usmena predaja; vidjeli apostole
*kristocentrinost pobonosti; povezivanje opina
*javlja se pitanje pomilovanja onih koji su zanjekali vjeru
Klement Rimski Poslanica Korinanima
Ignacije Antiohijski pisma potvrdio primar Rima
Polikarp iz Smirne
Kvadrat

anonimni spisi
Didahe(Nauka apostola) o krtenju, euharistiji, idovima, daje sliku vjernikog ivota
Barnabina poslanica odnos prema idovima,
Pastir(Herma) znaenje krsta(novi ivot); rasprava o pokori i opratanju
Epistola apostolorum
Izgradnja Crkvenog ureenja
*svako naselje ima svoju opinu, svaki kranin opinu
*jaa svijest o povezanosti opina; svi su dio 1 tijela
*prvenstvo rimske opine > sv. Petar
*episkop --> prezbiteri i akoni
*uvaju ispravnost nauka, dijele sakramnte, vode euharistiju i zajednicu
shizme i hereze stvaraju klimu razdora
heterodoskno judeokranstvo skupine idova uzimaju kranske elemente
cerintovci Isus je sin Marije i Josipa; Krist ga naustio na kriu
eboiniti skromni ivot, dualizam, nijeu sv. Pavla kao apostola, nijeu
soteriologiju
elhazaiti Isus=ovjek prorok, obdravanje Zakona
mandejci ne priznaju Krista, nego Ivana Krstitelja, Manu=dobro
ranognostike skupine tumaenje Postanka, anela i sl.
s navedenim uenjima lokalne zajednice su se mogle nositi te samo uvrstiti uenje

2.stoljee druga polovica

Marko Aurelije
stoik, nesklon kranima
smrtna kazna ili prisilni rad
poveanje netrepeljivosti javnosti
rtve: Justin, Pubilos Atenski, Eumenije, Pergamonska opina, lyonska opina(177.g.),
Vienneaska opina,
Komod
smirivanje situacije
pojedinani procesi

Knjievna polemika protiv krana(od sredine 2. st.)

nositelj: poganski intelektualci
Fronton(povlauje masama), Krescencije(bezboci),Lucijan(izrugivanje i saaljenje)
Celzo
prouava Pismo, pokuava upoznati krane > negativna ocjena
neznalice, Isus=laac, nijee utjelovljenje i uplitanje Boga
u povijest
djelo: Istinska nauka
slab odjek na krane(nepoznavanje smisla grijeha, muenitva...)
kod pogana opravdava progone
eli spasiti onodobne ideale logos i nomos(zakon)
posljedica: nastanak apologetike(obrana vjere)
Apologeti
*branitelji vjere
*shvaaju potrebu obrane i opasnost od negativnog stava javnosti

*piu informativna djela da bi javnost bolje i pravednije postupala prema kranima

*knjievni oblici djela logos(govor) i dijalog
*prikazi vjere, morala, dokazivanje da je Isus Mesija, da su traganja filozofa ostvarena u kranstvu
prvi apologet Kvadrat Atenjanin pismo caru
Justin Muenik(oko 150.g.)
prvi znaajni apologet; dobro obrazovan filozof
pie Marku Aureliju i Antininu Piju; "Dijalog sa idovom Trifonom"
Otac univerzuma, Isus Krist Logos , proroki Duh protiv politeizma
Isus je obajvio istinu, jer se u njemu ispunjaju sva obeanja Starog zavjeta
misterij kria, uskrsnue, krtenje
filozofska obrada vjere
Tacijan
"Govor Grcima"; "Diatesaron"
Bog, koji nema poetka, stavara svijet o Logosu, spaava ga, uskrisit e ljude na kraju
vremene, ovjek slobodno (ne)prihvaa spasenje, u tome ga ometaju demoni
napada helenistiki ivot, kazalite, kole...
upao u herezu(gnosticizam)
Atenagora
pobija glasine o kranima Marku Aureliju i Komodu
razumski dokaz Boga, boanstvo Logosa, obrazloenje uskrsnua,
Teofil
"Tri knjige Autoliku"
dua je potencijalno besmrtna ovisno o pridravanju Bojih zapovijedi
pobija klevete o kranskom nainu ivota
Meliton Sardski
Apolinaris

utjecaj: razvijanje tinitarne misli, kranske antropologije, rad na Bibliji(poetak kanona), prikaz
Crkvenog ivota u 2. stoljeu, poveano samopouzdanje krana

Hereze
Gnosticizam
izvori: spisi iz Egipta(Nag Hammadi) > apokrifi
mnotvo ideja i uitelja sinkretizam(kranstvo + istok) > ugroen nauk i struktura Crkve
osnovne misli:
zagonetka zla i svijeta
dualizam; astrologija;
cijepanje Krista od Isusa
bez spoznaje krani ostaju prizemni(samo vjera i dobra djela)
strujanja: Sirijska skupina(Antiohija), bazilidijci, Valentin(najopasniji; oslanja se na filozofiju),
ofiti(setovci, nasenci)
*Crkvena obrana pred gnosticizmom
Crkveno vodstvo poduzima praktine mjere protiv gnostika
izopenje gnostika iz opina
prosvjeivanje lanova
upozoravanje na opasnost
pisci dokazuju nespojivost gnosticizma i kranskog nauka

 Euzebije, Agripa Kastor, Dionizije iz Korinta, Justin, Teofil, Meliton,

Irinej Lyonski
najuspjeniji; teorija o grijehu; kanon istine; Adversus haereses
Tertulijan iz Kartage(3.st.)
"De carne Christi"; "De resurrectione Christi" > pobio temelje gnosticizma
spisi protiv pojedinih gnostika(Valentin, Marcion, Hermogen)
"De praescriptione haereticorum" > vrijednost tradicije apostola
gnosticizam je potakao teologe da uvedu pojmove apostolska tradicija i sukcesija
definiraju kanon(opseg Svetog Pisma) --> princip = tradicija; samo spisi aposlskih
vremena
pobijanje dualizma, obezvreivanja tijela > "kanon istine"(formula vjerovanja pri
krtenju)
donesena teorija o grijehu; kransko razumjevanje gnoze(odnos vjere i razuma)
*tijekom 3. i 4. stoljea gnosticizam gubi svaku vanosti i gotovo nestaje
Marcionstvo
Maricion
Otac pravi Bog, nije otac Isusa Krista, pravedan i strog >apostoli pokvarili sliku Boga
dualizam(tijelo je zlo, protiv braka)
nakon raskida s Crkvom organizira skupove > zadrava vrst ustroj i sline obrede
>irenje
Justin i Tertulijan piu protiv ovog nauka
znaaj: prisilio je Crkvu na preispitivanje stava prema Pismu, jasnije definiranje istina vjere,
organizaciji i razvitak obrambene snage
Montanizam

"novo prorotvo"/ "hereza Frigijaca"

4.st.; Frigija, Montan

eshatoloka poruka > navetaj kraja svijeta
*uspjeva jer u to doba Carstvom vladaju kuga i nesigurnost

mijea se praksu Crkve(pitanje posta, braka, imovine, muenitva)

uspjeh u ranoj fazi, a nakon smrti Montana, Maksime i Priscile Tertulijan razvija vlastiti
montanizam(strog, rigorozan) > nema puno uspjeha
propada nakon Tertulijanja(zadrava se kasnije, ali nema utjecaja)
Crkva je izbjegla opasnost da postane sekta sanjara i asketa, osigurano je objektivno
vodstvo(unutarnje uvrenje) >polet u misijskom radu
Enkratiti
uzdravaju se od svih uitaka
irenje kranstva do kraja 2. stoljea
metode= pisana rije, kole, dosljednost(muenitvo, ispovijedanje)

*Palestina
nakon uguene pobune 70-ih godina
> misionarenje izbjeglih judeokrana
tekoe:
sukob s idovstvom, heterodoksnim judeokranstvom i gnosicizmom
nakon 2. ustanka(132.-135.) judeokrani su otili iz Palestine u Transjordaniju ili jo dalje
na mjestu nekadanjeg Jeruzalema poto nije dozvoljeno bilo naseljavanje idova,
lanovi nove opine bili su pripadnici drugih naroda(Grci)
*Sirija

irenje u gradovima(Antiohija, Damsk, Tir, Sidon); zalee ostaje pogansko

irenje prema Eufratu(Edesa, Osroeni,) Aggai(iri vjeru oko Edese) i Addai

*Sjeverna Arabija i Transjordanija

prisutno od 1. st. (od Duhova)

iritelji: Judeokrani(odseljeni iz Palestine)

*Egipat

krajem 2.st. velika zajednica u Aleksanriji

*Mala Azija(Efez, Bitinija, Pont); *Kreta; *Korint =najvanije opine

*Rim = prvenstvo, veliki utjecaj, od biskupa Viktora prevladava latinski element
=opstaje unato progonima
*Sjeverna Afrika i Sicilija nema do 3.st.
*Galija(Masilija, Lyon); Germanija(Koln, Mainz); Hispanija

*Armenija prva kranska drava Trdart II. 280.g.

3.stoljee
*Velecrkva *razvijanje centara (Antiohija, Aleksandrija, Efez, Kartaga, Rim)
*razvija se kranska umjetsnost
*razvoj liturgije i katekumenata
*pojava kola(Aleksandrija i Antiohija)
*hereze
Osim procavata literature, liturcije i ivota, zbog boljih odnosa s Carstvom(osim kratkih progona), Crkva
dobiva mogunost lakeg misonarenja to rezultira i brzim irenjem. Uz to Antika proivaljava krizu i
sinkretizam s istonim kulturama to takoer omoguuje prodor kranstva.
Septimije Sever
u poetku sklon, a kasnije pokree progone(Afrika(Felicita i Perpetua), Rim, Egipat)
vidio je u kranskoj masovnosti i zajednitvu opasnost za dravu
onemoguuje irenje, zatvara kole(Aleksandrija i Antiohija)
pred kraj vladavine progoni jenjavaju
Karakala
tolerancija
Septimije Aleksandar
simpatije, nesmetan razvoj, nesmetano pokapanje krana
Maksim protvi vodstva Crkve
Filip Arapin tolerancija

Decije
izvori: Ciprijan, Origen
249. g. progon ediktom se nareuje opa rtva; tko ne rtvuje ubija se
krani odbijaju
ubojstvo pape Fabijana, biskupa Aleksandra i Babila; uenje Origena
pojedini otpadaju, podmiuju, prinose rtve(manjina)
sluajevi pomilovanja
posljedice: Crkva postaje svjesna manjkavosti; pitanje pokore zbog povratka otpalih
>obnova
Trebonije Gal

Valerijan(do 259.g.)
kratak i estok progon kako bi se napunila blagajna pljenidbom kranske imovine
pokuaj obezglavljivanja Crkve istrebljenjem klera
rtve: Silvestar II., Ciprijan, Dionizije Aleksanrijski, akon Jakov i Marijan, Lovro
Galijen prestanak progona, edikt u korist, sloboda

Kranske kole
isprva ueni krani filozofski pokuavaju opravdati vjeru(Justin, Tacijan), ali oni nisu
direktno prod jurisdikcijom Crkve
veinom na istoku Carstva
na istoku postoje razvijena filozofija i kole; intelektualci

 slobodne inicjative, nisu odgajatilta katekumena

>kole Istoka
Aleksandrija
grad umjetnosti i filozofije; obrazovani ljudi su otvoreni svim strujanjima
kola alegorijsko tumaenje Pisma, spekuliranje o objavi, upotreba filozofije
Pantainos

2.pol. 2.st.; prvi uitelj; privatni uitelj

Klement Aleksandrijski

rodom iz Grke, nauava u Aleksandriji, porgnan od Severa umire u Maloj Aziji

Bog se objavljuje u Zakonu, filozofiji i u Kristu

sredite nauke: oblikovati ivot po Evanelju
Proteptikos
pobija politeizam, priznaje zasluge filozofa
Logos/Isus Krist sve spaava i poziva na nasljedovanje; zadovoljenje enji
Paidagogos
Logos kao pedagog daje norme za ivot
Stromata
dokazuje da je kranstvo "prava gnoza" protiv raznik gnostika

Origen

slabo sauvan jer je osuen na koncilima, pouava pogane, putuje i dobiva sliku Crkve,
nauava u Aleksandriji, prvi pouava u teolokoj, a ne privatnoj, koli, nakon sukoba s
biskupom bjei u Cezareju, umire od posljedica muenja u doba Decija
pobonost: kristocentrina(Krist-uzor za ivot, zarunik spoznati sebe i boriti se)

sredite nauke: tumaenje, komentar, filozofsko-kritiki rad na Bibliji

Crkva uva Pismo, autentini mu je tuma >succesio apostolica

Peri arhon dogmatski prirunik(Bog, Pismo, stvaranje, Krist, grijeh, volja)

sporno uenje: subordinacija u Trojstvu, postojanje idealnog svijeta prije
ovog
Dionizije Veliki
pie o Trojstvu, poduava, raspravlja

Antiohija
utemeljitelj: Lucijan literalni smisao Pisma, polazi od biblijskih datosti, a ne filozfije
zastupa subordinaciju Logosa
Dorotej
razvila se tek u 3. stoljeu(patreistika, nauk o Trojstvu)
ostali pisci Istoka
Julije Afriki, Gregorije Taumaturga, Metodije, Pamphilos,
>Pisci Zapada
grki jezik koristi se veinom u veim djelima
starokranska latintina nastala prijevodom Biblije i spisa s grkom
nema kola, samo uitelji i poduka katekumenima
bavi se ivotom u pogaskoj okolini, a ne metafizikom i nadmudrivanjem hel. stujanja
predstavnici:
Rim
Hipolit
bavi se herezama, apostolskom tradicijom, stegom, kritikom
Novacijan
teoloki i pastoralni spisi zastupa subordinaciju unutar Trojstva
nakon to nije izabran za papu otpada i osniva svoju sljedbu("isti") 1.
protupapa
Afrika

 Tertulijan
prvo katolik, a zatim montanist; odlian pisac i raspravlja, ekstremist
De praescription haereticorum(brani Crkvu pred herezama)O postu, O idolima...
samo Petar ima prvenstvo, a njegovi nasljednici ne
Ciprijan
biskup Kartage, Tertulijanov uenik; muenik
O jedinstvu Crkve biskup odgovoran Bogu, nema spasa van Crkve,
Hereze i sporovi
"judeo-kranske" eboniti, nazareci, elkesaiti
tirnitarne hereze odnosi unutar Trojstva
monarhijanizam
dinamiki = adopcionizam
Krist silazi u Isusa; Todot i Pavao iz Samozate
modalistiki
Noetos, Sabelije; istovjetnost Oca i Sina; objava u nainima
Otac patio na kriu; Otac se pokazuje u Sinu i Duhu > patripasionizam
unitarizam 1 Bog, nema Trojstva
adopcionisti Otac posvaja Sina
kristoloke
monofiziti
jedna narav u Kristu; Eutih
monoteleti
jedna volja
teoloke
donatizam, novacijanizam, pelagijanizam, nestorijanizam,
manihejstvo
Mani = utemeljitelj, smatrao se prorokom, umro u Perziji, njegovi uenici idu u Rimsko
Carstvo >irenje, poetni uspjeh
Crkveni ljudi pobijaju(Georgije Laodicejski, Augustin, Aleksandar Likopolski...)
dualizam(zlo i dobro), suzdrljivost od svega materiajlnog, dobra organizacija, dijele
se na izabrane i sluae, uporaba kranskih elemenata(Evanele, monoteizam, Isus)
iroka rasporstranjenost opasnost za Crkvu samo na Istoku
Liturgija
ravoj literature uvjetovao je zanimanje za liturgiju
rasprava o slavljenju Uskrsa i obredu krtenja
14. nisana(kvatradecimani) ili nedjelja nakon 14.nisana
prihvaena nedjelja
oblikovano vazmeno vrijeme(50 dana nakon Vazma)
oblikovanje kalednara(pedesetnica, Vazam, Bogojavljenje, spomen muenika)
katekumenat i krtenje
propitivanje vrlina, iskljuenost nekih slubi, nadzor i poduka, traje 3 godine
krtenje na Uskrsno jutro
euharistija
jedinstvena, prinos-posveenje-blagovanje, najvaniji tekstovi i ini su skriveni
nekrtenima
Umjetnost
grade se prve crkve, skromno ukraene simbolima(golub,riba, laa, sidro), katakombe imaju slike
prikazuju se Noa, Danijel, Dobri Pastir, Jona, Lazar

ivot
Moral krana bio visoko iznad pogana; Za vrijeme Decija brojna su otpadnitva to pokazuje na
svojevrsni pad kvalitete morala.
Krtenje znai odricanje od zla, obavezno nasljedovanje Krista, daje spoznaju, trud oko kreposti
Muenitvo paralela s Kristom, nemaju svi hrabrosti za muenitvo >otpadnici
Askeza nadomjestak za muenitvo, visoko cijenjeno, brojna pretjerivanja(enkratiti)
Molitva duhovni ivot se dijeli na djelotvori i kontempaltivni, formulirana i osobna molitva, pred
kriem
Post tjedni obavezni, srijeda i petak, prije krtenja, svtha: samodisciplina,
Brak jednoenstvo, nema mjeanih brakova s poganima, zabranjen pobaaj, briga za djecu,
Karitas briga jednih za druge, pomo svima koji su u nevoljama i robovima
uz akone za brigu za potrebe vodile su i diakonise.
Poganska kultura podvojen stav, neki je ocjenjuju pozitivno, dok drugi smatraju da niti u jednom
svom segmentu nije dobra za krane
Odnos Crkva drava
Hipolit ju osuuje, Klement smatra da treba potivati zakone, Origen smatra Carstvo
dobrom pojavom jer svojim jednistvom omoguuje irenje vjere. Smirilo se
neprijateljstvo iz prethodnih stoljea.
Pokora
dva smera laksistiki i rigorozni
Zapad
velike rasprave, pokora = post, molitva, kostrijet, pokorom se daje pomirba za grijehe,
smirenjem odnosa s dravom pada disciplina meu vjernicima, , stoga se javljaju sve vei
prijestupi radi toga pitanje pokore postaje znaajno, Hermo daje 1 prilku za pokoru, a
Tertulijan 2 puta, Ciprijan se bavi pomliovanjem palih,
Novacijan
prvi protupapa, izopen zbog nauavanja o rigoroznoj pokori za otpadnike, brani
povratak otpadinika u Crkvu, mali broj sljedbenika(osim Hispanije i Galije)
Istok
Origen bavi se teorijom, Klement biskup daje oprost, djelo: Didaskalia svi imaju pravo
na rekoncilaciju i pomilovanje
Ureenje
kler biskupi(sve vei zahtjevi i dostojanstvo, upravitelj visokomoralan), prezbiteri(raste
uloga) i akoni(pomonici biskupa)
zaetak "upa" opina podlona najbliem biskupu s vlastitim klerikom(prezbiter)
osnivanje metropolija nadopinska organizacija opina s jednog podruja
Rim i Kartaga te Antiohija i Aleksandrija vee, nego metropolije > temelj patrijarija
Rim primat u Velecrkvi, temelj: apostolsko nasljee, Petar = jedinstvo,
Rasprava o heretikom krtenju
osim pape Stjepana nitko ne priznaje na Zapadu krtenje heretika,
Pobonost prema Crkvi kao majci, zarunici Kristovoj je rairena,a to je poveavalo prvrenost
Crkvi
Rairenost
Na Istoku u Aleksandirij i Antiohiji kranstvo je aktivno i raireno. U Egiptu poinje i pokret
monatva. Antiohija je vodea u teologiji. Krani su prisutni i u Edesi, Cezareji, Mezopotamiji,
Zapadnoj Indiji, Armeniji. U Armeniji Trdat II. Prihvaa kranstvo. U Grkoj glavna opina je
Korint. Palestina zaostaje za ostalim dijelovima. Velike zajednice nalaze se i u Maloj Aziji.
Na Zapadu prvenstvo se priznaje Rimu, u Italiku iroka rasprostranjenost, kranstvo prodire na
Balkan. Uz Rim sredite Italika je i Akvileja. Misionari se po Sardiniji i Siciliji. Velik porast broja

vjernika u Sjevernoj Africi, prednjai Kartaga. U panjolskoj se javljaju brojni prijestupi i porblemi
s praznovjerjem. Pristutnost je vidljiva u Kolnu, Galiji, Belgici i Britaniji.
Netrepeljivosti potrkaj 3. stoljea
Nakon Valerijana nastupa razdoblje mira. Javljaju se pisci i filozofi koji djeluju protvi krana. U
toj borbi istie se Porfirije. On poznaje i filozofiju i kranske spise. Osuuje apostole, Krista,
krane. Na njegove izjave javljaju se broje rekacije kranskih pisaca(Euzebije Cezarejski). Pobija
kranstvo prije svega meu intelektualcima i bogatima jer bez njih, smatra, nema uspjenog
progona krana.
Hieroklo je takoer neprijatelj krana. Vana je njegova uloga u progonu za Dioklecijana. Krist je
razbojnik, apostoli ignoranti, a Sveto Pismo la. Uz ove i neke manje vane pisce vaan element
bilo je i pogansko svenitvo.
Dioklecijan
rimski car, proveo potrebne reforme u Carstvu, podijelio je vlast na 4 vladara(tetrarhija; 2 augusta + 2
cezara), reforme uprave(100 provincija), reforme poreznog sustava, progonio krane;

donosi 4 editka protiv krana, 1. ediktom razara crkve, plijeni imovinu, spaljuje knjige(303.), 2. i
3.edikti su upueni protvi duobrinika a 4. edikt je traio brutalan progon. Porogni su bili ei na
Istoku jer su na Zapadu provoeni s malom zainteresiranou.
Svjedoci: Laktancije i Euzebije

4. stoljee
1.tetrarhija
Maksimijan Dioklecijan
Konstancije Klor Galerije
2.tetrarhija od 305.g.
Konstancije Klor Galerije
Sever Maksimin Daja
*progoni su estoki na Istoku
3.tetrarhija
Sever Galerije
Konstantin Makimin Daja
*poveanje tolerancije i smirivanje
*311.g. Galerije izdaje edikt o prekidu progona
4.tetrarhija
Konstantin Maksimin Daja
Maksencije Licinije
*Daja nastavlja progone i huka pogane
*312.g. Konstantin pobjeuje Maksencija; intervenira za krane kod Daje
*313.g. Licinije pobjeuje Daju te postaje vladar na Istoku
Konstantin(305.-337.)
sin Konstancija Klora i sv. Jelene; pristupa vojsci i izgrauje karijeru, postaje cezar pa august; Nakon
pobjede nad Maksencijem kod Milvijskog mosta 28.10.312.g. postaje jedini vladar Zapada. Odtada se
udaljava od poganstva i postaje skloniji kranima. Prijestolnicu prebacuje u Konstantinopol. Pokrstio se
pred smrt. Nakon njegove smrti vlas dijele njegova tri sina

313.g. Milanski edikt dogovor s Licinijem > religio licita

*pokuava zbliiti Dravu i Crkvu; uoava vanost i potenijal Crkve;
*Licinije pokazuje netrepeljivost te se udaljava svjetonazrom od Konstantina
321.g. svetkovanje nedjelje je uvedeno, Crkva moe primati oporuke
ljeto 324.g. pobjeuje Licinija; postaje jedini vladar Rimskog Carstva
postavlja temelje crkve svetog Petra, papi daje Lateransku palau
daje razne povlstice Crkvi, sveenicima i nareuje proslavu nedjelje
uzroci pobjede kranstva:

sklonost Konstantina, kvaliteta moranog ivota, navjetanje Isusa Krista sa arom, nemaju
osvetnike osjeaje prema poganima.
Konstantin Crkvi daje razne povlastice(zapoljavanje na visokim polajima, neosporivost
biskupskog suda, uklanja poganske kipove, suzbija shizme i hereze, gradi bazilike i crkve)
Crkva iz zatvorenosti prekonstantinovskog doba se otvara te dolazi u susret sa Svijetom. Susree se
pred izazvom definiranja svoga odnosa prema Svijetu, profanm itd. Neogranienost ivota ima za
posljedicu oivljavanje i liturgije i literature u krana. Opasnost predstavljaju oni koji iz krivih
razloga pristupaju Crkvi ime se kasnije "smanjuje kvaliteta krana".
Probleme stvara i stav drave da Crkva treba biti u slubi dravi(cezeropapizam), a time se gui
unutarnja Crkvena nezavisnost i sloboda. .Poganski elementi pokuavaju prodrijeti u Crkvu

KONCILI
Kada Konstantin daje povlastice kranstvu, Crkva se nalazi u tekom poloaju jer je rascjepkana
donatizmom, Melicijevim raskolom i arijanizmom. Konstantin je u Crkvi vidio novu snagu za
povezvanje i jaanje Rimskog Carstva, stoga se pobrinuo da Crkva bude opa, jaka i neosporiva.
Iz toga razloga sazvao je prvi ekumenski sabor. Kasnije e Crkva opet sazvati ekumenske sabore
radi rjeavanja problema hereze i shizmi(tirinitarne, kristoloke i pitanje pokore/milosti).
Nicejski koncil 325.g.
Niceja(Mala Azija)
povodi: rasprava o datumu Uskrsa, razliite prakse, arijanizam, donatizam, shizme
Arije i arijanizam
tvrdio je da je Logos nastao iz nebitka, da je Otac postojao prije njega te da je
sklon i zlu i kreposti; Logos/Sin je najsavrenije stvorenje, nema isti bitak s
Ocem; vidljiv utjecaj gnosticizma
eksokumniciran zajedno sa sljedbenicima, podjela Crkve na Istoku

car, poto je uvidio mo, Crkve da povee Carstvo je sazvao koncile jer mu je bilo u interesu
da Crkva ostane jaka i jedinstvena

318 sudionika, 5 sa Zapada(papa poslao poslanike)

Sin je roen od Oca, istobitan, a ne roen > suprotno Arijevu uenju
Uskrs se slavi u nedjelju nakon 14. nisana, a ne 14. nisana
znaaj: prvi (ekumenski) koncil, oblikovanje vjerovanja, donenje slubenog nauka

Nakon Konstantina
Nakon koncila arijanizam nije suzbijen, nego se i dalje iri i stvara raskol. Na arijijanskoj sinodi uz
pomo Konstantina Arije je rehabilitiran u Crkvu. Na Istoku su prisutna nasilja, raskol i neredi. N ai
sinodi u Serdici pokualo se ekskomunikacijom vodeih arijjanista pomiriti stanje, ali bez uspjeha.
Podjela se itovala i u pogoranju odnosa Zapada i Istoka(Istok arijanizam prevladava)
U isto vrijeme vlast dolazi u ruke samo 1 Konstantinovog sina, Konstancija. On je nakon smrt brata
Konstantina, te svrgavanja i pogiblje Konstansa, postao jedini vladar Carstva.
Nakon to je osvojio vlast, Konstancije je pokuao smiriti stanje. Na sinodi u Milanu osueni su
protivnici Arija. Papa koji se suprostavio odlukama sinode je prognan. Prognavanjem nekih drugih
protivnika sinode car je silom rjeio svih protivnika. Ovi sukobi nisu imali vjersku podlogu, nego
vie pristajanje ili nepristajanje uz biskupa Atanazija, koji je svrgnut u Aleksandriji i na sinodu
arijevaca u Jeruzalemu. Zapadje bio na njegovoj strani, a Istok protiv njega.
Oko 350. g. Teoloku notu daje Aecije koji utemeljuje ekstremno krilo arijanaca(eunomijci), ali
nemaju velikog uspjeha. Zahvaljujui njima do izraaja dolazi uenje umjerenjih arijanaca pod
vodstvom Bazilija Ancirskog to zbliava katolike i arijance. 359.g. sastaju se sinode
Zapada(Riminij) i Istoka(Seleukija) koje su trebale raspraviti o pitanjima vjere te poslati poslanike

caru. Nakon sinoda te careve odluke arijansko uenje je prihvaeno, biskupi koji su se protivili
prognani su, a sva vana biskupska mjesta zauzeli su arijanci.
Julijan
dolazi na prijestolje nakon smrti Konstancija; sklon poganima;
raznim uredbama pokuava umanjiti utjecaj i djelovanje Crkve
pokuava zavaditi krane tako da vraa pravovjerne biskupe iz progonstva koji su trebali
nastaviti s razmiricama s arijevcima.
pokuaj obnove poganstva > izjednaeni s kranima, reorganizira sveenitvo,
mali uspjeh
Nakon Julijana dolazi do obnove pravovjernih(nicejskih) u Galiji i Egiptu. Atanazije se vraa u
Aleksandriju iz pustnje u koju je pobjegao te radi na obnovi jednistva. U Antiohiji dolazi do podjele
krana, a na cijelom Istoku se arijevci dijele svrstavajui se uz Bazilija Ancirskog ili Melecija, koji
je prihvatio nicejski koncil.
Novi vladari Valentijan i Valens su bili podjeljeni oko pitanja vjere. Prvi je pristajao uz Niceju, a
drugi uz Arija. Dolazi i do novih podjela unutar krana. Valens raznim mjerama obstruira
djelovanje onih koji su vjerni Niceji. Atanazijevom smru ikaniranje zahvaa i Egipat. Novi biskup
Aleksandrije Petar bjei u Rim gdje upoznaje Zapad sa stanjem na Istoku.
U narednim godinama do prodora barbara, to zaokuplja cara, i do izraaja dolazi rad
"mladonicejaca" koji su objasnili vjerovanje iz Niceje te iznjeli teologiju Trojstva(1 bit-3osobe).
Smru Valensa u bitci kod Hadrianapola 375.g. S Gotima na Istok kao vladar dolazi Teodozije, koji
je bio po vjeri Nicejac. Tako u oba dijela Carstva carevi ispovjedaju nicejsko vjerovanje.
Vidljivo je da su se Drava i Crkva nakon 313.g. pribliile te da je to dovelo do upletanja careva
(Konstancija i Valensa) u pitanja Crkve(odluke biskupa su pod prijetnjom progonstva i smrti).
Teodozije
sklon kranima(pravovjernima), dijeli Carstvo na Istono i Zapadno,
I. carigradski koncil 381.g.
Raspravlja se o Duhu Svetom i antiohijskom raskolu(Paulin je bio
nekanonski zareen za biskupa nakon progona Melecija)
osuda eunomijaca, arijevaca
160 otaca(skoro svi s Istoka) >upitno je li to bio ekumenski koncil
kasnije dobiva na vanosti, pozvanje na Nicejski koncil
Duh Sveti "izlazi od Oca, asti se skupa s Ocem i Sinom, ivotvorac
kranstvo dravna religija 390.g.
Zbog uplitanja u Crkvene poslove dolazi do sukoba sa avetim Ambrozijem Milanskim. Zahvaljujui
svetom Ambroziju na Zapadu Crkva se manje vee uz cara, nego na Istoku.

5. stoljee
Teoloke rasprave
Kristologija
Arijevci
Sin-stvorenje, nema duu samo je Logos, nema tijelo, nego put
Apolinarije Laodicejski
Krist ima tijelo i razumsku duu, koja je isto to i Logos; mijeanje Boga i ovjeka
osuen na Carigradskom koncilu(381.g.), ali on sam ne pristaje uz svoj nauk
Antiohijska kola
neki tvde da je Krist Bog te nije mjeavina puti i Logosa - Ivan Zlatousti, Diodor, Teodor
naglaavaju potpuno boanstvo i ovjetvo; Marija = Teotokos(Bogorodica)

Aleksandrija
razni stavovi
dva naina pojave Krista Bog i ovjek; iril naglaava boansku narav nad ljudskom
Nestorije Carigrad
Marija = Kristorodica, a ne Bogorodica > sukob s irilom(naglaena ljudska narav)
papa i Rim osudili; iril provdi odluke, ali prekorauje ovlasti i tako uzrokuje sukob s
"nestorijancima i Nestorijem
nestorijanizam
Efeki koncil 431.g.
gl.lik: iril Aleksandrijski hipostatska unija=obje naravi vezane osobom
izopen i protjeran Nestorije
Mariji potvren naziv "Teotokos"; nicejsko vjerovanje postaje ope prihvaeno
nerazraena kristologija
protivljenje Ivana Antiohijskog stao uz Nestorija
Nestorijanci bjee u Perziju i tamo osnivaju Crkvu
433.g. pomirenje i ista vjera Aleksandrije i Antiohije

Monofizitizam
utemeljitelj: Eurih
jedna priroda u Kristu, a ne dvije
Monoteletstvo
jedna volja
II. efeki koncil 449.g.
Osuda monofizita
Kalcedonski sabor 451.g.
Potvrda nicejskog vjerovanja, obnova jednistva, osuda hereza(monofiziti, nestorijanci)
uvodi filozofske pojmove u potpunosti u dogmatiku/teologiju
sukob istonih i zapadnih teologa sukob pape i patrijarha
hipostatska unija 2 prirode vezane osobom
Spor oko Origena
Oko pravovjernosti Origenovog nauka raspravljaju Jeronim(Betlehem) i
Rufin(Aleksandrija). Poto Jeronim pobjeuje u raspravi zabranjuje se itanje svih
Origenovih knjiga > Crkva ostaje uskraena za bogatstvo njegovog djela
Priscilijanizam
utemeljitelj: Priscilijan
panjolska, mijeanje poganstva, praznovjerja i kranstva + priznavanje apokrifa
naruava stegu i nauk(svojim djelima i inima te obiajima)
osueni na sinodama u Toledu i Zaragozi
Donatizam
smatraju se pravom Crkvom, osuuju katolike, osniva: Donat
vei uspjeh u Sjevernoj Africi
cirkuceloni radikalno krilo/zanesenjaci pobune, zasjede
nakon neuspjelih pobuna, natjerani su na uniju s katolicima, a neki su i prognani
Parmenijan=kasnije se vraaju prognani biskupi, najvei procvat
nakon Parmenijana nakon neuspjelog ustanka i nekarizmatinog voe pada ugled
Pelagijestvo
Pelagije; asket, osuuje "mlako kranstvo"(veinu projenih krana)

pokuava reformu Crkve >rigorozna askeza za sve krane

Crkva odbacuje taj nauk jer se osporava krtenje djece i pitanje milosti i grijeha
izopeni Celestin i Pelagije
zabrana djelovanje protivljenje Julijana iz Aeclanuma i nekih biskupa
protjeran, nakon toga pokret se raspada
Crkveni oci
odlike: pravovjernost, svetost, pripadnost antici, prizanti od Crkve
sveti Ambrozije
milanski biskup, filozof, pisac himana
obrana Crkve i pravovjerja
branio autonomiju Crkve spram drave
obratio svetog Augustina
sveti Jeronim najueniji Crkveni otac
pustinjak, obiao razne dijelove Carstva i upoznao openito Crkvu
prijevod Biblije na latinski jezik Vulgata
sveti Augustin
filozof, teolog; vrhunski kolovan; nakon raznih faza u svojem ivotu obratio se na nagovor svetog
Ambrozija na kranstvo. Povratkom u rodnu Afriku postaje biskupom Hippona.
Kljuna uloga u ujedinjenju s donatistima >pokree sinode Afrike(tema: donatisti)
pobija sve vrste zabluda(pelegijanizam, donatizam, manihejstvo)
410.g. vjerski razgovor katolika i donatista oko ujedinjenja
sudac oko pravovjernosti =senator Marcelin
presuda u korist katolika >provodi se ujedinjenje
Ispovijesti, O Bojoj dravi;
donosi samostansko pravilo za monahe
sveti Grgur I. Veliki***

Crkveni ivot
Nakon Konstantinovog edikta kranstvo se iri svim djelovima Carstva i tamo dobiva veinu
stanovnitva. Poveanjem broja vjernika smanjuje se kvaltiteta vjernika i ivota to je izazvalo neke
hereze. irenjem javila se i potreba teritorijalne organizacije. Tako se na Istoku osnivaju
korepiskopati, a na Zapadu se grade crkve-podrunice mjesne biskupije. Na Istoku se kao vii rang
organizacije javljaju metropolije(sredite biskupa se pokalpa sa sjeditem civilne vlasti). Na Zapadu
se dodjeljuje ast metropolita ili primasa ovisno o znaaju grada u kojem obvitava biskup. Na opoj
razini razlikuju se i patrijarhati Rim, Carigrad, Antiohija i Aleksandrija. Posebni oblik neovisnosti
imala je Crkva u Armeniji i Perziji.
Gubitkom politikog znaaja Rima opada i ugled i utjecaj rimskog pape u Crkvi. Tako nakon
Konstantina mnogi, prije svega carigradski patrijarh, osporavaju primat papi. Osim zbog gubitka
politike moi Rima, papa gubi i na ugledu jer je car esto prijetnjama odreivao odluke Crkve.
Sami "skandali" vezani uz papinstvo i izbor su takoer naruili ugled. Probleme Crkvi, a i papi
predstavljale su i hereze.
Pape toga vremena: Miltijad, Silvestar, Julije, Liberije, Damaz, Siricije, Zosim, Inocent I., Bonifacije, Clestin

Leon I. Veliki
radi na suzbijanju hereza na Zapadu
osporava carsku vlast nad Crkvom
zatitio Rim pred Hunima i Vandalima(455.g.) neosporivi voa i linost
uvrstio papinstvo i tako omoguio da nadivi Zapadno Rimsko Carstvo, a uz
pokratavanje Franaka prenese Antiku i izgradi novi svijet na ruevinama
starog

Kler se tada sastojao od niih i viih(biskup, prezbiter, akon) reodva. Sve vie se raspravlja o
celibatu. Ve oenjeni se mogu rediti, ali reeni se ne mogu eniti. Kastrati i oni koji nemaju neki
dio tijela ne mogu biti reeni kao i psihiki bolesnici. Bisupska sluba dobiva sve vei ugled te
dobiva privilegije u drutvu, oslobaanje o poreza i pravo suenja. Na podrunim sinodama(Elvira,
Arles, Ancira...) razliito je odreena stega i celibat za kler. Sve je jai utjecaj monaha na
slube/redove(npr. celibat). Biskup se birao razliito. Najee su ga birali klerici, potvrivao narod
i pristanak davao metropolit.
Liturgija je razliita i uvjetovana kulturom i jezikom pokrajina, ali je u naelu ista po smislu.
Raspravlja se o ptianju komponiranja poganskih elemenata u liturgiju. Na Istoku se razvija liturgija
bizantska, Jakovljeva, Markova, Grgurova i Ivana Zlatoustog, a na Zapdu galska, ambrozijanska,
afriko-rimska... Dok katekumenska obuka slabi, pokornika stega ostaje stroga i dosljedna.
Poveanjem broja katekumena, poveeva se broj deklarativnih krana, stvara se problem oko
poduke. Oblikuje se i kalendar i liturgijska godina. Poinje se sa slavljenjem Boia na 25.
prosinca. Taj datum je uzet kako bi se bogu Sunca suprostavio Krist, pravo svjetlo, maldo Sunce.
Nakon 313. g. poinju se tovati, prenositi u crkve i traiti muenici, sveci te prakticirati hodoaa.
Hodoasti se najee u Palestinu. Hodoaa su vezana uz relikvije svetaca i njihove grobove.
Dolazi i do udaljavanja klera i puka, ali Crkva i dalje vidi vanosti laikog apostolata.

Pokrtavanje Barbara
*irenje bez progona uslijed provala Barbara
Germani na granici prihvaaju katolianstvo prijelazom u slubu Carstvu
Goti
primaju arijevsko kranstvo od biskupa Wulfile
preuzimaju postojei nain ureenja, uliturgiji koriste narodni jezik
ire svoj nauk tijekom Seobe naroda na gotovo sva podunavska plemena
Gruzijci
preko grkih misionara

Monatvo
Nakon Konstantina Crkva ne ostaje religija krana koji su to po djelu, nego u nju uz iskrene vjernike dolaze
i oni nominalni i nedosljedni. Takva situacija meu istinski pobonim ljudima izaziva potrebu povalenja i
svarenijeg nasljedovanja Krista. Monasi ive 3 evaneoska savjeta(celibat, siromavo i poslunost). Iz
monatva i elje za savrenstvom razvile su se mnoge hereze. Monatvo postaje hereza(marcionstvo,
priscilijanizam, montanizam, donatizam) u onom trenutku kada monasi ele da njihov nain ivota postane
opi za sve krane.

ivot u osami(pustinja), askeza, trapljenje, promiljanje

javlja se u Egiptu
kasnije monasi sve vie postaju biskupi > utjecalo na stegu celibata i sl.
Istok
Egipat
anahoreti prethodnici, ive u osami
Antun otac monatva u Egiptu
Pahomije oko Tebaide
osniva cenobite prva monaka zajednica(samostan) donosi pravilo
rad, molitva/promiljanje, ivot u zajendici + zavjeti(siromato, poslunost, istoa)
Nitrijska i Sketidska pustinja
Palestina
Betlehem, Maslinska gora, Jeruzalem
Rimljani/ke se nastanjuju kao monasi
Sirija

 imun Stariji najvaniji

samostani za oba spola
Carigrad i Mala Azija
Bazilije donosi pravilo vrijedi i danas
samostani oko Carigrada; igraju vanu ulogu; utjeu na biskupe
Mesalijanizam
pokret monaha u Siriji i Maloj Aziji problematian(nauk, fanatizam)
Zapad
Rim i Italija, Galija
pod dojmom monatva s Istoka oblikuju se asketstke zajednine veinom ene
pustinjaci msu ivljeli na otocima, na osami, u askezi
prvi pustinjak sv. Martin iz Toursa utemeljitelj galskog monatva
pastoralno djelovanje(gradnja crkvi, propovjedanje)
postaju biskupi
Ivan Kasijan
djelima sudjeluje u raspravama oko askeze(Collationes, Instituta coenobiorum)
djela: Razgovori s ocma, O samostanskim ustanovama
upozaje galske monahe s egipatskim
sveti Benedikt iz Nursije
donio regulu
529.g. osniva zajednicu u Montecassinu
rad posveuje, molitva,
panjolska
monatvom se bave sinode u Elviri(306.g.) i Zaragozi(380.g.)
suzbijanjem priscilijanstva i provalom Barbara onemogueno je irenje monatva
Sjeverna Afrika
sveti Augustin pravilo djevicama i uzdranima
zajedniki ivot, duobrinitvo, kontempalcija
Nakon nekog vremena pojavile su se neke protivtine monakom ivotu, ali bez veeg uspjeha.
Bunili su se laici, carske i biskupske vlasti zbog pobuna i tereenja da obmanjuju ljude. 7zh9

451.g. 700.g.
Istok
Rasplamsan je sukob oko priznavanja Kalcedonskog koncila i prava na primat u Crkvi. Dolo je do
shizme aleksandrijske Crkve zbog odbijanja zahtjeva irila Aleksandrijskog na Kalcedonskom
saboru i zbog nametanja biskupa. Rasprave traju neprestano, pogotovo oko priznavanja dogme i
osude monofizita. Carigradski patrijarh Akakije je pokuao rijetiti probleme i neslogu na Istoku.
Podravajui Petra Monga, ne Ivana Talaja za aleksandrijskog patrijarha suprostavio se interesima
pape koji je podravao Talaju. Izdao je i spis Henotikon kojim osuuje irilizam, a potvruje
ekumenske sabore. Izazvao je tako osudu Rima, a ne priznavi ju izazvao je i raskol u Crkvi koji je
trajao do poetka 6. stoljea(akakijevski raskol). Posljedica ovog raskola je injenica da su se
isotne Crkve udaljile i konfrontirale papi i zapadnoj Crkvi.
Za Justina i Justinijana dolazi do smirenja situacije. Carevi podravaju papu i Kalcedonski sabor te
su prisili patrijarha i sinod da odbace Henotikon. Crkva se dijeli na 5 patrijarhata meu kojima
primat ima Rim. Kanoni su izjednaeni s zakonima, uvedena je hijerarhija u samostanima, car ima
pravo sazivanja ekumenskih koncila.
II. carigradski koncil 553.g.

Sazvan je od Justinijana
osuda Teodoretove nauke o Tri poglavlja(Teodoret, Ibas, Teodor)
monofiziti iako su osueni opstali su u nekim dijelovima drave
papa Vigilije ne sudjeluje i ne priznaje isprva odluke, ali kasnije ih potvruje pod pritiskom
Posljedice: srozavanje papinskog ugleda, razdor izmeu Istoka i Zapada,
III. carigradski koncil 680.g.
Osuda monenergizma i monoteletstva
dvije energije, volje, prirode u 1 osobi; nepomjeane povezane u 1 osobi= Isus Krist
izopenje pristaa, nasilnim putem je "rjeena stvar"
Bizantskim gubitkom teritorija na podruju carstva nije vie bilo monoteleta jer su oni
ivljeli na granici s Perzijom.

Nacionalne Crkve na rubu Bizanta

Perzija
nestorijanci, monofiziti, katholikosi(Antiohija)
Kopti
Egipat; monofiziti; kasnije Etiopija
Amenija

Zapad
irenje vjere meu Barbarim(ve su bili arijevci), misionarenje
Irska
sveti Patrik donosi kanstvo
crkveno ustrojstvo se oblikuje prema kalnskom ureenju;
razvoj monatva; pokrtavanje veinom niih slojeva
Crkveni ivot se koncentrira oko samostana jer je sve vie oita monahizacija kranstva na
Britanskom otoju i Irskoj. Oko samostana se otvaraju kole, misionari se(nema
zatvorenosti)
prakticiranje osobne ispovijedi, pokornike knjige,
Franka i Burgundija
Klodvig prihvaa kranstvo zajedno s Francima (496.g.) masovno pokravanje
suivot sa romaniziranim stanovnitvom Galije potpora
politiki saveznici Burgundi su primili takoer ubrzo kranstvo
dinastija Merovinga(slaba sredinja vlast, susret s drugim Germanima)
germanizacija episkopata; vezanje s dravom; nema pravog ivljenja kranstva
Kolumban(iz Irske) dolazi i osniva samostane, ali zbog sukoba s biskupima nisu se
ouvali; produbljuje kranstvo u Frankoj i Alemaniji
provodi se restauracija ustrojstva jer je stari ustroj se uruio tijekom Seobe naroda
pokrtavanje pogana
ostali Germani na sjeveru i uz Rajnu, Bavarska
Slaveni u Srenjoj Europi(eka, Moravska...)
kasnije nominalno jedinstvo s papom, a nema stvarnog papinog utjecaja
panjolska
Vizigoti i Svebi arijanizam
romansko stanovnitvo katolici ili priscilijanci
Galicija pogani
Do kralja Rekareda prednost je imao arijanizam, ali od kralja Rekareda katolianstvu
pristupa veina stanovnitva
vezivanjem Crkve i drave drava se sve vie upletala u poslove Crkve te su na kraju koncili
prerasli u dravne sabore. Sam kralj je potvrivao biskupe kralevsko pomazanje(672.g.)

Crkva je bila centralizirana Toledo=metropolit

samostani dolaze iz Afrike, tuju se muenici, kasnoantiki temelji
Izidor iz Seville
najueniji, svestran
djela
Etymologiae enciklopedija antikog znanja prenio antiku u srednji vijek
Synonimia; O katolikoj vjeri

Italija
Nakon propasti Gota od strane Bizante u Justinijanovoj rekonkvisti na podruje sjeverne
Italije doalze Langobardi. Oni su kao i veina Germana bili arijevci.U poetku dolazi do
shizme jer jedan dio zauzimaju Langobardi, a drugi dio ostaje pod Bizantom. Shizma se
zavrava kada Langobardi generalno prihvaaju kranstvo. Na ovom podruju nema
koncila, primata jednog grada itd kao u panjolskoj.
Britanija
nakon provale Angla, Sasa, Pikta i Jita nastupa dekristijanizacija i deromanizacija
poetkom 6.st. Irski i papinski misionari propovjedaju >obratio se kralj Kenta Ethelbert
uskoro se pokrtava veina stanovnitva; osnivaju se samostani koji su sredita kulture i
kolstva
prvi misionar: Wilfried
Gelazije I.
492.g. - 496.g.
Rimski biskup brine za pravovjernost, slobodu spram drave,
pastoralno aktivan
nauk o dvije vlasti
duhovna i svjetovna > na duhovnoj je teite jer i vladar polae raun pred Bogom
Laurencijanski raskol
sukob izmeu Lovre i Simaka nakon Gelazija oko papinstva. Simak je htio iskljuiti laike iz
izbora. To je uzrokovalo nemire te je puk postavio Lovru i zazeo veinu crkava u Rimu.
Ostrogotski kralj je podupro Simaka i tako doveo raskol kraju.
Za vrijeme pape Hormizda zavren je akakijevski raskol. Za vrijeme kasnijih papa(Silvestar i
Vigilije) cezaropapizam dolazi do vrhunca(Justinijan). Izborom Pelagija I. dolazi do raskola zbog
nepriznavanja "triju poglavlja".
***Grgur I. Veliki servus servorum Dei
590.g. - 604.g.
pomou Merovinga isti franaki kler od simonije dobri odnosi s Franakom
zaetak "gregorijanskog pjevanja"; sveobuhvatno djelovanje
promicanje monatva > samostan svetog Andrije
pokrtenje(Angli, Sasi) i prijelaz na pravovjerje(Langobardi, Vizigoti)
smirio sukob s milanskom crkvom oko "tri poglavlja"
djela: Liber regulae pastoralis, Dijalog, Moralia in Job