MSFI Za MSS

2009
0ECPS[BNFVOBSPEOFSBVOPWPETUWFOFTUBOEBSEF (IASB )
MSFI za MSS
Meunarodni standard financijskog izvjetavanja za male i srednje subjekte (MSFI za MSS)
Meunarodni standard
financijskog izvjetavanja
za
male i srednje subjekte
(MSFI za MSS)
The International Financial Reporting Standard for Small and Medium-sized Entities is copyright of the IFRS
Foundation. In the event that the International Financial Reporting Standard for Small and Medium-sized
Entities has been amended to facilitate its adoption into national law this amendment will be clearly indicated in
the text of the International Financial Reporting Standard for Small and Medium-sized Entities.
The authoritative text of the International Financial Reporting Standard for Small and Medium-sized Entities and
other IASB publications is the text that is published by the IASB in the English language. Copies may be
obtained from the IFRS Foundation. Please address publication and copyright matters to:
IFRS Foundation Publications Department, 30 Cannon Street, London EC4M
Kingdom. Telephone: +44 (0)20 7246 6410 Fax: +44 (0)20 7246 6411 Web: www.ifrs.org
6XH,
United
The IFRS Foundation has waived the right to assert its copyright in the International Financial Reporting
Standard for Small and Medium-sized Entities in the territory of Bosnia and Herzegovina in the Bosnian and
Croatian languages only. The IFRS Foundation reserves all rights outside of the aforementioned territory.
Meunarodni standard
za
male i srednje subjekte
(MSFI za MSS)

Meunarodni standard financijskog izvjetavanja za male i srednje subjekte je autorsko pravo IFRS Fondacije. U
sluaju da je Meunarodni standard financijskog izvjetavanja za male i srednje subjekte izmijenjen i dopunjen kako bi
se olakalo njegovo usvajanje u nacionalni zakon takva izmjena i dopuna jasno e biti naznaena u tekstu
Meunarodnog standarda financijskog izvjetavanja za male i srednje subjekte.
Mjerodavan tekst Meunarodnog standarda financijskog izvjetavanja za male i srednje subjekte i drugih IASB
publikacija je onaj kojeg objavi IASB na engleskom jeziku. Primjerci se mogu pribaviti od IFRS Fondacije. Molimo,
sva pitanja vezana za publikacije i autorska prava uputite na:
IFRS Foundation Publications Department (Odjel za publikacije Zaklade IFRS), 30 Cannon Street, London EC4M
6XH, United Kingdom. Telefon: +44 (0)20 7246 6410 Fax: +44 (0)20 7246 6411 Web: www.ifrs.org
Fondacija IFRS odrie se prava na zahtijevanje svojih autorskih prava u Meunarodnom standardu financijskog
izvjetavanja za male i srednje subjekte na podruju Bosne i Hercegovine na bosanskom i hrvatskom jeziku samo.
IFRS Fondacija zadrava sva prava izvan ranije spomenutog podruja.
SADRAJ
ODJELJAK
1 MALI I SREDNJI SUBJEKTI
2 KONCEPTI I SVEOBUHVATNA NAELA
3 PREZENTIRANJE FINANCIJSKIH IZVJETAJA
4 IZVJETAJ O FINANCIJSKOM POLOAJU
5 IZVJETAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI I BILANCI USPJEHA
6 IZVJETAJ O PROMJENAMA U KAPITALU I IZVJETAJ O DOBITI I
1
2
9
13
16
18
ZADRANOJ DOBITI
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
IZVJETAJ O NOVANIM TOKOVIMA

BILJEKE UZ FINANCIJSKE IZVJETAJE
KONSOLIDIRANI I ODVOJENI FINANCIJSKI IZVJETAJI
RAUNOVODSTVENE POLITIKE, PROCJENE I POGREKE
OSNOVNI FINANCIJSKI INSTRUMENTI
PITANJA VEZANA ZA OSTALE FINANCIJSKE INSTRUMENTE
ZALIHE
ULAGANJA U PRIDRUENE SUBJEKTE
ULAGANJA U ZAJEDNIKE POTHVATE
ULAGANJE U NEKRETNINE
NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA
NEMATERIJALNA IMOVINA OSIM GOODWILLA
POSLOVNA SPAJANJA I GOODWILL
NAJMOVI
REZERVIRANJA, POTENCIJALNE OBVEZE I POTENCIJALNA IMOVINA
OBVEZE I KAPITAL
PRIHODI
DRAVNE POTPORE
TROKOVI POSUDBE
PLAANJE TEMELJENO NA DIONICAMA
UMANJENJE VRIJEDNOSTI IMOVINE
PRIMANJA ZAPOSLENIH
POREZ NA DOBIT
PREVOENJE STRANIH VALUTA
HIPERINFLACIJA
DOGAAJI NAKON IZVJETAJNOG RAZDOBLJA
OBJAVLJIVANJA POVEZANIH OSOBA
20
24
26
30
34
44
49
53
56
59
61
65
69
73
79
82
85
90
91
92
96
102
110
115
119
121
123
SPECIJALIZIRANE AKTIVNOSTI
PRELAZAK NA MSFI ZA MSS
RJENIK POJMOVA
126
129
132
Meunarodni standard financijskog izvjetavanja za male i srednje subjekte (MSFI za MSS) dati u Odjeljcima 1-35 i
Pojmovniku. Termini definirani u Pojmovniku su dati podebljanim slovima prvi put kada se pojavljuju u svakom
odjeljku. MSFI za MSS prati predgovor, upustvo za implementaciju, tabela izvora, ilustrativni financijski izvjetaji,
kontrolna lista prezentacije i objavljivanja, kao i osnove za zakljuivanje.
.
MSFI za MSS SRPANJ 2009.
Meunarodni standard financijskog

(MSFI) za male i srednje subjekte
izvjetavanja
Odjeljak 1
Mali i srednji subjekti
Namjeravani djelokrug ovog MSFI
1.1
Namjera je da MSFI za MSS koriste mali i srednji subjekti (MSS). U ovom odjeljku se opisuju obiljeja malih i
srednjih subjekata.
Opis malih i srednjih subjekata

1.2
1.3
Mali i srednji subjekti su subjekti koji:

(a)
nemaju javnu odgovornost, i
(b)
objavljuju financijske izvjetaje ope namjene za vanjske korisnike. Primjeri vanjskih korisnika
obuhvaaju vlasnike koji nisu ukljueni u upravljanje poslovanjem, postojee i potencijalne
vjerovnike, i agencije za kreditni rejting.
Subjekt ima javnu odgovornost ako:

(a)
se njegovim dunikim instrumentima ili instrumentima kapitala trguje na javnom tritu ili je u
procesu izdavanja takvih instrumenata za trgovinu na javnom tritu (domaoj ili inozemnoj burzi ili
neslubenoj burzi (OTC trite), ukljuujui i lokalna i regionalna trita), ili
(b)
dri sredstva u fiducijarnom svojstvu za iru grupu vanjskih strana kao jedan od svojih primarnih
poslova. Ovo je tipino sluaj sa bankama, kreditnim zadrugama, osiguravajuim drutvima,
brokerima/dilerima vrijednosnih papira, zajednikim ili uzajamnim fondovima i investicijskim
bankama.
1.4
Neki subjekti mogu drati sredstva u fiducijarnom svojstvu za iru grupu vanjskih strana zato to dre i
upravljaju financijskim sredstvima koje su im povjerili klijenti, kupci ili lanovi koji nisu ukljueni u upravljanje
subjektom. Meutim, ako oni to rade iz razloga sporednih za primarno poslovanje (to, primjerice, moe biti
sluaj sa turistikim agentima ili agentima za nekretnine, kolama, dobrotvornim organizacijama, zadrunim
poduzeima koja zahtijevaju nominalne lanarine i prodavateljima koji dobivaju predujmove prije isporuke robe
ili usluga, poput komunalnih poduzea), to ih ne ini odgovornim prema javnosti.
1.5
Ako subjekt koji ima javnu odgovornost koristi ovaj MSFI, njegovi financijski izvjetaji se ne trebaju opisivati
kao izvjetaji koji su sukladni MSFI za MSS ak i ako zakon ili propis u nadlenom zakonodavstvu dozvoljava
ili zahtijeva da subjekti koji imaju javnu odgovornost koriste ovaj MSFI.
1.6
Ovisnom subjektu iji matini subjekt koristi potpune MSFI, ili je dio konsolidirane grupe koja koristi
potpune MSFI, nije zabranjeno da koristi ovaj MSFI u vlastitim financijskim izvjetajima ako taj ovisni subjekt
sam po sebi nema javnu odgovornost. Ako se njegovi financijski izvjetaji opisuju kao izvjetaji sukladni s MSFI
za MSS, moraju se uskladiti sa svim odredbama ovog MSFI.
IASCF
Odjeljak 2
Koncepti i sveobuhvatna naela
Djelokrug ovog odjeljka
2.1
Ovaj odjeljak definira cilj financijskih izvjetaja malih i srednjih subjekata (MSS) i obiljeja koje informacije u
financijskim izvjetajima malih i srednjih subjekata ine korisnim. Takoer se definiraju koncepti i osnovna
naela koji su sadrani u temelju financijskih izvjetaja malih i srednjih subjekata.
Cilj financijskih izvjetaja malih i srednjih subjekata

2.2
Cilj financijskih izvjetaja malih i srednjih subjekata je osigurati informacije o financijskom poloaju,
uspjenosti i novanim tokovima subjekta koja je korisna za donoenje ekonomskih odluka irokog kruga
korisnika koji nisu u poloaju zahtijevati izvjetaje sastavljene tako da udovoljavaju njihovim potrebama za
posebnim informacijama.
2.3
Financijski izvjetaji prikazuju i rezultate kontrole uprave odgovornosti uprave za resurse koji su im povjereni.
Kvalitativna obiljeja informacija u financijskim izvjetajima

Razumljivost
2.4
Informacija prikazana u financijskim izvjetajima treba biti prezentirana na nain koji je ini razumljivom za
korisnike koji posjeduju razumno znanje o poslovnim i ekonomskim aktivnostima i raunovodstvu, kao i volju da
prouavaju informaciju s razumnom panjom. Meutim, potreba za razumljivou ne dozvoljava izostavljanje
znaajnih informacija na temelju toga to bi nekim korisnicima moglo biti previe teko da ih razumiju.
Relevantnost
2.5
Informacija prikazana u financijskim izvjetajima mora biti relevantna za potrebe donoenja odluka od strane
korisnika. Informacija je relevantna kada moe uticati na ekonomske odluke korisnika tako to im pomae da
procijene prole, sadanje ili budue dogaaje ili tako to potvruje ili ispravlja njihove prethodne procjene.
Znaajnost
2.6
Informacija je znaajna te stoga i relevantna ako bi njeno izostavljanje ili pogreno iskazivanje moglo
utjecati na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovu financijskih izvjetaja. Znaajnost ovisi od veliine
stavke ili greke procijenjene u odreenim okolnostima njenog izostavljanja ili pogrenog formuliranja.
Meutim, neprikladno je initi, ili ostavljati neispravljena, neznaajna odstupanja od MSFI za MSS kako bi se
postigla odreena prezentacija financijskog poloaja, financijske uspjenosti ili novanih tokova subjekta.
Pouzdanost
2.7
Informacija osigurana u financijskim izvjetajima mora biti pouzdana. Informacija je pouzdana kada u njoj
nema znaajnih greaka i predrasuda i kada vjerno predstavlja ono to treba predstavljati ili to bi se moglo
razumno oekivati da predstavlja. Financijski izvjetaji nisu bez predrasuda (odnosno, nisu neutralni) ako,
izborom ili prezentacijom informacija, postoji namjera utjecaja na donoenje odluke ili ocjene s ciljem postizanja
unaprijed odreenog rezultata ili ishoda.
Bit ispred forme
IASCF

2.8
Transakcije i drugi dogaaji i uvjeti trebaju biti raunovodstveno iskazani i prezentirani sukladno svojoj biti, a ne
samo na temelju njihovog pravnog oblika. Ovo poveava pouzdanost financijskih izvjetaja.
Opreznost
2.9
Neizvjesnosti koje neizbjeno okruuju mnoge dogaaje i okolnosti se prikazuju objavljivanjem njihove prirode i
stupnja, kao i koritenjem opreznosti pri sastavljanju financijskih izvjetaja. Opreznost znai ukljuivanje
odreenog stupnja opreza prilikom prosuivanja potrebnog za procjene koje zahtijevaju uvjeti neizvjesnosti, tako
da imovina ili prihodi nisu precijenjeni, a obveze ili trokovi nisu podcijenjeni. Meutim, primjena opreznosti ne
dozvoljava namjerno podcjenjivanje imovine ili prihoda, ili namjerno precjenjivanje obveza ili trokova.
Ukratko, opreznost ne dozvoljava predrasudu.
Potpunost
2.10
Da bi bila pouzdana, informacija u financijskim izvjetajima mora biti potpuna u okviru granica znaajnosti i
troka. Izostavljanje moe uzrokovati da informacija bude netona ili obmanjujua i, samim time, nepouzdana i
manjkava u smislu njene relevantnosti.
Usporedivost
2.11
Korisnici moraju biti u mogunosti usporediti financijske izvjetaje subjekata kroz vrijeme kako bi utvrdili
trendove po pitanju svog financijskog poloaja i uspjenosti. Korisnici, takoer, moraju biti u mogunosti
usporediti financijske izvjetaje razliitih subjekata kako bi procijenili njihov relativni financijski poloaj,
uspjenost i novane tokove. Zbog toga, mjerenje i objavljivanje financijskih uinaka slinih transakcija i drugih
dogaaja i uvjeta mora biti izvreno dosljedno u cijelom subjektu i tijekom vremena za isti subjekt, kao i na
dosljedan nain za razliite subjekte. Osim toga, korisnici moraju biti informirani o raunovodstvenim
politikama koritenim pri sastavljanju financijskih izvjetaja, kao i o svim promjenama tih politika i uincima
takvih promjena.
Pravovremenost
2.12
Da bi bila relevantna, financijska informacija mora biti u mogunosti da utjee na ekonomske odluke korisnika.
Pravovremenost obuhvaa pruanje informacija u vremenskom okviru za donoenje odluka. Ako postoji
neopravdano odgaanje u izvjetavanju, informacija moe izgubiti svoj znaaj. Uprava e moda morati uskladiti
relativne prednosti pravovremenog izvjetavanja i pruanja pouzdanih informacija. Za postizanje ravnotee
izmeu relevantnosti i pouzdanosti, najvanije je razmotriti kako na najbolji nain zadovoljiti potrebe korisnika
prilikom donoenja ekonomskih odluka.
Ravnotea izmeu koristi i trokova

2.13
Koristi koje se osiguraju od informacije trebaju biti vee od trokova osiguranja te informacije. Procjena koristi i
trokova je, u sutini, proces procjenjivanja. Nadalje, trokove ne moraju obvezno snositi oni korisnici koji
uivaju koristi, i esto koristi od informacija uiva irok krug vanjskih korisnika.
2.14
Informacija osigurana kroz financijsko izvjetavanje pomae dobavljaima kapitala da donose bolje odluke, to
rezultira efikasnijim funkcioniranjem trita kapitala i manjim trokovima kapitala za gospodarstvo u cjelini.
Pojedinani subjekti, takoer, uivaju koristi, ukljuujui bolji pristup tritima kapitala, povoljne uinke na
odnose sa javnou i, moda, niu cijenu pribavljanja kapitala. Koristi mogu, takoer, ukljuiti i bolje donoenje
odluka od strane uprave zato to se financijska informacija koja se koristi interno esto, bar djelomino, temelji
na informaciji pripremljenoj za svrhe financijskog izvjetavanja ope namjene.
Financijski poloaj
2.15
Financijski poloaj subjekta je odnos imovine, obveza i kapitala na odreeni datum i na nain prezentiran u
izvjetaju o financijskom poloaju. Definiraju se na sljedei nain:
IASCF
2.16
(a)
Imovina (sredstvo) je resurs koji subjekt kontrolira kao rezultat prolih dogaaja i od kojeg se oekuje
priljev buduih ekonomskih koristi u subjekt.
(b)
Obveza je sadanja obveza subjekta koja proizlazi iz prolih dogaaja, za ije izmirenje se oekuje da
e rezultirati odljevom resursa iz subjekta koji sadre ekonomske koristi.
(c)
Kapital je preostalo uee u imovini subjekta nakon to se odbiju sve njegove obveze.
Neke stavke koje zadovoljavaju definiciju imovine ili obveze se moda nee priznati kao imovina ili obveza u
izvjetaju o financijskom poloaju zato to ne zadovoljavaju kriterije za priznavanje iz toaka 2.27 2.32.
Naroito, oekivanje priljeva ili odljeva buduih ekonomskih koristi u ili iz subjekta mora biti dovoljno izvjesno
da bi zadovoljilo kriterij vjerojatnosti prije nego to se imovina ili obveze priznaju.
Imovina (sredstvo)
2.17
Budua ekonomska korist imovine je njezin potencijal da doprinosi, izravno ili neizravno, priljevu novca ili
novanih ekvivalenata u subjekt. Ti novani tokovi mogu proistei od koritenja imovine ili njenog otuenja.
2.18
Mnoga imovina, primjerice nekretnine, postrojenja i oprema, imaju fiziki oblik. Meutim, fiziki oblik nije
nuan za postojanje imovine. Neka imovina je nematerijalna.
2.19
Prilikom odreivanja postojanja imovine, pravo vlasnitva nije nuno. Na taj nain, primjerice, imovina koja se
dri pod najmom je imovina ukoliko subjekt kontrolira koristi za koje se oekuje da proistiu od te imovine.
Obveze
2.20
2.21
Osnovno obiljeje obveze je da subjekt ima sadanju obvezu da djeluje ili postupa na odreeni nain. Ta obveza
moe biti ili zakonska ili izvedena obveza. Zakonska obveza je zakonski provediva kao posljedica obvezujueg
ugovora ili odreenih propisa. Izvedena obveza je obveza koja proizlazi iz postupaka subjekta kada:
(a)
po ustanovljenom modelu prethodne prakse, objavljenim politikama ili dovoljno specifinoj sadanjoj
izjavi, subjekt ukazuje drugim stranama da e prihvatiti odreene odgovornosti, i
(b)
kao rezultat, subjekt je stvorio valjano oekivanje tih drugih strana da e ispuniti te odgovornosti.
Podmirenje sadanje obveze obino ukljuuje isplatu novca, prijenos druge imovine, pruanje usluga, zamjenu te
obveze nekom drugom obvezom, ili pretvaranje obveze u kapital. Obveza se, takoer, moe izmiriti na druge
naine, kao to su odricanje vjerovnika od svojih prava ili gubljenje prava vjerovnika.
Kapital
2.22
Kapital je ostatak priznate imovine subjekta nakon umanjenja za priznate obaveze. Moe se detaljnije klasificirati
u izvjetaju o financijskom poloaju. Primjerice, u korporacijskom subjektu, detaljnija klasifikacija moe
ukljuiti sredstva koja su uloili dioniari, zadranu dobit i dobitke ili gubitke koji se priznaju izravno u kapital.
Uspjenost
2.23
2.24
Uspjenost je odnos prihoda i rashoda subjekta tijekom obraunskog razdoblja. Ovaj MSFI dozvoljava
subjektima da prezentiraju uspjenost u jednom financijskom izvjetaju (izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti) ili u
dva financijska izvjetaja (bilanci uspjeha i izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti). Ukupna sveobuhvatna dobit i
dobit ili gubitak se esto koriste kao mjera uspjenosti ili kao temelj za druga mjerenja, kao to su povrat na
investicije ili zarada po dionici. Prihodi i rashodi se definiraju na sljedei nain:
(a)
Prihodi su poveanja ekonomskih koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku priljeva ili poveanja
imovine ili smanjenja obveza koji rezultiraju poveanjem kapitala, i to onog koji nije povezan sa
uplatama vlasnika kapitala.
(b)
Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku odljeva ili umanjenja
imovine ili nastanka obveza koje rezultiraju smanjenjem kapitala, i to onog koji nije povezan sa
raspodjelom vlasnicima kapitala.
Priznavanje prihoda i rashoda izravno proizlazi iz priznavanja i mjerenja imovine i obveza. Kriteriji za
priznavanje prihoda i rashoda se razmatraju u tokama 2.27 2.32.
Prihodi
IASCF

2.25
Definicija prihoda obuhvaa i prihode i dobitke.

(a)
Prihod nastaje u tijeku redovnih aktivnosti subjekta i za isti se koristi nekoliko razliitih naziva
ukljuujui prodaju, naknade, kamate, dividende, tantijeme i zakupnine.
(b)
Dobici su druge stavke koje zadovoljavaju definiciju prihoda, ali ne nastaju od redovnih poslovnih
aktivnosti subjekta. Kada se dobici priznaju u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, oni se obino
iskazuju posebno jer su saznanja o njima korisna za donoenje ekonomskih odluka.
Rashodi
2.26
Definicija rashoda obuhvaa gubitke, kao i one rashode koji nastaju od redovnih aktivnosti subjekta.
(a)
Rashodi koji nastaju od redovnih aktivnosti subjekta ukljuuju, primjerice, trokove za prodano, plaa i
amortizacije. Oni obino imaju oblik odljeva ili troenja imovine kao to su novac i novani
ekvivalenti, zalihe, nekretnine, postrojenja i oprema.
(b)
Gubici predstavljaju druge stavke koje zadovoljavaju definiciju rashoda i mogu nastati od redovnih
aktivnosti subjekta. Kada se gubici priznaju u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, oni se obino
iskazuju posebno, jer su saznanja o njima korisna za donoenje ekonomskih odluka.
Priznavanje imovine, obveza, prihoda i rashoda

2.27
2.28
Priznavanje je proces uvrtavanja u financijske izvjetaje stavke koja zadovoljava definiciju imovine, obveze,
prihoda ili rashoda i ispunjava sljedee kriterije:
(a)
vjerojatno je da e budue ekonomske koristi povezane sa tom stavkom pritjecati ili otjecati iz
subjekta; i
(b)
cijena ili vrijednost stavke se moe pouzdano izmjeriti.
Nemogunost priznavanja stavke koja zadovoljava ove kriterije se ne ispravlja objavljivanjem koritenih
raunovodstvenih politika ili napomena ili objanjenja.
Vjerojatnost budue ekonomske koristi

2.29
Koncept vjerojatnosti se koristi kao prvi kriterij za priznavanje da bi se ukazalo na stupanj neizvjesnosti da li e
budue ekonomske koristi povezane sa stavkom pritjecati ili otjecati iz subjekta. Procjene stupnja neizvjesnosti
povezane sa tijekom buduih ekonomskih koristi se vre na osnovu dokaza koji se odnose na uvijete na kraju
obraunskog razdoblja, raspoloive prilikom sastavljanja financijskih izvjetaja. Te procjene se vre pojedinano
za pojedinano znaajne stavke i grupno za veliki broj pojedinano beznaajnih stavki.
Pouzdanost mjerenja
2.30
Drugi kriterij za priznavanje neke stavke je da ima cijenu ili vrijednost koja se moe pouzdano izmjeriti. U
mnogim sluajevima, cijena ili vrijednost stavke su poznati. U drugim sluajevima se one moraju procijeniti.
Koritenje razumnih procjena je neophodan dio pripreme financijskih izvjetaja i ne umanjuje njihovu
pouzdanost. Kada se razumna procjena ne moe napraviti, stavka se ne priznaje u financijskim izvjetajima.
2.31
Stavka koja ne zadovoljava kriterije za priznavanje se kasnije moe kvalificirati za priznavanje kao rezultat
naknadnih okolnosti ili dogaaja.
2.32
Stavka koja ne zadovoljava kriterije za priznavanje moe ipak zahtijevati objavljivanje u biljekama ili u
objanjenjima ili u dodatnim pregledima. Ovo je primjereno kada je informacija o odreenoj stavki relevantna za
procjenu financijskog poloaja, uspjenosti i promjena u financijskom poloaju subjekta izvrenu od strane
korisnika financijskih izvjetaja.
Mjerenje imovine, obveza, prihoda i rashoda

2.33
Mjerenje je proces utvrivanja novanih iznosa po kojima subjekt mjeri imovinu, obveze, prihode i rashode u
financijskim izvjetajima. Mjerenje ukljuuje izbor osnove za mjerenje. Ovaj MSFI definira koju osnovu za
mjerenje subjekt treba koristiti za razliite vrste imovine, obveza, prihoda i rashoda.
2.34
Dvije uobiajene osnove za mjerenje su povijesni troak i fer vrijednost:
IASCF

(a)
Kod imovine, povijesni troak je plaeni iznos novca ili novanih ekvivalenata ili fer vrijednost
naknade dane za imovinu u vrijeme njezinog stjecanja. Kod obveza, povijesni troak je iznos
primitaka u novcu ili u novanim ekvivalentima ili fer vrijednost nenovanog sredstva primljenog u
razmjeni za obvezu u vrijeme kada je ona nastala ili, u nekim okolnostima (primjerice, porez), iznos u
novcu ili novanim ekvivalentima za koje se oekuje da budu plaeni radi izmirenja obveze u
normalnom tijeku poslovanja. Amortizirani povijesni troak je povijesni troak imovine ili obveze
uvean ili umanjen za onaj dio povijesnog troka koji je prethodno priznat kao prihod ili rashod.
(b)
Fer vrijednost je iznos za koji se imovina moe razmijeniti ili za koji se obveza moe izmiriti izmeu
poznatih, voljnih strana u okviru nezavisne transakcije.
Sveobuhvatna naela priznavanja i mjerenja

2.35
Zahtjevi za priznavanje i mjerenje imovine, obveza, prihoda i rashoda u ovom MSFI temeljeni su na
sveobuhvatnim naelima izvedenim iz IASB Okvira za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvjetaja i iz
potpunih MSFI. U nedostatku zahtjeva u ovom MSFI koji se izriito primjenjuje na transakciju, drugi dogaaj
ili uvjet, toka 10.4 definira smjernice za procjenjivanje i toka 10.5 utvruje hijerarhiju koju subjekt treba
slijediti pri odluivanju o odgovarajuoj raunovodstvenoj politici u odreenim okolnostima. Druga razina te
hijerarhije zahtijeva da subjekt razmotri definicije, kriterije za priznavanje i koncepte za mjerenje imovine,
obveza, prihoda i rashoda, kao i sveobuhvatna naela iznesena u ovom odjeljku.
Obraunska osnova
2.36
Subjekt svoje financijske izvjetaje, osim informacija o novanim tokovima, treba sastavljati uz primjenu
obraunske osnove raunovodstva. Prema obraunskoj osnovi, stavke se priznaju kao imovina, obveze, kapital,
prihodi i rashodi kada ispunjavaju definicije i kriterije priznavanja za tih stavki.
Priznavanje u financijskim izvjetajima

Imovina
2.37
Subjekt treba priznati imovnu u izvjetaju o financijskom poloaju kada je vjerojatno da e budue ekonomske
koristi pritjecati u subjekt i kada imovina ima cijenu ili vrijednost koja se moe pouzdano izmjeriti. Imovina se
ne priznaje u izvjetaju o financijskom poloaju kada su nastali izdaci za koje se smatra da je malo vjerojatno da
e rezultirati priljevom ekonomskih koristi u subjekt poslije tekueg izvjetajnog razdoblja. Umjesto toga, takva
transakcija rezultira priznavanjem rashoda u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti (ili u bilanci uspjeha, ako se
prezentira).
2.38
Subjekt ne treba priznati potencijalnu imovinu kao imovinu. Meutim, kada je priljev buduih ekonomskih
koristi u subjekt praktino izvjestan, onda sa njima povezana imovina nije potencijalna imovina i priznavanje iste
je prikladno.
Obveze
2.39
Subjekt treba priznati obvezu u izvjetaju o financijskom poloaju kada:

subjekt ima obvezu na kraju izvjetajnog razdoblja kao rezultat prolog dogaaja,
2.40
(a)
je vjerojatno da e se od subjekta zahtijevati da izvri prijenos imovine koja sadre ekonomske koristi
prilikom izmirenja, i
(b)
se iznos izmirenja moe pouzdano izmjeriti.
Potencijalna obveza je ili mogua, ali neizvjesna obveza ili sadanja obveza koja se ne priznaje jer ne ispunjava
jedan ili oba uvjeta (b) i (c) iz toke 2.39. Subjekt ne treba priznati potencijalnu obvezu kao obvezu, osim
potencijalnih obveza stjecatelja u poslovnom spajanju (vidjeti Odjeljak 19 Poslovna spajanja i goodwill).
Prihodi
IASCF

2.41
Priznavanje prihoda izravno proizlazi iz priznavanja i mjerenja imovine i obveza. Subjekt treba priznati prihod u
izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti (ili u bilanci uspjeha, ako se prezentira) kada doe do poveanja buduih
ekonomskih koristi povezanih sa uveanjem imovine ili umanjenjem obveza, a koja se mogu pouzdano izmjeriti.
Rashodi
2.42
Priznavanje rashoda izravno proizlazi iz priznavanja i mjerenja imovine i obveza. Subjekt treba priznati rashod u
izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti (ili u bilanci uspjeha, ako se prezentira) kada doe do smanjenja buduih
ekonomskih koristi povezanih sa smanjenjem imovine ili poveanjem obveza, a koja se mogu pouzdano
izmjeriti.
Ukupna sveobuhvatna dobit i dobit ili gubitak

2.43
Sveobuhvatna dobit je aritmetika razlika izmeu prihoda i rashoda. To nije poseban element financijskih
izvjetaja i za to nije potrebno posebno naelo priznavanja.
2.44
Dobit ili gubitak je aritmetika razlika izmeu prihoda i rashoda, ali ne i onih stavki prihoda i rashoda koje ovaj
MSFI klasificira kao stavke sveobuhvatne dobiti. To nije poseban element financijskih izvjetaja i za to nije
potrebno posebno naelo priznavanja.
2.45
Ovaj MSFI u izvjetaju o financijskom poloaju ne dozvoljava priznavanje stavki koje ne zadovoljavaju
definiciju imovine i obveza bez obzira na to da li su rezultat primjene pojma koji se obino naziva "naelo
uparivanja" za mjerenje dobiti ili gubitka.
Mjerenje prilikom poetnog priznavanja

2.46
Prilikom poetnog priznavanja, subjekt treba mjeriti imovinu i obveze po povijesnom troku, osim ukoliko ovaj
MSFI ne zahtijeva poetno mjerenje po nekoj drugoj osnovi kao to je fer vrijednost.
Naknadno mjerenje
Financijska imovina i financijske obveze
2.47
Subjekt mjeri osnovnu financijsku imovinu i osnovne financijske obveze, kako je definirano u Odjeljku 11
Osnovni financijski instrumenti, po amortiziranom troku umanjenom za umanjenje vrijednosti, osim ulaganja u
nekonvertibilne i preferencijalne dionice bez obveze ponovnog otkupa od strane izdavatelja i obine dionice bez
obveze ponovnog otkupa od strane izdavatelja, a kojima se javno trguje ili ija se fer vrijednost inae moe
pouzdano izmjeriti, koje se mjere po fer vrijednosti s promjenama u fer vrijednosti priznatim u dobiti ili gubitku.
2.48
Subjekt obino mjeri svu drugu financijsku imovinu i financijske obveze po fer vrijednosti, s promjenama fer
vrijednosti priznatim u dobiti ili gubitku, osim ukoliko ovaj MSFI ne zahtijeva ili ne dozvoljava mjerenje po
drugoj osnovi kao to je nabavna vrijednost ili amortizirani troak.
Nefinancijska imovina
2.49
Veina nefinancijskih imovine koju je subjekt na poetku priznaje po povijesnom troku, naknadno se mjeri po
drugim osnovama za mjerenje. Primjerice:
(a)
Subjekt mjeri nekretnine, postrojenja i opremu po amortiziranoj vrijednosti ili nadoknadivom iznosu,
ovisno to je nie,
(b)
Subjekt mjeri zalihe po nabavnoj vrijednosti ili prodajnoj cijeni umanjenoj za trokove dovrenja i
prodaje, ovisno to je nie,
(c)
Subjekt priznaje gubitak od umanjenja vrijednosti povezan sa nefinancijskom imovinom koja je u

upotrebi ili se dre za prodaju.
Cilj mjerenja imovine po ovim niim iznosima je osigurati da imovina nije izmjerena po iznosu veem od onog
koji subjekt oekuje povratiti prodajom ili koritenjem tog sredstva.
IASCF

2.50
Za sljedee vrste nefinancijske imovine, ovaj MSFI dozvoljava ili zahtijeva mjerenje po fer vrijednosti:
(a)
ulaganja u pridruene subjekte i zajednike pothvate koje subjekt mjeri po fer vrijednosti (vidjeti
toke 14.10 i 15.15),
(b)
ulaganja u nekretnine koje subjekt mjeri po fer vrijednosti (vidjeti toku 16.7),
(c)
poljoprivrednu imovinu (bioloka imovina i poljoprivredni proizvodi u trenutku etve) koje subjekt
mjeri po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene trokove prodaje (vidjeti toku 34.2).
Obveze osim financijskih obveza

2.51
Veina obveza koje nisu financijske obveze se mjere po najboljoj procjeni iznosa koji bi bio potreban za
izmirenje obveze na izvjetajni datum.
Prebijanje
2.52
Subjekt ne treba prebijati imovinu i obveze, ili prihode i rashode, osim ukoliko to ne zahtijeva ili dozvoljava ovaj
MSFI.
(a)
Mjerenje imovine u neto iznosu, odnosno umanjeno za ispravku vrijednosti primjerice, ispravka
vrijednosti zbog zastarjelosti zaliha i ispravka vrijednosti za nenaplativa potraivanja nije prebijanje.
(b)
Ako uobiajene poslovne aktivnosti subjekta ne obuhvaaju kupovinu i prodaju stalnog sredstva,
ukljuujui ulaganja i poslovnu imovinu, tada subjekt izvjetava o dobiti i gubitku poslije otuenja
takve imovine oduzimajui knjigovodstvenu vrijednost sredstva i povezanih trokova prodaje od
primitaka od otuenja.
IASCF
Odjeljak 3
Prezentiranje financijskih izvjetaja
3.1
Ovaj odjeljak objanjava fer prezentiranje financijskih izvjetaja, to zahtijeva sukladnost s MSFI za MSS i to
obuhvaa potpuni set financijskih izvjetaja.
Fer prezentiranje
3.2
Financijski izvjetaji trebaju istinito prezentirati financijski poloaj, uspjenost i novane tokove subjekta. Fer
prezentiranje zahtijeva vjerno prikazivanje uinaka transakcija, drugih dogaaja i uvjeta sukladno definicijama i
kriterijima za priznavanje imovine, obveza, prihoda i rashoda, iznesenim u Odjeljku 2 Koncepti i sveobuhvatna
naela.
(a)
Primjena MSFI za MSS, sa dodatnim objavljivanjem kada je neophodno, pretpostavlja da e rezultirati

financijskim izvjetajima kojima se postie fer prezentiranje financijskog poloaja, uspjenosti i
novanih tokova MSS.
(b)
Kao to je objanjeno u toki 1.5, primjena ovog MSFI od strane subjekta sa javnom odgovornou za
rezultat ne daje fer prezentiranje sukladno ovom MSFI.
Dodatna objavljivanja navedena pod (a) su neophodna kada je sukladnost sa posebnim zahtjevima u ovom MSFI
nedovoljna da korisnicima omogui razumijevanje uinaka odreenih transakcija, drugih dogaaja i uvjeta na
financijski poloaj i uspjenost subjekta.
Sukladnost sa MSFI za MSS

3.3
Subjekt, iji su financijski izvjetaji sukladni sa MSFI za MSS, u biljekama treba izriito i bezrezervno objaviti
izjavu o sukladnosti. Financijski izvjetaji nee biti opisani kao sukladni s MSFI za MSS osim ukoliko nisu
sukladni sa svim zahtjevima ovog MSFI.
3.4
U izuzetno rijetkim okolnostima kada uprava zakljuuje da bi sukladnost s ovim MSFI bila u tolikoj mjeri
obmanjujua da bi to bilo u suprotnosti s ciljem financijskih izvjetaja MSS iznesenom u Odjeljku 2, subjekt
treba odstupiti od tog zahtjeva na nain iznesen u toki 3.5, osim ukoliko relevantni regulatorni okvir ne
zabranjuje takvo odstupanje.
3.5
Kada subjekt odstupa od zahtjeva iz ovog MSFI sukladno s tokom 3.4, treba objaviti sljedee:
(a)
da je uprava zakljuila da financijski izvjetaji predstavljaju fer prikaz financijskog poloaja,

uspjenosti i novanih tokova subjekta,
(b)
da je osigurana sukladnost s MSFI za MSS, osim da se odstupilo od odreenog zahtjeva s ciljem

postizanja fer prezentiranja,
(c)
da je priroda odstupanja, ukljuujui i tretman koji bi se zahtijevao prema MSFI za MSS, razlog zbog
kojeg bi taj tretman u danim okolnostima bila u tolikoj mjeri obmanjujua da bi to bilo u suprotnosti s
ciljem financijskih izvjetaja iznesenim u Odjeljku 2, kao i usvojeni tretman.
3.6
Kada je subjekt u prethodnom razdoblju odstupio od zahtjeva ovog MSFI, i to odstupanje utjee na iznose
priznate u financijskim izvjetajima za tekue razdoblje, treba izvriti objavljivanja iznesena u toki 3.5 (c).
3.7
U izuzetno rijetkim okolnostima kada uprava zakljuuje da bi sukladnost sa zahtjevom ovog MSFI bila u tolikoj
mjeri obmanjujua da bi to bilo u suprotnosti s ciljem financijskih izvjetaja MSS iznesenom u Odjeljku 2, ali
relevantni regulatorni okvir zabranjuje odstupanje od zahtjeva, subjekt treba, u najveoj moguoj mjeri, umanjiti
uoene obmanjujue aspekte sukladnosti s tim zahtjevom objavljujui sljedee:
(a)
prirodu zahtjeva ovog MSFI i razlog zbog kojeg je uprava zakljuila da bi usuglaavanje s tim
zahtjevom u danim okolnostima bila u tolikoj mjeri obmanjujua da bi to bilo u suprotnosti s ciljem
financijskih izvjetaja iznesenom u Odjeljku 2,
IASCF

(b)
za svako prezentirano razdoblje, usklaivanja svih stavki u financijskim izvjetajima za koje je uprava
zakljuila da bi bile neophodne s ciljem postizanja fer prezentiranja.
Neogranienost vremena poslovanja

3.8
Pri sastavljanju financijskih izvjetaja, uprava subjekta koji koristi ovaj MSFI treba procijeniti sposobnost
subjekta da nastavi poslovati u neogranienom vremenskom razdoblju. Smatra se da subjekt ima neogranienost
vremena poslovanja, osim ukoliko uprava ne namjerava likvidirati subjekt ili prekinuti poslovanje, odnosno
nema realnu alternativu da postupi drugaije. Prilikom procjenjivanja da li je pretpostavka neogranienosti
vremena poslovanja odgovarajua, uprava uzima u obzir sve raspoloive informacije o budunosti, to je
najmanje, iako nije ogranieno na toliko, dvanaest mjeseci od krajnjeg izvjetajnog datuma.
3.9
Kada je uprava, prilikom procjenjivanja, svjesna znaajnih neizvjesnosti povezanih sa dogaajima ili uvjetima
koji dovode do znaajne sumnje na sposobnost subjekta da odri stalnost u poslovanju, subjekt treba objaviti te
neizvjesnosti. Kada subjekt financijske izvjetaje ne priprema sukladno s naelom neogranienosti vremena
poslovanja, on treba objaviti tu injenicu, zajedno s osnovom koja je koritena kod sastavljanja financijskih
izvjetaja i razlogom zbog kojeg se za subjekt smatra da nema neogranienost vremena poslovanja.
Uestalost izvjetavanja
3.10
Subjekt treba prezentirati potpuni set financijskih izvjetaja (ukljuujui usporedne informacije vidjeti toku
3.14) najmanje jednom godinje. Kada se krajnji datum izvjetajnog razdoblja subjekta mijenja i kada se
godinji financijski izvjetaji prezentiraju za razdoblje due ili krae od jedne godine, subjekt treba objaviti
sljedee:
(a)
tu injenicu,
(b)
razlog koritenja dueg ili kraeg razdoblja,
(c)
injenicu da usporedivi iznosi prezentirani u financijskim izvjetajima (ukljuujui i povezane

napomene) nisu u potpunosti usporedivi.
Dosljednost prezentiranja
3.11
3.12
3.13
Subjekt treba zadrati nain prezentiranja i klasifikacije stavki u financijskim izvjetajima iz jednog u drugo
razdoblje, osim ako:
(a)
je oigledno, nakon znaajne promjene u prirodi poslovanja subjekta ili pregleda njegovih financijskih
izvjetaja, da bi drugaije prezentiranje ili klasifikacija bila prikladnija, imajui u vidu kriterije za
izbor i primjenu raunovodstvenih politika u Odjeljku 10 Raunovodstvene politike, procjene i
pogreke, ili
(b)
ovaj MSFI ne zahtijeva izmjenu prezentiranja.
Kada je nain prezentiranja ili klasifikacije stavki u financijskim izvjetajima izmijenjen, subjekt treba
reklasificirati usporedne iznose, osim ukoliko je takva reklasifikacija neizvediva. Kada su usporedni iznosi
reklasificirani, subjekt treba objaviti sljedee:
(a)
prirodu reklasifikacije,
(b)
iznos svake stavke ili skupine stavki koje su reklasificirane,
(c)
razlog za reklasifikaciju.
Ako je neizvedivo reklasificirati usporedne iznose, subjekt treba objaviti zato reklasifikacija nije bila izvediva.
Usporedne informacije
3.14
Osim onda kada ovaj MSFI ne dozvoljava ili ne zahtijeva suprotno, subjekt treba objaviti usporedne informacije
iz prethodnog usporednog razdoblja za sve iznose prezentirane u financijskim izvjetajima tekueg razdoblja.
Subjekt treba ukljuiti usporedne informacije za narativne i opisne informacije onda kada je to relevantno za
razumijevanje financijskih izvjetaja tekueg razdoblja.
IASCF
10
Znaajnost i saimanje
3.15
Subjekt treba odvojeno prezentirati svaku znaajnu skupinu slinih stavki. Subjekt treba odvojeno prezentirati
stavke koje su razliite po prirodi ili funkciji osim ukoliko one nisu znaajne.
3.16
Izostavljanja ili pogrena iskazivanja stavki su znaajna ako bi, pojedinano ili zajedno, mogla utjecati na
ekonomske odluke korisnika donesene na temelju financijskih izvjetaja. Znaajnost ovisi od veliine i prirode
izostavljanja ili pogrenog iskazivanja procijenjenog u danim okolnostima. Veliina ili priroda stavke, odnosno
kombinacija to dvoje, bi mogli biti odluujui faktor.
Potpuni set financijskih izvjetaja

3.17
Potpuni set financijskih izvjetaja subjekta treba ukljuiti sve od sljedeeg:

(a)
izvjetaj o financijskom poloaju na izvjetajni datum,
(b)
neto od ovo dvoje:

(i)
jedan izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti za izvjetajno razdoblje koji prikazuje sve stavke
prihoda i rashoda priznate tijekom razdoblja ukljuujui one stavke priznate prilikom
odreivanja dobiti ili gubitka (to je podzbroj u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti) i stavke
ostale sveobuhvatne dobiti, ili
(ii)
odvojenu bilancu uspjeha i odvojeni izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti. Ukoliko subjekt

odabere da prezentira i bilancu uspjeha i izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvjetaj o
sveobuhvatnoj dobiti poinje sa dobiti ili gubitkom, a onda se prikazuju stavke ostale
sveobuhvatne dobiti,
(c)
izvjetaj o promjenama u kapitalu za izvjetajno razdoblje,
(d)
izvjetaj o novanim tokovima za izvjetajno razdoblje,
(e)
biljeke, koje ine kratak pregled znaajnih raunovodstvenih politika i druga objanjenja.
3.18
Ukoliko jedine promjene u kapitalu tijekom razdoblja za koji se financijski izvjetaji prezentiraju proizlaze iz
dobiti ili gubitka, isplate dividendi, ispravaka pogreaka iz prethodnog razdoblja i promjena raunovodstvene
politike, subjekt moe prezentirati jedan izvjetaj o dobiti i zadranoj dobiti umjesto izvjetaja o sveobuhvatnoj
dobiti i izvjetaja o promjenama u kapitalu (vidjeti toku 6.4).
3.19
Ukoliko subjekt nema stavke ostale sveobuhvatne dobiti ni za jedno od razdoblja za koja se financijski izvjetaji
prezentiraju, moe prezentirati samo bilancu uspjeha, ili moe prezentirati izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti u
kojem je posljednji redak nazvan dobit ili gubitak.
3.20
Iz razloga to toka 3.14 zahtijeva usporedne iznose iz prethodnog razdoblja za sve iznose prezentirane u
financijskim izvjetajima, potpuni set financijskih izvjetaja podrazumijeva da subjekt treba prezentirati,
najmanje, po dva od svakog zahtijevanog financijskog izvjetaja, kao i povezane biljeke.
3.21
U potpunom setu financijskih izvjetaja, subjekt svaki od financijskih izvjetaja treba prezentirati s jednakim
isticanjem.
3.22
Subjekt moe koristiti drugaije nazive financijskih izvjetaja od onih koji su koriteni u ovom MSFI sve dok oni
nisu obmanjujui.
Oznaavanje financijskih izvjetaja

3.23
Subjekt treba jasno oznaiti svaki od financijskih izvjetaja i biljeke i napraviti razliku izmeu njih i drugih
informacija u istom dokumentu. Osim toga, subjekt treba prikazati sljedee informacije, posebno ih istiui, i
ponoviti ih kada je to neophodno za razumijevanje prezentiranih informacija:
(a)
naziv subjekta koji objavljuje izvjetaje i svaku promjenu naziva od kraja prethodnog izvjetajnog
razdoblja,
(b)
da li se financijski izvjetaji odnose na pojedinani subjekt ili na grupu subjekata,
(c)
datum kraja izvjetajnog razdoblja i razdoblje za koji su financijski izvjetaji sastavljeni,
(d)
izvjetajnu valutu u kojoj su izraeni prezentirani podaci, kako je definirano u Odjeljku 30 Prevoenje
stranih valuta,
(e)
razinu zaokruivanja, ako je bilo, koritenu prilikom prezentiranja iznosa u financijskih izvjetajima.
IASCF
11

3.24
Subjekt u biljekama treba objaviti sljedee:

(a)
sjedite i pravni oblik subjekta, zemlju u kojoj je registriran i adresu sjedita (ili osnovnog mjesta
poslovanja, ukoliko je ono razliito od sjedita),
(b)
opis prirode poslovanja subjekta i njegovih osnovnih aktivnosti.
Prezentiranje informacija koje ovaj MSFI ne zahtijeva

3.25
Ovaj MSFI se ne bavi prezentiranjem informacija o segmentu, zaradama po dionici ili periodinim financijskim
izvjetajima malih ili srednjih subjekata. Subjekt koji vri takva objavljivanja treba opisati osnovu za sastavljanje
i prezentiranje tih informacija.
IASCF
12
Odjeljak 4
Izvjetaj o financijskom poloaju
4.1
Ovaj odjeljak odreuje koje informacije trebaju biti prezentirane u izvjetaju o financijskom poloaju i kako ih
prezentirati. Izvjetaj o financijskom poloaju (ponekad nazivan i bilanca stanja) prezentira imovinu, obveze i
kapital subjekta na odreeni datum kraj izvjetajnog razdoblja.
Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o financijskom poloaju

4.2
4.3
Minimalno, izvjetaj o financijskom poloaju treba obuhvatiti stavke koje prikazuju sljedee iznose:
(a)
novac i novane ekvivalente,
(b)
potraivanja od kupaca i druga potraivanja,
(c)
financijsku imovinu (ne ukljuujui iznose prikazane pod (a), (b), (j) i (k)),
(d)
zalihe,
(e)
nekretnine, postrojenja i opremu,
(f)
ulaganje u nekretnine vrednovane po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak,
(g)
nematerijalnu imovinu,
(h)
bioloku imovinu vrednovanu po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amortizaciju i

umanjenje vrijednosti,
(i)
bioloku imovinu vrednovanu po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak,
(j)
ulaganja u pridruene subjekte,
(k)
ulaganja u zajedniki kontrolirane subjekte,
(l)
obveze prema dobavljaima i ostale obveze,
(m)
financijske obveze (iskljuujui iznose prikazane pod (l) i (p)),
(n)
obveze i imovinu za tekui porez,
(o)
odgoene porezne obveze i odgoenu poreznu imovinu (ove stavke se uvijek trebaju klasificirati kao
dugotrajne),
(p)
rezerviranja,
(q)
manjinske (nekontrolirajue) interese, prikazane u okviru kapitala odvojeno od kapitala koji se

moe pripisati vlasnicima matice (matinog subjekta),
(r)
kapital koji se moe pripisati vlasnicima matinog subjekta.
Subjekt treba prezentirati u izvjetaju o financijskom poloaju dodatne stavke, zaglavlja i meuzbrojeve ako je
takvo prezentiranje znaajno za razumijevanje financijskog poloaja subjekta.
Razlikovanje kratkotrajno / dugotrajno (kratkorono / dugorono; tekue /

netekue)
4.4.
Subjekt u svom izvjetaju o financijskom poloaju treba prezentirati kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu, kao i
kratkorone i dugorone obveze, kao odvojene grupe sukladno s tokama 4.5 - 4.8, osim ukoliko prezentiranje
temeljeno na likvidnosti prua informaciju koja je pouzdana i relevantnija. Kada se primjenjuje ovaj izuzetak,
sva imovina i obveze trebaju biti prezentirani po redoslijedu likvidnosti (rastue ili opadajue).
Kratkotrajna imovina
IASCF
13

4.5
4.6
Subjekt imovinu treba klasificirati kao kratkotrajnu kada:

(a)
oekuje da e ta imovina biti realizirana, ili se namjerava prodati ili potroiti, tijekom uobiajenog
poslovnog ciklusa subjekta;
(b)
tu imovinu dri prvenstveno za potrebe trgovanja;
(c)
se oekuje da e ta imovina biti realizirana u roku od dvanaest mjeseci od izvjetajnog datuma; ili
(d)
je ta imovina novac ili novani ekvivalent, osim ako je ograniena njena razmjena ili koritenje za
podmirenje obveze najmanje dvanaest mjeseci od izvjetajnog datuma.
Subjekt svu ostalu imovinu treba klasificirati kao dugotrajnu. Kada nije mogue jasno utvrditi poslovni ciklus
subjekta, pretpostavlja se da je njegovo trajanje dvanaest mjeseci.
Kratkorone obveze
4.7
4.8
Subjekt obvezu treba klasificirati kao kratkoronu kada:

(a)
oekuje da e ta obveza biti podmirena tijekom uobiajenog poslovnog ciklusa subjekta;
(b)
tu obvezu dri prvenstveno za potrebe trgovanja;
(c)
ta obveza dospijeva za podmirenje u roku od dvanaest mjeseci od izvjetajnog datuma; ili
(d)
subjekt nema bezuvjetno pravo da odgodi podmirenje te obveze najmanje dvanaest mjeseci od
izvjetajnog datuma.
Subjekt sve ostale obveze treba klasificirati kao dugorone.
Redoslijed i format stavki u izvjetaju o financijskom poloaju

4.9
4.10
Ovaj MSFI ne propisuje redoslijed ili format po kojem stavke trebaju biti prezentirane. U toki 4.2 se
jednostavno navodi popis stavki koje su po prirodi ili funkciji dovoljno razliite da u izvjetaju o financijskom
poloaju zahtijevaju odvojeno prezentiranje. Tome treba dodati sljedee:
(a)
linijske stavke se ukljuuju kada je veliina, priroda ili funkcija stavke ili grupe slinih stavki takva da
je odvojeno prezentiranje znaajno za razumijevanju financijskog poloaja subjekta, i
(b)
koriteni nazivi i grupiranje stavki ili grupa slinih stavki po nekom redoslijedu mogu biti izmijenjeni u
skladu sa prirodom subjekta i njegovih transakcija kako bi se pruila informacija znaajna za
razumijevanje financijskog poloaja subjekta.
Prosuivanje o tome da li se dodatne stavke prezentiraju odvojeno je utemeljeno na procjeni svega od sljedeeg:
(a)
iznosa, prirode i likvidnosti imovine,
(b)
funkcije imovine u subjektu,
(c)
iznosa, prirode i vremena obveza.
Informacije koje trebaju biti prezentirane ili u izvjetaju o financijskom

poloaju ili u biljekama
4.11
Subjekt treba objaviti, ili u izvjetaju o financijskom poloaju ili u biljekama, daljnju ralambu skupno
prezentiranih linijskih stavki:
(a)
nekretnine, postrojenja i oprema po skupinama odgovarajuim za taj subjekt;
(b)
potraivanja od kupaca i druga potraivanja, odvojeno prikazujui iznose potraivanja od povezanih

osoba, iznose potraivanja od drugih osoba, kao i potraivanja po osnovu obraunanih, jo
nefakturiranih prihoda;
(c)
zalihe, odvojeno prikazujui iznose zaliha:

(i)
koje se dre za prodaju u uobiajenom toku poslovanja,
(ii)
koje su u procesu proizvodnje radi prodaje,
(iii)
koje su u obliku materijala ili sirovina i koje e biti potroene u procesu proizvodnje ili
pruanjem usluga.
IASCF
14
4.12
(d)
obveze prema dobavljaima i ostale obveze, odvojeno prikazujui iznose obveza prema dobavljaima i
povezanim stranama, kao i pasivnih vremenskih razgranienja;
(e)
rezerviranja za primanja zaposlenih i ostala rezerviranja;
(f)
stavke kapitala, kao to su uplaeni kapital, dionika premija, zadrana dobit i stavke dobitaka i
gubitaka koje se, kao to zahtijeva ovaj MSFI, priznaju u ostalu sveobuhvatnu dobit i prezentiraju
odvojeno u okviru kapitala.
Subjekt sa dionikim kapitalom treba, ili u izvjetaju o financijskom poloaju ili u biljekama, objaviti sljedee:
(a)
(b)
za svaku vrstu dionikog kapitala:

(i)
broj odobrenih dionica;
(ii)
broj izdanih i u cijelosti uplaenih dionica, kao i izdanih dionica koje nisu potpuno uplaene;
(iii)
nominalnu vrijednost dionice ili da dionice nemaju nominalnu vrijednost;
(iv)
usklaivanje broja dionica u opticaju na poetku i na kraju razdoblja;
(v)
prava, prioritete i ogranienja koja se odnose na tu vrstu dionica, ukljuujui ogranienja u

raspodjeli dividendi i isplati povrata kapitala;
(vi)
dionice subjekta koje dri taj subjekt ili njegova ovisna ili pridruena drutva; i
(vii)
dionice rezervirane za izdavanje po osnovu opcija i ugovora za podaju dionica, ukljuujui

uvjete i iznose.
opis svake stavke rezerve u okviru kapitala.
4.13
Subjekt bez dionikog kapitala, kao to su partnersko drutvo ili trust, treba objaviti informacije istovjetne onima
koje se zahtijevaju u toki 4.12 (a), prikazujui promjene tijekom razdoblja za svaku stavku kapitala, kao i prava,
prioritete i ogranienja koja se odnose na svaku kategoriju kapitala.
4.14
Ukoliko subjekt na izvjetajni datum ima obvezujui prodajni ugovor za znaajno otuenje imovine, ili grupe
imovine i obveza, treba objaviti sljedee informacije:
(a)
opis imovine ili skupine imovine i obveza,
(b)
opis injenica i okolnosti prodaje ili plan,
(c)
knjigovodstvenu vrijednost imovine ili, ako otuenje ukljuuje skupinu imovine i obveza,
knjigovodstvenu vrijednost te skupine imovine i obveza.
IASCF
15
Odjeljak 5
Izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti i Bilanca uspjeha
5.1
Ovaj odjeljak zahtijeva od subjekta da prezentira svoju ukupnu sveobuhvatnu dobit za razdoblje odnosno
svoju financijsku uspjenost za razdoblje u jednom ili u dva financijska izvjetaja. On propisuje koje
informacije trebaju biti prezentirane u tim izvjetajima i kako ih prezentirati.
Prezentiranje sveobuhvatne dobiti

5.2
5.3
Subjekt svoju ukupnu sveobuhvatnu dobit za razdoblje treba prezentirati:

(a)
u jednom izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, u kom sluaju se u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti

prezentiraju sve stavke prihoda i rashoda priznate u tom razdoblju, ili
(b)
u dva izvjetaja bilanci uspjeha i izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti u kom sluaju se u bilanci
uspjeha prezentiraju sve stavke prihoda i rashoda priznate u tom razdoblju izuzev onih koje su
priznate u sveobuhvatnoj dobiti izvan dobiti ili gubitka i na nain kako dozvoljava ili zahtijeva ovaj
MSFI.
Promjena sa pristupa temeljenog na jednom izvjetaju na pristup sa dva izvjetaja, ili obrnuto, je promjena
raunovodstvene politike na koju se primjenjuje Odjeljak 10 Raunovodstvene politike, procjene i pogreke.
Pristup utemeljen na jednom izvjetaju

5.4
5.5.
Kod pristupa utemeljenog na jednom izvjetaju, izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti treba ukljuiti sve stavke
prihoda i rashoda priznate u tom razdoblju, osim ako ovaj MSFI ne zahtijeva drugaije. Ovaj MSFI predvia
razliit tretman za sljedee okolnosti:
(a)
Uinci ispravaka pogreaka i promjena raunovodstvenih politika se prezentiraju kao retroaktivne

ispravka prethodnih razdoblja, a ne kao dio dobiti ili gubitka razdoblja u kojem su nastali (vidjeti
Odjeljak 10),
(b)
Tri vrste ostale sveobuhvatne dobiti se priznaju kao dio ukupne sveobuhvatne dobiti, izvan dobiti i
gubitka, onda kada nastanu:
(i)
neki dobici i gubici nastali prevoenjem financijskih izvjetaja inozemnog poslovanja

(vidjeti Odjeljak 30 Prevoenje stranih valuta),
(ii)
neki aktuarski dobici i gubici (vidjeti Odjeljak 28 Primanja zaposlenih),
(iii)
neke promjene u fer vrijednosti instrumenata zatite (vidjeti Odjeljak 12 Pitanja vezana za
ostale financijske instrumente).
Subjekt, minimalno, u izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti treba ukljuiti stavke koje prezentiraju sljedee iznose za
razdoblje:
(a)
prihode,
(b)
trokove financiranja,
(c)
udio u dobiti ili gubitku od ulaganja u pridruene subjekte (vidjeti Odjeljak 14 Ulaganja u pridruene
subjekte) i zajednike pothvate (vidjeti Odjeljak 15 Ulaganja u zajednike pothvate), obraunanih
koristei metodu udjela,
(d)
porezni rashod, iskljuujui porez rasporeen na stavke (e), (g) i (h) navedene ispod (vidjeti toku
29.27),
(e)
jedan iznos koji ini zbroj:

(i)
dobiti ili gubitka poslije oporezivanja od prekinutog poslovanja, i
(ii)
dobiti ili gubitka poslije oporezivanja priznatih mjerenjem po fer vrijednosti umanjenoj za
trokove prodaje ili poslije otuenja neto imovine koja ini prekinuti dio poslovanja,
IASCF
16
5.6
(f)
dobit ili gubitak (ukoliko subjekt nema stavke ostale sveobuhvatne dobiti, ova stavka ne mora biti
prezentirana),
(g)
sve stavke ostale sveobuhvatne dobiti (vidjeti toku 5.4. (b)) razvrstane po prirodi (iskljuujui iznose
pod (h)),
(h)
udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruenih subjekata i zajednikih pothvata, obraunan primjenom
metode udjela,
(i)
ukupnu sveobuhvatnu dobit (ukoliko subjekt nema stavke ostale sveobuhvatne dobiti, moe se koristiti
neki drugi naziv za ovu stavku, kao to su dobit ili gubitak).
Subjekt u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti za razdoblje treba odvojeno objaviti sljedee stavke koje se odnose
na rasporeivanje dobiti ili gubitka:
(a)
(b)
dobit ili gubitak razdoblja koji se moe pripisati:

(i)
manjinskim (nekontrolirajuim) interesima,
(ii)
vlasnicima matinog subjekta,
ukupna sveobuhvatna dobit razdoblja koja se moe pripisati:

(i)
manjinskim (nekontrolirajuim) interesima,
(ii)
vlasnicima matinog subjekta.
Pristup utemeljen na dva izvjetaja

5.7
Kod pristupa utemeljenog na dva izvjetaja, u bilanci uspjeha treba, minimalno, prikazati stavke koje prezentiraju
iznose iz toaka 5.5.(a) -5.5.(f) za to razdoblje, sa dobiti ili gubitkom kao posljednjom stavkom. Izvjetaj o
sveobuhvatnoj dobiti treba poeti sa dobiti ili gubitkom kao prvom stavkom i treba, minimalno, prikazati stavke
koje prezentiraju iznose u tokama 5.5.(g) - 5.5.(i) i toki 5.6. za to razdoblje.
Zahtjevi primjenljivi na oba pristupa

5.8
Prema ovom MSFI, uinci ispravaka pogreaka i promjena raunovodstvene politike se prezentiraju kao
retroaktivne ispravka prethodnih razdoblja, a ne kao dio dobiti ili gubitka razdoblja u kojem nastaju (vidjeti
Odjeljak 10).
5.9
Subjekt u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti (i bilanci uspjeha, ako se prezentira) treba prezentirati dodatne
stavke, zbrojeve i meuzbrojeve, kada je takvo prezentiranje znaajno za razumijevanje financijske uspjenosti
subjekta.
5.10
Subjekt ne treba prezentirati ili opisivati svaku stavku prihoda i rashoda kao "izvanredne stavke" u izvjetaju o
sveobuhvatnoj dobiti (ili u bilanci uspjeha, ako se prezentira) ili u biljekama.
Analiza rashoda
5.11
Subjekt treba prezentirati analizu rashoda koristei klasifikaciju koje se temelji na prirodi ili na funkciji rashoda u
okviru subjekta, koja god prua informaciju koja je pouzdana i relevantnija.
Analiza po prirodi rashoda
(a)
Kod ove metode klasifikacije, rashodi se u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti grupiraju prema njihovoj
prirodi (primjerice, amortizacija, nabava materijala, trokovi prijevoza, primanja zaposlenih i trokovi
oglaavanja) i ne vri se njihovo rasporeivanje izmeu razliitih funkcija u okviru subjekta.
Analiza po funkciji rashoda

(b)
Kod ove metode klasifikacije, rashodi se ralanjuju prema njihovoj funkciji kao dio trokova za
prodano ili, primjerice, trokova distribucije ili administrativnih aktivnosti. Minimalno, subjekt po
ovoj metodi odvojeno objavljuje svoje trokove za prodano od ostalih rashoda.
IASCF
17
Odjeljak 6
Izvjetaj o promjenama u kapitalu i Izvjetaj o dobiti i zadranoj dobiti
6.1
Ovaj odjeljak postavlja zahtjeve za prezentiranje promjena u kapitalu subjekta za neko razdoblje, ili kroz
izvjetaj o promjenama u kapitalu ili, ako su ispunjeni odreeni uvjeti i ako subjekt to odabere, kroz izvjetaj
o dobiti i zadranoj dobiti.
Izvjetaj o promjenama u kapitalu

Svrha
6.2
Izvjetaj o promjenama u kapitalu prezentira dobit ili gubitak subjekta za izvjetajno razdoblje, stavke prihoda i
rashoda priznate u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti razdoblja, uinke promjena raunovodstvenih politika i
ispravaka pogreaka priznatih za to razdoblje, iznose ulaganja, kao i iznose dividendi i drugih raspodjela,
ulagaima kapitala tijekom razdoblja.
Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o promjenama u

kapitalu
6.3
Subjekt treba prezentirati izvjetaj o promjenama u kapitalu koji prikazuje sljedee:

(a)
ukupnu sveobuhvatnu dobit razdoblja, odvojeno iskazujui ukupne iznose koji se mogu pripisati
vlasnicima matinog subjekta i manjinskim (nekontrolirajuim) interesima;
(b)
za svaku stavku kapitala, uinke retroaktivne primjene ili retroaktivnog prepravljanja priznate sukladno
Odjeljku 10 Raunovodstvene politike, procjene i pogreke;
(c)
za svaku stavku kapitala, usklaivanje knjigovodstvene vrijednosti na poetku i na kraju razdoblja,

odvojeno objavljujui promjene koje nastaju kao rezultat:
(i)
dobiti ili gubitka,
(ii)
svake stavke ostale sveobuhvatne dobiti,
(iii)
iznose ulaganja vlasnika, kao i dividende i raspodjele vlasnicima, odvojeno iskazujui

izdavanja dionica, transakcije sa dravnim dionicama, dividende i ostale raspodjele
vlasnicima, te promjene vlasnikih udjela u ovisnim subjektima koje ne dovode do gubitka
kontrole.
Izvjetaj o dobiti i zadranoj dobiti

Svrha
6.4
Izvjetaj o dobiti i zadranoj dobiti prezentira dobit ili gubitak subjekta i promjene u zadranoj dobiti
izvjetajnog razdoblja. Toka 3.18 dozvoljava subjektu da izvjetaj o dobiti i zadranoj dobiti prezentira umjesto
izvjetaja o sveobuhvatnoj dobiti i izvjetaja o promjenama u kapitalu, ako su jedine promjene u kapitalu
subjekta tijekom razdoblja za koje se financijski izvjetaji prezentiraju nastale iz dobiti ili gubitka, isplate
dividendi, ispravaka pogreaka iz prethodnog razdoblja, kao i promjena raunovodstvene politike.
Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o dobiti i zadranoj

dobiti
IASCF
18

6.5
Subjekt u izvjetaju o dobiti i zadranoj dobiti treba prezentirati sljedee stavke, kao dodatak stavkama koje su
zahtijevane u Odjeljku 5 Izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti i Bilanca uspjeha:
(a)
zadranu dobit na poetku izvjetajnog razdoblja,
(b)
objavljene i isplaene ili isplative dividende tijekom razdoblja,
(c)
prepravljanja zadrane dobiti za ispravka pogreaka prethodnih razdoblja,
(d)
prepravljanja zadrane dobiti za promjene raunovodstvene politike,
(e)
zadranu dobit na kraju izvjetajnog razdoblja.
IASCF
19
Odjeljak 7
Izvjetaj o novanim tokovima
7.1
Ovaj odjeljak odreuje informacije koje se trebaju prezentirati u izvjetaju o novanim tokovima i nain na koji
ih treba prezentirati. Izvjetaj o novanim tokovima prua informaciju o promjenama u novcu i novanim
ekvivalentima subjekta tijekom izvjetajnog razdoblja, odvojeno prikazujui promjene iz poslovnih,
ulagateljskih i financijskih aktivnosti.
Novani ekvivalenti
7.2
Novani ekvivalenti su kratkorona, visoko likvidna ulaganja koja se dre radi izmirivanja kratkoronih
novanih obveza, a ne radi ulaganja ili drugih namjena. Prema tome, ulaganje se obino tretira kao novani
ekvivalent samo onda kada ima kratak rok dospijea, recimo tri mjeseca ili krae od dana stjecanja. Dozvoljena
prekoraenja po bankovnim raunima se obino smatraju financijskim aktivnostima slinim uzimanju zajmova.
Meutim, ukoliko su naplativa po vienju i predstavljaju sastavni dio upravljanja novcem subjekta, dozvoljena
prekoraenja po bankovnim raunima su komponenta novca i novanih ekvivalenata.
Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o novanim tokovima

7.3
Subjekt treba prezentirati izvjetaj o novanim tokovima kojim se prikazuju novani tokovi za izvjetajno
razdoblje, klasificirano po poslovnim, ulagateljskim i financijskim aktivnostima.
Poslovne aktivnosti
7.4
Poslovne aktivnosti su osnovne aktivnosti subjekta kojima se ostvaruju prihodi. Prema tome, novani tokovi iz
poslovnih aktivnosti su obino rezultat transakcija i drugih dogaaja i uvjeta koji se ukljuuju u odreivanje
dobiti ili gubitka. Primjeri novanih tokova od poslovnih aktivnosti su:
(a)
novani primici od prodaje dobara i pruanja usluga,
(b)
novani primici od tantijema, naknada, provizija i drugih prihoda,
(c)
novane isplate dobavljaima za robe i usluge,
(d)
novane isplate zaposlenima i za raun zaposlenih,
(e)
novane isplate ili povrat poreza, osim kada se mogu identificirati kao financijske ili ulagateljske
aktivnosti,
(f)
novani primici i isplate od ulaganja, zajmova i drugih ugovora koji se dre za potrebe preprodaje ili
trgovanja, slini zalihama steenim namjenski za preprodaju.
Neke transakcije, kao to je prodaja postrojenja od strane proizvoakog subjekta, mogu dovesti do nastanka
dobitka ili gubitka koji se ukljuuje u neto dobit ili gubitak. Meutim, novani tokovi povezani s takvim
transakcijama su novani tokovi od ulagateljskih aktivnosti.
Ulagateljske aktivnosti
7.5
Ulagateljske aktivnosti su stjecanje ili otuenje dugotrajne imovine i druga ulaganja koja nisu ukljuena u
novane ekvivalente. Primjeri novanih tokova koji nastaju od ulagateljskih aktivnosti su:
(a)
novane isplate za stjecanje nekretnina, postrojenja i opreme (ukljuujui i samostalno izgraene

nekretnine, postrojenja i opremu), nematerijalne imovine i druge dugotrajne imovine,
(b)
novani primici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne i druge dugotrajne imovine,
IASCF
20

(c)
novane isplate za stjecanje vlasnikih ili dunikih instrumenata drugih subjekata i udjela u
zajednikim pothvatima (osim isplata za one instrumente koji se smatraju novanim ekvivalentima ili
se dre za preprodaju ili trgovanje),
(d)
novani primici od prodaje vlasnikih ili dunikih instrumenata drugih subjekata i udjela u
zajednikim pothvatima (osim primitaka za one instrumente koji se smatraju novanim ekvivalentima
ili se dre za trgovanje ili preprodaju),
(e)
novani predujmovi i zajmovi dani drugim osobama,
(f)
novani primici od povrata predujmova i zajmova danih drugim osobama,
(g)
novane isplate za futures ugovore, forward ugovore, opcije i swap ugovore, osim kada se ovi ugovori
dre za preprodaju ili trgovanje, ili isplate koje se klasificiraju kao financijske aktivnosti,
(h)
novani primici od futures ugovora, forward ugovora, opcija i swap ugovora, osim kada se ovi ugovori
dre za preprodaju ili trgovanje, ili primici koji se klasificiraju kao financijske aktivnosti.
Kada se ugovor raunovodstveno obuhvaa kao zatita (pogledati Odjeljak 12 Pitanja vezana za ostale
financijske instrumente), subjekt treba klasificirati novane tokove na isti nain kao i novane tokove stavki koje
su predmet zatite.
Financijske aktivnosti
7.6
Financijske aktivnosti su aktivnosti koje rezultiraju u promjenama veliine i strukture uloenog kapitala i uzetih
zajmova subjekta. Primjeri novanih tokova nastalih od financijskih aktivnosti su:
(a)
novani primici od izdavanja dionica ili drugih vlasnikih instrumenata,
(b)
novane isplate vlasnicima radi stjecanja ili otkupa dionica subjekta,
(c)
novani primici od izdavanja zadunica, zajmova, mjenica, obveznica, hipoteka i drugih kratkoronih ili
dugoronih pozajmljivanja,
(d)
novane otplate pozajmljenih iznosa,
(e)
novane isplate najmoprimca za umanjenje neizmirene obveze po osnovu financijskog najma.
Izvjetavanje o novanim tokovima od poslovnih aktivnosti

7.7.
Subjekt novane tokove od poslovnih aktivnosti treba prezentirati koristei:

(a)
neizravnu metodu, kojom se dobit ili gubitak usklauju za uinke nenovanih transakcija, bilo kakvih
rezerviranja ili obraunskih iznosa prolih ili buduih novanih primitaka ili isplata od poslovnih
aktivnosti, kao i stavki prihoda ili rashoda povezanih s ulagateljskim ili financijskim novanim
tokovima, ili
(b)
izravnu metodu, kojom se objavljuju osnovne skupine bruto novanih primitaka i bruto novanih
isplata.
Neizravna metoda
7.8
Kod neizravne metode, neto novani tokovi od poslovnih aktivnosti odreuju se usklaivanjem dobiti ili gubitka
za uinke:
(a)
promjene stanja zaliha i potraivanja i obveza iz poslovanja tijekom razdoblja,
(b)
nenovanih stavki kao to su amortizacija, rezerviranja, odgoeni porez, obraunani prihodi

(rashodi) koji jo uvijek nisu naplaeni (plaeni) u novcu, nerealizirane pozitivne i negativne teajne
razlike, nerasporeena dobit povezanih subjekata i manjinskog (nekontrolirajueg) interesa.
(c)
svih ostalih stavki za koje se novani uinci odnose na ulaganje i financiranje.
Izravna metoda
7.9
Kod izravne metode, neto novani tokovi od poslovnih aktivnosti se prezentiraju objavljivanjem informacija o
osnovnim skupinama bruto novanih primitaka i bruto novanih isplata. Takve informacije se mogu dobiti:
(a)
iz raunovodstvenih evidencija subjekta; ili
IASCF
21

(b)
usklaivanjem prihoda od prodaje, trokova prodaje i drugih stavki izvjetaja o sveobuhvatnoj dobiti (ili
rauna dobiti i gubitka, ako se prezentira) za:
(i)
promjene stanja zaliha i potraivanja i obveza iz poslovanja tijekom razdoblja,
(ii)
druge nenovane stavke, i
(iii)
ostale stavke iji su novani uinci ulagateljski i financijski novani tokovi.
Izvjetavanje o novanim tokovima od ulagateljskih i financijskih aktivnosti

7.10
Subjekt treba odvojeno prezentirati osnovne skupine bruto novanih primitaka i bruto novanih isplata nastalih
od ulagateljskih i financijskih aktivnosti. Ukupni novani tokovi nastali od stjecanja i otuenja ovisnih subjekata
ili drugih poslovnih jedinica trebaju biti prezentirani odvojeno i klasificirani kao ulagateljske aktivnosti.
Novani tokovi u stranoj valuti

7.11
Subjekt novane tokove nastale od transakcija u stranoj valuti treba evidentirati u funkcionalnoj valuti,
primjenjujui na iznos u stranoj valuti teaj koji izmeu funkcionalne i strane valute vrijedi na dan novanog
toka.
7.12
Subjekt novane tokove ovisnog subjekta u inozemstvu treba preraunati po teaju koji izmeu funkcionalne
valute subjekta i strane valute vrijedi na dan novanog toka.
7.13
Nerealizirani dobici i gubici nastali uslijed promjena u teaju strane valute nisu novani tokovi. Meutim, da bi
se uskladili novac i novani tokovi na poetku i na kraju razdoblja, uinci promjene teaja na novac i novane
ekvivalente koji se dre ili dospijevaju u stranoj valuti moraju biti prezentirani u izvjetaju o novanim tokovima.
Prema tome, subjekt treba ponovo izmjeriti novac i novane tokove koji se dre tijekom izvjetajnog razdoblja
(kao to su iznosi strane valute u blagajni i na deviznim bankovnim raunima) po teaju koji vrijedi na kraju
razdoblja. Subjekt proistekle nerealizirane dobitke i gubitke treba prezentirati odvojeno od novanih tokova od
poslovnih, ulagateljskih i financijskih aktivnosti.
Kamate i dividende
7.14
Subjekt novane tokove od primljenih i isplaenih kamata i dividendi treba prezentirati odvojeno. Subjekt
novane tokove treba iz razdoblja u razdoblje dosljedno klasificirati kao poslovne, ulagateljske i financijske
aktivnosti.
7.15
Subjekt plaene kamate i primljene kamate i dividende moe klasificirati kao novane tokove od poslovnih
aktivnosti zato to su ukljueni u dobit ili gubitak. Alternativno, subjekt isplaene kamate i primljene kamate i
dividende moe klasificirati kao novane tokove od financijskih i ulagateljskih aktivnosti, s obzirom na to da se
radi o trokovima pribavljanja financijskih resursa ili povratima od ulaganja.
7.16
Subjekt isplaene dividende moe klasificirati kao novane tokove od financijskih aktivnosti zbog toga to su to
trokovi pribavljanja financijskih resursa. Alternativno, subjekt isplaene dividende moe klasificirati kao dio
novanih tokova od poslovnih aktivnosti zato to se isplauju iz novanih tokova od poslovnih aktivnosti.
Porez na dobit
7.17
Subjekt novane tokove nastale od poreza treba prezentirati odvojeno i klasificirati ih kao novane tokove od
poslovnih aktivnosti, osim kada se mogu posebno vezati uz ulagateljske i financijske aktivnosti. Kada se novani
tokovi od poreza rasporeuju na vie od jedne skupine aktivnosti, subjekt treba objaviti ukupan iznos plaenih
poreza.
Nenovane transakcije
7.18
Subjekt iz izvjetaja o novanim tokovima treba iskljuiti ulagateljske i financijske transakcije koje ne
zahtijevaju upotrebu novca i novanih ekvivalenata. Subjekt takve transakcije treba objaviti negdje drugo u
financijskim izvjetajima na nain koji prua sve relevantne informacije o tim ulagateljskim i financijskim
aktivnostima.
IASCF
22

7.19
Mnoge ulagateljske i financijske aktivnosti nemaju izravan utjecaj na tekue novane tokove iako utiu na
strukturu kapitala i imovine subjekta. Izostavljanje nenovanih transakcija iz izvjetaja o novanim tokovima je u
skladu s ciljem izvjetaja o novanim tokovima zato to ove stavke ne obuhvaaju novane tokove tekueg
razdoblja. Primjeri nenovanih transakcija su:
(a)
stjecanje imovine ili izravnim preuzimanjem povezane obveze ili putem financijskog najma,
(b)
stjecanje subjekta putem emisije kapitala,
(c)
konverzija duga u kapital.
Komponente novca i novanih ekvivalenata

7.20
Subjekt u izvjetaju o novanim tokovima treba prezentirati komponente novca i novanih ekvivalenata, kao i
uskladiti prezentirane iznose sa odgovarajuim stavkama u izvjetaju o financijskom poloaju. Meutim, od
subjekta se ne zahtijeva da prezentira ovo usklaivanje ako je iznos novca i novanih ekvivalenata, prezentiran u
izvjetaju o novanim tokovima, istovjetan iznosu koji je slino opisan u izvjetaju o financijskom poloaju.
Ostala objavljivanja
7.21
Subjekt treba objaviti, zajedno sa komentarom uprave, iznose znaajnih stanja novca i novanih ekvivalenata
koje dri, a koja mu nisu na raspolaganju za koritenje. Novac i novani ekvivalenti koje dri subjekt moda nisu
na raspolaganju subjektu zbog, izmeu ostalog, deviznih kontrola ili pravnih ogranienja.
IASCF
23
Odjeljak 8
Biljeke uz financijske izvjetaje
8.1
Ovaj odjeljak definira naela na kojim se temelje informacije koje se trebaju prezentirati u biljekama uz
financijske izvjetaje i nain na koji ih treba prezentirati. Biljeke sadre informacije koje su dodatak onim to su
prezentirane u izvjetaju o financijskom poloaju, izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, bilanci uspjeha (ako se
prezentira), kombiniranom izvjetaju o dobiti i zadranoj dobiti (ako se prezentira), izvjetaju o promjenama
u kapitalu i izvjetaju o novanim tokovima. Biljeke pruaju narativne opise ili ralanjivanje stavki
prezentiranih u tim izvjetajima, kao i informacije o stavkama koje nisu kvalificirane za priznavanje u tim
izvjetajima. Kao dodatak zahtjevima ovog odjeljka, skoro svi drugi odjeljci ovog MSFI zahtijevaju objavljivanja
koja se uobiajeno prezentiraju u biljekama.
Struktura biljeki
8.2
Biljeke trebaju:
(a)
prezentirati informacije o osnovu za sastavljanje financijskih

raunovodstvenim politikama, sukladno tokama 8.5 - 8.7;
izvjetaja
koritenim
(b)
objaviti informacije koje zahtijeva ovaj MSFI, a koje nisu prezentirane drugdje u financijskim
izvjetajima; i
(c)
pruiti informacije koje nisu prezentirane drugdje u financijskim izvjetajima, ali su znaajne za
razumijevanje bilo kojeg od njih.
8.3
Subjekt biljeke treba, koliko god je mogue, prezentirati na sustavan nain. Subjekt treba izvriti meusobna
upuivanja izmeu svake stavke u financijskim izvjetajima i sa njima povezanih informacija u biljekama.
8.4
Subjekt obino prezentira biljeke sljedeim redoslijedom:

(a)
izjava da su financijski izvjetaji sastavljeni u skladu s MSFI za MSS (vidjeti toku 3.3);
(b)
saetak znaajnih raunovodstvenih politika koje su primijenjene (vidjeti toku 8.5);
(c)
dodatne informacije za stavke prezentirane u financijskim izvjetajima, redoslijedom po kojem su svaki

izvjetaj i svaka stavka prezentirani; i
(d)
sva druga objavljivanja.
Objavljivanja raunovodstvenih politika

8.5
Subjekt treba objaviti sljedee u saetku znaajnih raunovodstvenih politika:

(a)
osnovu (ili osnove) za mjerenje koritene prilikom sastavljanja financijskih izvjetaja;
(b)
druge koritene raunovodstvene politike koje su relevantne za razumijevanje financijskih izvjetaja.
Informacije o prosudbama
8.6
Subjekt u saetku znaajnih raunovodstvenih politika ili u ostalim biljekama treba objaviti prosudbe, osim onih
koje ukljuuju konkretne procjene (vidjeti toku 8.7) koje je uprava napravila u procesu primjene
raunovodstvenih politika subjekta i koje imaju najznaajniji uinak na iznose priznate u financijskim
izvjetajima.
Informacije o kljunim izvorima neizvjesnosti kod konkretnih procjena
IASCF
24

8.7
Subjekt u biljekama treba objaviti informacije o kljunim pretpostavkama koje se tiu budunosti, kao i o
ostalim kljunim izvorima neizvjesnosti kod kljunih procjena na izvjetajni datum, a koje nose znaajan rizik
uzrokovanja znaajnih prilagoavanja knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obveza tijekom naredne financijske
godine. Imajui u vidu imovinu i obveze, biljeke obuhvaaju detalje o:
(a)
njihovoj prirodi,
(b)
njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti na kraju izvjetajnog razdoblja.
IASCF
25
Odjeljak 9
Konsolidirani i odvojeni financijski izvjetaji
9.1
Ovaj odjeljak definira okolnosti u kojima subjekt prezentira konsolidirane financijske izvjetaje i postupke za
sastavljanje ovih izvjetaja. On, takoer, ukljuuje uputstvo za odvojene financijske izvjetaje i kombinirane
financijske izvjetaje.
Zahtjev za prezentiranjem konsolidiranih financijskih izvjetaja

9.2
Osim kada je to dozvoljeno ili zahtijevano tokom 9.3, matini subjekt treba prezentirati konsolidirane
financijske izvjetaje u kojima konsolidira svoja ulaganja u ovisne subjekte, a sukladno ovom MSFI.
Konsolidirani financijski izvjetaji trebaju obuhvatiti sve ovisne subjekte matinog subjekta.
9.3
Matini subjekt ne treba prezentirati konsolidirane financijske izvjetaje ako:

(a)
(b)
su ispunjena oba sljedea uvjeta:

(i)
matini subjekt je i sam ovisni subjekt, i
(ii)
njegov krajnji matini subjekt (ili bilo koji matini subjekt izmeu njih) sastavlja
konsolidirane financijske izvjetaje ope namjene koji su sukladni potpunim MSFI ili s
ovim MSFI; ili
nema ovisne subjekte osim onih koji su steeni s namjerom prodaje ili otuenja u roku od jedne godine.
Matini subjekt takav ovisni subjekt treba raunovodstveno iskazati:
(i)
po fer vrijednosti uz promjene fer vrijednosti priznate u dobiti ili gubitku, ukoliko se fer
vrijednost udjela moe pouzdano izmjeriti, i
(ii)
u drugim sluajevima, po troku umanjenom za umanjenje vrijednosti (vidjeti toku 11.14 (c)).
9.4
Ovisni subjekt je subjekt koji je pod kontrolom matinog subjekta. Kontrola je mo upravljanja financijskim i
poslovnim politikama subjekta na nain kojim bi se stekle koristi od njegovih aktivnosti. Ukoliko je subjekt
osnovao subjekt posebne namjene (SPN) radi ostvarivanja ogranienih i dobro definiranih ciljeva, on treba
konsolidirati SPN kada bit odnosa upuuje da je SPN pod kontrolom tog subjekta (vidjeti toke od 9.10-9.12).
9.5
Pretpostavlja se da kontrola postoji kada matini subjekt posjeduje, izravno ili neizravno preko ovisnih subjekata,
vie od polovice glasake moi u okviru subjekta. Ova pretpostavka se moe prevladati u izuzetnim okolnostima
ukoliko se moe jasno dokazati da takvo vlasnitvo ne daje kontrolu. Kontrola, takoer, postoji kada matini
subjekt posjeduje polovicu ili manje glasake moi u subjektu, ali ima:
(a)
mo nad vie od polovice glasake moi temeljem sporazuma sa drugim ulagaima;
(b)
mo upravljanja financijskim i poslovnim politikama subjekta po statutu ili sporazumu;
(c)
mo imenovanja ili smjene veine lanova upravnog odbora ili odgovarajueg tijela upravljanja, a taj
odbor ili tijelo kontroliraju subjekt;
(d)
mo osiguranja veine glasova na sastancima upravnog odbora ili odgovarajueg tijela upravljanja, a taj
odbor ili tijelo kontroliraju subjekt.
9.6
Kontrola se, takoer, moe postii posjedovanjem opcija ili zamjenjivih instrumenata koji se mogu trenutno
iskoristiti ili preko zastupnika sa sposobnou usmjeravanja aktivnosti u korist subjekta koji ima kontrolu.
9.7
Ovisni subjekt se ne iskljuuje iz konsolidacije samo zbog toga to je ulagatelj organizacija koja ulae u rizine
poslove ili slian subjekt.
9.8
Ovisni subjekt se ne iskljuuje iz konsolidacije zbog toga to su njegove poslovne aktivnosti drugaije od onih
kojim se bave ostali subjekti unutar konsolidirane grupe. Konsolidiranjem takvih subjekata pruaju se relevantne
informacije, kao i objavljivanjem dodatnih informacija u konsolidiranim financijskim izvjetajima o razliitim
poslovnim aktivnostima ovisnih subjekata.
9.9
Ovisni subjekt se ne iskljuuje iz konsolidacije zbog toga to posluje na podruju koje namee ogranienja na
prijenos novca i druge imovine izvan tog podruja.
IASCF
26
Subjekti posebne namjene (SPN)

9.10
Subjekt moe biti osnovan da bi se postigao ogranien cilj (primjerice, da bi se realizirao najam, poduzele
istraivake i razvojne aktivnosti ili pretvorila financijska imovina u neki utrivi instrument). Takav SPN moe
imati oblik korporacije, trusta, partnerstva ili nekorporacijskog subjekta. esto se SPN osniva zakonskim
sporazumima koji nameu stroge zahtjeve po pitanju poslovanja SPN.
9.11
Subjekt treba sastaviti konsolidirane financijske izvjetaje koji obuhvaaju subjekt i sve SPN koje taj subjekt
kontrolira. Pored okolnosti opisanih u toki 9.5, sljedee okolnosti mogu ukazati na to da subjekt kontrolira SPN
(ovo nije konaan popis):
9.12
(a)
aktivnosti SPN se vre u korist subjekta sukladno njegovim posebnim poslovnim potrebama,
(b)
subjekt ima konanu mo odluivanja po pitanju aktivnosti SPN ak i onda kada su svakodnevne
odluke delegirane,
(c)
subjekt ima prava stjecanja veine koristi od SPN, te stoga moe biti izloen rizicima svojstvenim za
aktivnosti SPN,
(d)
subjekt zadrava veinu rezidualnih ili rizika vlasnitva povezanih sa SPN ili njegovom imovinom.
Toke 9.10 i 9.11 se ne primjenjuju na planove vezane za primanja zaposlenih poslije prestanka radnog odnosa
ili ostale dugorone planove vezane za primanja zaposlenih na koje se primjenjuje Odjeljak 28 Primanja
zaposlenih.
Konsolidacijski postupci
9.13
9.14
Konsolidirani financijski izvjetaji prezentiraju financijske informacije o grupi kao jednom ekonomskom
subjektu. Prilikom sastavljanja konsolidiranih financijskih izvjetaja, subjekt treba:
(a)
objediniti financijske izvjetaje matinog subjekta i njegovih ovisnih subjekata, stavku po stavku
zbrajanjem istih stavki imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda;
(b)
eliminirati knjigovodstvenu vrijednost ulaganja matinog subjekta u svaki od ovisnih subjekata, kao i
udio matinog subjekta u kapitalu svakog od ovisnih subjekata;
(c)
izmjeriti i prezentirati manjinske (nekontrolirajue) interese u dobiti ili gubitku konsolidiranih

ovisnih subjekata za izvjetajno razdoblje odvojeno od udjela vlasnika matinog subjekta;
(d)
izmjeriti i prezentirati manjinske (nekontrolirajue) interese u neto imovini konsolidiranih ovisnih

subjekata odvojeno od udjela matinog subjekta u njihovom kapitalu. Manjinski (nekontrolirajui)
interes se u neto imovini sastoji od:
(i)
iznosa manjinskog (nekontrolirajueg) interesa na datum prvotnog poslovnog spajanja

izraunan sukladno Odjeljku 19 Poslovna spajanja i goodwill, i
(ii)
uea manjinskog (nekontrolirajueg) interesa u promjenama kapitala od datuma poslovnog

spajanja.
Razmjerni dijelovi dobiti ili gubitka i promjena u kapitalu koji se rasporeuju vlasnicima matinog subjekta i
manjinskim vlasnicima su odreeni na osnovu postojeih vlasnikih udjela i ne odraavaju mogue koritenje ili
pretvaranje opcija ili konvertibilnih instrumenata.
Stanja i transakcije unutar grupe

9.15
Stanja i transakcije unutar grupe, ukljuujui prihode, rashode i dividende, se u potpunosti eliminiraju. Dobici i
gubici, koji nastanu kao rezultat transakcija unutar grupe koje su priznate kao imovina, poput zaliha i nekretnina,
postrojenja i opreme, se u potpunosti eliminiraju. Gubici unutar grupe mogu ukazivati na umanjenje vrijednosti
koje zahtijeva priznavanje u konsolidiranim financijskim izvjetajima (vidjeti Odjeljak 27 Umanjenje
vrijednosti imovine). Odjeljak 29 Porez na dobit se primjenjuje na privremene razlike koje su nastale
eliminiranjem dobiti i gubitaka, a koji su rezultat transakcija unutar grupe.
Jednoobrazni izvjetajni datum

9.16
Financijski izvjetaji matinog subjekta i njegovih ovisnih subjekata, koriteni u sastavljanju konsolidiranih
financijskih izvjetaja, trebaju biti sastavljeni na isti izvjetajni datum, osim ako to nije izvedivo.
IASCF
27
Jednoobrazne raunovodstvene politike

9.17
Konsolidirane financijske izvjetaje treba sastaviti primjenom istovjetnih raunovodstvenih politika na

meusobno sline transakcije i druge dogaaje i stanja u slinim okolnostima. Ukoliko lan grupe za sline
transakcije i dogaaje u slinim okolnostima koristi raunovodstvene politike drugaije od onih koje su
prihvaene za sastavljanje konsolidiranih financijskih izvjetaja, prilikom sastavljanja konsolidiranih financijskih
izvjetaja se moraju izvriti odgovarajua usklaivanja u njegovim financijskim izvjetajima.
Stjecanje i otuenje ovisnih subjekata

9.18
Prihodi i rashodi ovisnih subjekata se u konsolidirane financijske izvjetaje ukljuuju poevi od datuma
stjecanja. Prihodi i rashodi ovisnog subjekta se u konsolidirane financijske izvjetaje ukljuuju zakljuno sa
datumom na koji je prestala kontrola ovisnog od strane matinog subjekta. Razlike izmeu prihoda od otuenja
ovisnog subjekta i njegove knjigovodstvene vrijednosti na datum otuenja, iskljuujui ukupan iznos bilo kakvih
teajnih razlika koje su povezane s inozemnim ovisnim subjektom priznatim u kapitalu sukladno Odjeljku 30
Prevoenje stranih valuta, se u konsolidiranom izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti (ili bilanci uspjeha, ako se
prezentira) priznaju kao dobitak ili gubitak od otuenja ovisnog subjekta.
9.19
Ukoliko subjekt prestane biti ovisni subjekt, ali ulagatelj (bivi matini subjekt) zadri odreeno ulaganje u
bivem ovisnom subjektu, to ulaganje treba raunovodstveno obuhvatiti kao financijsku imovinu sukladno
Odjeljku 11 Osnovni financijski instrumenti ili Odjeljku 12 Pitanja vezana za ostale financijske instrumente od
datuma na koji je subjekt prestao biti ovisan, pod uvjetom da nije postao pridrueni subjekt (u kojem sluaju se
primjenjuje Odjeljak 14 Ulaganja u pridruene subjekte) ili zajedniki kontrolirani subjekt (u kojem sluaju
se primjenjuje Odjeljak 15 Ulaganja u zajednike pothvate). Knjigovodstvenu vrijednost ulaganja na datum na
koji je subjekt prestao biti ovisan treba tretirati kao troak stjecanja prilikom poetnog mjerenja financijske
imovine.
Manjinski (nekontrolirajui) interes u ovisnim subjektima

9.20
Subjekt u konsolidiranom izvjetaju o financijskom poloaju manjinski (nekontrolirajui) interes treba

prezentirati u okviru kapitala, odvojeno od kapitala vlasnika matinog subjekta, kako se zahtijeva tokom 4.2 (q).
9.21
Subjekt manjinske (nekontrolirajue) interese treba objaviti u dobiti ili gubitku grupe odvojeno u izvjetaju o
sveobuhvatnoj dobiti, kako se zahtijeva tokom 5.6 (ili u bilanci uspjeha, ako se prezentira, kako se zahtijeva
tokom 5.7).
9.22
Dobit ili gubitak, kao i svaki dio ostale sveobuhvatne dobiti trebaju se pripisati vlasnicima matinog subjekta i
manjinskim (nekontrolirajuim) interesima. Ukupna sveobuhvatna dobit treba biti pripisana vlasnicima matinog
subjekta i manjinskim (nekontrolirajuim) interesima ak i ako to dovodi da manjinski (nekontrolirajui) interesi
imaju negativno stanje.
Objavljivanja u konsolidiranim financijskim izvjetajima

9.23
U konsolidiranim financijskim izvjetajima trebaju biti izvrena sljedea objavljivanja:

(a)
injenicu da su ovi izvjetaji konsolidirani financijski izvjetaji,
(b)
osnovu za zakljuak da postoji kontrola kada matini subjekt ne posjeduje, izravno ili neizravno preko
ovisnih subjekata, vie od polovice glasake moi,
(c)
svaku razliku u datumima financijskih izvjetaja matinog subjekta i njegovih ovisnih subjekata
koritenih prilikom sastavljanja konsolidiranih financijskih izvjetaja,
(d)
prirodu i razinu bilo kakvih znaajnih ogranienja (primjerice, koje nastaju kao rezultat ugovora o
zajmovima ili zakonskih zahtjeva) u sposobnosti ovisnih subjekata da prenose sredstva matinom
subjektu u obliku novanih dividendi ili za otplatu zajmova.
Odvojeni financijski izvjetaji

Prezentiranje odvojenih financijskih izvjetaja
9.24
Toka 9.2 od matinog subjekta zahtijeva da prezentira konsolidirane financijske izvjetaje. Ovaj MSFI ne
zahtijeva prezentiranje odvojenih financijskih izvjetaja matinog subjekta ili pojedinanih ovisnih subjekata.
IASCF
28

9.25
Financijski izvjetaji subjekta koji nema ovisni subjekt nisu odvojeni financijski izvjetaji. Prema tome, subjekt
koji nije matini subjekt nego ulagatelj u pridrueni subjekt ili sudionik u zajednikom poduhvatu prezentira
svoje financijske izvjetaje sukladno Odjeljku 14 ili Odjeljku 15, odnosno onim koji je odgovarajui. On moe,
takoer, odabrati da prezentira odvojene financijske izvjetaje.
Izbor raunovodstvene politike

9.26
Kada matini subjekt, ili ulagatelj u pridrueni subjekt, ili ulagatelj koji ima udio u zajedniki kontroliranom
subjektu sastavlja odvojene financijske izvjetaje i opisuje ih kao izvjetaje koji su sukladni MSFI za MSS, ti
izvjetaji trebaju biti usklaeni sa svim zahtjevima ovog MSFI. Subjekt treba usvojiti politiku raunovodstvenog
obuhvaanja za svoja ulaganja u ovisne, pridruene i zajedniki kontrolirane subjekte ili:
(a)
po troku umanjenom za umanjenje vrijednosti, ili
(b)
po fer vrijednosti sa promjenama fer vrijednosti priznatim u dobiti ili gubitku.
Subjekt treba primjenjivati istu raunovodstvenu politiku na sva ulaganja u jednoj skupini ulaganja (ovisni,
pridrueni ili zajedniki kontrolirani subjekti), ali moe odabrati razliite politike za razliite skupine.
Objavljivanja u odvojenim financijskim izvjetajima

9.27
Kada matini subjekt, ili ulagatelj u pridrueni subjekt, ili ulagatelj koji ima udio u zajedniki kontroliranom
subjektu sastavlja odvojene financijske izvjetaje, u tim odvojenim financijskim izvjetajima treba objaviti:
(a)
da su ti izvjetaji odvojeni financijski izvjetaji, i
(b)
opis metoda koritenih za raunovodstveno obuhvaanje ulaganja u ovisne, pridruene i zajedniki

kontrolirane subjekte,
i treba identificirati konsolidirane financijske izvjetaje ili druge primarne financijske izvjetaje sa kojima su
povezani.
Kombinirani financijski izvjetaji

9.28
Kombinirani financijski izvjetaji su set financijskih izvjetaja dva ili vie subjekata koji su pod kontrolom
jednog ulagatelja. Ovaj MSFI ne zahtijeva sastavljanje kombiniranih financijskih izvjetaja.
9.29
Ukoliko ulagatelj sastavlja kombinirane financijske izvjetaje i opisuje ih kao izvjetaje koji su sukladni s MSFI
za MSS, ti izvjetaji trebaju biti sukladni sa svim zahtjevima ovog MSFI. Transakcije i stanja izmeu drutava
trebaju biti eliminirani; dobiti i gubici koji nastaju kao rezultat transakcija izmeu drutava koji su priznati u
imovini kao to su zalihe i nekretnine, postrojenja i oprema trebaju biti eliminirani; financijski izvjetaji
subjekata ukljuenih u kombinirane financijske izvjetaje trebaju biti sastavljeni na isti izvjetajni datum, osim
ako je to neizvedivo; istovjetne raunovodstvene politike trebaju biti primijenjene na sve sline transakcije i
druge dogaaje u slinim okolnostima.
Objavljivanja u kombiniranim financijskim izvjetajima

9.30
U kombiniranim financijskim izvjetajima treba objaviti sljedee:

(a)
injenicu da su ovi financijski izvjetaji kombinirani financijski izvjetaji,
(b)
razlog zbog kojeg se sastavljaju kombinirani financijski izvjetaji,
(c)
osnovu za odreivanje koji subjekti se ukljuuju u kombinirane financijske izvjetaje,
(d)
osnovu za sastavljanje kombiniranih financijskih izvjetaja,
(e)
objavljivanja povezanih osoba koje zahtijeva Odjeljak 33 Objavljivanja povezanih osoba.
IASCF
29
Odjeljak 10
Raunovodstvene politike, procjene i pogreke
10.1
Ovaj odjeljak osigurava uputstva za izbor i primjenu raunovodstvenih politika koritenih u sastavljanju
financijskih izvjetaja. On, takoer, pokriva promjene u raunovodstvenim procjenama i ispravka
pogreaka u financijskim izvjetajima iz prethodnih razdoblja.
Izbor i primjena raunovodstvenih politika

10.2
Raunovodstvene politike su posebna naela, osnove, konvencije, pravila i prakse koje subjekt primjenjuje
prilikom sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjetaja.
10.3
Ukoliko ovaj MSFI posebno obrauje neku transakciju, drugi dogaaj ili uvjet, subjekt treba primjenjivati ovaj
MSFI. Meutim, subjekt ne treba slijediti ovaj MSFI ako uinak toga ne bi bio znaajan.
10.4
Ukoliko ovaj MSFI posebno ne obrauje neku transakciju, drugi dogaaj ili okolnost, uprava subjekta treba
koristiti vlastito prosuivanje prilikom razvoja i primjene raunovodstvene politike koja za rezultat ima
informacije koje su:
10.5
10.6
(a)
relevantne za potrebe donoenja ekonomskih odluka od strane korisnika,
(b)
pouzdane, u smislu da financijski izvjetaji:

(i)
vjerno predstavljaju financijski poloaj, financijsku uspjenost i novane tokove subjekta,
(ii)
odraavaju ekonomsku sutinu transakcija, drugih dogaaja i okolnosti, a ne samo pravnu

formu,
(iii)
budu neutralni, tj. da su lieni subjektivnosti,
(iv)
budu oprezni,
(v)
budu potpuni u svim znaajnim aspektima.
Prilikom prosuivanja opisanom u toki 10.4, uprava po padajuem redoslijedu po vanosti treba uzeti u obzir i
razmotriti primjenjivost sljedeih izvora:
(a)
zahtjeva i uputstava iz ovog MSFI koji se bave slinim i povezanim pitanjima, i
(b)
definicijama, kriterijima za priznavanje i konceptima mjerenja imovine, obveza, prihoda i rashoda,

kao i naelima prisutnim u Odjeljku 2 Koncepti i sveobuhvatna naela.
Prilikom prosuivanja opisanom u toki 10.4, uprava treba, takoer, razmotriti zahtjeve i uputstva potpunih
MSFI koji se bave slinim i povezanim pitanjima.
Dosljednost raunovodstvenih politika

10.7
Subjekt za sline transakcije, druge dogaaje i okolnosti treba raunovodstvene politike odabrati i primjenjivati
dosljedno, osim kada ovaj MSFI posebno zahtijeva ili dozvoljava kategorizaciju stavki za koje bi razliite
politike mogle biti prikladne. Ukoliko ovaj MSFI zahtijeva ili dozvoljava ovakvu kategorizaciju, prikladna
raunovodstvena politika treba biti odabrana i primijenjena za svaku kategoriju.
Promjene raunovodstvenih politika

10.8
Subjekt treba promijeniti raunovodstvenu politiku samo ako je promjena:

(a)
zahtijevana izmjenama ovog MSFI, ili
(b)
rezultira da financijski izvjetaji pruaju pouzdane i relevantnije informacije o uincima transakcija,

drugih dogaaja ili okolnosti na financijski poloaj subjekta, njegovu financijsku uspjenost ili
novane tokove.
IASCF
30

10.9
10.10
Sljedee nisu promjene raunovodstvene politike:

(a)
primjena raunovodstvene politike na transakcije, druge dogaaje ili okolnosti koji se sutinski
razlikuju od onih koji su se javljali ranije,
(b)
primjena nove raunovodstvene politike za transakcije, druge dogaaje ili okolnosti koji se nisu javljali
ranije ili nisu bili znaajni.
(c)
promjena na model troka kada pouzdano mjerenje fer vrijednosti vie nije dostupno (ili obrnuto) za
imovinu za koju bi ovaj MSFI inae zahtijevao ili dozvoljavao mjerenje po fer vrijednosti.
Ukoliko ovaj MSFI dozvoljava izbor raunovodstvenog tretmana (ukljuujui i osnovu za mjerenje) za odreenu
transakciju, drugi dogaaj ili okolnost i subjekt mijenja svoj prethodni izbor, to je onda promjena
raunovodstvene politike.
Primjena promjena raunovodstvenih politika

10.11
Subjekt promjene raunovodstvene politike treba raunovodstveno obuhvatiti na sljedei nain:

(a)
subjekt treba raunovodstveno obuhvatiti promjenu raunovodstvene politike koja je nastala kao
rezultat promjena u zahtjevima ovog MSFI sukladno prijelaznim odredbama, ako ih ima, navedenim u
toj izmjeni,
(b)
kada je subjekt odabrao da primjenjuje MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje umjesto
Odjeljka 11 Osnovni financijski instrumenti i Odjeljka 12 Pitanja vezana za ostale financijske
instrumente, onako kako je dozvoljeno tokom 11.2, a zahtjevi MRS 39 se promijene, subjekt tu
izmjenu treba raunovodstveno obuhvatiti u raunovodstvenoj politici sukladno prijelaznim
odredbama, ako ih ima, odreenim izmijenjenim MRS 39, i
(c)
subjekt sve ostale promjene raunovodstvenih politika treba raunovodstveno obuhvatiti retroaktivno
(vidjeti toku 10.12).
Retroaktivna primjena
10.12
Kada se promjena raunovodstvene politike primijeni retroaktivno sukladno tokom 10.11, subjekt novu
raunovodstvenu politiku treba primijeniti na usporedne informacije iz prethodnih razdoblja i do najranijeg
datuma za koji je to izvedivo, kao da je nova raunovodstvena politika oduvijek primjenjivana. Onda kada je
neizvedivo utvrditi uinke promjene raunovodstvene politike jednog razdoblja na usporedne informacije za
jedan ili vie prethodnih prezentiranih razdoblja, subjekt novu raunovodstvenu politiku treba primijeniti na
knjigovodstvenu vrijednost imovine i obveza od poetka najranijeg razdoblja za koji je retroaktivna primjena
izvediva, to moe biti i tekue razdoblje, te treba izvriti odgovarajua usklaivanja poetnog stanja svake
stavke kapitala na koju to ima uinak za to razdoblje.
Objavljivanje promjene raunovodstvene politike

10.13
Kada izmjena ovog MSFI ima uinak na tekue ili bilo koje prethodno razdoblje, ili moe imati uinak na
budua razdoblja, subjekt treba objaviti sljedee:
(a)
prirodu promjene raunovodstvene politike,
(b)
za tekue i svako prethodno prezentirano razdoblje, i u mjeri u kojoj je to izvedivo, iznos usklaivanja
za svaku stavku financijskog izvjetaja na koju to ima uinak,
(c)
iznos usklaivanja povezanih za razdoblja prije onih koji su prezentirani, u mjeri u kojoj je to izvedivo,
(d)
objanjenje ukoliko je neizvedivo utvrditi iznose koje bi trebalo objaviti prema (b) ili (c) iznad.
Financijski izvjetaji narednih razdoblja ne moraju ponavljati ova objavljivanja.

10.14
Kada dobrovoljna promjena raunovodstvene politike ima uinak na tekue ili bilo koje prethodno razdoblje,
subjekt treba objaviti sljedee:
(a)
prirodu promjene raunovodstvene politike,
(b)
razloge zbog kojih primjena nove raunovodstvene politike osigurava pouzdane i relevantnije
informacije,
(c)
u mjeri u kojoj je to izvedivo, iznos usklaivanja za svaku stavku financijskog izvjetaja na koju to ima
uinak, odvojeno prikazujui:
IASCF
31
(d)
(i)
za tekue razdoblje,
(ii)
za svako prethodno prezentirano razdoblje, i
(iii)
u ukupnom iznosu za razdoblja prije ovih prezentiranih.
objanjenje ukoliko je neizvedivo utvrditi iznose koje bi trebalo objaviti prema (c) iznad.
Promjene raunovodstvenih procjena

10.15
Promjena raunovodstvene procjene je usklaivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine ili obveze, ili iznosa
periodine potronje imovine, koje je rezultat procjene sadanjeg stanja imovine i obveza, kao i oekivanih
buduih koristi i obveza povezanih s istim. Promjene raunovodstvenih procjena su rezultat novih informacija ili
novih razvoja dogaaja i, sukladno tome, nisu ispravka pogreaka. Kada je teko napraviti razliku izmeu
promjene raunovodstvene politike i promjene raunovodstvene procjene, ta promjena se tretira kao promjena
raunovodstvene procjene.
10.16
Subjekt uinak promjene raunovodstvene procjene, osim promjene na koju se primjenjuje toka 10.17, treba
priznati prospektivno, njenim ukljuivanjem u dobit ili gubitak u:
10.17
(a)
razdoblju promjene, ako promjena utjee samo na to razdoblje, ili
(b)
razdoblje promjene i budua razdoblja, ako promjena utjee na oboje.
U mjeri u kojoj promjena raunovodstvene procjene dovodi do promjene imovine i obveza, ili se odnosi na neku
stavku kapitala, subjekt istu treba priznati usklaujui knjigovodstvenu vrijednost odgovarajue stavke imovine,
obveze ili kapitala u razdoblju promjene.
Objavljivanje o promjeni procjene

10.18
Subjekt treba objaviti prirodu svake promjene raunovodstvene procjene i uinak te promjene na imovinu,
obveze, prihode i rashode tekueg razdoblja. Ukoliko je izvedivo da subjekt procijeni uinak promjene na jedno
ili vie buduih razdoblja, subjekt treba objaviti i te procjene.
Ispravke pogreaka iz prethodnih razdoblja

10.19
Pogreke iz prethodnih razdoblja su izostavljanja i pogrena prikazivanja u financijskim izvjetajima subjekta za

jedno ili vie prethodnih razdoblja koji nastaju uslijed nemogunosti koritenja ili pogrenog koritenja
pouzdanih informacija:
(a)
koje su bile dostupne kada su financijski izvjetaji za ta razdoblja bili odobreni za izdavanje, i
(b)
koje su, ako je to razumno bilo oekivati, mogle biti pribavljene i uzete u obzir prilikom sastavljanja i
prezentiranja tih financijskih izvjetaja.
10.20
Takve pogreke ukljuuju uinke matematikih pogreaka, pogreaka u primjeni raunovodstvenih politika,
previda ili pogrenih tumaenja injenica, kao i prijevare.
10.21
U mjeri u kojoj je to izvedivo, subjekt znaajne pogreke iz prethodnih razdoblja treba retroaktivno ispraviti u
prvom financijskom izvjetaju odobrenom za izdavanje poslije njihovog otkrivanja:
10.22
(a)
prepravljanjem usporednih iznosa za prethodna prezentirana razdoblja u kojima su pogreke nastale, ili
(b)
ukoliko je pogreka nastala prije najranijeg prethodnog prezentiranog razdoblja, prepravljanjem

poetnih stanja imovine, obveza i kapitala za najranije prethodno prezentirano razdoblje.
Onda kada je neizvedivo utvrditi uinke pogreke iz odreenog razdoblja na usporedne informacije iz jednog ili
vie prethodnih prezentiranih razdoblja, subjekt treba prepraviti poetna stanja imovine, obveza i kapitala za
najranije razdoblje za koji je retroaktivna objava izvediva (to moe biti i tekue razdoblje).
Objavljivanje pogreaka iz prethodnih razdoblja

10.23
Subjekt o pogrekama iz prethodnog razdoblja treba objaviti sljedee:

(a)
prirodu pogreke iz prethodnog razdoblja,
IASCF
32

(b)
za svako prethodno prezentirano razdoblje, u mjeri u kojoj je to izvedivo, iznos ispravka za svaku
stavku financijskog izvjetaja na koju to ima uinak,
(c)
u mjeri u kojoj je to izvedivo, iznos ispravka na poetku najranijeg prethodnog prezentiranog razdoblja,
(d)
objanjenje ukoliko je neizvedivo utvrditi iznose koje bi trebalo objaviti prema (b) i (c) iznad.
IASCF
33
Odjeljak 11
Osnovni financijski instrumenti
Djelokrug odjeljaka 11 i 12
11.1
Odjeljak 11 Osnovni financijski instrumenti i Odjeljak 12 Pitanja vezana za ostale financijske instrumente se
zajedno bave priznavanjem, prestankom priznavanja, mjerenjem i objavljivanjem financijskih instrumenata
(financijske imovine i financijskih obveza). Odjeljak 11 se primjenjuje na osnovne financijske instrumente i
relevantan je za sve subjekte. Odjeljak 12 se primjenjuje na druge, sloenije financijske instrumente i transakcije.
Ukoliko se subjekt uputa samo u transakcije sa osnovnim financijskim instrumentima, Odjeljak 12 nije
primjenjiv. Meutim, ak i subjekti sa samo osnovnim financijskim instrumentima trebaju razmotriti djelokrug
Odjeljka 12 da bi bili sigurni da su izuzeti.

11.2
Subjekt treba odabrati da primjenjuje ili:

(a)
odredbe i Odjeljka 11 i Odjeljka 12 u potpunosti, ili
(b)
odredbe o priznavanju i mjerenju u MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje i zahtjeve o

objavljivanju Odjeljaka 11 i 12
za raunovodstveno obuhvaanje svih svojih financijskih instrumenata. Izbor izmeu (a) i (b) je izbor
raunovodstvene politike subjekta. Toke 10.8 - 10.14 sadre zahtjeve za odreivanje kada je promjena
raunovodstvene politike prikladna, kako takvu raunovodstvenu politiku treba obuhvatiti i koje informacije o toj
promjeni treba objaviti.
Uvod u Odjeljak 11
11.3
Financijski instrument je ugovor koji dovodi do nastanka financijske imovine jednog subjekta i financijske
obveze ili instrumenta kapitala drugog subjekta.
11.4
Odjeljak 11 zahtijeva model amortiziranog troka za sve osnovne financijske instrumente osim ulaganja u
nekonvertibilne i povlatene dionice bez obveze ponovnog otkupa od strane izdavatelja i obine dionice bez
ponovnog otkupa od strane izdavatelja kojima se javno trguje ili ija se vrijednost moe i drugaije pouzdano
izmjeriti.
11.5
Osnovni financijski instrumenti u djelokrugu Odjeljka 11 su oni koji zadovoljavaju uvjete iz toke 11.8. Primjeri
financijskih instrumenata koji obino ispunjavaju ove uvjete ukljuuju:
11.6
(a)
novac,
(b)
depozite po vienju i depozite s fiksnim rokom kada je subjekt deponent, primjerice bankovne raune,
(c)
komercijalne zapise i mjenice koje se dre,
(d)
raune potraivanja i obveza, potraivanja i obveze po osnovu mjenica i zajmova,
(e)
obveznice i sline dunike instrumente,
(f)
ulaganja u nekonvertibilne povlatene dionice i obine ili povlatene dionice bez obveze ponovnog
otkupa od strane izdavatelja,
(g)
obvezivanja uzimanja zajma ukoliko se obveza ne moe izmiriti u novcu.
Primjeri financijskih instrumenata koji obino ne ispunjavaju uvjete iz toke 11.8 i koji su zbog toga u
djelokrugu Odjeljka 12 ukljuuju:
(a)
vrijednosne papire osigurane imovinom, kao to su hipotekarne obveze za koje postoji jamstvo, ugovori
o ponovnom otkupu i sekuratizirani paketi potraivanja,
(b)
opcije, prava, waranti, futures ugovori, forwardi i swapovi kamatnih stopa koji se mogu izmiriti u novcu
ili zamjenom za drugi financijski instrument,
IASCF
34

(c)
financijski instrumenti koji se mogu kvalificirati i koji su oznaeni kao instrumenti zatite sukladno
zahtjevima Odjeljka 12,
(d)
obvezivanje davanja zajma drugom subjektu,
(e)
obvezivanje uzimanja zajma ukoliko se obveza ne moe izmiriti u novcu.
Djelokrug Odjeljka 11
11.7
Odjeljak 11 se primjenjuje na sve financijske instrumente koji ispunjavaju uvjete iz toke 11.8 osim sljedeih:
(a)
ulaganja u ovisne subjekte, pridruene subjekte i zajednike pothvate koji su raunovodstveno

obuhvaeni sukladno Odjeljku 9 Konsolidirani i odvojeni financijski izvjetaji, Odjeljku 14 Ulaganja
u pridruene subjekte ili Odjeljku 15 Ulaganja u zajednike pothvate,
(b)
financijski instrumenti koji zadovoljavaju definiciju vlastitog kapitala subjekta (vidjeti Odjeljak 22
Obveze i kapital i Odjeljak 26 Plaanje temeljeno na dionicama),
(c)
najmovi, na koji se primjenjuje Odjeljak 20 Najmovi. Meutim, zahtjevi za prestanak priznavanja u

tokama 11.33 - 11.38 se primjenjuju na prestanak priznavanja potraivanja po osnovu najmova koje
je priznao najmodavac i obveza po osnovu najmova koje je priznao najmoprimac. Takoer, Odjeljak
12 se moe primijeniti na najmove sa obiljejima definiranim u toki 12.3 (f),
(d)
prava i obveze zaposlenih prema planovima primanja zaposlenih, na koje se primjenjuje Odjeljak 28
Primanja zaposlenih.
Osnovni financijski instrumenti

11.8
Subjekt sljedee financijske instrumente treba raunovodstveno obuhvatiti kao osnovne financijske instrumente
sukladno Odjeljku 11:
(a)
novac,
(b)
dunike instrumente (kao to su raun potraivanja i obveza, potraivanje i obveza po osnovu mjenica
ili zajma) koji ispunjavaju uvjete iz toke 11.9
(c)
obvezivanja na uzimanje zajma:
(d)
11.9
(i)
koje se ne moe izmiriti u novcu, i
(ii)
od kojeg se oekuje da, kada se obveza izvri, zadovolji uvjete iz toke 11.9,
ulaganja u nekonvertibilne povlatene dionice i obine ili povlatene dionice bez obveze ponovnog
otkupa od strane izdavatelja,
Duniki instrument koji zadovoljava sve uvjete od (a) do (d) koji slijede, raunovodstveno se treba obuhvatiti
sukladno Odjeljku 11:
(a)
Povrati vlasniku su
(i)
fiksni iznos;
(ii)
fiksna stopa povrata tijekom vijeka trajanja instrumenta;
(iii)
varijabilni povrat koji je, tijekom vijeka trajanja instrumenta, jednak jednoj navedenoj
kotiranoj ili vidljivoj kamatnoj stopi (kao to je LIBOR); ili
(iv)
neka kombinacija takve fiksne i varijabilnih stopa (kao to je LIBOR plus 200 osnovnih
poena), pod uvjetom da su i fiksna i varijabilna stopa pozitivne (primjerice, swap kamatne
stope sa pozitivnom fiksnom stopom i negativnom varijabilnom stopom ne bi zadovoljio
ovaj kriterij). Za povrat sa fiksnom i varijabilnom kamatnom stopom, kamata se rauna
mnoenjem stope za primjenjivo razdoblje sa neizmirenim iznosom glavnice tijekom tog
razdoblja.
(b)
Ne postoji ugovorna odredba koja bi mogla, po svojim uvjetima, za rezultat imati da vlasnik izgubi
iznos glavnice ili bilo kakve kamate koja se moe pripisati tekuem ili prethodnim razdobljima.
injenica da je duniki instrument podreen drugom dunikom instrumentu nije primjer takve
ugovorne odredbe.
(c)
Ugovorne odredbe koje dozvoljavaju izdavatelju (ili duniku) da unaprijed plati duniki instrument ili
dozvoljavaju vlasniku (ili vjerovniku) da je proda natrag izdavatelju prije roka dospijea nisu
uvjetovane buduim dogaajima.
IASCF
35

(d)
11.10
11.11
Ne postoje uvjetovani povrati ili odredbe o otplati osim za varijabilne stope povrata opisane pod (a) i
odredbi o plaanju unaprijed opisanim pod (c).
Primjeri financijskih instrumenata koji bi obino zadovoljili uvjete iz toke 11.9 su:
(a)
dugovanja i potraivanja po osnovu trgovinskih rauna i mjenica, kao i zajmovi od banaka ili ostalih
treih osoba,
(b)
rauni dobavljaa u stranoj valuti. Meutim, svaka promjena rauna dobavljaa zbog promjene teajne
stope se priznaje u dobiti ili gubitku kako je zahtijevano prema toki 30.10.
(c)
zajmovi dani zavisnim ili pridruenim subjektima ili primljeni od njih, a koji dospijevaju po vienju,
(d)
duniki instrumenti koji bi odmah postali potraivanje ukoliko izdavatelj ne ispuni obvezu plaanja
kamate ili glavnice (takva odredba nije u suprotnosti s uvjetima iz toke 11.9).
Primjeri financijskih instrumenata koji ne zadovoljavaju uvjete iz toke 11.9 (i zbog toga su u djelokrugu
Odjeljka 12) ukljuuju:
(a)
ulaganja u instrumente kapitala drugog subjekta osim nekonvertibilnih povlatenih dionica, kao i
obinih i povlatenih dionica bez obveze ponovnog otkupa od strane izdavatelja (vidjeti toku 11.8
(d)),
(b)
swap kamatne stope kojima se ostvaruje povrat novanog toka koji je pozitivan ili negativan, ili forward
obveza za kupovinu robe ili financijskog instrumenta koji se moe izmiriti u novcu i koji je, po
izmirenju, mogao imati pozitivan ili negativan novani tok, zbog toga to takvi swapovi i forwardi ne
zadovoljavaju uvjete iz toke 11.9 (a),
(c)
opcije i forwardi, zbog toga to povrati vlasniku nisu fiksni i to uvjet iz toke 11.9 (a) nije zadovoljen,
(d)
ulaganja u konvertibilni dug, zbog toga to se povrat vlasniku moe prije mijenjati ovisno od cijene
izdanih vlasnikih dionica nego samo od trinih kamatnih stopa,
(e)
potraivanja po osnovu zajma danog treoj osobi koja joj daje pravo ili obvezu plaanja unaprijed u
sluaju promjene poreznih ili raunovodstvenih propisa, zbog toga to takav zajam ne zadovoljava
uvjete iz toke 11.9 (c).
Poetno priznavanje financijske imovine i obveza

11.12
Subjekt treba priznati financijsku imovinu ili financijsku obvezu samo onda kada subjekt postaje jedna od osoba
prema ugovornim odredbama instrumenta.
Poetno mjerenje
11.13
Prilikom poetnog priznavanja financijske imovine ili financijske obveze, subjekt iste treba mjeriti po
transakcijskoj cijeni (ukljuujui trokove transakcije izuzev prilikom poetnog mjerenja financijske imovine ili
financijske obveze koji se mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak) osim kada ugovor, zapravo, predstavlja
financijsku transakciju. Financijska transakcija moe nastati u vezi prodaje robe ili usluga, primjerice, ukoliko se
plaanje odgaa preko mjere uobiajenih poslovnih uvjeta ili je financirano po kamatnoj stopi koja nije trina.
Ukoliko ugovor predstavlja financijsku transakciju, subjekt financijsku imovinu ili financijsku obvezu treba
mjeriti po sadanjoj vrijednosti buduih plaanja diskontiranih po trinoj kamatnoj stopi za slian duniki
instrument.
Primjeri financijska imovina
1
Za dugoroni zajam drugom subjektu, potraivanje se priznaje po sadanjoj vrijednosti novanog

potraivanja (ukljuujui plaanja kamate i otplate glavnice) od tog subjekta.
Za robu prodanu kupcu na kratkoroni kredit, potraivanje se priznaje po nediskontiranom iznosu

novanog potraivanja od tog subjekta, to je obino fakturirana cijena.
Za stavku prodanu kupcu na dvogodinji beskamatni kredit, potraivanje se priznaje po tekuoj

novanoj prodajnoj cijeni za tu stavku. Ukoliko tekua novana prodajna cijena nije poznata, moe
biti procijenjena po sadanjoj vrijednosti novanog potraivanja diskontiranog koritenjem
prevladavajue(ih) trine(ih) kamatne(ih) stopa(e) za slino potraivanje.
IASCF
36
Za novanu kupovinu obinih dionica drugog subjekta, ulaganje se priznaje po iznosu novca
plaenog za stjecanje tih dionica.
Primjeri financijske obveze

1
Za zajam dobiven od banke, obveza se poetno priznaje po sadanjoj vrijednosti novca koji se
duguje banci (primjerice, ukljuujui plaanja kamate i otplate glavnice).
Za robu kupljenu od dobavljaa na kratkoroni kredit, obveza se priznaje po nediskontiranom

iznosu koji se duguje dobavljau, to je obino fakturirana cijena.
Naknadno mjerenje
11.14
Na kraju svakog izvjetajnog razdoblja, subjekt financijske instrumente treba mjeriti kako slijedi, bez bilo
kakvog umanjenja za transakcijske trokove koji se subjektu mogu pojaviti prilikom prodaje ili drugog otuenja:
(a)
Duniki instrumenti koji zadovoljavaju uvjete iz toke 11.8 (b) se trebaju mjeriti po amortiziranom
troku koritenjem metode efektivne kamate. Toke 11.15 - 11.20 pruaju uputstva za odreivanje
amortiziranog troka koritenjem metode efektivne kamate. Duniki instrumenti koji se klasificiraju
kao kratkotrajna imovina ili kratkorona obveza se trebaju mjeriti po nediskontiranom iznosu novca
ili druge naknade za koju se oekuje da e biti plaena ili naplaena (odnosno neto od umanjenja
vrijednosti vidjeti toke 11.21 - 11.26) osim kada ugovor, zapravo, predstavlja financijsku
transakciju (vidjeti toku 11.13). Ukoliko ugovor predstavlja financijsku transakciju, subjekt duniki
instrument treba mjeriti po sadanjoj vrijednosti buduih plaanja diskontiranih po trinoj kamatnoj
stopi za slian duniki instrument.
(b)
Obveze za dobivanje zajma koja ispunjava uvjete iz toke 11.8 (c) se treba mjeriti po troku (koji je
nekad nula) umanjenom za umanjenje vrijednosti.
(c)
Ulaganja u nekonvertibilne povlatene dionice i obine ili povlatene dionice bez obveze ponovnog
otkupa od strane izdavatelja koja zadovoljavaju uvjete iz toke 11.8 (d) se trebaju mjeriti kako slijedi
(toke 11.27 - 11.33 daju uputstva za fer vrijednost):
(i)
ukoliko se dionicama trguje javno ili se njihova fer vrijednost moe i drugaije pouzdano
izmjeriti, ulaganje se treba mjeriti po fer vrijednosti sa promjenama u fer vrijednosti koje se
priznaju u dobiti ili gubitku.
(ii)
sva druga takva ulaganja se trebaju mjeriti po troku umanjenom za umanjenje vrijednosti.
Umanjenje vrijednosti ili nenaplativost se moraju utvrditi za financijske instrumente pod (a), (b) i (c) (ii)
navedenim iznad. Toke 11.21 - 11.26 pruaju uputstva.
Amortizirani troak i metoda efektivne kamate

11.15
Amortizirani troak financijske imovine ili financijske obveze na svaki izvjetajni datum je neto iznos sljedeeg:
(a)
iznosa po kojem su financijska imovina ili financijska obveza izmjereni prilikom poetnog priznavanja,
(b)
umanjenog za bilo kakve otplate glavnice,
(c)
uveanog ili umanjenog za kumulativnu amortizaciju koritenjem metode efektivne kamate bilo koje
razlike izmeu iznosa prilikom poetnog priznavanja i iznosa po dospijeu,
(d)
umanjenog, u sluaju financijske imovine, za bilo kakvo smanjenje (izravno ili koritenjem rauna
ispravka vrijednosti) za umanjenje vrijednosti ili nenaplativost.
Financijska imovina i financijske obveze koje nemaju iskazanu kamatnu stopu i koje su klasificirane kao
kratkotrajna imovina ili kratkorone obveze se na poetku mjere po nediskontiranom iznosu sukladno toki 11.14
(a). Prema tome, iznad navedeno pod (c) se na njih ne primjenjuje.
11.16
Metoda efektivne kamate je metoda obraunavanja amortiziranog troka financijske imovine ili financijske
obveze (ili skupine financijske imovine ili financijskih obveza) i raspodjele prihoda ili rashoda od kamate
tijekom relevantnog razdoblja. Efektivna kamata je kamata koja tono diskontira procijenjene budue novane
isplate ili primitke tijekom oekivanog vijeka trajanja financijskog instrumenta ili, kada je to prikladno, kraeg
razdoblja na knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine ili financijske obveze. Efektivna kamatna stopa se
IASCF
37

utvruje na osnovu knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine ili financijske obveze prilikom poetnog
mjerenja. Prema metodi efektivne kamate:
(a)
amortizirani troak financijske imovine (obveze) je sadanja vrijednost buduih novanih primitaka
(isplata) diskontiranih po efektivnoj kamatnoj stopi, i
(b)
rashod (prihod) od kamate u razdoblju je jednak knjigovodstvenoj vrijednosti financijske obveze

(imovine) na poetku razdoblja pomnoen sa efektivnom kamatnom stopom tog razdoblja.
11.17
Kada rauna efektivnu kamatnu stopu, subjekt treba procijeniti novane tokove uzimajui u obzir sve ugovorne
uvjete financijskog instrumenta (primjerice, plaanje unaprijed, kupovine i sline opcije) i poznate kreditne
gubitke koje je pretrpio, ali ne treba razmatrati mogue budue kreditne gubitke koji jo nisu nastupili.
11.18
Kada rauna efektivnu kamatnu stopa, subjekt treba amortizirati svaku povezanu naknadu, plaene ili primljene
financijske naknade (kao to su poeni), trokove transakcije i druge premije ili diskonte tijekom oekivanog
vijeka trajanja instrumenta. Izuzetno, subjekt treba koristiti krae razdoblje ako je to razdoblje na koje se odnose
naknade, plaene ili primljene financijske naknade, trokovi transakcije i druge premije ili diskonti. Ovo e biti
sluaj kada se varijabli na koju se odnose naknade, plaene ili primljene financijske naknade i druge premije ili
diskonti prije roka dospijea ponovo odreuje cijena po trinim kamatnim stopama. U tom sluaju,
odgovarajue razdoblje amortizacije je razdoblje do narednog takvog ponovnog odreivanja cijene.
11.19
Za financijsku imovinu i financijske obveze sa varijabilnom stopom, periodina ponovna procjena novanih
tokova mijenja efektivnu kamatnu stopu da bi se odrazile promjene trinih kamatnih stopa. Ukoliko se
financijska imovina ili financijska obveza sa varijabilnom stopom na poetku priznaju u iznosu koji je jednak
potraivanju ili dugovanju po osnovu glavnice prilikom dospijea, ponovna procjena buduih plaanja po osnovu
kamate obino nema znaajan uinak na knjigovodstvenu vrijednost imovine ili obveze.
11.20
Ukoliko subjekt revidira svoje procjene vezane za plaanja ili primanja, subjekt treba prilagoditi knjigovodstvenu
vrijednost financijske imovine ili obveze (ili skupine financijskih instrumenata) da bi se prikazala sadanja i
revidirana procjena novanih tokova. Subjekt treba ponovo izraunati knjigovodstvenu vrijednost raunajui
sadanju vrijednost procijenjenih buduih novanih tokova po prvotnoj efektivnoj kamatnoj stopi financijskog
instrumenta. Subjekt ovo prilagoavanja treba priznati kao prihod ili rashod u dobiti ili gubitku na datum
ponovne procjene.
Primjer odreivanja amortiziranog troka petogodinjeg zajma koristei metodu efektivne kamatne
stope
1. sijenja 20X0. godine, subjekt je stekao obveznicu za 900 novanih jedinica (NJ), uz trokove transakcije od 50 NJ.
Kamata od 40 NJ se potrauje godinje, ali se ne naplauje, tijekom narednih pet godina (31. prosinca 20X0. - 31. prosinca
20X4). Obveznica po dospijeu na 31. prosinca 20X4. godine ima vrijednost za isplatu od 1100 NJ.
Godina
Knjigovodstvena
vrijednost na
poetku razdoblja
Prihod od kamate
po stopi od
6,9583%*
Novani priliv
Knjigovodstvena
vrijednost na kraju
razdoblja
NJ
NJ
NJ
NJ
20X0
950.00
66.10
(40.00)
976.11
20X1
976.11
67.92
(40.00)
1,004.03
20X2
1,004.03
69.86
(40.00)
1,033.89
20X3
1,033.89
71.94
(40.00)
1,065.83
20X4
1,065.83
74.16
(40.00)
1,100.00
(1,100.00)
Efektivna kamatna stopa od 6,9583% je stopa kojom se diskontira oekivani novani tok od obveznice na
poetnu knjigovodstvenu vrijednost:
40/(1.069583)1 + 40/(1.069583)2 + 40/(1.069583)3 + 40/(1.069583)4 + 1,140/(1.069583)5 = 950
IASCF
38
Umanjenje vrijednosti financijskih instrumenata mjerenih po troku ili

amortiziranom troku
Priznavanje
11.21
Na kraju svakog izvjetajnog razdoblja, subjekt treba ocijeniti da li postoji objektivan dokaz o umanjenju
vrijednosti bilo koje financijske imovine koja je izmjerena po troku ili amortiziranom troku. Ukoliko postoji
objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti, subjekt gubitak od umanjenja vrijednosti treba odmah priznati u
dobit ili gubitak.
11.22
Objektivan dokaz da je dolo do umanjenja vrijednost financijske imovine ili skupine imovine ukljuuje uoljive
podatke koje vlasnik imovine moe primijetiti o sljedeim dogaajima koji vode do gubitka:
(a)
znaajne financijske potekoe izdavatelja ili dunika,
(b)
krenje ugovora, kao to su neispunjenje obveze ili kanjenje u otplati kamate ili glavnice,
(c)
vjerovnik, iz ekonomskih ili pravnih razloga povezanih sa financijskim tekoama dunika, duniku
daje ustupak koji vjerovnik inae ne bi razmatrao,
(d)
postalo je vjerojatno da e dunik bankrotirati ili ui u financijsku reorganizaciju,
(e)
uoljivi podaci koji pokazuju da postoji mjerljivo smanjenje procijenjenih buduih novanih tokova od
skupine financijske imovine nakon njihovog poetnog priznavanja, iako smanjenje jo uvijek ne moe
biti povezano sa pojedinanom financijskom imovinom unutar skupine, kao to su nepovoljni dravni
ili lokalni ekonomski uvjeti ili nepovoljne promjene u uvjetima odreene djelatnosti.
11.23
Drugi imbenici, takoer, mogu biti dokaz o umanjenju vrijednosti, ukljuujui znaajne promjene s nepovoljnim
uinkom, a koje su nastale u tehnolokom, trinom, gospodarskom ili pravnom okruenju u kojem izdavatelj
posluje.
11.24
Subjekt zbog umanjenja vrijednosti treba pojedinano procijeniti sljedeu financijsku imovinu:
(a)
sve instrumente kapitala bez obzira na njihov znaaj, i
(b)
drugu financijsku imovinu koja je pojedinano znaajna.
Subjekt drugu financijsku imovinu treba procijeniti zbog umanjenja vrijednosti ili pojedinano ili skupno na
osnovu slinih obiljeja kreditnog rizika.
Mjerenje
11.25
Subjekt treba mjeriti gubitak od umanjenja vrijednosti kod sljedeih instrumenata koji su mjereni po troku ili
amortiziranom troku, i to kako slijedi:
(a)
za instrument mjeren po amortiziranom troku sukladno toki 11.14 (a), gubitak od umanjenja
vrijednosti je razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadanje vrijednosti procijenjenih
novanih tokova diskontiranih po prvotnoj efektivnoj kamatnoj stopi imovine. Ukoliko takav
financijski instrument ima varijabilnu kamatnu stopu, diskontna stopa za mjerenje bilo kakvog
gubitka od umanjenja vrijednosti je trenutna efektivna kamatna stopa iz ugovora.
(b)
za instrument izmjeren po troku umanjenom za umanjenje vrijednosti sukladno toki 11.14 (b) i (c)(ii),
gubitak od umanjenja vrijednosti je razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti imovine i najbolje
procjene (koja nuno mora biti gruba procjena) iznosa (koji moe biti nula) koji bi subjekt primio za
tu imovinu da je prodana na izvjetajni datum.
Ispravka
11.26
Ukoliko se, u narednom razdoblju, iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji i to smanjenje se moe
objektivno povezati sa dogaajem koji se desio poslije priznanja umanjenja vrijednosti (kao to je poboljanje
dunikovog kreditnog rejtinga), subjekt treba ispraviti prethodno priznati gubitak od umanjenja vrijednosti ili
izravno ili prilagoavanjem rauna ispravka vrijednosti. Ispravka za rezultat ne treba imati knjigovodstvenu
vrijednost financijske imovine (neto iznos nekog rauna ispravka vrijednosti) koja je via od knjigovodstvene
vrijednosti koja bi postojala da umanjenje vrijednosti nije prethodno priznato. Subjekt iznos ispravka treba
priznati odmah u dobit ili gubitak.
IASCF
39
Fer vrijednost
11.27
Toka 11.14 (c)(i) zahtijeva da se ulaganje u obine ili povlatene dionice mjeri po fer vrijednosti ukoliko se fer
vrijednost dionica moe pouzdano izmjeriti. Subjekt za procjenu fer vrijednosti dionica treba koristiti sljedei
redoslijed:
(a)
Najbolji dokaz fer vrijednosti je kotirana cijena istovjetne imovine na aktivnom tritu. Ovo je obino
trenutna ponuena cijena.
(b)
Kada kotirane cijene nisu dostupne, cijena prethodne transakcije za istovjetnu imovinu prua dokaz fer
vrijednosti sve dok nije bilo znaajne promjene ekonomskih okolnosti ili nije bilo znaajnog proteka
vremena od te transakcije. Ukoliko subjekt moe pokazati da posljednja cijena transakcije nije dobra
procjena fer vrijednosti (primjerice, zbog toga to odraava iznos koji bi subjekt primio ili platio u
prinudnoj transakciji, prinudnoj likvidaciji ili prodaji uslijed pljenidbe), ta cijena se prilagoava.
(c)
Ukoliko trite za tu imovinu nije aktivno i ako prethodne transakcije istovjetne imovine same po sebi
nisu dobra procjena fer vrijednosti, subjekt fer vrijednost treba procijeniti koristei tehnike procjene.
Cilj koritenja tehnike procjene je procijeniti kakva bi cijena transakcije bila na dan mjerenja u
neovisnoj razmjeni motiviranoj uobiajenim poslovnim razmatranjima.
Ostali odjeljci ovog MSFI se referiraju za uputstva o fer vrijednosti za toke 11.27 - 11.32, ukljuujui Odjeljak
12, Odjeljak 14, Odjeljak 15 i Odjeljak 16 Ulaganja u nekretnine. U primjeni ovog uputstva na imovinu
pokrivenu ovim odjeljcima, veza sa obinim ili povlatenim dionicama u ovoj toki bi se trebala tumaiti tako da
ukljuuju vrste imovine pokrivene ovim odjeljcima.
Tehnika procjene
11.28
Tehnike procjene ukljuuju koritenje nedavnih neovisnih trinih transakcija za istovjetnu imovinu izmeu
poznatih, voljnih osoba, ukoliko su dostupne, vezu sa trenutnom fer vrijednou druge imovine koja je u biti ista
kao i imovina koja se mjeri, analizu diskontiranog novanog toka i modele odreivanja cijena opcija. Ukoliko
postoji tehnika procjene koja se od strane sudionika na tritu obino koristi za odreivanje cijene imovine i ta
tehnika je pokazala da prua pouzdane procjene cijena u stvarnim trinim transakcijama, subjekt koristi tu
tehniku.
11.29
Cilj koritenja tehnike procjene je da se utvrdi kakva bi cijena transakcije bila na datum mjerenja u neovisnoj
razmjeni motiviranoj uobiajenim poslovnim razmatranjima. Fer vrijednost se procjenjuje na osnovu rezultata
tehnike procjene koja daje najvie koristei trine inpute i koja se, to je manje mogue, oslanja na inpute koje
odreuje subjekt. Oekuje se da tehnika procjene dovede do pouzdane procjene fer vrijednosti ako:
(a)
razumno odraava kako bi se oekivalo da trite odredi cijenu imovine, i
(b)
inputi u tehniku procjene razumno predstavljaju trina oekivanja i imbenike mjerenja rizinih
povrata koji su svojstveni za tu imovinu.
Nepostojanje aktivnog trita: instrumenti kapitala

11.30
Fer vrijednost ulaganja u imovinu koja nema kotiranu trinu cijenu na aktivnom tritu je pouzdano mjerljiva
ako:
(a)
varijabilnost raspona razumnih procjena fer vrijednosti nije znaajna za tu imovinu, ili
(b)
vjerojatnost razliitih procjena unutar raspona se moe razumno procijeniti i koristiti prilikom procjene
fer vrijednosti.
11.31
Postoje mnoge situacije u kojima varijabilnost raspona razumnih procjena fer vrijednosti imovine koja nema
kotiranu trinu cijenu vjerojatno nee biti znaajna. Obino je mogue procijeniti fer vrijednost imovine koju je
subjekt stekao od neke druge strane. Meutim, ukoliko je raspon razumne procjene fer vrijednosti znaajan i
vjerojatnost razliitih procjena ne moe biti razumno ocijenjena, subjekt je sprijeen tu imovinu mjeriti po fer
vrijednosti.
11.32
Ukoliko pouzdano mjerenje fer vrijednosti vie nije dostupno za imovinu mjerenu po fer vrijednosti (primjerice,
instrument kapitala mjeren po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak), njegova knjigovodstvena vrijednost na
posljednji datum na koji je pouzdano mjereno postaje njegov troak. Subjekt imovinu treba mjeriti po ovom
iznosu troka umanjenom za umanjenje vrijednosti sve dok pouzdano mjerenje fer vrijednosti ne postane
dostupno.
IASCF
40
Prestanak priznavanja financijske imovine

11.33
Subjekt treba prestati priznavati financijsku imovinu samo kada:

(a)
ugovorna prava na novane tokove od financijske imovine isteknu ili se izmire, ili
(b)
subjekt drugoj osobi u biti prenese sve rizike i koristi po osnovu vlasnitva nad tom financijskom
imovinom, ili
(c)
subjekt, i pored toga to je zadrao neke znaajne rizike i koristi po osnovu vlasnitva, prenese kontrolu
nad imovinom drugoj osobi, a ta druga osoba ima praktinu mogunost prodaje imovine u potpunosti
nekoj treoj nepovezanoj osobi, te moe koristiti tu mogunost jednostrano i bez potrebe za
nametanjem dodatnih ogranienja na prijenos. U tom sluaju, subjekt treba:
(i)
prestati priznavati imovinu, i
(ii)
odvojeno priznati bilo koja prava ili obveze zadrana ili stvorena tim prijenosom.
Knjigovodstvena vrijednost prenesene imovine treba biti rasporeena izmeu zadranih prava ili
obveza i onih koja su prenesena na osnovu njihovih relativnih fer vrijednosti na datum prijenosa.
Novostvorena prava i obveze trebaju biti mjerena po svojoj fer vrijednosti na taj datum. Bilo kakva
razlika izmeu primljene naknade i iznosa koji su priznati ili su prestali biti priznati sukladno ovoj
toki treba biti priznata u dobit ili gubitak u razdoblju u kojem je prijenos nastao.
11.34
Ukoliko prijenos za rezultat ne daje prestanak priznavanja zbog toga to je subjekt zadrao znaajne rizike i
koristi od vlasnitva nad prenesenom imovinom, subjekt treba nastaviti priznavati prenesenu imovinu u
potpunosti i priznavati financijsku obvezu za primljene naknade. Imovina i obveza se ne trebaju prebijati. U
narednim razdobljima, subjekt treba priznavati svaki prihod po osnovu prenesene imovine i svaki rashod koji
nastane po osnovu financijske obveze.
11.35
Ukoliko osoba koje vri prijenos osigura nenovani zalog (kao to su duniki ili instrumenti kapitala) osobi na
koje se imovina prenosi, raunovodstveno obuhvaanje zaloga od strane osobe koja vri prijenos i osobe na koje
se vri prijenos ovisi od toga da li osoba koje vri prijenos ima pravo da proda ili ponovo zaloi zalog i da li je
osoba na koju se vri prijenos propustilo izvriti svoje obveze. Osoba koja vri prijenos i osoba na koju se vri
prijenos zalog trebaju raunovodstveno obuhvatiti na sljedei nain:
(a)
Ukoliko osoba na koju se vri prijenos ima po osnovu ugovora ili obiaja pravo da proda ili ponovo
zaloi zalog, osoba koja vri prijenos tu imovinu treba reklasificirati u svom izvjetaju o financijskom
poloaju (primjerice, kao pozajmljenu imovinu, zaloene instrumente kapitala ili potraivanja s
pravom na ponovni otkup) odvojeno od druge imovine.
(b)
Ukoliko osoba na koju se vri prijenos proda zalog koji mu je dan u zalog, ono treba priznati primitke
od prodaje i obvezu mjerenu po fer vrijednosti po osnovu obveze da vrati zalog.
(c)
Ukoliko osoba koja vri prijenos ne izvri svoje obveze iz ugovora i vie nema pravo da povrati zalog,
ono treba prestati priznavati zalog, a osoba na koje se vri prijenos treba priznati zalog kao svoju
imovinu koju e na poetku mjeriti po fer vrijednosti ili treba, ako je zalog ve prodalo, prestati
priznavati svoju obvezu vraanja zaloga.
(d)
Izuzev u sluaju pod (c), osoba koja vri prijenos treba nastaviti evidentirati zalog kao svoju imovinu, a
osoba na koju se vri prijenos ne treba priznavati taj zalog kao imovinu.
Primjer prijenos koji ispunjava uvjete za prestanak priznavanja

Subjekt prodaje skupinu svojih potraivanja banci po cijeni nioj od njihove nominalne vrijednosti. Subjekt nastavlja
naplatu od dunika u ime banke, ukljuujui slanje mjesenih izvjetaja, a banka subjektu po trinim uvjetima plaa
naknadu za servisiranje potraivanja. Subjekt je duan odmah doznaiti banci sve naplaene iznose, ali nema obvezu
prema banci za zakanjela plaanja ili neplaanja od strane dunika. U ovom sluaju, subjekt je na banku u biti prenio
sve rizike i koristi od vlasnitva nad potraivanjima. Sukladno tome, on uklanja potraivanja iz svog izvjetaja o
financijskom poloaju (primjerice, prestaje ih priznavati) i ne iskazuje obvezu po osnovu primitaka koje prima od banke.
Subjekt priznaje gubitak izraunan kao razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti potraivanja u vrijeme prodaje i
primitaka primljenih od banke. Subjekt priznaje obvezu u mjeri u kojoj je naplatio sredstva od dunika, ali koja jo
uvijek nije doznaio banci.
Primjer prijenos koji ne ispunjava uvjete za prestanak priznavanja

Podaci su isti kao u prethodnom primjeru osim to je subjekt dogovorio da od banke otkupi svako potraivanje za koje
dunik kasni s plaanjem obveza vie od 120 dana, bilo da se radi o glavnici ili o kamati. U ovom sluaju, subjekt je
IASCF
41
zadrao rizik zakanjelog plaanja ili neplaanja od strane dunika znaajan rizik s obzirom na potraivanja. Sukladno
tome, subjekt potraivanja ne tretira kao da su prodana banci i ne prestaje ih priznavati. Umjesto toga, on primitke od
banke tretira kao zajam osiguran potraivanjima. Subjekt nastavlja priznavati potraivanja kao imovinu sve dok se ne
naplate ili ne otpiu kao nenaplativa.
Prestanak priznavanja financijske obveze

11.36
Subjekt treba prestati priznavati financijsku obvezu (ili dio financijske obveze) samo kada je ona ugaena tj.
kada je ugovorom odreena obveza ispunjena, otkazana ili istekla.
11.37
Ukoliko postojei zajmoprimac i zajmodavac razmjenjuju financijske instrumente sa sutinski razliitim

uvjetima, subjekti transakcije trebaju raunovodstveno obuhvatiti kao gaenje prvobitne financijske obveze i kao
priznavanje nove financijske obveze. Slino tome, subjekt treba raunovodstveno obuhvatiti sutinsku izmjenu
uvjeta postojee financijske obveze ili njenog dijela (ovisno od toga moe li se pripisati financijskim
potekoama dunika) kao gaenje prvobitne financijske obveze i kao priznavanje nove financijske obveze.
11.38
Subjekt treba u dobit ili gubitak priznati svaku razliku izmeu knjigovodstvene vrijednosti financijske obveze (ili
dijela financijske obveze) koja je ugaena ili prenesena drugoj osobi i plaene naknade, ukljuujui sva
prenesena nenovana sredstva ili preuzete obveze.
Objavljivanja
11.39
Objavljivanja koja slijede upuuju na objavljivanja za financijske obveze mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili
gubitak. Subjekti koji imaju samo osnovne financijske instrumente (te stoga ne primjenjuju Odjeljak 12) nee
imati nikakve financijske obveze mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak i, prema tome, nee trebati
vriti takva objavljivanja.
Objavljivanja raunovodstvenih politika za financijske instrumente

11.40
Sukladno toki 8.5, subjekt u pregledu znaajnih raunovodstvenih politika treba objaviti osnovu (ili osnove) za
mjerenje koja je koritena za financijske instrumente, kao i ostale raunovodstvene politike koritene za
financijske instrumente, a koje su relevantne za razumijevanje financijskih izvjetaja.
Izvjetaj o financijskom poloaju kategorije financijske imovine i

financijskih obveza
11.41
Subjekt na izvjetajni datum treba objaviti knjigovodstvene vrijednosti svake od sljedeih kategorija financijske
imovine i financijskih obveza u potpunosti, ili u izvjetaju o financijskom poloaju, ili u biljekama:
(a)
financijska imovina mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (toka 11.14 (c)(i) i toke 12.8 i
12.9),
(b)
financijska imovina koja predstavlja dunike instrumente mjerenu po amortiziranom troku (toka
11.14 (a)),
(c)
financijska imovina koja predstavlja instrumente kapitala mjerene po troku umanjenom za umanjenje
vrijednosti (toka 11.14 (c)(ii) i toke 12.8 i 12.9),
(d)
financijske obveze mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (toke 12.8 i 12.9),
(e)
financijske obveze mjerene po amortiziranom troku (toka 11.14 (a)),
(f)
obveze po osnovu zajmova mjerene po troku umanjenom za umanjenje vrijednosti (toka 11.14 (b)).
11.42
Subjekt treba objaviti informacije koje korisnicima njegovih financijskih izvjetaja omoguuju da procijene
znaaj financijskih instrumenata za njegov financijski poloaj i financijsku uspjenost. Primjerice, za dugoroni
dug bi takve informacije obino ukljuivale uvjete dunikog instrumenta (kao to su kamatna stopa, rok
dospijea, plan otplate, kao i ogranienja koja duniki instrument donosi subjektu).
11.43
Za svu financijsku imovinu i sve financijske obveze mjerene po fer vrijednosti, subjekt treba objaviti osnovu za
odreivanje fer vrijednosti, primjerice, kotiranu trinu cijenu na aktivnom tritu ili tehniku procjene. Kada se
koristi tehnika procjene, subjekt treba objaviti pretpostavke primijenjene prilikom odreivanja fer vrijednosti za
svaku skupinu financijske imovine ili financijskih obveza. Primjerice, ukoliko je primjenjivo, subjekt objavljuje
IASCF
42

informacije o pretpostavkama koje se odnose na stope plaanja unaprijed, stope procijenjenih kreditnih gubitaka,
kao i kamatne ili diskontne stope.
11.44
Ukoliko pouzdano mjerenje fer vrijednosti vie nije dostupno za instrument kapitala mjeren po fer vrijednosti
kroz dobit ili gubitak, subjekt treba objaviti tu injenicu.
Prestanak priznavanja
11.45
Ukoliko je subjekt u transakciji koja ne ispunjava uvjete za prestanak priznavanja izvrio prijenos financijske
imovine na drugu stranu (vidjeti toke 11.33 - 11.35), subjekt za svaku skupinu takve financijske imovine treba
objaviti sljedee:
(a)
prirodu te imovine,
(b)
prirodu rizika i koristi od vlasnitva kojima subjekt ostaje izloen,
(c)
knjigovodstvene vrijednosti imovine i svih sa njima povezanih obveza koje subjekt nastavlja priznavati.
Zalog
11.46
Kada je subjekt zaloio financijsku imovinu kao zalog za obveze ili potencijalne obveze, on treba objaviti
sljedee:
(a)
knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine zaloene kao zalog,
(b)
uvjete povezane s tim zalogom.
Neispunjavanje obveza i krenje uvjeta zajma

11.47
Za dugovanja po osnovu zajmova priznata na izvjetajni datum, a za koja postoji krenje uvjeta ili se ne
ispunjavaju obveze po osnovu glavnice, kamate, jamstvenog fonda ili uvjeta otplate koji nisu otklonjeni do
izvjetajnog datuma, subjekt treba objaviti sljedee:
(a)
detalje vezane za ta krenja ili neispunjenja obveza,
(b)
knjigovodstvenu vrijednost dugovanja po osnovu zajma na izvjetajni datum,
(c)
da li je krenje prestalo ili je neispunjena obveza ispunjena, odnosno da li su uvjeti otplate zajma
ponovo dogovoreni, a prije nego to su financijski izvjetaji odobreni za objavu.
Stavke prihoda, rashoda, dobitaka ili gubitaka

11.48
Subjekt treba objaviti sljedee stavke prihoda, rashoda, dobitaka ili gubitaka:
(a)
prihode, rashode, dobitke ili gubitke, ukljuujui promjene u fer vrijednost, priznate od:
(i)
financijske imovine mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak,
(ii)
financijskih obveza mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak,
(iii)
financijske imovine mjerene po amortiziranom troku,
(iv)
financijskih obveza mjerenih po amortiziranom troku.
(b)
ukupni prihod od kamata i ukupni rashod od kamata (izraunate koritenjem metode efektivne kamate)
za financijsku imovinu i financijske obveze koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak,
(c)
iznos svakog gubitka od umanjenja vrijednosti za svaku skupinu financijske imovine.
IASCF
43
Odjeljak 12
Pitanja vezana za ostale financijske instrumente
Djelokrug odjeljaka 11 i 12
12.1
Odjeljak 11 Osnovni financijski instrumenti i Odjeljak 12 Pitanja vezana za ostale financijske instrumente se
zajedno bave priznavanjem, prestankom priznavanja, mjerenjem i objavljivanjem financijskih instrumenata
(financijske imovine i financijskih obveza). Odjeljak 11 se primjenjuje na osnovne financijske instrumente i
relevantan je za sve subjekte. Odjeljak 12 se primjenjuje na druge, sloenije financijske instrumente i transakcije.
Ukoliko se subjekt uputa samo u transakcije sa osnovnim financijskim instrumentima, Odjeljak 12 nije
primjenjiv. Meutim, ak i subjekti sa samo osnovnim financijskim instrumentima trebaju razmotriti djelokrug
Odjeljka 12 da bi bili sigurni da su izuzeti.

12.2
Subjekt treba odabrati da primjenjuje ili:

(a)
odredbe i Odjeljka 11 i Odjeljka 12 u potpunosti, ili
(b)
odredbe o priznavanju i mjerenju u MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje i zahtjeve o

objavljivanju Odjeljaka 11 i 12
za raunovodstveno obuhvaanje svih svojih financijskih instrumenata. Izbor izmeu (a) i (b) je izbor
raunovodstvene politike subjekta. Toke 10.8 - 10.14 sadre zahtjeve za odreivanje kada je promjena
raunovodstvene politike prikladna, kako takvu raunovodstvenu politiku treba obuhvatiti i koje informacije o toj
promjeni treba objaviti.
Djelokrug Odjeljka 12
12.3
Odjeljak 12 se primjenjuje na sve financijske instrumente osim sljedeih:

(a)
onih koji su pokriveni Odjeljkom 11,
(b)
udjeli u ovisnim subjektima ( vidjeti Odjeljak 9 Konsolidirani i odvojeni financijski izvjetaji),

pridruene subjekte (vidjeti Odjeljak 14 Ulaganja u pridruene subjekte) i zajednikim pothvatima
(vidjeti Odjeljak 15 Ulaganja u zajednike pothvate),
(c)
prava i obveze poslodavaca prema planovima primanja zaposlenih (vidjeti Odjeljak 28 Primanja
zaposlenih),
(d)
prava po ugovorima o osiguranju osim ako ugovor o osiguranju moe dovesti do gubitka bilo koje od
strana, a kao rezultat ugovornih uvjeta koji nisu povezani sa:
(i)
promjenama osiguranog rizika,
(ii)
promjenama deviznih teajeva, ili
(iii)
neizvrenjem obveza jedne od ugovornih strana.
(e)
financijskih instrumenata koji zadovoljavaju definiciju vlastitog kapitala subjekta (vidjeti Odjeljak 22
Obveze i kapital i Odjeljak 26 Plaanje temeljeno na dionicama),
(f)
najmova (vidjeti Odjeljak 20 Najmovi) osim ako najam moe dovesti do gubitka najmodavcu ili
najmoprimcu, a kao rezultat ugovornih uvjeta koji nisu povezani sa:
(g)
(i)
promjenama cijene iznajmljene imovine,
(ii)
promjenama deviznih teajeva, ili
(iii)
neizvrenjem obveza jedne od ugovornih strana.
ugovora za potencijalne naknade u poslovnom spajanju (vidjeti Odjeljak 19 Poslovna spajanja i

goodwill). Ovaj izuzetak se primjenjuje samo na onoga ko stjecatelj.
IASCF
44

12.4
Veina ugovora o kupovini ili prodaji nefinancijskih stavki kao to su roba, zalihe ili nekretnine, postrojenja i
oprema su iskljueni iz ovog odjeljka zbog toga to to nisu financijski instrumenti. Meutim, ovaj odjeljak se
primjenjuje na sve ugovore koji nameu rizik kupcu ili prodavatelju, a koji nisu uobiajeni ugovori o kupovini ili
prodaji materijalne imovine. Primjerice, ovaj odjeljak se primjenjuje na ugovore koji mogu dovesti do gubitka
kupcu ili prodavatelju kao rezultat ugovornih uvjeta koji nisu povezani sa promjenama cijene nefinancijske
stavke, promjenama deviznih teajeva ili neizvrenjem obveza jedne od ugovornih strana.
12.5
Kao dodatak ugovorima opisanim u toki 12.4, ovaj odjeljak se primjenjuje i na ugovore o kupovini ili prodaji
nefinancijskih stavki ako se ugovor moe izmiriti neto u novcu ili drugim financijskim instrumentom, ili
razmjenom financijskih instrumenata kao da su ugovori financijski instrumenti, uz sljedei izuzetak: ugovori koji
su zakljueni i koji se nastavljaju drati radi prijema ili isporuke nefinancijske stavke sukladno oekivanom
kupovinom, prodajom ili zahtjevima za upotrebu od strane subjekta, nisu financijski instrumenti u smislu ovog
odjeljka.
Poetno priznavanje financijske imovine i obveza

12.6
Subjekt treba priznati financijsku imovinu ili financijsku obvezu samo onda kada subjekt postane strana u
ugovornim odredbama instrumenta.
Poetno mjerenje
12.7
Kada se financijska imovina ili financijska obveza priznaju na poetku, subjekt ih treba mjeriti po fer vrijednosti,
koja je obino transakcijska cijena.
Naknadno mjerenje
12.8
Subjekt na kraju svakog izvjetajnog razdoblja treba mjeriti sve financijske instrumente obuhvaene
djelokrugom Odjeljka 12 po fer vrijednosti i priznati promjene fer vrijednosti u dobit ili gubitak, osim u
sljedeem: instrumenti kapitala kojima se ne trguje javno i ija fer vrijednost se drugaije ne moe izmjeriti, kao i
ugovori povezani s takvim instrumentima koji, ako se izvre, za rezultat imaju isporuku takvih instrumenata,
trebaju se mjeriti po troku umanjenom za umanjenje vrijednosti.
12.9
Ukoliko pouzdano mjerenje fer vrijednosti vie nije dostupno za instrument kapitala kojim se ne trguje javno,
nego se mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, njegova fer vrijednost na posljednji dan na koji je
instrument mogao biti pouzdano izmjeren se tretira kao troak instrumenta. Subjekt treba mjeriti instrument po
ovoj vrijednosti umanjenoj za umanjenje vrijednosti sve dok pouzdano mjerenje fer vrijednosti ne postane
dostupno.
Fer vrijednost
12.10
Subjekt za mjerenje fer vrijednosti sukladno ovom odjeljku treba primjenjivati uputstvo za fer vrijednost iz
toaka 11.27 - 11.32 kao i za mjerenje fer vrijednosti sukladno Odjeljku 11.
12.11
Fer vrijednost financijske obveze koja dospijeva po zahtjevu nije manja od iznosa koji se treba platiti po
zahtjevu, diskontiranog od prvog dana na koji se moglo zahtijevati da iznos bude plaen.
12.12
Subjekt trokove transakcije ne treba ukljuiti prilikom poetnog mjerenja financijske imovine ili obveza koje e
se naknadno mjeriti po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Ukoliko se isplata imovine odgaa ili se financira po
kamatnoj stopi koja nije trina, subjekt imovinu na poetku treba mjeriti po sadanjoj vrijednosti buduih isplata
diskontiranih po trinoj kamatnoj stopi.
Umanjenje vrijednosti financijskih instrumenata mjerenih po troku ili

amortiziranom troku
12.13
Subjekt na financijske instrumente mjerene po troku umanjenom za umanjenje vrijednosti sukladno ovom
odjeljku treba primjenjivati uputstvo za umanjenje vrijednosti financijskog instrumenta mjerenog po troku iz
toaka 11.21 - 11.26.
IASCF
45
Prestanak priznavanja financijske imovine ili financijske obveze

12.14
Subjekt e primjenjivati zahtjeve za prestanak priznavanja iz toaka 11.33-11.38. na financijsku imovinu i

financijske obaveze na koje se primjenjuje ovaj odjeljak.
Raunovodstvo zatite
12.15
Ukoliko su zadovoljeni definirani kriteriji, subjekt moe naznaiti odnos zatite izmeu instrumenta zatite i
zatiene stavke na nain da to ispunjava uvjete za raunovodstvo zatite. Raunovodstvo zatite dozvoljava da
se dobitak ili gubitak po osnovu instrumenta zatite i zatiene stavke istovremeno priznaju u dobit ili gubitak.
12.16
Da bi se ispunili uvjeti za raunovodstvo zatite, subjekt se treba uskladiti sa svim sljedeim uvjetima:
12.17
(a)
subjekt postavlja i dokumentira odnos zatite tako da se rizik koji je predmet zatite, zatiena stavka i
instrument zatite mogu jasno utvrditi i da je rizik u zatienoj stavki rizik koji je predmet zatite
preko instrumenta zatite,
(b)
rizik koji je predmet zatite je jedan od rizika odreenih u toki 12.17,
(c)
instrument zatite je onaj odreen u toki 12.18,
(d)
subjekt oekuje da instrument zatite bude vrlo uinkovit u eliminiranju naznaenog rizika koji je
predmet zatite. Uinkovitost zatite je stupanj do kojeg se promjene fer vrijednosti ili novanih
tokova zatiene stavke koji mogu pripisati riziku koji je predmet zatite eliminiraju promjenama fer
vrijednosti ili novanih tokova instrumenta zatite.
Ovaj MSFI dozvoljava raunovodstvo zatite samo za sljedee rizike:

(a)
rizik kamatne stope dunikog instrumenta mjerenog po amortiziranom troku,
(b)
rizik deviznog teaja ili kamatne stope u vrstoj obvezi ili vrlo vjerojatnoj predvienoj transakciji,
(c)
rizik cijene robe koja se dri ili u vrstoj obvezi ili vrlo vjerojatnoj predvienoj transakciji kupovine ili
prodaje robe,
(d)
rizik deviznog teaja u neto ulaganju u inozemno poslovanje.
Rizik deviznog teaja dunikog instrumenta mjerenog po amortiziranom troku nije na gore navedenom popisu
zbog toga to raunovodstvo zatite ne bi imalo nikakav znaajan uinak na financijske izvjetaje. Osnovni
rauni, biljeke i potraivanja i obveze po osnovu zajmova se obino mjere po amortiziranom troku (vidjeti
toku 11.5 (d)). Ovo bi ukljuivalo dugovanja denominirana u stranoj valuti. Toka 30.10 zahtijeva da se svaka
promjena knjigovodstvene vrijednosti dugovanja uzrokovana promjenom u deviznom teaju prizna u dobit ili
gubitak. Prema tome, i promjena fer vrijednosti instrumenta zatite (meuvalutni swap) i promjena
knjigovodstvene vrijednosti dugovanja povezanog s promjenom u deviznom teaju bi se trebali priznati u dobit
ili gubitak i trebali bi se prebiti osim do visine razlika izmeu promptnog teaja (po kojem se mjeri obveza) i
forward stope (po kojoj se mjeri swap).
12.18
Ovaj MSFI dozvoljava raunovodstvo zatite samo ako instrument zatite ispunjava sve sljedee uvjete:
(a)
to je swap kamatne stope, swap strane valute, forward ugovor o razmjeni strane valute ili forward
ugovor o razmjeni robe za koji se oekuje da bude vrlo uinkovit u eliminiranju rizika utvrenog u
toki 12.17 i koji je naznaen kao rizik koji je predmet zatite,
(b)
ukljuuje stranu koja je vanjska u odnosu na subjekt koji izvjetava (tj. vanjska za grupu, segment ili
pojedinani subjekt koji izvjetava),
(c)
njegova vjerojatna vrijednost je jednaka naznaenom iznosu glavnice ili vjerojatnom iznosu zatiene
stavke,
(d)
ima odreen rok dospijea koji nije dulji od
(e)
(i)
roka dospijea financijskog instrumenta koji je predmet zatite,
(ii)
roka oekivanog izvrenja nabavke robe ili obveze prodaje, ili
(iii)
nastanka vrlo vjerojatne predviene transakcije strane valute ili robe ija se zatita vri.
nema karakteristike plaanja unaprijed, prijevremenog raskida ili produenja.
Zatita rizika fiksne kamatne stope za priznati financijski instrument

ili rizika cijene robe za robu koja se dri
IASCF
46

12.19
Ukoliko su uvjeti iz toaka 12.16 zadovoljeni i ukoliko je rizik koji je predmet rizika izloenost riziku fiksnom
kamatne stope dunikog instrumenta mjerenog po amortiziranom troku ili riziku cijene robe koju dri, subjekt
treba:
(a)
priznati instrument zatite kao imovinu ili obvezu i promjenu fer vrijednost instrumenta zatite u dobit
ili gubitak, i
(b)
priznati promjenu fer vrijednosti zatiene stavke povezane sa rizikom koji je predmet zatite u dobit ili
gubitak i kao usklaivanje knjigovodstvene vrijednosti zatiene stavke.
12.20
Ukoliko je rizik koji je predmet zatite rizik fiksne kamatne stope za duniki instrument mjeren po
amortiziranom troku, subjekt treba priznati periodina neto novana izmirenja od swapa kamatne stope koji je
instrument zatite u dobit ili gubitak razdoblja u kojem su neto izmirenja obraunana.
12.21
Subjekt treba prekinuti raunovodstvo zatite dano u toki 12.19 ako:
12.22
(a)
instrument zatite istekne ili bude prodan ili raskinut,
(b)
zatita vie ne zadovoljava uvjete za raunovodstvo zatite odreeno u toki 12.16, ili
(c)
subjekt povue to naznaavanje.
Ukoliko se raunovodstvo zatite prekine, a zatiene stavka je imovina ili obveza prenesena po amortiziranom
troku koji se nije prestao priznavati, svi dobici ili gubici priznati kao usklaivanja knjigovodstvene vrijednosti
zatiene stavke se amortiziraju u dobit ili gubitak koritenjem metode efektivne kamatne stope tijekom
preostalog vijeka trajanja instrumenta zatite.
Zatita rizika varijabilne kamatne stope za priznati financijski

instrument, rizik deviznog teaja ili rizik cijene robe za vrstu obvezu
ili vrlo vjerojatnu predvienu transakciju, ili neto ulaganje u inozemno
poslovanje
12.23
Ukoliko su zadovoljeni uvjeti iz toke 12.16 i rizik koji je predmet zatite je:
(a)
rizik varijabilne kamatne stope dunikog instrumenta mjerenog po amortiziranom troku,
(b)
rizik deviznog teaja u vrstoj obvezi ili vrlo vjerojatnoj predvienoj transakciji,
(c)
rizik cijene robe u vrstoj obvezi ili vrlo vjerojatnoj predvienoj transakciji, ili
(d)
rizik deviznog teaja za neto ulaganje u inozemno poslovanje,
subjekt u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti treba priznati dio promjene fer vrijednosti instrumenta zatite koji je bio
uinkovit u eliminiranju promjene fer vrijednosti ili oekivanih novanih tokova zatiene stavke. Subjekt u
dobit ili gubitak treba priznati svaki viak fer vrijednosti instrumenta zatite preko promjene fer vrijednosti
oekivanih novanih tokova (to se ponekad naziva neuinkovitost zatite). Dobitak ili gubitak od zatite priznat
u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti se treba reklasificirati u dobit ili gubitak kada se zatiene stavka prizna u dobit ili
gubitak ili kada se okona odnos zatite.
12.24
Ukoliko je rizik koji je predmet zatite rizik varijabilne kamatne stope dunikog instrumenta mjerenog po
amortiziranom troku, subjekt treba naknadno priznati periodina neto novana izmirenja od swapa kamatne
stope koji je instrument zatite u dobit ili gubitak razdoblja u kojem su neto izmirenja obraunana.
12.25
Subjekt treba prekinuti raunovodstvo zatite odreeno u toki 12.23 ako:

(a)
instrument zatite istekne ili se proda ili raskine,
(b)
zatita vie ne zadovoljava kriterije za raunovodstvo zatite iz toaka 12.16,
(c)
u zatiti neke predviene transakcije, predviena transakcije vie nije vrlo vjerojatna, ili
(d)
subjekt povue to naznaavanje.
Ukoliko se vie ne oekuje da se predviena transakcija dogodi ili se duniki instrument koji je predmet zatite
mjeren po amortiziranom troku prestane priznavati, svaki dobitak ili gubitak od instrumenta zatite koji je bio
priznat u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti se treba reklasificirati iz ostale sveobuhvatne dobiti na dobit ili gubitak.
Objavljivanja
12.26
Subjekt koji primjenjuje ovaj odjeljak treba vriti sva objavljivanja zahtijevana u Odjeljku 11 ukljuujui i ta
objavljivanja i financijske instrumente koja su obuhvaena djelokrugom ovog odjeljka, kao i one koji su
IASCF
47

obuhvaeni Odjeljkom 11. Pored toga, ukoliko subjekt koristi raunovodstvo zatite, on treba izvriti dodatna
objavljivanja iz toaka 12.27 - 12.29.
12.27
12.28
12.29
Subjekt odvojeno za zatitu svake od etiri vrste rizika opisane u toki 12.17 treba objaviti sljedee:
(a)
opis zatite,
(b)
opis financijskih instrumenata naznaenih kao instrumenti zatite i njihovih fer vrijednosti na izvjetajni
datum,
(c)
prirodu rizika koji su predmet zatite, ukljuujui i opis zatiene stavke.
Ukoliko subjekt koristi raunovodstvo zatite za zatitu rizika fiksne kamatne stope ili rizika cijene za robu koja
se dri (toke 12.19 - 12.22), on treba objaviti sljedee:
(a)
iznos promjene fer vrijednosti instrumenta zatite priznate u dobit ili gubitak,
(b)
iznos promjene fer vrijednosti zatiene stavke priznate u dobit ili gubitak.
Ukoliko subjekt koristi raunovodstvo zatite za zatitu rizika varijabilne kamatne stope, rizik deviznog teaja,
rizika cijene robe u vrstoj obvezi ili vrlo vjerojatnoj predvienoj transakciji, ili neto ulaganje u inozemno
poslovanje (toke 12.23 - 12.25), on treba objaviti sljedee:
(a)
razdoblja u kojima se oekuje nastanak novanih tokova i u kojima se oekuje da utjeu na dobit ili
gubitak,
(b)
opis svake predviene transakcije za koju se ranije koristilo raunovodstvo zatite, ali za koju se vie ne
oekuje da se dogodi,
(c)
iznos promjene fer vrijednosti instrumenta zatite koja je priznata u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti
tijekom razdoblja (toka 12.23),
(d)
iznos koji je reklasificiran iz ostale sveobuhvatne dobiti u dobit ili gubitak razdoblja (toke 12.23 12.25),
(e)
iznos svakog vika fer vrijednosti instrumenta zatite preko promjene fer vrijednosti oekivanih
novanih tokova koji je priznat u dobit ili gubitak (toka 12.24).
IASCF
48
Odjeljak 13
Zalihe
13.1
13.2
13.3
Ovaj Odjeljak propisuje naela za priznavanje i mjerenje zaliha. Zalihe su imovina:

(a)
koja se dre za prodaju u redovnom tijeku poslovanja;
(b)
u procesu proizvodnje za takvu prodaju, ili
(c)
u obliku materijala ili dijelova zaliha koji e biti utroeni u procesu proizvodnje ili u postupku
pruanja usluga.
Ovaj standard primjenjuje se na sve zalihe osim na:

(a)
nedovrene radove temeljem ugovora o izgradnji, ukljuivi izravno povezane ugovore o pruanju
usluga (vidi Odjeljak 23 Prihodi)
(b)
financijske instrumente (vidi Odjeljak 11 Osnovni financijski instrumenti i Odjeljak 12 Pitanja vezana
za ostale financijske instrumente) i
(c)
bioloku imovinu povezanu s poljoprivrednom djelatnou i poljoprivredni proizvod u trenutku

etve (vidi Odjeljak 34 Specijalizirane aktivnosti).
Ovaj Standard se ne primjenjuje na mjerenje zaliha:

(a)
proizvoaa poljoprivrednih i umskih proizvoda, poljoprivrednih proizvoda nakon etve te minerala i

mineralnih proizvoda, u mjeri u kojoj se vrednuju po fer vrijednosti umanjenoj za trokove prodaje
kroz dobit ili gubitak, ili
(b)
robe brokera i trgovaca koji svoje zalihe mjere po fer vrijednosti umanjenoj za trokove prodaje kroz
dobit ili gubitak.
Mjerenje zaliha
13.4
Subjekt treba mjeriti zalihe po troku ili procijenjenoj prodajnoj cijeni umanjenoj za trokove dovretka i
prodaje, ovisno o tome to je nie.
Troak zaliha
13.5
Subjekt treba ukljuiti u troak zaliha sve trokove nabave, trokove konverzije i druge trokove koji su nastali
dovoenjem zaliha na sadanju lokaciju i u sadanje stanje.
Trokovi nabave
13.6
Trokovi nabave zaliha obuhvaaju kupovnu cijenu, uvozne carine i druge poreze (osim onih koje subjekt
kasnije moe povratiti od poreznih vlasti), te trokove prijevoza, rukovanja zaliha, kao i druge trokove koji se
mogu izravno pripisati stjecanju gotovih proizvoda, materijala i usluga. Trgovaki i koliinski popusti te druge
sline stavke oduzimaju se kod odreivanja trokova nabave.
13.7
Subjekt moe nabaviti zalihe pod uvjetima odgoenog plaanja. U nekim sluajevima, ovakav aranman sadri
neiskazan financijski instrument, primjerice, razliku izmeu kupovne cijene u uobiajenim prodajnim uvjetima i
iznosa odgoenog plaanja. U tim sluajevima, razlika se priznaje kao rashod po osnovu kamata tijekom
razdoblja financiranja i ne ukljuuje se u troak zaliha.
Trokovi konverzije
13.8
Trokovi konverzije zaliha ukljuuju trokove izravno povezane s jedinicama proizvodnje, kao to je direktan
rad. Takoer ukljuuju i sustavno rasporeene fiksne i varijabilne ope trokove proizvodnje koji su nastali
IASCF
49

konverzijom materijala u gotove proizvode. Fiksni opi trokovi proizvodnje su oni indirektni trokovi
proizvodnje koji ostaju relativno konstantni bez obzira na obim proizvodnje, kao to su troak amortizacije i
odravanja proizvodnih zgrada i proizvodne opreme, te trokove upravljanja i administrativne trokove pogona.
Varijabilni opi trokovi proizvodnje su oni indirektni trokovi proizvodnje koji izravno ili gotovo izravno ovise
o obimu proizvodnje, kao to su indirektan materijal i indirektan rad.
Rasporeivanje opih trokova proizvodnje

13.9
Subjekt treba rasporediti fiksne ope trokove proizvodnje na trokove konverzije na temelju normalnog
kapaciteta proizvodnje. Normalan kapacitet je proizvodnja koja se oekuje ostvariti u prosjeku tijekom
odreenog broja razdoblja ili sezona u normalnim uvjetima, uzimajui u obzir gubitak kapaciteta kao posljedicu
planiranog odravanja. Mogue je koristiti i ostvaren obim proizvodnje ako je priblian normalnom kapacitetu.
Iznos fiksnih opih trokova proizvodnje rasporeenih na svaku jedinicu proizvoda ne poveava se kao
posljedica smanjene proizvodnje ili ako postrojenje ne radi. Nerasporeeni opi trokovi proizvodnje priznaju se
kao rashod razdoblja u kojem su nastali. U razdobljima neuobiajeno velike proizvodnje iznos fiksnih opih
trokova proizvodnje rasporeenih na svaku jedinicu proizvoda se umanjuje tako da se zalihe ne mjere iznad
troka. Varijabilni opi trokovi proizvodnje rasporeuju se na svaku jedinicu proizvoda na temelju stvarne
uporabe proizvodnih kapaciteta.
Zajedniki proizvodi i nusproizvodi

13.10
Proizvodni proces moe rezultirati istovremenom proizvodnjom vie od jednog proizvoda. To je, primjerice,
sluaj kad se proizvode zajedniki proizvodi ili ako postoji osnovni proizvod i nusproizvod. Kad trokove
sirovina ili konverzije svakog proizvoda nije mogue zasebno identificirati, oni se racionalno i dosljedno
rasporeuju meu proizvodima. Rasporeivanje se moe temeljiti primjerice, ne relativnoj vrijednosti prodaje
svakog proizvoda ili u fazi proizvodnog procesa u kojoj je proizvode mogue zasebno identificirati ili na
zavretku proizvodnje. Veina nusproizvoda je po svojoj prirodi beznaajna. Kada je to sluaj, subjekt ih treba
mjeriti po prodajnoj cijeni umanjenoj za trokove dovretka i prodaje, a ta vrijednost se oduzima od troka
osnovnog proizvoda. Kao rezultat toga, knjigovodstvena vrijednost osnovnog proizvoda ne razlikuje se
znaajno od njegovog troka.
Ostali trokovi ukljueni u zalihe

13.11
Subjekt treba ukljuiti ostale trokove u troak zaliha samo u mjeri u kojoj su stvarno nastali u svezi s
dovoenjem zaliha na sadanju lokaciju i u sadanje stanje.
13.12
Toka 12.19(b) propisuje da, u odreenim okolnostima, promjena fer vrijednosti instrumenta zatite u zatiti
rizika fiksne kamatne stope ili rizika cijene robe koja se dri, korigira knjigovodstvenu vrijednost robe.
Trokovi koji se iskljuuju iz zaliha

13.13
Primjeri trokova koji se iskljuuju iz troka zaliha i priznaju kao rashod razdoblja u kojem su nastali su:
(a)
neuobiajeni iznosi otpadnog materijala, rada ili drugih proizvodnih trokova,
(b)
trokovi skladitenja, osim ako nisu nuno sastavni dio proizvodnog procesa prije idue proizvodne
faze,
(c)
administrativni opi trokovi koji ne doprinose dovoenju zaliha na sadanju lokaciju i sadanje
stanje, i
(d)
trokovi prodaje.
Troak zaliha pruatelja usluga

13.14
Ako pruatelji usluga imaju zalihe, mjere ih po troku njihove proizvodnje. Ovi trokovi sastoje se prvenstveno
od troka rada i trokova drugih osoba koje su izravno ukljuene u pruanje usluga, ukljuivi nadzorno osoblje,
te opih trokova koji se mogu pripisati pruanju usluga. Trokovi rada i ostali trokovi povezani s prodajom i
opim administrativnim osobljem nisu ukljueni, ve se priznaju kao rashod razdoblja u kojem su nastali.
IASCF
50

Troak zaliha pruatelja usluga ne ukljuuje maru ili ope trokove koji se ne mogu pripisati pruanju usluga, a
koji su esto ukljueni u cijene koje pruatelji usluga zaraunavaju.
Troak poljoprivrednog proizvoda koji je plod bioloke imovine

13.15
Sukladno Odjeljku 34, zalihe poljoprivrednih proizvoda, koje je subjekt ubrao kao plod svoje bioloke imovine,
se kod poetnog priznavanja mjere po njihovoj fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene trokove prodaje u
trenutku etve. Ovo predstavlja troka zaliha na taj datum, za potrebe primjene ovog Odjeljka.
Tehnike za mjerenje troka, kao to su metoda standardnog troka, metoda

trgovine na malo i metoda posljednje nabavne cijene
13.16
Subjekt moe koristiti tehnike kao to su metoda standardnog troka, metoda trgovine na malo ili metoda
posljednje nabavne za mjerenje troka zaliha, ako se njihovom primjenom dobivaju rezultati koji su priblini
troku nabave. Metoda standardnog troka uzima u obzir uobiajene koliine materijala i potronog materijala,
rada, uobiajenu uinkovitost i iskoritenost kapaciteta. Oni se redovito preispituju i po potrebi mijenjaju u
odnosu na postojee uvjete. Metoda trgovina na malo mjeri zalihe tako da se prodajna vrijednost zaliha umanji
za odgovarajui postotak bruto mare.
Metode trokova
13.17
Subjekt treba mjeriti troak zaliha predmeta koji se uobiajeno ne mogu meusobno razmjenjivati te dobara i
usluga koji su namijenjeni i izdvojeni za specifine projekte koristei specifinu identifikaciju njihovih
individualnih trokova.
13.18
Subjekt treba mjeriti troak zaliha, osim onih koje su obuhvaene tokom 13.17., primjenom metode prvi ulaz prvi izlaz (FIFO) ili metodom ponderiranog prosjenog troka. Subjekt treba koristiti istu metodu za sve zalihe
sline vrste i namjene kod subjekta. Za zalihe drukije vrste ili namjene primjena razliitih metoda za
utvrivanje troka je opravdana. Primjena metode posljednji ulaz prvi izlaz (LIFO) nije dozvoljena sukladno
ovim MSFI.
Umanjenje vrijednosti zaliha

13.19
U tokama 27.2 27.4 se zahtjeva da subjekt, na kraju svakog izvjetajnog razdoblja, procjeni da li je
zalihama umanjena vrijednost, odnosno knjigovodstvena vrijednost nije u potpunosti nadoknadiva (primjerice
zbog oteenja, zastarijevanja ili smanjenja prodajnih cijena). Ako je stavki (ili grupi stavki) zaliha umanjena
vrijednost, te toke zahtijevaju da subjekt mjeri zalihe po prodajnoj cijeni umanjenoj za trokove dovrenja i
prodaje, te da prizna gubitak od umanjenja vrijednosti. Takoer se zahtjeva ukidanje prethodno provedenih
umanjenja vrijednosti u odreenim okolnostima.
Priznavanje rashoda
13.20
Kad su zalihe prodane, subjekt treba priznati knjigovodstvenu vrijednost tih zaliha kao rashod u razdoblju u
kojem je priznat odnosni prihod.
13.21
Neke zalihe mogu se rasporediti na druga sredstva, primjerice, zalihe koje se koriste kao komponenta
nekretnine, postrojenja ili opreme izraene u vlastitoj izvedbi. Zalihe koje su na ovaj nain rasporeene na neko
drugo sredstvo naknadno se obraunavaju sukladno odredbama odjeljka ovih MSFI relevantnih za tu vrstu
imovine.
Objavljivanje
13.22
Subjekt treba objaviti sljedee:

(a)
raunovodstvene politike usvojene za mjerenje zaliha, ukljuivi koritenu metodu obrauna troka
zaliha;
IASCF
51

(b)
ukupnu knjigovodstvenu vrijednost zaliha i knjigovodstvenu vrijednost zaliha klasificiranu na nain

prikladan za subjekt;
(c)
iznos zaliha priznat kao rashod tijekom razdoblja;
(d)
gubitke od umanjenja vrijednosti priznate ili ukinute kroz dobit ili gubitak sukladno Odjeljku 27;
(e)
ukupnu knjigovodstvenu vrijednost zaliha zaloenih kao instrument osiguranja plaanja obveza.
IASCF
52
Odjeljak 14
Ulaganja u pridruene subjekte
14.1
Ovaj Odjeljak se primjenjuje kod raunovodstvenog tretmana pridruenih subjekata u konsolidiranim

financijskim izvjetajima i u financijskim izvjetajima ulagatelja koji nije matini subjekt, ali koji ima
ulaganja u jedan ili vie pridruenih subjekata. Toka 9.26 definira zahtjeve za raunovodstveni tretman
pridruenih subjekata u odvojenim financijskim izvjetajima.
Definicija pridruenih subjekata

14.2
Pridrueni subjekt je subjekt, ukljuujui i nekorporacijske subjekte, kao to je partnerstvo, nad kojim ulagatelj
ima znaajan utjecaj i koje nije ni ovisni subjekt niti udjel u zajednikom pothvatu.
14.3
Znaajan utjecaj je mo sudjelovanja u odluivanju o financijskim i poslovnim politikama subjekta koji je

predmet ulaganja, ali nije kontrola niti zajednika kontrola nad tim politikama.
(a)
Ako ulagatelj ima, izravno ili neizravno (primjerice, preko ovisnog subjekta), 20% ili vie glasake
moi kod subjekta koji je predmet ulaganja, pretpostavlja se da ulagatelj ima znaajan utjecaj, osim
kad moe biti jasno pokazano da to nije sluaj.
(b)
Obrnuto, ako ulagatelj dri, izravno ili neizravno (primjerice, preko ovisnog subjekta), manje od 20%
glasake moi kod subjekta u koji je izvrio ulaganje, pretpostavlja se da ulagatelj nema znaajan
utjecaj, osim ako takav utjecaj moe biti jasno pokazan.
(c)
Znatno ili veinsko vlasnitvo drugog ulagatelja nuno ne prijei da ulagatelj ima znaajan utjecaj.
Mjerenje izbor raunovodstvene politike

14.4
Ulagatelj treba raunovodstveno tretirati sva ulaganja u pridruene subjekte koritenjem jednog od sljedeih
modela:
(a)
model troka iz toke 14.5.
(b)
metoda udjela iz toke 14.8.
(c)
model fer vrijednosti iz toke 14.9.
Model troka
14.5
Ulagatelj treba mjeriti svoja ulaganja u pridruene subjekte, osim onih za koje postoji objavljena kotacija cijena
(vidjeti toku 14.7), po troku umanjenom za sve akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti priznate
sukladno Odjeljku 27 Umanjenje vrijednosti imovine.
14.6
Ulagatelj treba priznati dividende i ostale raspodjele primljene od ulaganja kao prihod bez obzira da li su
raspodjele iz zadrane dobiti pridruenog subjekta nastale prije ili poslije datuma ulaganja.
14.7
Ulagatelj treba mjeriti svoja ulaganja u pridruene subjekte za koje postoji objavljena kotacija cijena
koritenjem modela fer vrijednosti (vidjeti toku 14.9).
Metoda udjela
14.8
Prema raunovodstvu metode udjela, ulaganje u pridrueni subjekt se poetno priznaje po transakcijskoj cijeni
(ukljuujui transakcijske trokove) i naknadno se usklauje kako bi se odrazio ulagaev udjel u dobiti ili
gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruenog subjekta.
(a)
Raspodjele i ostala usklaivanja knjigovodstvene vrijednosti. Raspodjele primljene od pridruenog

subjekta smanjuju knjigovodstvenu vrijednost ulaganja. Mogu se zahtijevati usklaivanja
IASCF
53

knjigovodstvene vrijednosti kao posljedica promjena u kapitalu pridruenog subjekta koje nastaju iz
stavki ostale sveobuhvatne dobiti.
(b)
Potencijalna prava glasa. Iako se potencijalna prava glasa razmatraju pri odluivanju da li postoji
znaajan utjecaj, ulagatelj treba mjeriti svoj udio u dobiti ili gubitku pridruenog subjekta i svoj udio
u promjenama kapitala pridruenog subjekta na osnovu trenutnih vlasnikih interesa. Takva mjerenja
ne trebaju odraavati mogue izvrenje ili konverziju potencijalnih prava glasa.
(c)
Implicitni goodwill i usklaivanja fer vrijednosti. Po ulaganju u pridrueni subjekt, ulagatelj treba
raunovodstveno tretirati bilo koju razliku (bilo pozitivnu ili negativnu) izmeu cijene stjecanja i
ulagaeva udjela u fer vrijednosti neto imovine pridruenog subjekta koja se moe identificirati
sukladno tokama 19.22 19.24. Ulagatelj treba uskladiti svoj udio u dobicima ili gubicima
pridruenog subjekta poslije stjecanja kako bi raunovodstveno obuhvatio dodatnu amortizaciju
imovine pridruenog subjekta ija se amortizacija moe izvriti (ukljuujui i goodwill) temeljem
vika njihovih fer vrijednosti u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost u trenutku stjecanja ulaganja.
(d)
Umanjenje vrijednosti. Ako postoji naznaka da ulaganje u pridrueni subjekt moe biti umanjeno,
ulagatelj treba testirati cjelokupnu knjigovodstvenu vrijednost ulaganja na umanjenje vrijednosti
sukladno Odjeljku 27 kao pojedinanu imovinu. Svaki goodwill ukljuen u knjigovodstvenu
vrijednost ulaganja u pridrueni subjekt se ne testira zasebno na umanjenje vrijednosti, ve, umjesto
toga, kao dio testa umanjenja vrijednosti ulaganja u cjelini.
(e)
Ulagaeve transakcije s pridruenim subjektima. Ako se pridrueni subjekt raunovodstveno tretira

primjenom metode udjela, ulagatelj treba eliminirati nerealizirane dobitke i gubitke koji proizlaze iz
uzlaznih (od pridruenog subjekta prema ulagatelju) i silaznih (od ulagatelja prema pridruenom
subjektu) transakcija razmjerno ulagaevu udjelu u pridruenom subjektu. Nerealizirani gubici
temeljem takvih transakcija mogu pruiti dokaze o umanjenju vrijednosti prenesenog sredstva.
(f)
Datum financijskih izvjetaja pridruenog subjekta. Kod primjene metode udjela ulagatelj treba
koristiti financijske izvjetaje pridruenog subjekta pod istim datumom kao to su financijski
izvjetaji ulagatelja osim ako je takvo to neizvedivo. Ako je takvo to neizvedivo, ulagatelj treba
koristiti najnovije dostupne financijske izvjetaje pridruenog subjekta, s usklaivanjima provedenim
za uinke svih znaajnih poslovnih dogaaja i transakcija koje se pojave izmeu datuma zavretaka
obraunskih razdoblja.
(g)
Raunovodstvene politike pridruenog subjekta. Ako pridrueni subjekt primjenjuje raunovodstvene

politike drukije od onih ulagaevih, ulagatelj treba uskladiti financijske izvjetaje pridruenog
subjekta kako bi odraavali raunovodstvene politike ulagatelja u svrhu primjene metode udjela osim
ako je takvo to neizvedivo.
(h)
Gubici iznad visine ulaganja. Ako je, prema metodi udjela, ulagaev udjel u gubitku pridruenog
subjekta jednak ili prelazi knjigovodstvenu vrijednost ulaganja u pridrueni subjekt, ulaga treba
prekinuti priznavanje svojeg udjela u buduim gubicima. Nakon to je ulagaev udjel sveden na nulu,
ulagatelj treba priznati dodatne gubitke kroz rezerviranja (vidjeti Odjeljak 21 Rezerviranja,
potencijalne obveze i potencijalna imovina) samo u mjeri u kojoj ulagatelj ima zakonske ili izvedene
obveze ili je izvrio plaanja u ime pridruenog subjekta. Ako pridrueni subjekt naknadno iskae
dobitke, ulagatelj e nastaviti priznavati svoj udjel u tim dobicima samo nakon to svoj udjel u
dobicima izjednai udjelu u gubicima koji nisu priznati.
(i)
Prekid primjene metode udjela. Ulagatelj prestaje primjenjivati metodu udjela od datuma na koji
prestane imati znaajan utjecaj.
(i)
Ako pridrueni subjekt postane ovisni subjekt ili zajedniki pothvat, ulagatelj treba
ponovno mjeriti svoj prethodni udio u kapitalu po fer vrijednosti i priznati dobit ili gubitak,
ako ih ima, u dobiti ili gubitku razdoblja.
(ii)
Ako ulagatelj izgubi znaajan utjecaj nad pridruenim subjektom kao rezultat potpunog ili
djelominog otuenja, treba prestati priznavati taj pridrueni subjekt i priznati u dobiti ili
gubitku razliku izmeu, na jednoj strani, zbroja dobivenih primitaka i fer vrijednosti svih
zadranih udjela i, s druge strane, knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u pridrueni subjekt
na datum kada je izgubljen znaajan utjecaj. Zatim, ulagatelj treba tretirati svaki zadrani
udjel koritenjem Odjeljka 11 Osnovni financijski instrumenti i Odjeljka 12 Pitanja vezana
za ostale financijske instrumente, prema djelokrugu.
(iii)
Ako ulagatelj izgubi znaajan utjecaj zbog razloga koji nije djelomino otuenje njegovog
ulaganja, ulagatelj treba koristiti knjigovodstvenu vrijednost ulaganja na taj datum kao novu
trokovnu osnovu i raunovodstveno tretirati to ulaganje koritenjem Odjeljka 11 i 12,
prema djelokrugu.
IASCF
54
Model fer vrijednosti

14.9
Prilikom poetnog priznavanja ulaganja u pridruene subjekte, ulagatelj je treba mjeriti po transakcijskoj cijeni.
Transakcijska cijena iskljuuje transakcijske trokove.
14.10
Na svaki izvjetajni datum, ulagatelj treba mjeriti svoje ulaganje u pridruene subjekte po fer vrijednosti, sa
promjenama u fer vrijednosti koje se priznaju u dobiti ili gubitku, koritenjem uputstava za mjerenje fer
vrijednosti definiranih u tokama 11.27 11.32. Ulagatelj koji koristi model fer vrijednosti treba koristiti model
troka za svako ulaganje u pridruene subjekte za koje je neizvedivo pouzdano mjeriti fer vrijednost bez
nepotrebnih trokova i napora.
Prezentiranje financijskih izvjetaja

14.11
Ulagatelj treba klasificirati ulaganja u pridruene subjekte kao dugotrajnu imovinu.
Objavljivanja
14.12
Ulagatelj u pridruene subjekte treba objaviti sljedee:

(a)
svoju raunovodstvenu politiku za ulaganja u pridruene subjekte.
(b)
knjigovodstvenu vrijednost ulaganja u pridruene subjekte (vidjeti toku 4.2(j)).
(c)
fer vrijednost ulaganja u pridruene subjekte koji se tretiraju primjenom metode udjela, a za koje
postoje objavljene cijene kotacija.
14.13
Za ulaganja u pridruene subjekte koji se tretiraju primjenom modela troka, subjekt treba objaviti iznos
dividendi i ostalih raspodjela priznatih kao prihod.
14.14
Za ulaganja u pridruene subjekte koji se tretiraju primjenom metode udjela, subjekt treba zasebno objaviti svoj
udjel u dobiti ili gubitku tih pridruenih subjekata i svoj udjel u svim prekinutim poslovanjima takvih
pridruenih subjekata.
14.15
Za ulaganja u pridruene subjekte koji se tretiraju primjenom modela fer vrijednosti, subjekt treba objaviti
informacije sukladno zahtjevima u tokama 11.41 11.44.
IASCF
55
Odjeljak 15
Ulaganja u zajednike pothvate
15.1
Ovaj odjeljak se primjenjuje na raunovodstvo za zajednike pothvate u konsolidiranim financijskim

izvjetajima i financijskim izvjetajima ulagatelja koji nije matini subjekt, ali koji ima pothvatniki udjel u
jednom ili vie zajednikih pothvata. Toka 9.26 propisuje zahtjeve za raunovodstveni tretman pothvatnikog
udjela u zajednikim pothvatima u odvojenim financijskim izvjetajima.
Definicija zajednikih pothvata

15.2
Zajednika kontrola je ugovorom ureeno dijeljenje kontrole nad ekonomskim aktivnostima i postoji samo
kada donoenje stratekih financijskih i poslovnih odluka zahtijeva jednoglasni pristanak svih strana koje dijele
kontrolu (pothvatnika).
15.3
Zajedniki pothvat je ugovorni aranman kojim dvije ili vie osoba poduzima ekonomsku aktivnost koja je
podvrgnuta zajednikoj kontroli. Zajedniki pothvati se mogu javiti u obliku zajedniki kontroliranih djelatnosti,
zajedniki kontrolirane imovine, ili zajedniki kontroliranih subjekata.
Zajedniki kontrolirane djelatnosti

15.4
Djelatnost nekog zajednikog pothvata obuhvaa koritenje imovine i drugih resursa pothvatnika umjesto
uspostave korporacije, partnerstva ili drugog subjekta ili financijske strukture koja je odvojena od samih
pothvatnika. Svaki se pothvatnik koristi svojom vlastitom nekretninom, postrojenjem i opremom, te vodi vlastite
zalihe. To mu takoer stvara vlastite rashode i obveze, te pribavlja vlastite financijske izvore, to predstavlja
njegove vlastite obveze. Aktivnosti zajednikog pothvata mogu obavljati pothvatnikovi namjetenici usporedo
sa slinim aktivnostima pothvatnika. Sporazum o zajednikom pothvatu obino predvia nain na koji se
prihodi od prodaje zajednikog proizvoda i svi nastali zajedniki rashodi dijele izmeu pothvatnika.
15.5
U pogledu svojih udjela u zajedniki kontroliranim djelatnostima, pothvatnik treba priznati u svojim
financijskim izvjetajima:
(a)
imovinu koja kontrolira i obveze koje nastaju, i
(b)
rashode koji nastaju i svoj udio u prihodu koji zaradi od prodaje robe ili pruanja usluga zajednikim
pothvatom.
Zajedniki kontrolirana imovina

15.6
Neki zajedniki pothvati obuhvaaju zajedniku kontrolu, a esto i zajedniko vlasnitvo, pothvatnika nad
jednom ili vie dijelova imovine koja je dana ili je nabavljena i namijenjena za svrhe zajednikog pothvata.
15.7
U pogledu svoga udjela u zajedniki kontroliranoj imovini, pothvatnik treba priznati u svojim financijskim
izvjetajima:
(a)
svoj udjel u zajedniki kontroliranoj imovini, razvrstan prema vrsti imovine;
(b)
sve obveze koje su nastale;
(c)
svoj udjel u svim obvezama koje su nastale zajedniki s drugim pothvatnicima u odnosu na zajedniki
pothvat;
(d)
svaki prihod od prodaje ili koritenja svog udjela od outputa (proizvodnje) zajednikog pothvata,
zajedno sa svojim udjelom svih rashoda nastalih zajednikim pothvatom; i
(e)
sve rashode koje je napravio u svezi s njegovim udjelom u zajednikom pothvatu.
IASCF
56
Zajedniki kontrolirani subjekti

15.8
Zajedniki kontrolirani subjekt je zajedniki pothvat koji obuhvaa uspostavu korporacije, partnerstva ili drugog
subjekta, u kojem svaki pothvatnik ima udjel. Subjekt posluje na isti nain kao druga poduzea, samo to
ugovorni aranman izmeu pothvatnika uspostavlja zajedniku kontrolu nad gospodarskom aktivnou subjekta.
Mjerenje izbor raunovodstvene politike

15.9
Pothvatnik treba raunovodstveno tretirati udjele u zajedniki kontroliranim subjektima koritenjem jednog od
sljedeih modela:
(a)
model troka iz toke 15.10.
(b)
metodu udjela iz toke 15.13.
(c)
model fer vrijednosti iz toke 15.14
Model troka
15.10
Pothvatnik treba mjeriti svoja ulaganja u zajedniki kontrolirane subjekte, osim onih za koje je objavljena
kotacija cijena (vidjeti toku 15.12) po troku umanjenom za sve akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti
priznate sukladno Odjeljku 27 Umanjenje vrijednosti imovine.
15.11
Pothvatnik treba priznati raspodjele primljene od ulaganja kao prihod bez obzira da li su te raspodjele iz
zadrane zarade zajedniki kontroliranog subjekta nastale prije ili poslije datuma stjecanja.
15.12
Pothvatnik treba mjeriti svoja ulaganja u zajedniki kontrolirane subjekte za koje postoji objavljena kotacija
cijena koritenjem modela fer vrijednosti (vidjeti toku 15.14).
Metoda udjela
15.13
Pothvatnik treba mjeriti svoja ulaganja u zajedniki kontroliranim subjektima po metodi udjela primjenom
postupaka iz toke 14.8 (koristei pojam zajednika kontrola gdje se u toki spominje pojam znaajan
utjecaj).
Model fer vrijednosti

15.14
Pri poetnom priznavanju ulaganja u zajedniki kontrolirane subjekte, pothvatnik ih treba mjeriti po
transakcijskoj cijeni. Transakcijska cijena ne ukljuuje trokove transakcije.
15.15
Na svaki izvjetajni datum, pothvatnik treba mjeriti svoja ulaganja u zajedniki kontroliranim subjektima po
fer vrijednosti, sa promjenama u fer vrijednosti koje se priznaju u dobiti ili gubitku, pritom koristei postupke za
fer vrijednost iz toaka 11.27 11.32. Pothvatnik, koji koristi model fer vrijednosti, treba koristiti model troka
za sva ulaganja u zajedniki kontrolirane subjekte za koje je neizvedivo pouzdano mjeriti fer vrijednost bez
nepotrebnih trokova i napora.
Transakcije izmeu pothvatnika i zajednikog pothvata

15.16
Kada pothvatnik pridonosi ili prodaje imovinu zajednikom pothvatu, priznavanje bilo kojeg dijela dobitka ili
gubitka iz transakcije treba odraavati sutinu transakcije. Dok je imovina zadrana zajednikim pothvatom i uz
uvjet da je pothvatnik prenio znaajne rizike i nagrade od vlasnitva, pothvatnik treba priznati samo onaj dio
dobitka ili gubitka koji se moe pripisati udjelima drugih pothvatnika. Pothvatnik treba priznati puni iznos
gubitka kada uplata ili prodaja prua dokaz o gubitku od umanjenja vrijednosti.
15.17
Kada pothvatnik kupuje imovinu od zajednikog pothvata, pothvatnik ne smije priznati svoj udjel u dobiti od
zajednikog pothvata iz transakcije dok ne proda imovinu nekoj neovisnoj osobi. Pothvatnik treba priznati svoj
udjel u gubicima proizalih iz tih transakcija na isti nain kao i dobit, samo to se gubici trebaju odmah priznati
kada predstavljaju gubitak od umanjenja.
IASCF
57
Ako ulagatelj nema zajedniku kontrolu

15.18
Ulagatelj u zajednikom pothvatu koji nema zajedniku kontrolu treba tretirati takva ulaganja sukladno Odjeljku
11, ili, ako postoji znaajan utjecaj u zajednikom pothvatu, sukladno Odjeljku 14 Ulaganja u pridruene
subjekte.
Objavljivanja
15.19
Ulagatelj u zajednikom pothvatu treba objaviti:

(a)
svoju raunovodstvenu politiku koju koristi kod priznavanja svojih udjela u zajedniki
kontroliranim subjektima.
(b)
knjigovodstvenu vrijednost ulaganja u zajedniki kontrolirane subjekte (vidjeti toku 4.2.(k)).
(c)
fer vrijednost ulaganja u zajedniki kontrolirane subjekte koji se tretiraju primjenom metode udjela za
koje postoji objavljene kotacije cijena.
(d)
ukupan iznos svih obveza poveznih s zajednikim pothvatima, ukljuujui svoj udjel u obvezama po
osnovi kapitala koje su nastale zajedno s drugim pothvatnicima, kao i svoj udjel preuzetih obveza po
osnovi kapitala samih zajednikih pothvata.
15.20
Kod zajedniki kontroliranih subjekata koji se vrednuju po metodi udjela, pothvatnik takoer treba objaviti
informacije sukladno zahtjevima iz toke 14.14 za ulaganja po metodi udjela.
15.21
Kod zajedniki kontroliranih subjekata koji se tretiraju po modelu fer vrijednosti, pothvatnik treba objaviti
informacije sukladno zahtjevima iz toaka 11.41 11.44.
IASCF
58
Odjeljak 16
Ulaganje u nekretnine
16.1
Ovaj Odjeljak propisuje raunovodstveni tretman ulaganja u zemljita ili zgrade koje zadovoljavaju definiciju
ulaganja u nekretnine definiranu u toki 16.2 i nekih udjela u nekretninama koje dri najmoprimac u
poslovnom najmu (vidi toku 16.3) koji se tretiraju kao ulaganje u nekretnine. Samo ulaganja u nekretnine ije
se fer vrijednost moe pouzdano mjeriti, bez prekomjernih trokova i napora na kontinuiranoj osnovi, se
raunovodstveno tretiraju sukladno ovom Odjeljku po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Sva druga ulaganja u
nekretnine se raunovodstveno tretiraju kao nekretnine, postrojenja i oprema koritenjem modela troka
amortizacije - umanjenja vrijednosti iz Odjeljka 17 Nekretnine, postrojenja i oprema i ostaju u okviru
djelokruga Odjeljka 17, osim ukoliko postane dostupno pouzdano mjerenje fer vrijednosti i ukoliko se oekuje
da e fer vrijednost biti pouzdano mjerljiva na kontinuiranoj osnovi.
Definiranje i poetno priznavanje ulaganja u nekretnine

16.2
Ulaganje u nekretnine je nekretnina (zemljite ili zgrada, ili dio zgrade, ili oboje) koju vlasnik ili najmoprimac
u financijskom najmu dri kako bi ostvario prihode od najma ili radi porasta njezine trine vrijednosti ili
oboje, a ne radi:
(a)
njezinog koritenja u proizvodnji ili ponudi roba i usluga ili u administrativne svrhe, ili
(b)
prodaje u sklopu redovnog poslovanja.
16.3
Udjel najmoprimca u nekretnini u poslovnom najmu moe se klasificirati i voditi kao ulaganje u nekretnine
sukladno ovom Odjeljku, samo i iskljuivo ako bi nekretnina inae udovoljavala definiciji ulaganja u nekretnine
i najmoprimac moe mjeriti fer vrijednost udjela u nekretnini bez prekomjernih trokova i napora na
kontinuiranoj osnovi. Ova alternativna klasifikacija je mogua za svaku pojedinanu nekretninu.
16.4
Nekretnine sa viestrukom upotrebom treba razdvojiti na ulaganja u nekretnine i nekretnine, postrojenja i

opremu. Meutim, ako se fer vrijednost dijela koji se odnosi na ulaganje u nekretnine ne moe pouzdano
izmjeriti bez prekomjernih trokova i napora, cjelokupna nekretnina treba se raunovodstveno tretirati kao
nekretnine, postrojenja i oprema sukladno Odjeljku 17.
Mjerenje kod poetnog priznavanja

16.5
Subjekt treba mjeriti ulaganje u nekretnine po troku prilikom poetnog priznavanja. Troak steenog ulaganja
u nekretnine obuhvaa kupovnu cijenu i sve povezane direktne trokove, kao to su profesionalne naknade za
pravne i posrednike usluge, porez na prijenos nekretnina i ostale transakcijske trokove. Ako se plaanje
odgaa dulje od uobiajenih kreditnih uvjeta, troak se utvruje u visini sadanje vrijednosti svih buduih
plaanja. Subjekt treba utvrditi troak izgradnje ulaganja u nekretnine u vlastitoj izvedbi sukladno tokama
17.10 17.14.
16.6
Poetni troak ulaganja u nekretnine koja se dri pod najmom i koja je klasificirana kao ulaganje u nekretnine se
utvruje sukladno toki 20.9 za financijski najam, ak i ako bi se taj najam inae klasificirao kao poslovni najam
da je pod djelokrugom Odjeljka 20 Najmovi. Drugim rijeima, imovina se priznaje po nioj od sljedeih
vrijednosti, fer vrijednosti nekretnina ili sadanjoj vrijednosti minimalnih plaanja najma. Istovjetan iznos se
priznaje kao obveza sukladno toki 20.9.
Mjerenje poslije priznavanja

16.7
Ulaganje u nekretnine, ija se fer vrijednost moe pouzdano izmjeriti bez prekomjernih trokova i napora, treba
mjeriti po fer vrijednosti na svaki izvjetajni datum sa promjenama u fer vrijednosti koje se priznaju u dobiti ili
gubitku. Ako se udjel u nekretnini, koja se dri pod najmom, klasificira kao ulaganje u nekretnine, stavka koja
se vrednuje po fer vrijednosti je taj udjel, a ne predmetna nekretnina. Toke 11.27 11.32 definiraju naine
utvrivanja fer vrijednosti. Subjekt treba raunovodstveno tretirati sva ostala ulaganja u nekretnine kao
nekretnine, postrojenja i opremu koristei model troka amortizacije umanjenja vrijednosti iz Odjeljka 17.
IASCF
59
Prijenosi
16.8
Ako se fer vrijednost stavke ulaganja u nekretnine vie ne moe pouzdano mjeriti bez prekomjernih trokova i
napora, subjekt onda treba tu stavku raunovodstveno tretirati kao nekretnine, postrojenja i opremu sukladno
Odjeljku 17, sve dok se ne mogne pouzdano izmjeriti fer vrijednost. Knjigovodstvena vrijednost ulaganja u
nekretnine na taj datum postaje njena nabavna vrijednost prema Odjeljku 17. Toka 16.10(e)(iii) zahtjeva
objavljivanje ovih prijenosa. Ovo predstavlja promjenu okolnosti, a ne promjenu raunovodstvene politike.
16.9
Osim onoga to se zahtjeva kroz toku 16.8, subjekt treba vriti prijenos nekretnine u, ili iz, ulaganja u
nekretnine samo kada te nekretnine prvi put zadovolje, ili prestanu da zadovoljavaju, definiciju ulaganja u
nekretnine.
Objavljivanje
16.10
Subjekt treba, za sva ulaganja u nekretnine koje vrednuje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (toka 16.7),
objaviti sljedee:
(a)
metode i znaajne pretpostavke primijenjene kod utvrivanja fer vrijednosti ulaganja u nekretnine;
(b)
opseg u kojem se fer vrijednost ulaganja u nekretnine (mjerene ili objavljene u financijskim
izvjetajima) temelji na procjeni neovisnog, kvalificiranog procjenitelja s nedavnim iskustvom u
procjeni slinih nekretnina na istoj lokaciji. Ako nije bilo takve procjene, tu injenicu treba objaviti;
(c)
postojanje i iznose ogranienja povezanih s realizacijom ulaganja u nekretnine ili zadravanjem

dobitaka i primitaka od otuenja;
(d)
ugovorne obveze na kupnju, izgradnju ili razvoj ulaganja u nekretnine ili popravke, odravanje ili
unapreenja;
(e)
usklaenje knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u nekretnine na poetku i na kraju razdoblja, koje

ukljuuje sljedee:
(i)
poveanja, zasebno prikazujui ona poveanja koja proizlaze iz stjecanja putem poslovnih
spajanja;
(ii)
neto dobitke ili gubitke od usklaenja fer vrijednosti;
(iii)
prijenosi u nekretnine, postrojenja i opremu kada vie nije mogue pouzdano mjeriti fer
vrijednost bez prekomjernih trokova i napora (vidi toku 16.8);
(iv)
prijenosi na i sa zaliha i nekretnina koje koristi;
(v)
ostale promjene.
Ova usklaenja se ne trebaju prikazivati za prethodna razdoblja.

16.11
Sukladno Odjeljku 20, vlasnik ulaganja u nekretnine osigurava objavljivanja informacija davatelja najma o
zakljuenim najmovima. Subjekt koji dri ulaganje u nekretninu pod financijskim ili poslovnim najmom
osigurava objavljivanja primatelja najma za financijske najmove i objavljivanja davatelja najma za sve
zakljuene poslovne najmove.
IASCF
60
Odjeljak 17
Nekretnine, postrojenja i oprema
17.1
Ovaj Odjeljak treba primijeniti kod raunovodstvenog tretmana nekretnina, postrojenja i opreme i ulaganja u
nekretnine ija se fer vrijednost ne moe pouzdano mjeriti bez prekomjernih trokova i napora. Odjeljak 16
Ulaganje u nekretnine treba primijeniti na ulaganje u nekretnine ija se fer vrijednost moe pouzdano mjeriti
bez prekomjernih trokova i napora.
17.2
Nekretnine, postrojenja i oprema jesu materijalna imovina:
17.3
(a)
koja se dri za koritenje u proizvodnji ili isporuci roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili za
administrativne svrhe, i
(b)
koja se oekuje koristiti due od jednog razdoblja.
Nekretnine, postrojenja i oprema ne obuhvaaju:

(a)
bioloku imovinu povezanu s poljoprivrednim aktivnostima (vidi Odjeljak 34 Specijalizirane

aktivnosti); ili
(b)
prava na iskoritavanje rudnih rezervi kao to su nafta, prirodni plin i slini neobnovljivi resursi.
Priznavanje
17.4
Subjekt treba primijeniti kriterij priznavanja definiran u toki 2.27 pri odluivanju da li priznati stavku
nekretnine, postrojenja ili opreme. Stoga, subjekt treba priznati troak nabave stavke nekretnine, postrojenja i
opreme kao imovinu ako, i samo ako:
(a)
je vjerojatno da e budue ekonomske koristi povezane sa predmetom pritjecati subjektu, i
(b)
se troak predmeta moe pouzdano izmjeriti.
17.5
Rezervni dijelovi i oprema za pruanje usluga obino se evidentiraju kao zalihe i priznaju se kao rashod kada su
utroeni. Meutim, vei rezervni dijelovi i oprema u priuvi kvalificiraju se kao nekretnina, postrojenje i oprema
kada ih subjekt oekuje koristiti due od jednog razdoblja. Slino tomu, ako se rezervni dijelovi i oprema za
odravanje mogu upotrebljavati samo uz neki predmet nekretnine, postrojenja i opreme, oni se smatraju kao
nekretnine, postrojenja i oprema.
17.6
Sastavni dijelovi nekih predmeta nekretnina, postrojenja i opreme mogu zahtijevati zamjenu u redovitim
vremenskim razmacima (primjerice, krov zgrade). Subjekt treba priznati u knjigovodstvenu vrijednost
nekretnine, postrojenja i opreme troak zamijenjenog dijela takve imovine kada on nastane, te ako se oekuje da
e budue ekonomske koristi pritjecati u subjekt. Knjigovodstvena vrijednost zamijenjenih dijelova se prestaje
priznavati sukladno odredbama 17.27 17.30. Toka 17.16 propisuje da ako vani dijelovi nekog predmeta
nekretnine, postrojenja i opreme imaju znaajno razliite obrasce troenja ekonomskih koristi, subjekt treba
rasporediti poetni troak nabave sredstva na njegove vane dijelove i zasebno amortizirati svaki takav dio
tijekom njegovog korisnog vijeka upotrebe.
17.7
Uvjet da bi nekretnina, postrojenje i oprema mogli kontinuirano funkcionirati u budunosti (primjerice, autobus)
moe biti obavljanje veih redovnih pregleda bez obzira koji su dijelovi bili zamijenjeni. Kad god se obavi
redovan veliki pregled, troak tog pregleda se priznaje u knjigovodstvenu vrijednost tog sredstva nekretnina,
postrojenja i opreme kao troak zamjene ako su zadovoljeni kriteriji za priznavanje. Ostatak knjigovodstvene
vrijednosti prijanjih pregleda (kao fiziki odvojen dio) treba se otpisati. Takav se otpis provodi bez obzira je li
troak prijanjeg pregleda utvren u transakciji u kojoj je imovina kupljeno ili izgraeno. Ako je potrebno,
procijenjeni budui trokovi slinih pregleda se mogu koristiti kao indikacija o trokovima kada je imovina bilo
kupljeno ili izgraeno.
17.8
Zemljita i zgrade su zasebna sredstva, i subjekt ih treba zasebno raunovodstveno tretirati, ak i kada su
zajedno steeni.
IASCF
61
Mjerenje prilikom priznavanja

17.9
Subjekt treba mjeriti predmet nekretnine, postrojenja i opreme po njegovom troku prilikom poetnog
priznavanja.
Sastavni dijelovi troka

17.10
17.11
17.12
Troak pojedinog predmeta nekretnine, postrojenja i opreme obuhvaa sljedee:

(a)
kupovnu cijenu, ukljuujui naknade za pravne i posrednike usluge, uvozne pristojbe i nepovratne
poreze nakon odbitka trgovakih popusta i rabata;
(b)
sve trokove koji se izravno mogu pripisati dovoenju sredstva na mjesto i u radno stanje za
namjeravanu upotrebu. Primjeri trokova koji se mogu direktno pripisati jesu trokovi pripreme
mjesta, poetni trokovi isporuke i rukovanja, trokovi instaliranja i montae, i trokovi testiranja
pravilnog funkcioniranja.
(c)
poetno procijenjene trokove demontae, uklanjanja sredstva i obnavljanja mjesta na kojem je

imovina smjeteno, za koje obveza za subjekt nastaje kada je sredstvo nabavljeno ili kao posljedica
koritenja sredstva tijekom odreenog razdoblja za namjene razliite od proizvodnje zaliha tijekom
razdoblja.
Sljedei trokovi se ne ukljuuju u troak predmeta nekretnine, postrojenja i opreme, te ih subjekt treba priznati
kao rashode kada nastanu:
(a)
troak otvaranja novih jedinica,
(b)
troak uvoenja novog proizvoda ili usluge (ukljuujui trokove promidbe i aktivnosti promocije),
(c)
trokovi premjetanja poslovanja na novu lokaciju ili usmjeravanja na novu grupu kupaca (ukljuujui
trokove obuavanja zaposlenih),
(d)
administrativni trokovi i ostali opi trokovi,
(e)
trokovi posudbe (vidjeti Odjeljak 25 Trokovi posudbe).
Prihod i odnosni troak sporednih aktivnosti tijekom izgradnje ili razvoja stavke nekretnine, postrojenja i
opreme se priznaje u dobiti ili gubitku ako takve aktivnosti nisu neophodne u dovoenju sredstva na
namjeravano mjesto i u radno stanje za namjeravanu upotrebu.
Mjerenje troka
17.13
Troak pojedine nekretnine, postrojenja i opreme jednak je cijeni za plaanje na datum priznavanja te imovine.
Kada je plaanje odgoeno preko uobiajenih kreditnih rokova, troak je jednak sadanjoj vrijednosti svih
buduih plaanja.
Razmjena sredstava
17.14
Stavka nekretnine, postrojenja i opreme moe se nabaviti razmjenom za nenovanu imovinu ili za kombinaciju
novane i nenovane imovine. Subjekt treba mjeriti troak tako nabavljenih sredstava po fer vrijednosti osim
ako: a) transakcija nema komercijalni sadraj; ili b) fer vrijednost ni primljenog sredstva niti danog sredstva se
ne mogu pouzdano izmjeriti. U ovom sluaju, troak tog sredstva se mjeri po knjigovodstvenoj vrijednosti dane
imovine.
Mjerenje nakon poetnog priznavanja

17.15
Subjekt treba mjeriti sve stavke nekretnina, postrojenja i opreme, nakon poetnog priznavanja, po troku
umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Subjekt treba
priznati trokove tekueg odravanja stavki nekretnina, postrojenja i opreme u dobit ili gubitak razdoblja u
kojem su trokovi i nastali.
IASCF
62
Amortizacija
17.16
Ako glavni dijelovi nekog predmeta nekretnine, postrojenja i opreme imaju znaajno razliite obrasce troenja
ekonomskih koristi, subjekt treba rasporediti poetni troak nabave sredstva na njegove glavne dijelove i
zasebno amortizirati svaki takav dio tijekom njegovog korisnog vijeka upotrebe. Ostala sredstva treba
amortizirati tijekom njihovog korisnog vijeka upotrebe kao jedno sredstvo. Uz neke izuzetke, kao to su
kamenolomi i odlagalita, zemljite ima neogranien korisni vijek upotrebe i zbog toga se ne amortizira.
17.17
Troak amortizacije se za svako razdoblje treba priznati u dobiti ili gubitku, osim ako neki drugi Odjeljak ovih
MSFI ne zahtjeva priznavanje troka kao sastavnog dijela troka neke druge imovine. Primjerice, amortizacija
proizvodne nekretnine, postrojenja ili opreme se ukljuuje u cijenu kotanja zaliha (vidjeti Odjeljak 13 Zalihe).
Amortizirajui iznos i razdoblje amortizacije

17.18
Amortizirajui iznos pojedine imovine treba rasporediti sustavno tijekom korisnog vijeka upotrebe.
17.19
imbenici kao to su promjena naina koritenja imovine, znaajna i neoekivana troenja i habanja, tehnoloka
unaprjeenja, te promjene u trinim cijenama mogu ukazivati da se ostatak vrijednosti ili korisni vijek upotrebe
imovine promijenio od posljednjeg godinjeg izvjetajnog datuma. Ako takvi pokazatelji postoje, subjekt treba
preispitati svoje prethodne procjene i ako se sadanja oekivanja razlikuju, promijeniti ostatak vrijednosti,
metodu amortizacije ili korisni vijek upotrebe. Subjekt treba priznati promjene u ostatku vrijednosti, metodi
amortizacije ili korisnom vijeku upotrebe kao promjenu raunovodstvene procjene sukladno tokama 10.15
10.18.
17.20
Amortizacija imovine zapoinje kad je imovina spremna za upotrebu, tj. kad se nalazi na lokaciji i u uvjetima
potrebnim za koritenje koje je namijenila uprava. Amortizacija imovine prestaje kada se sredstvo prestaje
priznavati kao imovina. Amortizacija ne prestaje kad se imovina prestaje koristiti i povlai iz upotrebe osim u
sluaju ako je to imovina u potpunosti amortizirano. Meutim, kod upotrebe nekih metoda amortizacije, iznos
amortizacije moe biti nula ako nema proizvodnje.
17.21
Subjekt treba razmotriti sve sljedee imbenike kod utvrivanja korisnog vijeka upotrebe imovine:
(a)
oekivanu upotrebu sredstva. Upotreba se ocjenjuje na osnovi oekivanog kapaciteta sredstva ili
fizikog uinka,
(b)
oekivano fiziko trajanje i troenje koje ovisi o proizvodnim imbenicima, kao to je broj smjena u
kojima e se imovina koristiti, program popravka i odravanja u subjektu i briga o odravanju
sredstva dok se ne koristi,
(c)
tehniko i ekonomsko starenje koje proistjee iz promjena ili poboljanja u procesu proizvodnje ili
zbog promjene potranje na tritu za proizvodom ili uslugom koje daje imovina; i
(d)
zakonska ili slina ogranienja vezana uz koritenje sredstva, kao to je datum isteka najmova.
Metode amortizacije
17.22
Koritena metoda amortizacije treba odraavati okvir oekivanog troenja buduih ekonomskih koristi imovine
od strane subjekta. Mogue metode amortizacije ukljuuju linearnu metodu, degresivnu metodu i funkcionalnu
metodu jedinica proizvoda.
17.23
Ako postoje pokazatelji o znaajnoj promjeni okvira troenja buduih ekonomskih koristi imovine od
posljednjeg datuma godinjih financijskih izvjetaja, subjekt treba preispitati postojeu metodu amortizacije, te
ako se sadanja oekivanja razlikuju, promijeniti metodu amortizacije kako bi odraavala promjene novog
okvira. Subjekt treba priznati promjene kao promjene u raunovodstvenoj procjeni sukladno tokama 10.15.
10.18.
Umanjenje vrijednosti
Priznavanje i mjerenje umanjenja vrijednosti
17.24
Na svaki izvjetajni datum, subjekt treba primijeniti odredbe Odjeljka 27 Umanjenje vrijednosti imovine kako
bi utvrdilo da li je stavki ili grupi stavki nekretnina, postrojenja i opreme umanjena vrijednost, te ako jeste, kako
priznati i mjeriti gubitke od umanjenja vrijednosti. Ovaj Odjeljak definira kada i kako subjekt provjerava
IASCF
63

knjigovodstvenu vrijednost imovine, kako utvruje nadoknadivi iznos imovine, te kada priznaje ili ukida
gubitke od umanjenja vrijednosti.
Naknada za umanjenje
17.25
Naknadu od tree strane za nekretninu, postrojenje i opremu ija je vrijednost umanjena, koja je unitena ili
izvlatena, priznat e se u dobiti ili gubitku samo kad se naknada prizna kao potraivanje.
Nekretnine, postrojenja i oprema koji se dre za prodaju

17.26
U toki 27.9(f) se navodi da postojanje plana otuenja imovine prije prethodno oekivanog datuma predstavlja
naznaku umanjenja vrijednosti koja zahtjeva utvrivanje nadoknadive vrijednosti imovine u svrhu utvrivanja
da li je umanjenja vrijednost imovine.
Prestanak priznavanja
17.27
Subjekt treba prestati priznavati stavku nekretnine, postrojenja i opreme:

(a)
u trenutku otuivanja, ili
(b)
kada se budue ekonomske koristi ne oekuju od upotrebe ili otuenja ove imovine.
17.28
Dobitke ili gubitke proizale od prestanka priznavanja nekretnina, postrojenja i opreme subjekt treba priznati u
dobit ili gubitak kada je prestalo njihovo priznavanje (osim ako Odjeljak 20 Najmovi ne zahtijeva drugaije u
transakciji prodaje i povratnog najma). Dobici se ne klasificiraju kao prihod.
17.29
Pri utvrivanju trenutka otuenja, subjekt treba primijeniti kriterije za priznavanje prihoda od prodaje robe iz
Odjeljka 23 Prihodi. Odjeljak 20 se primjenjuje kod otuenja prodajom ili povratnim najmom
17.30
Dobitke ili gubitke koji proizlaze iz prestanka priznavanja pojedine nekretnine, postrojenja i opreme subjekt
treba utvrditi kao razliku izmeu neto iznosa potraivanja od otuenja, ukoliko postoji, i knjigovodstvene
vrijednosti imovine.
Objavljivanje
17.31
Za svaku skupinu nekretnina, postrojenja i opreme, koja se smatra odgovarajuom sukladno toki 4.11(a),
subjekt treba objaviti:
(a)
osnove mjerenja koritene za utvrivanje bruto knjigovodstvene vrijednost,
(b)
koritene metode amortizacije,
(c)
korisne vjekove upotrebe ili koritene stope amortizacije,
(d)
bruto knjigovodstvena vrijednost i akumuliranu amortizaciju (zbrojeno s akumuliranim gubicima od

umanjenja) na poetku i na kraju razdoblja,
(e)
povezivanje knjigovodstvene vrijednosti na poetku i na kraju razdoblja kojim se prikazuju:

(i)
poveanja,
(ii)
otuenja,
(iii)
stjecanja putem poslovnih spajanja,
(iv)
prijenosi u ulaganja u nekretnine ako je postalo dostupno pouzdano mjerenje fer vrijednosti
(vidjeti toku 16.8),
(v)
gubici od umanjenja imovine priznati ili ukinuti kroz dobit ili gubitak sukladno Odjeljku
27,
(vi)
amortizaciju
(vii)
ostale promjene.
Ova promjene se ne moraju prikazivati za prethodna razdoblja.

17.32
Subjekt takoer treba objaviti i sljedee:

(a)
postojanje i knjigovodstvenu vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme nad kojima subjekt ima
ogranieno vlasnitvo ili su zaloeni kao jamstvo za obveze,
IASCF
64

(b)
iznos ugovornih obveza preuzetih pri stjecanju nekretnine, postrojenja i opreme.
IASCF
65
Odjeljak 18
Nematerijalna imovina osim goodwilla
18.1
Ovaj Odjeljak se primjenjuje kod raunovodstvenog tretmana svih oblika nematerijalne imovine osim
goodwilla (vidjeti Odjeljak 19 Poslovna spajanja i goodwill) i nematerijalne imovine koja se dri radi prodaje u
redovnom tijeku poslovanja (vidjeti Odjeljak 13 Zalihe i Odjeljak 23 Prihodi).
18.2
Nematerijalna imovina je nemonetarna imovina bez fizikih obiljeja koja se moe identificirati. Takva imovina
se moe identificirati kada je:
18.3
(a)
odvojivo, to jest ako se moe odvojiti ili razluiti od subjekta i prodati, prenijeti, licencirati, iznajmiti
ili razmijeniti, pojedinano ili zajedno s pripadajuim ugovorom, sredstvom ili obvezom, ili
(b)
proizlazi iz ugovornih ili drugih zakonskih prava, neovisno o tome da li se ta prava mogu prenositi ili
odvojiti od subjekta ili od ostalih prava i obveza.
Nematerijalna imovine ne ukljuuje:

(a)
financijsku imovinu, ili
(b)
prava na iskoritavanje rudnih rezervi kao to su nafta, prirodni plin i slini neobnovljivi resursi.
Priznavanje
Ope naelo za priznavanje nematerijalne imovine
18.4
Subjekt treba primijeniti kriterij priznavanja iz toke 2.27 pri odluivanju da li priznati nematerijalnu imovinu.
Stoga, subjekt treba priznati nematerijalnu imovinu ako, i samo ako:
(a)
je vjerojatno da e budue ekonomske koristi koje se mogu pripisati imovini pritjecati subjektu,
(b)
troak nabave te imovine se moe pouzdano utvrditi, i
(c)
imovina nije rezultat interno nastalih izdataka koji se odnose na nematerijalno sredstvo.
18.5
Subjekt treba procijeniti vjerojatnost oekivanih buduih ekonomskih koristi koristei razumne i prihvatljive
pretpostavke koje predstavljaju najbolju procjenu uprave da se postave ekonomski uvjeti koji e postojati
tijekom korisnog vijeka uporabe te imovine.
18.6
Subjekt koristi prosudbu da procijeni stupanj izvjesnosti u svezi priljeva buduih ekonomskih koristi koji se
mogu pripisati upotrebi nekog sredstva na temelju dokaza raspoloivih u vrijeme poetnog priznavanja, s tim da
se vee znaenje pridaje eksternim dokazima.
18.7
Kod zasebno steene nematerijalne imovine kriterij vjerojatnosti priznavanja iz toke 18.4 se uvijek smatra
ispunjenim.
Stjecanje kao dio poslovnog spajanja

18.8
Nematerijalna imovina steena kroz poslovna spajanja se obino priznaje kao imovina iz razloga to se njena
fer vrijednost moe dovoljno pouzdano mjeriti. Meutim, nematerijalna imovina steena kroz poslovna
spajanja se ne priznaje kada proizlazi iz zakonskih ili drugih ugovornih prava i njena se fer vrijednost ne moe
pouzdano mjeriti iz razloga to imovina:
(a)
nije odvojiva od goodwilla, ili
(b)
je odvojila od goodwilla, ali nema podataka ili dokaza o transakcijama ta istu ili slinu imovinu, a
procjena fer vrijednosti bi inae ovisila o nemjerljivim varijablama.
Poetno mjerenje
18.9
Nematerijalna imovina poetno se mjeri po troku.
IASCF
66
Zasebno stjecanje
18.10
Troak nabave zasebno steenog nematerijalnog sredstva ukljuuje:

(a)
njegovu nabavnu cijenu, ukljuujui uvoznu carinu i porez na promet koji se ne vraa, nakon odbitka
trgovakih popusta i rabata te
(b)
bilo koji izdatak koji se izravno moe pripisati pripremi sredstva za namjeravanu upotrebu.
Stjecanje kao dio poslovnog spajanja

18.11
Ako se nematerijalna imovina stjee kroz poslovno spajanje, troak nabave nematerijalne imovine je njena fer
vrijednost na datum stjecanja.
Stjecanje kroz dravne potpore

18.12
Ako se nematerijalna imovina stjee kroz dravne potpore, troak nabave nematerijalne imovine je njena fer
vrijednost na datum kada je potpora primljena ili se moe primiti sukladno Odjeljku 24 Dravne potpore.
Razmjena imovine
18.13
Neko se nematerijalno imovina moe stei u razmjeni za nenovano imovina ili sredstva, ili kombinaciju
novanih i nenovanih sredstava. Troak nabave takvog nematerijalnog sredstva se mjeri po fer vrijednosti osim
ako (a) samoj transakciji razmjene nedostaje komercijalno bitnog sadraja ili (b) fer vrijednost primljenog ili
otuenog sredstva se ne moe pouzdano utvrditi. Steena imovina se vrednuje na ovaj nain ak i ako subjekt ne
moe odmah otpisati otuenu imovinu. U tom sluaju, troak imovine se utvruje u visini knjigovodstvene
vrijednosti otuenog sredstva.
Interno dobivena nematerijalna imovina

18.14
Subjekt treba priznati interno nastale izdatke u vezi nematerijalne imovine, ukljuujui sve izdatke za
istraivanje i razvoj, kao rashod u trenutku nastanka, osim ukoliko isti ne ine dio troka nabave neke druge
imovine koja ispunjava kriterije priznavanja iz ovog MSFI.
18.15
Kao primjere primjene prethodne toke, subjekt treba priznati izdatke u vezi sljedeih stavki kao rashod,
odnosno takve izdatke ne treba priznati kao nematerijalnu imovinu:
18.16
(a)
interno dobivene robne marke, oznake, publicirajui nazivi, popisi kupaca i druge sline stavke,
(b)
poetne aktivnosti (odnosno trokovi osnivanja), koji ukljuuju trokove registracije kao to su pravni
i administrativni trokovi nastali prilikom osnivanja pravne osobe, izdatci za otvaranje novog
postrojenja ili poduzea (odnosno prethodni trokovi osnivanja), te trokovi pokretanja novih
djelatnosti ili plasmana novih proizvoda ili procesa (odnosno prethodni trokovi poslovanja),
(c)
aktivnosti obuke,
(d)
aktivnosti oglaavanja i promocije,
(e)
premjetanje ili reorganizacija dijela ili cijelog subjekta,
(f)
interno dobiveni goodwill.
Toka 18.15 ne iskljuuje priznavanje plaenih predujmova za dobra ili usluge kao imovine, kada je izvreno
plaanje za dobra ili usluge prije isporuke istih.
Prethodni rashodi koji se ne priznaju kao imovina

18.17
Izdatci u vezi nematerijalne imovine, koji su poetno priznati kao rashod, ne trebaju se kasnije priznati kao dio
troka nabave imovine.
IASCF
67
Naknadno mjerenje
18.18
Subjekt treba mjeriti nematerijalnu imovinu po troku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane
gubitke od umanjenja vrijednosti. Zahtjevi u pogledu amortizacije su definirani u ovom odjeljku. Zahtjevi u
pogledu priznavanja umanjenja vrijednosti su definirani u Odjeljku 27 Umanjenje vrijednosti imovine.
Amortizacija tijekom korisnog vijeka upotrebe

18.19
Za potrebe ovog MSFI, smatra se da sva nematerijalna imovina ima ogranieni korisni vijek upotrebe. Korisni
vijek upotrebe nematerijalne imovine koja proizlazi iz ugovornih ili drugih zakonskih prava ne treba biti dui od
razdoblja ugovornih ili drugih zakonskih prava, ali moe biti krai, zavisno od razdoblja tijekom kojeg subjekt
oekuje koristiti tu imovinu. Ako se ugovorna ili druga zakonska prava prenesu na ogranieno razdoblje koje se
moe obnoviti, korisni vijek upotrebe nematerijalne imovine treba ukljuiti i razdoblje(a) obnavljanja samo ako
postoji dokaz koji pokrepljuje aktivnost obnavljanja od strane subjekta, bez znaajnih trokova.
18.20
Ako subjekt nije u mogunosti pouzdano procijeniti korisni vijek upotrebe nematerijalne imovine, pretpostavlja
se da je korisni vijek upotrebe deset (10) godina.
Razdoblje amortizacije i metode amortizacije

18.21
Subjekt treba rasporediti amortizirajui iznos pojedine nematerijalne imovine sustavno tijekom korisnog vijeka
upotrebe Troak amortizacije se za svako razdoblje treba priznati kao rashod, osim ako neki drugi Odjeljak ovih
MSFI ne zahtjeva priznavanje troka kao sastavnog dijela troka neke druge imovine kao to su zalihe ili
nekretnine, postrojenja i oprema.
18.22
Amortizacija imovine zapoinje kad je nematerijalna imovina spremna za upotrebu, tj. kad se nalazi na lokaciji i
u uvjetima potrebnim za koritenje koje je namijenila uprava. Amortizacija imovine prestaje kada se sredstvo
prestaje priznavati kao imovina. Subjekt treba odabrati metodu amortizacije koja odraava okvir oekivanog
troenja buduih ekonomskih koristi imovine. Ako subjekt ne moe pouzdano utvrditi okvir oekivanog troenja
buduih ekonomskih koristi imovine, treba primijeniti linearnu metodu amortizacije.
Ostatak vrijednosti
18.23
Subjekt treba pretpostaviti da ostatak vrijednosti kod nematerijalne imovine iznosi nula, osim ako:
(a)
postoji obveza tree strane da kupi tu imovinu na kraju korisnog vijeka upotrebe, ili
(b)
postoji aktivno trite za tu imovinu i:

(i)
ostatak vrijednosti se moe odrediti prema tom tritu, i
(ii)
vjerojatno je da e takvo trite postojati na kraju korisnog vijeka upotrebe te imovine.
Provjera razdoblja amortizacije i metode amortizacije

18.24
imbenici kao to su promjena naina koritenja nematerijalne imovine, tehnoloka unaprjeenja, te promjene u
trinim cijenama mogu ukazivati da se ostatak vrijednosti ili korisni vijek upotrebe nematerijalne imovine
promijenio od posljednjeg godinjeg izvjetajnog datuma. Ako takvi pokazatelji postoje, subjekt treba
preispitati svoje prethodne procjene i ako se sadanja oekivanja razlikuju, promijeniti ostatak vrijednosti,
metodu amortizacije ili korisni vijek upotrebe. Subjekt treba tretirati promjene u ostatku vrijednosti, metodi
amortizacije ili korisnom vijeku upotrebe kao promjenu raunovodstvene procjene sukladno tokama 10.15
10.18.
Nadoknadivost knjigovodstvene vrijednosti gubici od umanjenja

vrijednosti
18.25
Subjekt treba primijeniti odredbe Odjeljka 27 kako bi utvrdilo da li je stavki nematerijalne imovine umanjena
vrijednost. Ovaj Odjeljak definira kada i kako subjekt provjerava knjigovodstvenu vrijednost imovine, kako
utvruje nadoknadivi iznos imovine, te kada priznaje ili ukida gubitke od umanjenja vrijednosti.
IASCF
68
Povlaenje iz upotrebe i otuenje

18.26
Subjekt treba prestati priznavati nematerijalnu imovinu, te priznati dobitke ili gubitke:
(a)
u trenutku otuivanja, ili
(b)
kada se budue ekonomske koristi ne oekuju od upotrebe ili otuenja ove imovine.
Objavljivanje
18.27
Subjekt treba objaviti za svaku skupinu nematerijalne imovine sljedee:

(a)
korisne vjekove upotrebe ili koritene stope amortizacije,
(b)
koritene metode amortizacije,
(c)
bruto knjigovodstvenu vrijednost i ako postoji akumulirana amortizacija (zajedno s akumuliranim

gubicima od umanjenja) na poetku i na kraju razdoblja,
(d)
stavke izvjetaja o sveobuhvatnoj dobiti (i u bilanci uspjeha ako je prezentirana) u kojima je

ukljuena amortizacija nematerijalne imovine,
(e)
usklaivanje knjigovodstvene vrijednosti na poetku i na kraju razdoblja kojim se prikazuju:

(i)
poveanja,
(ii)
otuenja,
(iii)
stjecanja kroz poslovna spajanja,
(iv)
amortizaciju,
(v)
gubitke od umanjenja vrijednosti,
(vi)
ostale promjene.
Usklaivanja se ne moraju prezentirati za prethodna razdoblja.

18.28
18.29
Subjekt takoer treba objaviti:

(a)
opis, knjigovodstvenu vrijednost i preostalo razdoblje amortizacije pojedine nematerijalne imovine

znaajne za financijske izvjetaje subjekta,
(b)
za nematerijalnu imovinu steenu pomou dravne potpore i poetno priznatu po fer vrijednosti
(vidjeti toku 18.12):
(i)
poetno priznatu fer vrijednost ove imovine, i
(ii)
njene knjigovodstvene vrijednosti.
(c)
postojanje i knjigovodstvenu vrijednost nematerijalne imovine ije je vlasnitvo ogranieno i

knjigovodstvenu vrijednost nematerijalne imovine zaloene kao jamstvo za obveze,
(d)
iznos ugovornih obveza za stjecanje nematerijalne imovine.
Subjekt treba objaviti ukupan iznos izdataka za istraivanje i razvoj priznat kao rashod razdoblja (odnosno iznos
interno nastalih izdataka za istraivanje i razvoj koji nisu kapitalizirani kao dio troka neke druge imovine koja
ispunjava kriterija priznavanja iz ovog MSFI).
IASCF
69
Odjeljak 19
Poslovna spajanja i goodwill
19.1
Ovaj odjeljak se primjenjuje kod raunovodstvenog tretmana poslovnih spajanja. Osigurava postupke za
identificiranje stjecatelja, mjerenja troka poslovnog spajanja, te rasporeda tih trokova na steenu imovinu i
obveze, te rezerviranja za potencijalne obveze. Takoer, propisuje raunovodstveni tretman goodwilla kako u
trenutku stjecanja, tako i naknadno.
19.2
Ovaj odjeljak definira raunovodstveni tretman za sva poslovna spajanja, osim za:
(a)
spajanja subjekata ili djelatnosti pod zajednikom kontrolom. Zajednika kontrola podrazumijeva da
sve subjekte ili djelatnosti koji se spajaju, na kraju kontrola ista strana kako prije, tako i poslije
poslovnog spajanja, te ta kontrola nije prenosiva.
(b)
udruivanje u zajedniki pothvat.
(c)
stjecanje skupine imovinskih stavki ne ine poslovnu djelatnost.
Definicija poslovnih spajanja

19.3
Poslovno spajanje je spajanje odvojenih subjekata ili djelatnosti u jedan izvjetajni subjekt. Rezultat gotovo svih
poslovnih spajanja je da jedan subjekt, stjecatelj, stie kontrolu nad jednom ili vie drugih djelatnosti, steenika.
Datum spajanja je datum kada stjecatelj efektivno stie kontrolu nad steenikom.
19.4
Poslovno spajanje moe biti strukturirano na razliite naine zbog pravnih, poreznih i drugih razloga. Moe
ukljuivati stjecanje kapitala jednog subjekta od strane drugog subjekta, stjecanje ukupne neto imovine drugog
subjekta, preuzimanje obveza drugog subjekta, ili stjecanje dijelova neto imovine drugog subjekta koja zajedno
ine jedno ili vie djelatnosti.
19.5
Poslovno spajanje moe biti pod utjecajem izdavanja instrumenata kapitala, prijenosa novca, novanih
ekvivalenata ili drugih sredstava, ili kombinacije prethodno navedenog. Transakcija moe biti izmeu dioniara
drutava koja se spajaju, ili izmeu subjekta i dioniara drugog subjekta. Moe ukljuivati uspostavljanje novog
subjekta u svrhu kontroliranja subjekata koji se spajaju ili prenijete neto imovine, ili restrukturiranje jednog ili
vie subjekata koji se poslovno spajaju.
Raunovodstvo
19.6
Sva poslovna spajanja se trebaju raunovodstvo tretirati primjenom metode stjecanja.
19.7
Primjena metode stjecanja nalae:

(a)
identificiranje stjecatelja.
(b)
mjerenje trokova poslovnog spajanja.
(c)
rasporeivanje, na datum stjecanja, troka poslovnog spajanja na steenu imovinu i preuzete obveze i
rezerviranja za potencijalne obveze.
Identificiranje stjecatelja
19.8
Stjecatelj treba biti identificiran kod svih poslovnih spajanja. Stjecatelj je subjekt koji sudjeluje u poslovnom
spajanju, a koji stie kontrolu nad drugim subjektom ili djelatnosti koji sudjeluju u poslovnom spajanju.
19.9
Kontrola je mo upravljanja financijskim i poslovnim politikama subjekta ili djelatnosti na nain da se osiguraju
koristi od njegovih aktivnosti. Kontrola nad jednim subjektom od strane drugog subjekta je definirana u
Odjeljku 9 Konsolidirani i odvojeni financijski izvjetaji.
19.10
Iako nekada moe teko identificirati stjecatelja, uobiajeno postoje naznake postojanja stjecatelja. Primjerice:
IASCF
70

(a)
ako je fer vrijednost jednog od subjekta iz poslovnog spajanja znaajno vea od fer vrijednosti
drugog subjekta koje sudjeluje u poslovnom spajanju, subjekt sa veom fer vrijednou je vjerojatno
stjecatelj.
(b)
ako se poslovno spajanje realizira kroz razmjenu obinih instrumenata kapitala s pravnom glasa za
novac ili drugu imovinu, subjekt koji daje novac ili drugu imovinu je vjerojatno stjecatelj
(c)
ako poslovno spajanje rezultira mogunou da rukovodstvo jednog subjekta iz poslovnog spajanja
dominanto utjee na izbor rukovodstva subjekta nastalog kroz poslovno spajanje, stjecatelj je
vjerojatno subjekt ije je rukovodstvo u mogunosti da dominira.
Troak poslovnog spajanja

19.11
Stjecatelj treba mjeriti troak poslovnog spajanja kao zbroj:

(a)
fer vrijednosti, na datum razmjene, dane imovine, nastalih ili preuzetih obveza, i instrumenata kapitala
koje je izdao stjecatelj, u razmjenu za kontrolu nad steenikom, plus
(b)
svakog troka izravno povezanog s poslovnim spajanjem.
Usklaivanje troka poslovnog spajanja uvjetovano buduim

dogaajima
19.12
Kada ugovor o poslovnom spajanju predvia usklaivanja troka poslovnog spajanja uvjetovanog buduim
dogaajima, stjecatelj treba ukljuiti procijenjeni iznos tog usklaivanja u troak spajanja na datum stjecanja ako
je usklaivanje vjerojatno i ako se moe pouzdano izmjeriti.
19.13
Meutim, ako potencijalno usklaivanje nije priznato na datum stjecanja, ali naknadno postane vjerojatno i
pouzdano mjerljivo, dodatne naknade trebaju se priznati kao usklaivanja troka spajanja.
Rasporeivanje troka poslovnog spajanja na steenu imovinu i

preuzete obveze i potencijalne obveze
19.14
Stjecatelj treba, na datum stjecanja, rasporediti troak poslovnog spajanja priznavanjem imovine i obveza
steenika koja se moe identificirati i rezerviranja za potencijalne obveze koja zadovoljavaju uvjete za
priznavanje iz toke 19.20 po njihovoj fer vrijednosti na taj datum. Svaka razlika izmeu troka poslovnog
spajanja i stjecateljeva udjela u neto fer vrijednosti imovine, obveza i rezerviranja koji se mogu identificirati i
koji su priznati, treba se raunovodstveno tretirati sukladno tokama 19.22 19.24 (kao goodwill ili takozvani
negativni goodwill).
19.15
Stjecatelj treba zasebno priznati imovinu, obveze i potencijalne obveze steenika koja se moe identificirati na
datum stjecanja, samo ako zadovoljava sljedee kriterije na taj datum:
(a)
u sluaju imovine, osim nematerijalne, vjerojatno je da e svaka budua povezana ekonomska korist
pritjecati stjecatelju, i da se fer vrijednost moe pouzdano izmjeriti.
(b)
u sluaju obveza, osim potencijalnih obveza, vjerojatno je da e podmirenje obveza zahtijevati odljev
resursa, i da se fer vrijednost moe pouzdano izmjeriti
(c)
u sluajevima nematerijalne imovine i potencijalnih obveza da se fer vrijednost moe pouzdano

izmjeriti.
19.16
Stjecateljev izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti treba obuhvatiti dobiti i gubitke steenika poslije datuma stjecanja
ukljuivanjem prihoda i rashoda steenika temeljem troka poslovnog spajanja kod stjecatelja. Primjerice,
trokovi amortizacije ukljueni nakon datuma stjecanja u stjecateljev izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti koji se
odnose na imovinu steenika koja se amortizira, trebaju se temeljiti na fer vrijednosti te imovine koja se
amortizira na datum stjecanja, odnosno troku kod stjecatelja.
19.17
Primjena metode stjecanja poinje od datuma stjecanja, to predstavlja datum na koji stjecatelj stie kontrolu
nad steenikom. Budui da je kontrola mo upravljanja financijskim i poslovnim politikama subjekta ili
djelatnosti na nain da osigura koristi od njegovih aktivnosti, nije neophodno da se transakcija pravo realizira ili
zakljui prije nego to stjecatelj stekne kontrolu. Sve relevantne injenice i okolnosti koje se odnose na
poslovno spajanje, trebaju se razmotriti kod procjene kada je stjecatelj stekao kontrolu.
19.18
Sukladno toki 19.14, stjecatelj zasebno priznaje samo imovinu, obveze i potencijalne obveze steenika koja se
moe identificirati i koje su postojale na datum stjecanja i koje zadovoljavaju uvjete priznavanja iz toke 19.15.
Stoga:
IASCF
71
19.19
(a)
stjecatelj treba priznati obveze za obustavljanje ili smanjenje aktivnosti steenika kao dio
rasporeivanja troka spajanja samo kada steenik ima, na datum stjecanja, postojeu obvezu za
restrukturiranje priznatu sukladno Odjeljku 21 Rezerviranja, potencijalne obveze i potencijalna
imovina; i
(b)
stjecatelj, kada rasporeuje troak spajanja, ne treba priznati obveze za budue gubitke ili druge
trokove za koje se oekuje da e nastati kao rezultat poslovnog spajanja.
Ako nije dovreno poetno raunovodstveno tretiranje poslovnog spajanja do kraja izvjetajnog razdoblja u
kojem je spajanje nastalo, stjecatelj treba priznati u svojim financijskim izvjetajima iznose rezerviranja za one
stavke za koje tretman nije dovren. U roku od dvanaest mjeseci od datuma stjecanja, stjecatelj treba
retroaktivno uskladiti iznose rezerviranja priznatih kao imovinu i obveze na datum stjecanja (odnosno da ih
raunovodstveno tretira kao da su nastali na datum stjecanja) kako bi odrazilo nove informacije. Nakon dvanaest
mjeseci od datuma stjecanja, usklaivanja poetnog tretmana poslovnog spajanja trebaju se priznati samo kako
bi ispravila pogreka sukladno Odjeljku 10 Raunovodstvene politike, procjene i pogreke.
Potencijalne obveze
19.20
19.21
Toka 19.14 definira da stjecatelj zasebno priznaje rezerviranje za potencijalne obveze steenika samo ako se
fer vrijednost istih moe pouzdano izmjeriti. Ako se fer vrijednost ne moe pouzdano izmjeriti:
(a)
postoji rezultirajui uinak na iznos koji je priznat kao goodwill ili tretiran sukladno toki 19.24; i
(b)
stjecatelj treba objaviti informacije o potencijalnim obvezama sukladno zahtjevima iz Odjeljka 21.
Nakon poetnog priznavanja, stjecatelj treba mjeriti potencijalne obveze koje su zasebno priznate sukladno toki
19.14 po viem od:
(a)
iznosa koji bi se priznao sukladno Odjeljku 21, i
(b)
poetno priznatog iznosa umanjenog za iznose prethodno priznate kao prihod sukladno Odjeljku 23
Prihodi.
Goodwill
19.22
19.23
Stjecatelj treba, na datum stjecanja:

(a)
priznati goodwill steen u poslovnom spajanju kao imovinu, i
(b)
poetno mjeriti taj goodwill po njegovom troku, koji predstavlja iznos za koji troak poslovnog
spajanja premauje stjecateljev udio u neto fer vrijednosti imovine, obveza i potencijalnih obveza koje
se mogu identificirati i koji su priznati sukladno toki 19.14.
Nakon poetnog priznavanja, stjecatelj treba mjeriti goodwill steen u poslovnom spajanju po troku
umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti:
(a)
Subjekt treba slijediti naela iz toaka 18.19 18.24 kod amortizacije goodwilla. Ako subjekt nije u
mogunosti pouzdano procijeniti korisni vijek upotrebe goodwilla, treba se pretpostaviti vijek
upotrebe od deset godina.
(b)
Subjekt treba slijediti odredbe Odjeljka 27 Umanjenje vrijednosti imovine kod priznavanja i mjerenja
umanjenja vrijednosti goodwilla.
Iznos za koji udio stjecatelja u neto fer vrijednosti imovine, obveza i

potencijalnih obveza koje se mogu identificirati prelazi troak
poslovnog spajanja
19.24
Ako je stjecateljev udio u neto fer vrijednosti imovine, obveza i rezerviranja za potencijalne obveze koji se
mogu identificirati i koji su priznati sukladno toki 19.14, vei od troka poslovnog spajanja (to se ponekad
oznaava kao negativni goodwill), stjecatelj treba:
(a)
ponovno procijeniti i mjeriti imovinu, obveze i rezerviranja za potencijalne obveze steenika, kao i
troak poslovnog spajanja, i
(b)
odmah priznati u dobiti ili gubitku svaki preostali viak nakon te ponovne procjene.
IASCF
72
Objavljivanja
Za poslovno(a) spajanje(a) realizirano tijekom izvjetajnog razdoblja
19.25
Za svako poslovno spajanje realizirano tijekom izvjetajnog razdoblja, stjecatelj treba objaviti sljedee:
(a)
nazive i opise subjekta ili djelatnosti koji se spajaju.
(b)
datum stjecanja.
(c)
postotak steenih instrumenata kapitala s pravom glasa.
(d)
troak spajanja i opise dijelova tog troka (kao to su novac, instrumenti kapitala i duniki
instrumenti).
(e)
iznose priznate na datum stjecanja za svaku stavku imovine, obveza i potencijalnih obveza steenika,
ukljuujui goodwill.
(f)
iznos svakog vika priznatog u dobiti ili gubitku sukladno toki 19.24, kao i stavku u izvjetaju o
sveobuhvatnoj dobiti (i u raunu dobiti i gubitka, ukoliko se prezentira) u kojoj je viak iskazan.
Za sva poslovna spajanja

19.26
Stjecatelj treba objaviti usklaivanje knjigovodstvene vrijednosti goodwilla na poetku i kraju izvjetajnog
razdoblja, zasebno prikazujui:
(a)
promjene koje proizlaze iz novih poslovnih spajanja.
(b)
gubitke od umanjenja vrijednosti.
(c)
otuenja prethodno steenih djelatnosti.
(d)
druge promjene.
Usklaivanja se ne moraju prezentirati za prethodna razdoblja.
IASCF
73
Odjeljak 20
Najmovi
20.1
Ovaj odjeljak propisuje raunovodstveni tretman svih najmova, osim:

(a)
sporazuma o najmu za istraivanje ili koritenje minerala, nafte, prirodnog plina i slinih
neobnovljivih resursa (vidjeti Odjeljak 34 Specijalizirane aktivnosti).
(b)
sporazuma o licencijama za takve predmete kao to su kino filmovi, video zapisi, igrokazi, rukopisi,
patenti i autorska prava (vidjeti Odjeljak 18 Nematerijalna imovina osim goodwilla).
(c)
mjerenja nekretnina koje dre najmoprimci, a koje su iskazane kao ulaganja u nekretnine i mjerenja
ulaganja u nekretnine koje daje najmodavac temeljem poslovnih najmova (vidjeti Odjeljak 16
Ulaganje u nekretnine).
(d)
mjerenja bioloke imovine koju dre najmoprimci pod financijskim najmovima i bioloke imovine
koju daje najmodavac temeljem poslovnih najmova (vidi Odjeljak 34).
(e)
najmova koji mogu rezultirati gubitkom za najmodavca ili najmoprimca kao rezultat ugovornih
odredbi koje nisu povezane s promjenama cijena imovine koje je predmet najma, promjenama
teajeva stranih valuta, ili neizvravanjem obveza jedne od ugovornih strana (vidjeti toku 12.3(f)).
(f)
tetnih poslovnih najmova.
20.2
Ovaj se Odjeljak primjenjuje na sporazume prema kojima se prenosi pravo za koritenje imovine, ak iako
najmodavac moe zahtijevati znaajne usluge vezane za funkcioniranje i odravanje te imovine. Ovaj se
Odjeljak ne primjenjuje na sporazume koji predstavljaju ugovore za usluge kojima se ne prenosi pravo na
koritenje imovine s jedne na drugu ugovornu stranu.
20.3
Neki ugovori, kao to su ugovori o angairanju vanjskih resursa, telekomunikacijski ugovori kojima se daju
prava na kapacitete, te uzmi-ili-plati ugovori, nemaju pravni oblik najma, ve prenose prava na koritenje
imovine u zamjenu za plaanje. Takvi ugovori su u biti ugovori o najmu imovine, te se trebaju raunovodstveno
tretirati sukladno odredbama ovog odjeljka.
Klasifikacija najmova
20.4
Najam se klasificira kao financijski najam ako se prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasnitvom.
Najam se klasificira kao poslovni najam ako se ne prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasnitvom.
20.5
Da li je neki najam financijski najam ili poslovni najam vie ovisi o sadraju transakcije nego o obliku
sporazuma. Slijede primjeri koji pojedinano ili kombinirano dovode do klasifikacije najma kao financijskog
najma:
20.6
(a)
najmom se prenosi vlasnitvo imovine na najmoprimca po zavretku razdoblja najma.
(b)
najmoprimac ima opciju kupiti imovina po cijeni za koju se oekuje da e biti znatno nia od fer
vrijednosti na dan kada se opcija moe ostvariti tako da je na poetku najma prilino izvjesno da e
se opcija ostvariti.
(c)
razdoblje najma pokriva vei dio ekonomskog vijeka sredstva, ak iako vlasnitvo nije preneseno.
(d)
na poetku najma sadanja vrijednost minimalnih plaanja najma pokriva gotovo cjelokupnu fer
vrijednost iznajmljene imovine.
(e)
iznajmljena imovina posebne je prirode tako da ju samo najmoprimac moe koristiti bez veih
preinaka.
Pokazatelji stanja koji bi pojedinano ili kombinirano doveli do klasifikacije najma kao financijskog najma su
kako slijedi:
(a)
ako najmoprimac moe ponititi najam, gubitke najmodavca povezane s ponitenjem snosi
najmoprimac.
IASCF
74

(b)
dobici ili gubici iz fluktuacija fer vrijednosti ostatka vrijednosti zaraunavaju se najmoprimcu
(primjerice, u obliku popusta na najamninu koji je jednak veini prihoda od prodaje na kraju razdoblja
najma).
(c)
najmoprimac ima mogunost nastaviti najam za dodatno razdoblje uz najamninu koja je znatno nia
od trine najamnine.
20.7
Primjeri i pokazatelji u tokama 20.5 i 20.6 nisu uvijek jasni. Ako je iz ostalih karakteristika razvidno da najam
u veem dijelu ne prenosi sve rizike i koristi vezane za vlasnitvo, najam se klasificira kao poslovni najam. To
se primjerice, moe dogoditi u sluaju kada se vlasnitvo nad imovinom prenosi po isteku najma za iznos koji je
jednak fer vrijednosti imovine na dan prijenosa, ili kada se radi o potencijalnom najmu, koji za rezultat ima da
najam ne prenosi sve rizike i koristi najmoprimcu.
20.8
Najam se klasificira na poetku najma i ne mijenja se tijekom razdoblja trajanja najma, osim ako se
najmoprimac ili najmodavac usuglase oko promjene odredbi o najmu (osim obnavljanja najma) u kojem sluaju
te bi trebalo izvriti ponovnu klasifikaciju najma.
Financijski izvjetaji najmoprimca financijski najam

Poetno priznavanje
20.9
Na poetku razdoblja najma financijski najam treba priznati u izvjetaju o financijskom poloaju najmoprimca
kao imovinu i obveze u iznosima jednakima fer vrijednosti iznajmljene nekretnine ili, ako je nie, po sadanjoj
vrijednosti minimalnih plaanja najma, odreenih na poetku najma. Svi poetni izravni trokovi najmoprimca
(inkrementalni trokovi koji su izravno pripisivi pregovorima i dogovorima o najmu) dodaju se iznosu koji je
priznat kao imovina.
20.10
Kod izraunavanja sadanje vrijednosti minimalnih plaanja najma diskontna stopa je kamatna stopa sadrana
u najmu. Ako se ne moe utvrditi, treba se koristiti inkrementalna kamatna stopa kod najmoprimca.
Naknadno mjerenje
20.11
Najmoprimac treba rasporediti minimalna plaanja najma podjednako izmeu financijskog troka i smanjenja
nepodmirene obveze primjenom efektivne kamatne stope (vidjeti toke 11.15 11.20). Najmoprimac treba
rasporediti financijski troak na razdoblja tijekom trajanja najma kako bi se postigla ista periodina kamatna
stopa na preostali saldo obveze za svako razdoblje. Potencijalne najamnine teretit e rashode u razdobljima kada
su nastale.
20.12
Najmoprimac treba amortizirati imovinu koja je predmet financijskog najma sukladno mjerodavnim odjeljcima
ovog Standarda u ovisnosti od vrste imovine, odnosno Odjeljak 17 Nekretnine, postrojenja i oprema, Odjeljak
18 ili Odjeljak 19 Poslovna spajanja i goodwill. Ako ne postoji neka razumna izvjesnost da e najmoprimac
stei vlasnitvo po zavretku trajanja najma, imovinu treba u cijelosti amortizirati u kraem razdoblju kraem od
sljedeih razdoblja najma ili njegovog vijeka uporabe. Najmoprimac takoer treba na svaki izvjetajni datum
izvjetavanja procijeniti da li umanjena vrijednost imovine koja je predmet financijskog najma (vidjeti Odjeljak
27 Umanjenje vrijednosti imovine).
Objavljivanja
20.13
Najmoprimac treba objaviti sljedee informacije kod financijskog najma:

(a)
za svaku skupinu imovine, neto knjigovodstvenu vrijednost na kraju izvjetajnog razdoblja.
(b)
ukupan iznos buduih minimalnih plaanja najma na kraju izvjetajnog razdoblja, za svako sljedee
razdoblje:
(c)
20.14
(i)
krae od jedne godine;
(ii)
due od jedne godine, ali ne due od pet godina; i
(iii)
due od pet godina.
opi opis znaajnih ugovora o najmu najmoprimaca ukljuujui primjerice, informacije o

potencijalnim najamninama, postojanje i uvjeti obnavljanja ili opcija kupnje i klauzula kojom je
predvieno poveanje cijene, podnajmove kao i ogranienja nametnuta ugovorom o najmu.
Nadalje, zahtjevi u svezi objavljivanja sukladno Odjeljcima 17, 18, 27 i 34 primjenjuju se na najmoprimce za
unajmljenu imovinu pod financijskim najmom.
IASCF
75
Financijski izvjetaji najmoprimca poslovni najam

Priznavanje i mjerenje
20.15
Najmoprimac treba priznati plaanja najamnine pod poslovnim najmom (osim trokova za usluge kao to su
osiguranje i odravanje) kao rashod na pravocrtnoj osnovi, osim ako:
(a)
nema druge sustavne osnove koja predstavlja vremenski okvir koristi najmoprimca, ak iako plaanja
nisu na toj osnovi, ili
(b)
plaanja najmodavcu su strukturirana tako da se linearno poveavaju sukladno oekivanoj opoj

inflaciji (temeljem objavljenih pokazatelja ili statistika) kako bi nadoknadili oekivana poveanja
trokova kod najmodavca. Ako plaanja najmodavcu osciliraju zbog drugih imbenika osim ope
inflacije, onda ovaj uvjet (b) nije ispunjen.
Primjer primjene toke 20.15(b):

X posluje u pravnom sustavu u kojem je jedinstveno predvianje banaka u pogledu budueg rasta indeksa ope
razine cijena, kako ga objavljuje vlada, u prosjenoj razini od 10% godinje tijekom narednih pet godina. X
zakupljuje odreeni uredski prostor od Y u razdoblju od pet godina kroz poslovni najam. Plaanja temeljem
najma su strukturirana kako bi odrazila oekivano godinje poveanje cijena u razini od 10% tijekom
petogodinjeg razdoblja kako je i prikazano.
Godina 1
NJ 100,000
Godina 2
NJ 110,000
Godina 3
NJ 121,000
Godina 4
NJ 133,000
Godina 5
NJ 146,000
X priznaje godinje trokove najamnine u istovjetnim iznosima koje duguje najmodavcu, kao to je prethodno
prikazano. Ako poveanja plaanja nisu jasno strukturirana kako bi nadoknadila oekivana poveanja trokova
najmodavca temeljem objavljenih indeksa ili statistika, tada X priznaje godinji troak najamnine na
pravolinijskoj osnovi: NJ 122.000 za svaku godinu (zbroj iznosa koji se duguju temeljem najma podijeljen sa
pet godina).
Objavljivanja
20.16
Najmoprimac treba objaviti sljedee informacije za poslovni najam:

(a)
ukupna budua minimalna plaanja najma prema neopozivim poslovnim najmovima za svako sljedee
razdoblje:
(i)
(ii)
(iii)
due od pet godina.
(b)
plaene najamnine priznate kao troak.
(c)
opi opis najmoprimevih znaajnih ugovora o najmu ukljuujui primjerice, informacije o

potencijalnim najamninama, postojanje i uvjeti obnavljanja ili opcije kupnje i klauzula kojom je predvieno poveanje cijena, podnajmove, i ogranienja nametnuta ugovorom o najmu.
IASCF
76
Financijski izvjetaji najmodavca: financijski najam

Poetno priznavanje i mjerenje
20.17
20.18
Najmodavac treba priznati imovinu koju dri pod financijskim najmom u svojoj izvjetaju o financijskom
poloaju i prezentirati je kao potraivanje u iznosu koji je jednak neto ulaganju u najam. Neto ulaganje u
najam je najmodavevo bruto ulaganje u najam diskontirano po kamatnoj stopi sadranoj u najmu. Bruto
ulaganje u najam predstavlja zbroj:
(a)
minimalnih plaanja temeljem najma koje najmodavac potrauje u okviru financijskog najma, i
(b)
svih nezajamenih ostataka vrijednosti pripisivih najmodavcu.
Kod financijskih najmova, osim onih koji ukljuuju proizvoae ili posrednike u ulozi najmodavca, poetni
izravni trokovi (inkrementalni trokovi koji su izravno pripisivi pregovorima i dogovorima o najmu) dio su
poetnog mjerenja potraivanja financijskog najma te smanjuju iznos prihoda priznatih tijekom razdoblja najma.
Naknadno mjerenje
20.19
Priznavanje financijskog prihoda treba se temeljiti na osnovici koja odraava konstantnu periodinu stopu
povrata na neto ulaganje najmodavca koje se odnosi na financijski najam. Naplaene najamnine koje se odnose
na obraunsko razdoblje, bez trokova za usluge, povezuju se s bruto ulaganjem u najam kako bi se smanjila
kapital i nezaraeni financijski prihod. Ako postoje naznake znaajnog smanjenja procijenjenog nezajamenog
ostatka vrijednosti koritenog pri izraunu bruto ulaganja u najam, raspored prihoda tijekom razdoblja najma se
mijenja, a svako smanjenje ve obraunanih i iskazanih iznosa odmah se priznaje u dobiti ili gubitku.
Proizvoai ili dileri kao najmodavci

20.20
Proizvoai ili dileri esto nude kupcima izbor da kupe ili da unajme imovinu. Financijski najam sredstva od
strane proizvoaa ili dilera u ulozi najmodavca dovodi do dvije vrste prihoda:
(a)
dobit ili gubitak koji je jednak dobiti ili gubitku koji proizlazi iz izravne prodaje sredstva pod najmom
po normalnim prodajnim cijenama koje odraava primjerene popuste na koliinu ili promet, i
(b)
financijski prihod tijekom razdoblja najma.
20.21
Prihod od prodaje priznat na poetku razdoblja najma od strane proizvoaa ili dilera u ulozi najmodavca je fer
vrijednost sredstva, ili ako je manja, sadanja vrijednost minimalnih plaanja najma koje obrauna najmodavac
uz primjenu trine kamatne stope. Troak prodaje priznat na poetku razdoblja najma je troak ili
knjigovodstvena vrijednost ako se razlikuje od iznajmljene nekretnine, umanjeno za sadanju vrijednost
nezajamenog ostatka vrijednosti. Razlika izmeu prihoda od prodaje i troka prodaje predstavlja dobit od
prodaje koja se priznaje u skladu s politikom koju subjekt primjenjuje kod izravne prodaje.
20.22
Ako se nude umjetno niske kamatne stope, prihod od prodaje mogao bi se ograniiti na iznos koji bi bio da se
primjenjuje trina kamatna stopa. Trokovi nastali od strane proizvoaa ili dilera u ulozi najmodavca u svezi s
pregovaranjem i dogovaranjem financijskog najma priznaju se kao rashod u trenutku priznavanja dobitka od
prodaje.
Objavljivanja
20.23
Najmodavac treba objaviti sljedee informacije kod financijskog najma:

(a)
povezanost izmeu ukupnih bruto ulaganja u najam na kraju izvjetajnog razdoblja, i sadanje
vrijednosti potraivanja za minimalna plaanja najma na kraju izvjetajnog razdoblja. Pored toga treba
se objaviti ukupna bruto ulaganja u najam i sadanju vrijednost potraivanja za minimalna plaanja
najma na kraju izvjetajnog razdoblja, za svako od sljedeih razdoblja:
(i)
(ii)
(iii)
due od pet godina.
(b)
nezaraeni financijski prihod.
(c)
nezajameni ostatak vrijednosti koja je obraunana i iskazana kao korist najmodavca.
(d)
akumulirana ispravka za nenaplaena potraivanja minimalnih najamnina.
IASCF
77

(e)
nepredviene najamnine koje su priznate kao prihod u razdoblju.
(f)
opi opis najmodavevih znaajnih ugovora o najmu, ukljuujui, primjerice, informacije o

potencijalnim najamninama, postojanje i uvjeti obnavljanja ili opcije kupnje i klauzula kojom je predvieno poveanje cijena, i ogranienja nametnuta ugovorom o najmu.
Financijski izvjetaji najmodavca: poslovni najam

20.24
Najmodavac treba prikazati imovinu koja je pod poslovnim najmom u izvjetaju o financijskom poloaju u
skladu s prirodom imovine.
20.25
Najmodavac treba priznati prihod od poslovnog najma (bez primitaka za usluge kao to su osiguranje i
odravanje) ravnomjerno u dobit ili gubitak na temelju pravocrtne metode tijekom trajanja najma, osim ako
(a)
ne postoji druga sustavna osnova koja bolje predstavlja vremenski okvir strukture koristi od upotrebe
iznajmljene imovine, ak i ako primitci nisu na toj osnovi, ili
(b)
plaanja najmodavcu su strukturirana tako da se linearno poveavaju sukladno oekivanoj opoj

inflaciji (temeljem objavljenih pokazatelja ili statistika) kako bi nadoknadili oekivana poveanja
trokova kod najmodavca. Ako plaanja najmodavcu osciliraju zbog drugih imbenika osim ope
inflacije, onda ovaj uvjet (b) nije ispunjen.
20.26
Najmodavac treba priznati u rashode trokove, ukljuujui amortizaciju, nastalu tijekom razdoblja realizacije
prihoda od najma. Amortizacijska politika za imovinu u najmu koja se amortizira treba biti dosljedna
uobiajenoj amortizacijskoj politici za slinu imovinu kod najmodavca.
20.27
Poetni izravni trokovi koji su nastali od strane najmodavaca pregovaranjem i dogovaranjem poslovnog najma
trebaju se dodati knjigovodstvenoj vrijednosti iznajmljene imovine i priznaju se kao rashod tijekom razdoblja
najma na istoj osnovi kao i prihod od najma.
20.28
U svrhu utvrivanja umanjenja vrijednosti iznajmljene imovine, subjekt treba primijeniti Odjeljak 27.
20.29
Proizvoa ili diler u ulozi najmodavca ne priznaje dobit od prodaje kada se ulazi u poslovni najam budui da
on nije ekvivalent prodaji.
Objavljivanja
20.30
Najmodavac treba objaviti sljedee informacije kod poslovnog najma:

(a)
20.31
budua minimalna plaanja najma prema neopozivim poslovnim najmovima u ukupnom iznosu za
svako od sljedeih razdoblja:
(i)
krae od jedne godine; i
(ii)
(iii)
due od pet godina.
(b)
ukupne nepredviene najamnine priznate kao prihod u razdoblju.
(c)
opi opis najmodavevih znaajnih sporazuma o najmu, ukljuujui, primjerice, informacije o

potencijalnim najamninama, postojanje i uvjeti obnavljanja ili opcije kupnje i klauzula kojom je predvieno poveanje cijena, i ogranienja nametnuta ugovorom o najmu.
Nadalje, zahtjevi objavljivanja koji se odnose na imovinu sadrani u Odjeljcima 17, 18, 27 i 34 primjenjuju se
na najmodavce za imovinu pod poslovnim najmom.
Transakcija prodaje i povratnog najma

20.32
Transakcija prodaje i povratnog najma sadri prodaju neke imovine i uzimanje u najam iste imovine. Najamnina
i prodajna cijena u pravilu su meuovisne, jer se o njima pregovara u paketu. Raunovodstveni postupak s
transakcijskom prodaje i povratnog najma ovisi o vrsti tog najma.
IASCF
78
Transakcija prodaje i povratnog najma koja za rezultat ima financijski

najam
20.33
Ako transakcija prodaje i povratnog najma rezultira financijskim najmom, viak prihoda od prodaje iznad
knjigovodstvene vrijednosti ne treba se odmah priznati kao prihod u financijskim izvjetajima prodavaanajmoprimca. Umjesto toga prodava - najmoprimac navedeni iznos treba odgoditi i amortizirati tijekom
razdoblja najma.
Transakcija prodaje i povratnog najma koja za rezultat ima poslovni

najam
20.34
Ako transakcija prodaje i povratnog najma rezultira poslovnim najmom, te ako je jasno da je ta transakcija
utemeljena po fer vrijednosti, dobit ili gubitak treba se odmah priznati kod prodavaa - najmoprimca. Ako je
prodajna cijena ispod fer vrijednosti, dobit ili gubitak treba se odmah priznati osim ako se gubitak kompenzira
buduim najamninama ispod trine cijene. U tom se sluaju, prodava-najmoprimac treba odgoditi i
amortizirati takav gubitak u razmjeru s plaanjima najma tijekom razdoblja u kojem se oekuje da e se imovina
koristiti. Ako je prodajna cijena iznad fer vrijednosti, prodava-najmoprimac iznos koji premauje fer vrijednost
treba odgoditi i amortizirati tijekom razdoblja u kojem se oekuje da e se imovina koristiti.
Objavljivanja
20.35
Kod transakcija prodaje i povratnog najma zahtjevi za objavljivanjem jednako se primjenjuju kod najmoprimaca
i najmodavaca. Zahtijevani opis znaajnih ugovora o najmu podrazumijeva objavljivanja jedinstvenih ili
neuobiajenih odredbi sporazuma ili uvjeta transakcije prodaje i povratnog najma.
IASCF
79
Odjeljak 21
Rezerviranja, potencijalne obveze i potencijalna imovina
21.1
Ovaj Odjeljak treba primijeniti na sva rezerviranja (odnosno obveze neizvjesne u pogledu vremena nastanka i
iznosa), potencijalne obveze i potencijalnu imovinu osim onih rezerviranja koji su u okviru djelokruga drugih
Odjeljaka ovog MSFI. Ti Odjeljci definiraju rezerviranja koja se odnose na:
(a)
najmove (vidjeti Odjeljak 20 Najmovi). Meutim, ovaj se Odjeljak primjenjuje na sluajeve poslovnih
najmova koji su postali tetni,
(b)
ugovore o izgradnji (vidjeti Odjeljak 23 Prihodi);
(c)
primanja zaposlenih (vidjeti Odjeljak 28 Primanja zaposlenih);
(d)
porez na dobit (vidjeti Odjeljak 29 Porez na dobit).
21.2
Odredbe ovog Odjeljka se ne primjenjuju na izvrive ugovore, osim ako su tetni ugovori. Izvrivi ugovori jesu
ugovori prema kojima niti jedna strana nije izvrila neku svoju obvezu ili su obje strane djelomino izvrile
svoje obveze u jednakoj mjeri.
21.3
Pojam rezerviranje se ponekad koristi u kontekstu stavaka kao to je amortizacija, umanjenje imovine i
sumnjiva potraivanja. To su usklaivanja knjigovodstvene vrijednosti imovine, a ne priznavanje obveza, i
nisu obraena u ovome Odjeljku.
Poetno priznavanje
21.4
Subjekt treba priznati rezerviranje samo kada:

(a)
subjekt ima obvezu na izvjetajni datum kao rezultat prolog dogaaja;
(b)
je vjerojatno (odnosno vie mogue nego to nije) da e podmirenje obveze zahtijevati odljev resursa
koji utjelovljuju ekonomske koristi; i
(c)
se iznos obveze moe pouzdano procijeniti.
21.5
Subjekt treba priznati rezerviranje kao obvezu u izvjetaju o financijskom poloaju i iznos rezerviranja kao
rashod, osim ako neki drugi Odjeljak ovog MSFI zahtjeva da se troak rezerviranja prizna kao dio troka nabave
imovine kao to su zalihe ili nekretnine, postrojenja i oprema.
21.6
Uvjet iz toke 21.4(a) (obveza na izvjetajni datum kao rezultat prolog dogaaja) podrazumijeva da subjekt
nema realne alternative izmirenju obveze. Ovo se moe dogoditi kada subjekt ima zakonsku obvezu koja se
moe provesti sukladno zakonu ili kada subjekt ima izvedenu obvezu koja proizlazi iz prolog dogaaja (koja
moe biti aktivnost subjekta) temeljem kojeg su nastala valjana oekivanja kod drugih strana da e subjekt
izmiriti obvezu. Obveze koje e nastati temeljem budueg djelovanja subjekta (odnosno budueg voenja
poslovanja) ne zadovoljavaju uvjete iz toke 21.4(a), bez obzira na vjerojatnost nastanka i ak i ako su
ugovorene. Ilustracije radi, zbog komercijalnih pritisaka ili zakonskih zahtjeva, subjekt moe imati namjeru ili
biti u obvezi snositi izdatke da bi poslovao na odreeni nain u budunosti (primjerice, ugraivanje filtera za
dim u odreenoj vrsti tvornice). Budui da subjekt moe izbjei budue izdatke svojim buduim djelovanjem,
primjerice, promjenom naina poslovanja ili prodajom tvornice, ono nema sadanju obvezu za taj budui
izdatak, te se rezerviranje ne priznaje.
Poetno mjerenje
21.7
Subjekt treba mjeriti rezerviranje po najboljoj procjeni izdataka potrebnih za podmirivanje obveze na izvjetajni
datum. Najbolja procjena jest iznos koji bi subjekt mogao objektivno platiti radi podmirivanja obveze na kraju
izvjetajnog razdoblja ili da ju u isto vrijeme prenese treoj strani.
(a)
Tamo gdje mjerenje rezerviranja ukljuuje veliki broj stavaka, obveza se procjenjuje ponderiranjem
svih moguih ishoda s njihovim vjerojatnostima. Rezerviranje e se stoga razlikovati, ovisno o tome
je li vjerojatnost gubitka nekog iznosa primjerice 60% ili 90%. Tamo gdje postoje brojniji rasponi
IASCF
80

moguih ishoda i svaki ishod je vjerojatan kao i bilo koji drugi, uzima se srednja vrijednost ishoda iz
toga raspona.
(b)
Tamo gdje se iznos rezerviranja utvruje za jednu obvezu, najvjerojatniji ishod moe biti najbolja
procjena iznosa potrebnog za podmirenje obveze. Meutim, ak i u takvom sluaju, subjekt razmatra
druge mogue ishode. Ako su drugi mogui ishodi ili veinom vii ili veinom manji od
najvjerojatnijeg ishoda, najbolja e procjena biti vii ili nii iznos.
Ako je uinak vremenske vrijednosti novca znaajan, iznos rezerviranja treba biti sadanja vrijednost
oekivanih izdataka potrebnih za podmirivanje obveze. Diskontna stopa (ili stope) treba biti stopa (ili stope)
prije poreza, koja odraava tekuu trinu procjenu vremenske vrijednosti novca. Rizici specifini za odreenu
obvezu trebaju se odraziti ili kroz diskontnu stopu ili kroz procjene iznosa izdataka potrebnih za podmirenje
obveze, ali ne kroz oboje.
21.8
Pri utvrivanju iznosa rezerviranja, subjekt ne treba uzeti u obzir dobitke od oekivanog otuenja imovine.
21.9
Ako se oekuje da e neke ili sve izdatke potrebne za podmirivanje rezerviranja nadoknaditi druga strana
(primjerice, kroz potraivanja od osiguranja), naknada se treba priznati kao zasebna imovina, samo kada je
gotovo sigurno da e se naknada primiti ako subjekt podmiri obvezu. Priznati iznos naknade nee prelaziti iznos
rezerviranja. Potraivanje po osnovu naknade se treba priznati kao imovina u izvjetaju o financijskom poloaju,
te se ne treba prebijati sa odnosnim rezerviranjem. U izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, subjekt moe prebiti
svaku naknadu od druge strane sa odnosnim trokom rezerviranja.
Naknadno mjerenje
21.10
Subjekt treba koristiti rezerviranje samo za izdatke za koje je rezerviranje izvorno priznato.
21.11
Rezerviranja treba pregledati na svaki izvjetajni datum i uskladiti ih tako da odraavaju najbolju tekuu
procjenu iznosa izdataka potrebnih za podmirivanje sadanje obveze na izvjetajni datum. Svaka promjena u
prethodno priznatom iznosu rezerviranja treba se priznati u dobiti ili gubitku osim ako je rezerviranje prvotno
priznato u troak nabave odreene imovinske stavke (vidjeti toku 21.5). Kada se rezerviranje mjeri po
sadanjoj vrijednosti iznosa izdataka potrebnih za podmirenje obveze, realizacija diskonta se treba priznati kao
financijski rashod u dobiti ili gubitku u razdoblju kada je i nastao.
Potencijalne obveze
21.12
Potencijalna obveza je mogua, ali neizvjesna obveza ili sadanja obveza koja nije priznata zato to ne
zadovoljava jedan ili oba uvjeta pod (b) i (c) iz toke 21.4. Subjekt nee priznati potencijalnu obvezu kao
obvezu, osim za rezerviranja za potencijalne obveze subjekta steenog kroz poslovno spajanje (vidjeti toke
19.20 i 19.21). Potencijalna se obveza objavljuje, kao to zahtijeva toka 21.15, osim ako je udaljena mogunost
odljeva resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi. Ako je subjekt solidarno odgovoran za obvezu, s dijelom
obveze za koju se oekuje da e ga ispuniti druge strane postupa se kao s potencijalnom obvezom.
Potencijalna imovina
21.13
Subjekt nee priznati potencijalnu imovinu kao imovinu. Kao to zahtijeva toka 21.16, potencijalna se
imovina objavljuje ako je vjerojatan priljev ekonomskih koristi. Meutim, kada je priljev buduih ekonomskih
koristi subjektu gotovo izvjestan, tada odnosna imovina nije potencijalna imovina i njeno priznavanje je
prikladno.
Objavljivanje
Objavljivanja o rezerviranjima
21.14
Za svaku skupinu rezerviranja subjekt treba objavit sljedee:

(a)
usklaivanje koje prikazuje

(i)
knjigovodstvena vrijednost na poetku i na kraju razdoblja;
(ii)
dodatna rezerviranja u tome razdoblju, ukljuujui i usklaivanja koja rezultiraju iz

promjena u mjerenju diskontiranog iznosa,
IASCF
81

(iii)
iskoritene iznose rezerviranja tijekom razdoblja; i
(iv)
neiskoritene iznose ukinute tijekom razdoblja.
(b)
saeti opis vrste obveze i oekivani iznos i vrijeme bilo kojih odljeva,
(c)
pokazatelj neizvjesnosti u vezi iznosa i vremena tih odljeva,
(d)
iznos bilo kojih oekivanih naknaivanja od drugih, navodei iznos imovine koja je priznatu za tu
oekivanu naknadu.
Usporedne informacija za prethodna razdoblja se ne zahtijevaju.
Objavljivanja o potencijalnim obvezama

21.15
Osim ako je udaljena mogunost odljeva temeljem podmirenja, subjekt treba objaviti za svaku skupinu
potencijalne obveze na izvjetajni datum, saeti opis prirode potencijalne obveze te ako je izvedivo:
(a)
procjenu njezinog financijskog uinka, utvrenu prema tokama 21.721.11;
(b)
pokazatelj neizvjesnosti koji se odnosi na iznos ili vrijeme odljeva; i
(c)
mogunost naknaivanja od drugih.
Ako je neizvedivo izvriti jedno ili vie od zahtijevanih objavljivanja, ta injenica se mora naznaiti.
Objavljivanja o potencijalnoj imovini

21.16
Ako je priljev ekonomskih koristi vjerojatan (vie vjerojatan, nego to nije vjerojatan), ali nije sasvim siguran,
subjekt e objaviti saeti opis prirode potencijalne imovine na kraju izvjetajnog razdoblja i ako je praktiki
izvedivo bez nepotrebnih trokova i napora, procjenu njihova financijskog uinka, mjerenu prema naelima
danim za rezerviranje u tokama 21.7 21.11. Ako je neizvedivo izvriti ovo objavljivanje, ta injenica se mora
naznaiti.
tetna objavljivanja
21.17
U iznimno rijetkim sluajevima objavljivanje neke ili svih informacija potrebnih prema tokama 21.14 21.16,
moe ozbiljno ugroziti poloaj subjekta u sporovima s drugim stranama koji se vode u svezi s rezerviranjem,
potencijalnom obvezom ili potencijalnom imovinom. U takvom sluaju subjekt ne treba objaviti te informacije,
ali treba objaviti openito o sporu, zajedno s injenicom i razlogom da informacija nije objavljena.
IASCF
82
Odjeljak 22
Obveze i kapital
22.1
Ovaj odjeljak definira naela za klasifikaciju financijskih instrumenata kao obveza ili kapitala, te propisuje
raunovodstveni tretman instrumenata kapitala izdanih pojedincima ili drugim stranama koje se javljaju kao
ulagatelji u instrumente kapitala (odnosno kao vlasnici). Odjeljak 26 Plaanje temeljeno na dionicama definira
raunovodstveni tretman transakcija u kojima subjekt prima dobra ili usluge (ukljuujui i rad zaposlenih) kao
naknadu za instrumente kapitala (ukljuujui dionice ili opcije dionica) od zaposlenih i drugih dobavljaa koji se
javljaju kao dobavljai dobara i usluga.
22.2
Ovaj odjeljak treba primijeniti kod klasifikacije svih oblika financijskih instrumenata, osim:
(a)
onih udjela u ovisnim subjektima, pridruenim subjektima i zajednikim pothvatima iji je

raunovodstveni tretman definiran sukladno Odjeljku 9 Konsolidirani i odvojeni financijski izvjetaji,
Odjeljak 14 Ulaganja u pridruene subjekte ili Odjeljku 15 Ulaganja u zajednike pothvate.
(b)
prava i obveza zaposlenih sukladno planovima primanja zaposlenih, na koje se primjenjuje Odjeljak
28 Primanja zaposlenih.
(c)
ugovora za izvedenu obvezu u poslovnom spajanju (vidjeti Odjeljak 19 Poslovna spajanja i

goodwill). Ovaj izuzetak se primjenjuje samo kod stjecatelja.
(d)
financijskih instrumenata, ugovora i obveza u okviru plaanja temeljenog na dionicama na koje se

primjenjuje Odjeljak 26, izuzev to toke 22.3 22.6 treba primijeniti kod otkupljenih vlastitih
dionica, prodanih, izdanih ili povuenih u vezi s planovima opcija dionica zaposlenih, planovima
kupovine dionica zaposlenih, i svih ostalih planova plaanja temeljenih na dionicama.
Klasifikacija instrumenata kao obveza ili kapitala

22.3
Kapital je preostali udjel u imovini subjekta nakon odbitka svih njegovih obveza. Obveza je sadanja obveza
subjekta koja proizlazi iz prolih dogaaja, za ije podmirenje se oekuje da e rezultirati odljevom resursa
subjekta koje utjelovljuju ekonomske koristi. Kapital obuhvaa ulaganja vlasnika subjekta, plus poveanja tih
ulaganja ostvarena kroz profitabilno poslovanje i zadrana za koritenje u poslovanju subjekta, minus smanjenja
ulaganja vlasnika kao rezultat neprofitabilnog poslovanja i raspodjela vlasnicima.
22.4
Neki financijski instrumenti koji zadovoljavaju definiciju obveze se klasificiraju kao kapital iz razloga to
predstavljaju preostali udjel u neto imovini subjekta:
(a)
Instrument sa pravom ponovne prodaje izdavatelju je financijski instrument koji imatelju daje pravo
da proda taj instrument natrag izdavatelju za novac ili drugu financijsku imovinu ili ga izdavatelj
automatski isplauje ili otkupljuje u sluaju nastanka neizvjesnog budueg dogaaja ili smrti ili
umirovljenja imatelja instrumenta. Instrument sa pravom ponovne prodaje izdavatelju koji ispunjava
sva sljedea obiljeja, klasificira se kao instrument kapitala:
(i)
daje pravo imatelju na razmjerni dio neto imovine subjekta u sluaju likvidacije subjekta.
Neto imovina subjekta je ona imovina koja preostaje nakon odbitka svih ostalih
potraivanja na njegovu imovinu.
(ii)
Instrument je u skupini instrumenata koja je podreena svim ostalim skupinama

instrumenata.
(iii)
Svi financijski instrumenti u skupini instrumenata koji su podreeni svim drugim

skupinama instrumenata koji imaju istovjetna obiljeja.
(iv)
Izuzev ugovorne obveze izdavatelja da otkupi ili isplati instrument za novac ili drugu
financijski imovinu, instrument ne ukljuuje druge ugovorne obveze davanja novca ili
druge financijske imovine drugom subjektu, ili razmjenu financijske imovine ili
financijskih obveza sa drugim subjektom pod uvjetima koji su potencijalno nepovoljni za
subjekt, niti je ugovor koji se mora ili moe izmiriti putem vlastitih instrumenata kapitala
subjekta.
IASCF
83

(v)
(b)
22.5
22.6
ukupno oekivani novani tokovi pripisivi instrumentu tijekom razdoblja trajanja

instrumenta su u biti temeljeni na dobiti ili gubitku, promjeni u priznatoj neto imovini ili
promjeni u fer vrijednosti priznate i nepriznate neto imovine subjekta tijekom razdoblja
instrumenta (iskljuujui sve uinke instrumenta).
Instrumenti, ili dijelovi instrumenata, koji su podreeni svim ostalim skupinama instrumenata, se
klasificiraju kao kapital ukoliko subjektu nameu obvezu da drugoj strani isporui razmjerni dio neto
imovine subjekta u sluajevima likvidacije.
U nastavku su primjeri instrumenata koji se klasificiraju kao obveze, a ne kao kapital:

(a)
Instrument se klasificira kao obveza ako je raspodjela neto imovine kod likvidacije ograniena
maksimalnim iznosom (gornja granica). Primjerice, ako u likvidaciji imatelji instrumenata prime
razmjerni dio neto imovine, ali je ovaj iznos ogranien gornjom granicom i ako se viak neto imovine
raspodjeli humanitarnoj organizaciji ili dravi, taj instrument se ne klasificira kao kapital.
(b)
Instrument sa pravom ponovne prodaje izdavatelju se klasificira kao kapital ako, kada se opcija
prodaje realizira, imatelj prima razmjerni dio neto imovine subjekta mjerenog sukladno ovom MSFI.
Meutim, ako imatelj ima pravo na iznos utvren na nekoj drugoj osnovi (kao to je lokalni
standardi), instrument se klasificira kao obveza.
(c)
Instrument se klasificira kao obveza ako obvezuje subjekt na plaanje imatelju prije likvidacije, kao
to su obvezne dividende.
(d)
Instrument sa pravom ponovne prodaje izdavatelju koji je klasificiran kao kapital u financijskim
izvjetajima ovisnog subjekta, klasificira se kao obveza u konsolidiranim financijskim izvjetajima
grupe.
(e)
Prioritetna dionica koja osigurava obvezan otkup od strane izdavatelja za fiksni ili odredivi iznos na
fiksni ili odredivi budui datum, ili daje imatelju pravo da zahtjeva od izdavatelja otkup instrumenta
na ili poslije odreenog datuma za fiksni ili odredivi iznos, je financijska obveza.
Dionice lanova u kooperativnim subjektima i slini instrumenti su kapital ako:

(a)
subjekt ima bezuvjetno pravo da odbije otkup dionica lanova, ili
(b)
otkup je bezuvjetno zbrajanjem lokalnim zakonom, propisima ili aktima subjekta.
Prvotno izdavanje dionica ili drugih instrumenata kapitala

22.7
Subjekt treba priznati izdavanje dionica ili drugih instrumenata kapitala kao kapital kada izdaje te instrumente i
druga strana je obvezna osigurati novac ili druge resurse subjektu u zamjenu za te instrumente.
(a)
Ako se instrumenti kapitala izdaju prije nego subjekt primi novac ili druge resurse, subjekt treba
prezentirati iznos potraivanja kao odbitnu stavku kapitala u izvjetaju o financijskom poloaju, a ne
kao imovinu.
(b)
Ako subjekt primi novac ili druge resurse prije izdavanja instrumenata kapitala, i ako se od subjekta
ne moe zahtijevati isplata novca ili drugih primljenih resursa, subjekt treba priznati odgovarajue
poveanje kapitala u iznosu primljene naknade.
(c)
U mjeri u kojoj su instrumenti kapitala upisani, ali nisu izdani, te subjekt jo nije primio novac ili
druge resurse, subjekt ne treba priznati poveanje kapitala.
22.8
Subjekt treba mjeriti instrumente kapitala po fer vrijednosti novca ili drugih resursa koje je primio ili moe
primiti, neto od izravnih trokova izdavanja instrumenata kapitala. Ako je plaanje odgoeno i vremenska
vrijednost novca je znaajna, poetno mjerenje treba biti utemeljeno na sadanjoj vrijednosti.
22.9
Subjekt treba raunovodstveno tretirati transakcijske trokove za transakcije kapitalom kao umanjenje kapitala,
neto od svih povezanih poreznih koristi.
22.10
Nain prezentiranja poveanje kapitala temeljem izdavanja dionica ili drugih instrumenata kapitala u izvjetaju
o financijskom poloaju je odreen primjenjivim zakonima. Primjerice, originalna vrijednost (ili druga
nominalna vrijednost) dionica i iznos plaen kao viak preko nominalne vrijednosti se mogu zasebno
prezentirati.
Prodaja opcija, prava i jamstava

22.11
Subjekt treba primijeniti naela iz toaka 22.7 22.10 na kapital izdan kroz prodaju opcija, prava, jamstava i
drugih slinih instrumenata kapitala.
IASCF
84
Kapitalizacija ili bonusna izdavanja dionica i dijeljenje dionica

22.12
Kapitalizacija ili bonusna izdavanja (koja se ponekad nazivaju i dividendne dionice) je izdavanje novih dionica
dioniarima razmjerno postojeim vlasnikim udjelima. Primjerice, subjekt moe dani svojim dioniarima jednu
dividendnu ili bonusnu dionicu na svakih pet dionica koje posjeduju. Dijeljenje dionica (koje se ponekad naziva
i podjela dionica) je dijeljenje postojeih dionica subjekta na vie dionica. Primjerice, prilikom dijeljenja
dionica, svaki dioniar moe primiti jednu dodatnu dionicu na svaku dionicu koju posjeduje. U nekim
sluajevima, prethodno izdane dionice se otkazuju i zamjenjuju novim dionicama. Kapitalizacija, bonusna
izdavanja i dijeljenje dionica ne utjeu na promjenu ukupnog kapitala. Subjekt treba reklasificirati iznose u
okviru kapitala sukladno zahtjevima primjenjivih zakona.
Konvertibilne obveze ili slini sloeni financijski instrumenti

22.13
Pri izdavanju konvertibilnih obveza ili slinih sloenih financijskih instrumenata koji sadre komponente i
obveza i kapitala, subjekt treba rasporediti primitke izmeu komponente obveze i komponente kapitala. Da bi
izvrio ovaj raspored, subjekt treba prvo utvrditi iznos komponente obveze kao fer vrijednost sline obveze koji
nema opciju konverzije, ili sline povezane komponente kapitala. Subjekt treba rasporediti preostali iznos kao
komponentu kapitala. Transakcijski trokovi se trebaju rasporediti izmeu komponente obveze i komponente
kapitala na temeljnu njihovih relativnih fer vrijednosti.
22.14
Subjekt ne treba revidirati raspored u narednom razdoblju.
22.15
U razdobljima nakon izdavanja instrumenata, subjekt treba sustavno priznavati svaku razliku izmeu
komponente obveze i iznosa glavnice plativog po dospijeu, kao dodatni rashod kamata koristei metodu
efektivne kamatne stope (vidjeti toke 11.15 11.20). Dodatak ovom odjeljku opisuje raunovodstveni
tretman konvertibilnih obveza kod izdavatelja.
Vlastite dionice
22.16
Vlastite dionice su instrumenti kapitala subjekta koje je subjekt izdao i naknadno ponovno stekao (otkupio).
Subjekt treba oduzeti od kapitala fer vrijednost naknade dane za otkup vlastitih dionica. Subjekt ne treba priznati
dobitak ili gubitak od stjecanja, prodaje, izdavanja ili otkazivanja vlastitih dionica u dobiti ili gubitku.
Raspodjele vlasnicima
22.17
Subjekt treba smanjiti kapital za iznos raspodjela vlasnicima (imateljima njegovih instrumenata kapitala), neto
od svih povezanih poreznih koristi. Toka 29.26 definira raunovodstveni tretman poreza po odbitku na
dividende.
22.18
Ponekad subjekt rasporeuje imovinu koja nije novac kao dividende svojim vlasnicima. Kada subjekt objavi
takvu raspodjelu i ima obvezu da raspodjeli nenovanu imovinu svojim vlasnicima, treba priznati obvezu.
Subjekt treba mjeriti takvu obvezu po fer vrijednosti imovine koja se raspodjeljuje. Na kraju svakog
izvjetajnog razdoblja i na datum izmirenja, subjekt treba provjeriti i uskladiti knjigovodstvenu vrijednost
obveza za dividende kako bi odrazio promjene u fer vrijednosti imovine koja se raspodjeljuje, sa promjenama
priznatim u kapitalu kao usklaivanje iznosa raspodjele.
Manjinski (nekontrolirajui) interes i transakcije dionicama konsolidiranog

ovisnog subjekta
22.19
U konsolidiranim financijskim izvjetajima, manjinski (nekontrolirajui) interes u neto imovini ovisnog

subjekta je ukljuen u kapital. Subjekt treba tretirati promjene u kontrolirajuem interesu matinog subjekta u
ovisnom subjektu koje ne rezultira gubitkom kontrole kao transakcije sa vlasnicima kapitala u njihovom
svojstvu vlasnika kapitala. Sukladno tome, knjigovodstvena vrijednost manjinskog (nekontrolirajueg) interesa
treba se uskladiti kako bi odrazio promjene u matinom udjelu u neto imovini ovisnog subjekta. Svaka razlika
izmeu iznosa kojim se manjinski (nekontrolirajui) interes tako usklauje i fer vrijednosti naknade plaene ili
primljene, ako postoji, treba se priznati izravno u kapitalu i pripisati vlasnicima kapitala matinog subjekta.
Subjekt ne treba priznati dobitak ili gubitak temeljem ovih promjena. Takoer, subjekt ne treba priznati
promjene knjigovodstvene vrijednosti imovine (ukljuujui goodwill) ili obveza kao rezultat takvih
transakcija.
IASCF
85
Odjeljak 23
Prihodi
23.1
23.2
Ovaj Odjeljak treba primijeniti kod raunovodstvenog tretmana prihoda koji nastaju temeljem sljedeih
transakcija i dogaaja:
(a)
prodaje proizvoda (bez obzira da li su proizvedeni radi prodaje ili su nabavljeni radi preprodaje),
(b)
pruanje usluga,
(c)
ugovora o izgradnji u kojim je subjekt izvoa radova,
(d)
koritenja imovine subjekta od strane drugih, a ime se zarauju kamate, tantijemi i dividende.
Prihodi ili drugi dobici koji nastaju iz odreenih transakcija ili dogaaja su obraeni u drugim odjeljcima ovog
MSFI:
(a)
ugovora o najmovima (vidjeti Odjeljak 20 Najmovi)
(b)
dividendi i drugi dobici koji proizlaze iz ulaganja koje se obraunavaju prema metodi udjela (vidjeti
Odjeljak 14 Ulaganja u pridruene subjekte i Odjeljak 15 Ulaganja u zajednike pothvate),
(c)
promjene fer vrijednosti financijske imovine i financijskih obveza ili njihova otuenja (vidjeti
Odjeljak 11 Osnovni financijski instrumenti i Odjeljak 12 Pitanja vezana za ostale financijske
instrumente);
(d)
promjene fer vrijednosti ulaganja u nekretnine (vidjeti Odjeljak 16 Ulaganja u nekretnine);
(e)
poetnog priznavanja i promjena fer vrijednosti bioloke imovine povezane s poljoprivrednom

proizvodnjom (vidjeti Odjeljak 34 Specijalizirane aktivnosti);
(f)
poetno priznavanje poljoprivrednih proizvoda (vidjeti Odjeljak 34).
Mjerenje prihoda
23.3
Subjekt treba mjeriti prihod po fer vrijednosti primljene naknade ili potraivanja. Kod utvrivanja fer vrijednosti
primljene naknade ili potraivanja uzima se u obzir iznos bilo kojih trgovakih popusta, popusta za plaanje
odmah i koliinskih rabata koje odobrava subjekt.
23.4
Prihodi ukljuuju samo bruto priljeve primljenih ekonomskih koristi i potraivanja subjekta za njegov raun.
Subjekt treba iskljuiti iz prihoda naplaene iznose u ime treih, kao to su porez na promet, porez na proizvode
i usluge i porez na dodanu vrijednost. U zastupnikom odnosu, subjekt treba ukljuiti u prihod samo iznos svoje
provizije za pruene usluge. Iznosi naplaeni u ime nalogodavca nisu prihodi subjekta.
Odgoeno plaanje
23.5
Ako je priljev novca i novanih ekvivalenata odloen, i kada takav sporazum podrazumijeva u stvari
financijsku transakciju, fer vrijednost naknade je sadanja vrijednost svih buduih primitaka utvrena
primjenom imputirane kamatne stope. Financijska transakcija nastaje kada primjerice, subjekt daje kupcu
beskamatni kredit ili od kupca prima mjenicu, kao naknadu za prodane proizvode, koja sadri kamatnu stopu
niu od trine. Imputirana kamatna stopa je jasnije odrediva od sljedeih:
(a)
stopa koja prevladava u slinom instrumentu izdavatelja sa slinim kreditnim rejtingom; ili
(b)
kamatna stopa koja diskontira nominalni iznos instrumenta na tekuu novanu prodajnu cijenu
proizvoda ili usluga.
Subjekt treba priznati razliku izmeu sadanje vrijednosti svih buduih primitaka i nominalne vrijednosti
naknade kao prihod od kamate sukladno tokama 23.28. i 23.29, te Odjeljku 11.
Razmjena dobara i usluga

23.6
Subjekt nee priznati prihod:

(a)
kada se dobra ili usluge zamjenjuju ili razmjenjuju za dobra ili usluge sline prirode i vrijednosti, ili
IASCF
86

(b)
23.7
kada se dobra ili usluge zamjenjuju ili razmjenjuju za razliita dobra ili usluge, ali bez komercijalnog
karaktera.
Subjekt treba priznati prihod kada se dobra prodaju ili usluge razmjene za razliita dobra ili usluge u transakciji
koja ima komercijalni karakter. U ovom sluaju, subjekt treba mjeriti transakciju po:
(a)
fer vrijednosti primljenih roba ili usluga usklaenoj za iznos transferiranog novca ili novanih
ekvivalenata; ili
(b)
ako se fer vrijednost pod (a) ne moe izmjeriti pouzdano, prihod se mjeri po fer vrijednosti danih roba
ili usluga usklaenih za iznos transferiranog novca ili novanih ekvivalenata; ili
(c)
ako se fer vrijednost ni primljene niti dane imovine ne moe pouzdano mjeriti, onda po
knjigovodstvenoj vrijednosti dane imovine usklaenoj za iznos transferiranog novca ili novanih
ekvivalenata.
Identificiranje transakcije koja stvara prihod

23.8
Subjekt obino primjenjuje kriteriji priznavanja iz ovog Odjeljka odvojeno za svaku transakciju. Meutim, u
odreenim okolnostima potrebno je primijeniti kriterije priznavanja na odvojene prepoznatljive dijelove jedne
transakcije kako bi se odrazila bit transakcije. Primjerice, subjekt primjenjuje kriterij priznavanja na odvojene
prepoznatljive dijelove jedne transakcije kada prodajna cijena proizvoda sadri prepoznatljiv iznos za naknadne
usluge odravanja. Suprotno tome, kriteriji priznavanja primjenjuju se na dvije ili vie transakcija zajedno kada
su povezane na takav nain da se ne moe razumjeti komercijalni uinak bez sagledavanja skupa transakcija kao
cjeline. Primjerice, subjekt primjenjuje kriterije priznavanja na dvije ili vie transakcija zajedno kada proda
proizvode i istodobno sklopi posebni ugovor o kasnijem otkupu tih proizvoda te negira tako samostalni uinak
transakcije.
23.9
Ponekad, kao dio prodajne transakcije, subjekt daje kupcu nagradu za lojalnost, koju kupac moe iskoristiti u
budunosti u obliku besplatnih ili snienih dobara ili usluga. U ovom sluaju, sukladno toki 23.8, subjekt treba
obraunati iznos nagrade kao dio poetne prodajne transakcije koji se moe zasebno identificirati. Subjekt treba
rasporediti fer vrijednost primljene naknade ili potraivanja po osnovu prodaje, na nagradu i druge dijelove
prodaje. Naknada rasporeena na nagradu treba se mjeriti u odnosu na njenu fer vrijednost, odnosno u iznosu za
koji bi se nagrada mogla zasebno prodati.
Prodaja proizvoda
23.10
Prihodi od prodaje proizvoda priznat e se kada su zadovoljeni svi sljedei uvjeti:

(a)
subjekt je prenio na kupca znaajne rizike i koristi od vlasnitva nad proizvodima,
(b)
subjekt ne zadrava kontinuirano sudjelovanje u upravljanju, do stupnja koji se obino povezuje s
vlasnitvom, niti uinkovitu kontrolu nad prodanim proizvodima,
(c)
iznos prihoda moe se pouzdano izmjeriti,
(d)
vjerojatno je da e ekonomske koristi povezane s transakcijom pritjecati u subjekt, i
(e)
trokovi, koji su nastali ili e nastati vezani za transakciju, mogu se pouzdano izmjeriti.
23.11
Procjena o tome kada je subjekt prenio kupcu znaajne rizike i koristi od vlasnitva, zahtijeva ispitivanje
okolnosti transakcije. U veini sluajeva, prijenos rizika i koristi vlasnitva podudara se s prijenosom prava
vlasnitva ili prijenosom posjedovanja na kupca. Ovo je sluaj kod veine trgovina na malo. U drugim
sluajevima prijenos rizika i koristi od vlasnitva nastaje u razliito vrijeme od onoga kada se pravno prenosi
vlasnitvo ili posjedovanje na kupca.
23.12
Ako subjekt zadrava znaajne rizike vlasnitva, prihod se ne priznaje. Primjeri situacija u kojima subjekt moe
zadrati znaajne rizike i koristi od vlasnitva jesu:
(a)
kada subjekt zadrava obvezu za nezadovoljavajue izvrenje, nepokrivenog uobiajenim jamstvima;
(b)
kada je primitak prihoda od pojedine prodaje uvjetovan s kupevom prodajom njegovih proizvoda;
(c)
kada se isporueni proizvodi instaliraju i instaliranje je znaajan dio ugovora koji subjekt jo nije
dovrio; i
(d)
kada kupac ima pravo opozvati kupnju iz razloga navedenoga u ugovoru o kupnji ili bez ikakvog
razloga a na osnovu kupevog diskrecijskog prava, i subjekt nije siguran glede vjerojatnosti povrata.
23.13
Ako subjekt zadrava samo beznaajni rizik vlasnitva, to je transakcija prodaje i prihod se priznaje. Primjerice,
subjekt priznaje prihod kada pravno zadrava vlasnitvo nad robom iskljuivo da zatiti naplativost dospjelog
iznosa. Slino, subjekt priznaje prihod u situacijama kada nudi povrat novca ako kupac utvrdi da roba ima
IASCF
87

greku ili nije zadovoljan iz drugih razloga i subjekt moe pouzdano procijeniti budue povrate. U takvim
sluajevima subjekt priznaje rezerviranja za povrate sukladno Odjeljku 21 Rezerviranja, potencijalne obveze i
potencijalna imovina.
Pruanje usluga
23.14
Kada se ishod transakcije, koja obuhvaa pruanje usluga, moe pouzdano procijeniti, prihodi povezani s tom
transakcijom priznat e se prema stupnju dovrenosti transakcije na kraju izvjetajnog razdoblja (ponekad se
naziva metoda stupnja dovrenosti). Ishod transakcije moe se pouzdano procijeniti kada su ispunjeni svi sljedei
uvjeti:
(a)
iznos prihoda moe se pouzdano izmjeriti,
(b)
vjerojatno je da e ekonomske koristi povezane s transakcijom pritjecati u subjekt,
(c)
stupanj dovrenosti transakcije kraju izvjetajnog razdoblja moe se pouzdano izmjeriti, i
(d)
nastali trokovi transakcije i trokovi dovravanja transakcije mogu se pouzdano izmjeriti.
Toke 23.21 23.27 osiguravaju upute za primjenu metode stupnja dovrenosti.

23.15
Ako se usluge pruaju kroz neodreeni broj radnji tijekom odreenog vremena, prihodi se priznaju ravnomjerno
tijekom tog odreenoga razdoblja, osim ako ne postoje dokazi da neka druga metoda bolje odraava stupanj
dovrenosti. Ako je odreena radnja mnogo vanija nego druge radnje, priznavanje prihoda odlae se sve dok se
ta radnja ne obavi.
23.16
Kada se ishod transakcije, koja obuhvaa pruanje usluga, ne moe pouzdano procijeniti, prihod e se priznati
samo u visini priznatih rashoda koji se mogu nadoknaditi.
Ugovori o izgradnji
23.17
Kada je ishod ugovora o izgradnji mogue pouzdano procijeniti, prihodi i trokovi povezani s ugovorom o
izgradnji trebaju se priznati kao prihod, odnosno rashod prema stupnju dovrenosti ugovornih aktivnosti na
kraju izvjetajnog razdoblja (ponekad se ovo naziva metoda stupnja dovrenosti). Pouzdana procjena ishoda
zahtjeva pouzdane procjene stupnja dovrenosti, buduih trokova i naplativosti potraivanja. Toke 23.21
23.27 osiguravaju upute za primjenu metode stupnja dovrenosti.
23.18
Zahtjevi iz ovoga Odjeljka uobiajeno se primjenjuju zasebno na svaki pojedini ugovor o izgradnji. Meutim, u
odreenim okolnostima bit e neophodno primijeniti ovaj Odjeljak na komponente pojedinanog ugovora koje
se mogu zasebno identificirati ili zajedno na skupinu ugovora kako bi se na pravi nain mogla prikazati sutina
nekog ugovora ili skupine ugovora.
23.19
Kad se ugovor odnosi na vie stavki imovine, izgradnja svake pojedine imovine treba se smatrati kao zaseban
ugovor o izgradnji kad:
23.20
(a)
su za svaku imovinu podnesene odvojene ponude,
(b)
je svaka imovina predmet posebnog pregovaranja i kad su izvoa radova i naruitelj u mogunosti
prihvatiti ili odbiti dio ugovora koji se odnosi na pojedinu imovinu, i
(c)
je mogue odrediti trokove i prihode svake pojedinane imovine.
Skupinu ugovora, bez obzira da li se radi o jednom ili vie naruitelja, treba smatrati kao jedan ugovor o
izgradnji ako:
(a)
je skupina ugovora sklopljena u jednom paketu,
(b)
su ugovori meusobno tako usko povezani da su zapravo dio jednog projekta s opom profitnom
marom, i
(c)
se ugovori izvravaju istovremeno ili u kontinuiranom slijedu.
Metoda stupnja dovrenosti

23.21
Ova metoda se koristi kod priznavanja prihoda od pruanja usluga (vidjeti toke 23.14 23.16) i od ugovora o
izgradnji (vidjeti toke 23.17 23.20). Subjekt treba pregledati i, kada je potrebno, promijeniti procjenu prihoda
i trokova kako budu napredovali aktivnosti pruanja usluga ili ugovora o izgradnji.
23.22
Subjekt treba utvrditi stupanj dovrenosti transakcije ili ugovora koristei metodu koja pouzdano mjeri
obavljene usluge. Metode mogu ukljuiti:
IASCF
88

(a)
razmjer nastalih trokova do odreenoga datuma u ukupno procijenjenim trokovima transakcije.

Trokovi nastali za obavljene usluge do odreenoga datuma ne ukljuuju trokove buduih aktivnosti,
kao to su materijali ili predujmovi.
(b)
pregled obavljenog rada,
(c)
dovrenost fizikog dijela transakcije pruanja usluge ili ugovora o izgradnji.
Postupna plaanja i primljeni predujmovi od kupaca esto ne odraavaju obavljene usluge.

23.23
Subjekt treba priznati trokove koji se odnose na budue aktivnosti transakcije ili ugovora, kao to su materijali
ili predujmovi, kao imovinu ako je vjerojatno da e trokovi biti nadoknaeni.
23.24
Subjekt treba izravno priznati u rashode sve trokove za koje nije vjerojatno da e biti nadoknaeni.
23.25
Kada ishod ugovora o izgradnji nije mogue pouzdano procijeniti:

(a)
prihode treba priznati samo do iznosa nastalih trokova ugovora za koje je vjerojatno da e biti
nadoknaeni, i
(b)
trokovi ugovora priznaju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali.
23.26
Kada je vjerojatno da e ukupni trokovi ugovora premaiti ukupne prihode ugovora o izgradnji, oekivani
gubitak treba odmah priznati kao rashod, sa odgovarajuim rezerviranjem za tetne ugovore (vidjeti Odjeljak
21).
23.27
Ako naplata iznosa, koji je ve priznat kao prihod od ugovora o izgradnji, nije vie vjerojatna, subjekt treba
priznati nenaplativi iznos kao rashod, a ne kao usklaivanje iznosa prihoda od ugovora o izgradnji.
Kamate, tantijemi i dividende

23.28
23.29
Subjekt treba priznati prihod nastao koritenjem imovine subjekta od strane drugih, a ime se zarauju kamate,
tantijemi i dividende na osnovama definiranim u toki 23.29 kada:
(a)
je vjerojatno da e ekonomske koristi povezane s transakcijom pritjecati u subjekt, i
(b)
iznos prihoda moe se pouzdano izmjeriti.
Prihodi e se priznati na sljedeim osnovama:

(a)
kamate e se priznati primjenom metode efektivne kamatne stope kako je navedeno u tokama
11.15 11.20;
(b)
tantijeme e se priznati na obraunskoj osnovi sukladno sutini relevantnog ugovora; i
(c)
dividende e se priznati kada je ustanovljeno dioniarevo pravo na primitak plaanja.
Objavljivanja
Opa objavljivanja o prihodima
23.30
Subjekt treba objaviti:

(a)
raunovodstvene politike usvojene za priznavanje prihoda, ukljuujui usvojene metode za

odreivanje stupnja dovrenosti kod pruanja usluga;
(b)
iznos svake znaajne kategorije prihoda priznate tijekom razdoblja, prikazujui zasebno, kao
minimum, prihode nastale iz:
(i)
prodaje proizvoda,
(ii)
pruanja usluga,
(iii)
kamata,
(iv)
tantijema,
(v)
dividendi,
(vi)
provizija,
(vii)
dravnih potpora,
(viii)
svih ostalih znaajnih vrsta prihoda.
IASCF
89
Objavljivanja koja se odnose na prihod od ugovora o izgradnji

23.31
23.32
Subjekt treba objaviti sljedee:

(a)
iznos prihoda ugovora koji su priznati kao prihod u razdoblju,
(b)
metode koritene za utvrivanje prihoda iz ugovora koji su priznati u razdoblju, i
(c)
metode koritene za utvrivanje stupnja dovrenosti ugovora koji su u tijeku.
Subjekt treba prezentirati:

(a)
bruto iznos potraivanja od naruitelja za ugovorene radove kao imovinu, i
(b)
bruto iznos obveza prema naruiteljima za ugovorene radove kao obvezu.
IASCF
90
Odjeljak 24
Dravne potpore
24.1
Ovaj Odjeljak propisuje raunovodstvo za sve vrste dravnih potpora. Dravne potpore jesu pomoi drave u
obliku transfera resursa subjektu u zamjenu za prolo ili budue zadovoljavanje odreenih uvjeta koji se tiu
poslovanja subjekta.
24.2
Dravne potpore iskljuuju one oblike dravne pomoi kojima nije mogue na razborit nain utvrditi vrijednost i
transakcije s dravom koje se ne mogu razlikovati od normalnih poslovnih transakcija subjekta.
24.3
Ovaj Odjeljak se ne bavi dravnom pomoi koja se prua subjektu u obliku koristi koje su raspoloive pri
utvrivanju oporezive dobiti ili gubitka, ili su utvrene ili ograniene na osnovi obveze za porez na dobit.
Primjeri takvih olakica su mirovanje poreza iz dobiti, porezne olakice temeljem ulaganja, doputanje ubrzane
amortizacije i snienje stopa poreza na dobit. Odjeljak 29 Porez na dobit propisuje raunovodstvo za poreze na
temelju dobiti.
24.4
24.5
Subjekt treba priznati dravne potpore na sljedei nain:

(a)
potpore koje ne zahtijevaju od primatelja ispunjenje odreenih uvjeta u kontekstu buduih rezultata
priznaju se kao prihod prilikom priznavanja potraivanja za potpore,
(b)
potpore koje zahtijevaju od primatelja ispunjenje odreenih uvjeta u kontekstu buduih rezultata
priznaju se kao prihod samo kada su ti uvjeti zadovoljeni,
(c)
potpore primljene prije ispunjenja uvjeta za priznavanje, priznaju se kao obveze.
Subjekt treba mjeriti potpore po fer vrijednosti potraivanih ili primljenih sredstava.
Objavljivanja
24.6
24.7
Subjekt treba objaviti sljedee informacije o dravnim potporama:

(a)
vrstu i iznose dravnih potpora priznatih u financijskim izvjetajima,.
(b)
neispunjene uvjete i druge nepredviene dogaaje vezane uz dravne potpore koje nisu priznate u
prihode,
(c)
naznake drugih oblika dravnih pomoi od kojih subjekt ima izravne koristi.
Za potrebe objavljivanja definiranih u toki 24.6(c), dravna pomo je djelovanje drave kojem je cilj pruanje
ekonomske koristi pojedinom subjektu ili nizu subjekata koji zadovoljavaju odreene kriterije. Primjeri pomoi
jesu besplatni tehniki ili marketinki savjeti, davanje jamstava i beskamatni zajmovi, odnosno zajmovi uz niske
kamatne stope.
IASCF
91
Odjeljak 25
Trokovi posudbe
25.1
Ovaj Odjeljak definira raunovodstveni tretman trokova posudbe. Trokovi posudbe su kamate i drugi
trokovi koji nastanu u subjektu u svezi s posudbom sredstava. Trokovi posudbe ukljuuju:
(a)
trokove kamata obraunane koritenjem metoda efektivne kamate stope kako je opisano u Odjeljku
11 Osnovni financijski instrumenti,
(b)
financijske trokove u odnosu na financijske najmove priznate sukladno Odjeljku 20 Najmovi,
(c)
teajne razlike nastale po osnovu pozajmljivanja u stranoj valuti, u mjeri u kojoj se smatraju
prilagoavanjem trokova kamata.
Priznavanje
25.2
Subjekt treba priznati sve trokove posudbe kao rashod u dobiti ili gubitku razdoblja u kojem su nastali.
Objavljivanje
25.3
Toka 5.5(b) zahtjeva objavljivanje financijskih trokova. Toka 11.48(b) zahtjeva objavljivanje ukupnih
trokova kamata (koritenjem metode efektivne kamatne stope) za financijske obveze koje se ne vrednuju po
fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Ovaj Odjeljak ne zahtjeva neka dodatna objavljivanja.
IASCF
92
Odjeljak 26
Plaanje temeljeno na dionicama
26.1
26.2
Ovaj odjeljak treba primijeniti kod raunovodstvenog tretmana svih plaanja temeljenih na dionicama
ukljuujui:
(a)
Plaanja temeljena na dionicama koja se podmiruju instrumentima kapitala u kojima subjekt

dobra ili usluge stjee u razmjeni za instrumente kapitala subjekta (ukljuivi dionice ili opcije na
dionice);
(b)
Plaanja temeljena na dionicama koja se podmiruju u novcu u kojima subjekt stjee dobra ili
usluge na nain da nastalu obvezu prema dobavljaima tih dobara ili usluga mjeri na temelju cijene
(ili vrijednosti) dionica ili drugih instrumenata kapitala subjekta; i
(c)
transakcije u kojima subjekt prima ili stjee dobra ili usluge i u kojima prema uvjetima sporazuma
subjekt ili dobavlja dobara, odnosno pruatelj usluga moe birati hoe li subjekt transakciju podmiri
u novcu (ili drugoj imovini) ili izdavanjem instrumenata kapitala.
Transakcije temeljene na dionicama koja se podmiruju u novcu obuhvaaju prava utemeljena na poveanju
vrijednosti dionica. Primjerice, subjekt moe zaposlenicima u okviru njihovih primanja dodijeliti pravo
temeljeno na poveanu vrijednosti dionice kao dio njegovog sustava nagraivanja, pri emu zaposlenici imaju
pravo na budue novane isplate (a ne na instrumente kapitala) temeljene na poveanju cijene dionice subjekta
iznad odreene razine u odreenom razdoblju. Ili, subjekt svojim zaposlenicima moe dani pravo na budue
novane isplate na nain da im da pravo na dionice (ukljuujui dionice koje trebaju biti izdane prilikom
izvrenja opcije na dionice) za koje ili postoji obveza otkupa (primjerice, nakon prestanka radnog odnosa), ili za
koje zaposlenici mogu odluiti da su otkupive.
Priznavanje
26.3
Subjekt treba priznati dobra ili usluge primljene ili steene u okviru transakcije u kojoj se plaanje temelji na
dionicama kad dobra ili usluge primi. Subjekt treba priznati odgovarajue poveanje kapitala, ako su dobra ili
usluge steene razmjenom za instrumente kapitala subjekta, ili odgovarajuu obvezu ako su dobra ili usluge
steeni u transakciji plaanja na temelju dionica koji se izmiruju u novcu.
26.4
Kad dobra ili usluge primljene ili steene u okviru transakcije u kojoj se plaanje temelji na dionicama ne
udovoljavaju kriterijima priznavanja kao imovine, subjekt ih treba priznati kao trokove.
Priznavanje kada su ispunjeni uvjeti stjecanja prava

26.5
Ako se prava plaanja po dionicama dana zaposlenicima stjeu odmah, zaposlenik se ne treba pridravati uvjeta
proteka odreenog razdoblja pruanja usluga prije nego to bezuvjetno stekne pravo na ta plaanja temeljena na
dionicama. Ako ne postoje dokazi koji bi potvrdili suprotno, subjekt treba pretpostaviti da su usluge koje je
zaposlenik pruio kao naknadu za plaanja temeljena na dionicama primljene. U tom sluaju subjekt na datum
odobrenja priznaje primljene usluge u potpunosti, zajedno s odgovarajuim poveanjem kapitala ili obveza.
26.6
Ako prava plaanja temeljena na dionicama ne stjeu dok ne protekne odreeno razdoblje u kojem zaposlenik
prua usluge, subjekt treba pretpostaviti da e usluge koje druga strana treba pruiti kao naknadu za plaanja
temeljena na dionicama biti primljene u budunosti, tijekom razdoblja u kojem se stjeu prava. Subjekt
obraunava navedene usluge kao da ih je zaposlenik pruio tijekom razdoblja stjecanja prava, zajedno s
odgovarajuim poveanjem kapitala ili obveza.
IASCF
93
Mjerenje plaanja temeljenih na dionicama koja se podmiruju kapitalom

Naelo mjerenja
26.7
Za transakcije plaanja temeljena na dionicama koja se podmiruju kapitalom, subjekt treba mjeriti primljena
dobra ili usluge, te odgovarajue poveanje kapitala, izravno po fer vrijednosti steenih dobara ili usluga, osim
ako fer vrijednost nije mogue pouzdano procijeniti. Ako subjekt nije u mogunosti pouzdano procijeniti fer
vrijednost steenih dobara ili usluga, subjekt treba mjeriti njihovu vrijednost, te odgovarajue poveanje
kapitala, neizravno na temelju fer vrijednosti danih instrumenata kapitala. U svrhu primjene ovog zahtjeva na
transakcije sa zaposlenicima ili drugim stranama koje pruaju sline usluge, subjekt treba mjeriti fer vrijednost
primljenih usluga na temelju fer vrijednosti danih instrumenata kapitala jer obino nije mogue pouzdano
procijeniti fer vrijednost primljenih usluga.
26.8
Kod transakcija sa zaposlenicima (ukljuujui i druge koji osiguravaju sline usluge), fer vrijednost
instrumenata kapitala treba se mjeriti na datum dodjeljivanja. Kod transakcija sa drugim stranama izuzev
zaposlenika, datum mjerenja je datum kada subjekt stjee dobra ili druga strana prui uslugu.
26.9
Dodjela instrumenata kapitala moe biti uvjetovana ispunjenjem odreenih uvjeta stjecanja od strane
zaposlenika koji se odnose na usluge ili rezultate rada. Primjerice, dodjela dionica ili dionikih opcija
zaposleniku uobiajeno je uvjetovana ostankom zaposlenika u radnom odnosu sa subjektom tijekom odreenog
vremena. Mogu postojati i odreeni uvjeti vezani uz rezultate koje je potrebno ostvariti, kao to je postizanje
odreenog rasta dobiti subjekta (netrini uvjeti stjecanja) ili odreeno poveanje cijene dionice subjekta (trini
uvjeti stjecanja). Sve uvjete stjecanja koji se odnose samo na usluge zaposlenog ili na netrini uvjet u pogledu
rezultata rada treba uzeti u obzir kod procjene broja instrumenata kapitala ije se stjecanje oekuje. Naknadno,
subjekt treba provjeriti tu procjenu, ako je neophodno, ako nove informacije ukazuju da se broj instrumenata
kapitala ije se stjecanje oekuje razlikuje od prethodne procjene. Na datum stjecanja, subjekt treba provjeriti
procjenu radi izjednaavanja sa brojem instrumenata kapitala koji se konano stjeu. Svi trini uvjeti stjecanja i
ne stjecajni uvjeti trebaju se uzeti u obzir kada se procjenjuje fer vrijednost dionica ili opcija na dionice na
datum mjerenja, bez naknadnog usklaivanja neovisno o ishodu.
Dionice
26.10
Subjekt treba mjeriti fer vrijednost dionica (i povezanih primljenih dobara ili usluga) koritenjem sljedee
trodijelne hijerarhije mjerenja:
(a)
Ako je dostupna uoljiva trina cijena za dodijeljene instrumente kapitala, primjenjuje se ta cijena.
(b)
Ako nije dostupna uoljiva trina cijena, mjeriti fer vrijednost dodijeljenih instrumenata kapitala
koritenjem uoljivih trinih podataka koji se odnose na subjekt, kao to su:
(c)
(i)
nedavne transakcije dionicama subjekta, ili
(ii)
nedavne nezavisne procjene fer vrijednosti subjekta ili njegovih glavnih sredstava.
Ako uoljiva trina cijena nije dostupna i ako je pribavljanje pouzdanog mjerenja trine vrijednosti
pod (b) neizvedivo, treba neizravno mjeriti fer vrijednost dionica ili prava temeljem poveanja
vrijednosti dionica koritenjem metode vrednovanja koja upotrebljava trine podatke u najveoj
moguoj mjeri radi procjene koja bi cijena tih instrumenata kapitala bila na datum dodjeljivanja u
nezavisnoj transakciji izmeu obavijetenih, voljnih strana. Direktori subjekta bi trebali koristiti svoju
prosudbu da bi primijenili najprimjereniju metodu vrednovanja za utvrivanje fer vrijednost. Svaka
primijenjena metoda vrednovanja treba biti dosljedna s opeprihvaenim metodologijama
vrednovanja instrumenata kapitala.
Opcije na dionice i prava temeljem poveanja vrijednosti dionica koja

se podmiruju kapitalom
26.11
Subjekt treba mjeriti fer vrijednost opcija na dionice i prava temeljem poveanja vrijednosti dionica (i povezanih
primljenih dobara ili usluga) koritenjem sljedee trodijelne hijerarhije mjerenja:
(a)
Ako je dostupna uoljiva trina cijena za dodijeljene instrumente kapitala, primjenjuje se ta cijena.
(b)
Ako nije dostupna uoljiva trina cijena, mjeriti fer vrijednost opcija na dionice i prava temeljem
poveanja vrijednosti dionica koritenjem uoljivih trinih podataka koji se odnose na subjekt, kao
to su (a) nedavne transakcije opcijama na dionice.
IASCF
94

(c)
Ako uoljiva trina cijena nije dostupna i ako je pribavljanje pouzdanog mjerenja fer vrijednosti pod
(b) neizvedivo, treba neizravno mjeriti fer vrijednost opcija na dionice ili prava na poveanje
vrijednosti dionica koritenjem modela odreivanja cijena opcija. Ulazni podaci za ovaj model (kao
to su prosjena ponderirana cijena dionice, cijena izvrenja, oekivana varijacija cijena, trajanje
opcije, oekivane dividende, i bezrizina kamatna stopa) trebaju koristiti trine podatke u najveoj
moguoj mjeri. Toka 26.10 osigurava uputstvo za utvrivanje fer vrijednosti dionica koritenih u
utvrivanju prosjene ponederirane cijene dionice. Subjekt treba procijeniti oekivane varijacije
cijena sukladno metodologiji vrednovanja koja se koristi kod utvrivanja fer vrijednosti dionica.
Izmjene uvjeta pod kojima su izdani instrumenti kapitala

26.12
Ukoliko subjekt izmjeni uvjete stjecanja na nain koji je povoljan za zaposlenog, primjerice, kroz smanjenje
cijene izvrenja opcije ili smanjenjem razdoblja stjecanja ili izmjenom ili eliminiranjem uvjeta vezanih za
rezultate, subjekt treba uzeti u obzir izmijenjene uvjete stjecanja prilikom raunovodstvenog tretmana plaanja
temeljenog na dionicama, kako slijedi:
(a)
Ako izmjena poveava fer vrijednost dodijeljenih instrumenata kapitala (ili poveava broj dodijeljenih
instrumenata kapitala), izmjerenu odmah prije ili poslije izmjene, subjekt treba ukljuiti dodijeljenu
inkrementalnu fer vrijednost kod mjerenja iznosa priznatog za primljene usluge kao naknadu za
dodijeljene instrumente kapitala. Dodijeljena inkrementalna fer vrijednost je razlika izmeu fer
vrijednosti izmijenjenog instrumenta kapitala i prvobitne vrijednosti instrumenta kapitala, pri emu su
obadvije procijenjene na datum izmjene. Ako izmjena nastane tijekom razdoblja stjecanja, dodijeljena
inkrementalna fer vrijednost se uzima u obzir kod mjerenja iznosa priznatog za primljene usluge
tijekom razdoblja od datuma izmjene pa sve do datuma kada se izmijenjeni instrumenti kapitala
stjeu, kao dodatak iznosu temeljenom na fer vrijednosti prvobitnih instrumenata kapitala na datum
dodjeljivanja, koji se priznaje tijekom preostalog prvobitnog razdoblja stjecanja.
(b)
Ako izmjena smanjuje ukupnu fer vrijednost ugovorenih plaanja temeljenih na dionicama, ili
oigledno na neki drugi nain nije povoljna za zaposlenog, subjekt ipak treba raunovodstveno
tretirati primljene usluge kao naknadu za dodijeljene instrumente kapitala kao da se izmjena nije ni
dogodila.
Otkazivanja i podmirenja
26.13
Subjekt treba obraunati otkazivanje ili podmirenje plaanja temeljenog na dionicama koja se podmiruju
kapitalom kao ubrzanje u stjecanju prava, te stoga odmah priznaje iznos koji bi inae priznao za primljene
usluge tijekom preostalog razdoblja stjecanja prava.
Plaanja temeljena na dionicama koja se podmiruju u novcu

26.14
Kod transakcija plaanja temeljnog na dionicama koja se podmiruju u novcu, subjekt treba steena dobra i
usluge i nastale obveze mjeriti po fer vrijednosti obveze. Sve do podmirenja obveze, subjekt je duan mjeriti fer
vrijednost obveze na svaki izvjetajni datum i na datum podmirenja, a sve promjene fer vrijednosti priznati u
dobiti ili gubitku razdoblja.
Transakcije plaanja temeljena na dionicama s alternativom podmirenja u

novcu
26.15
Neke transakcije plaanja temeljenih na dionicama daju ili subjektu ili drugoj strani pravo izbora izmirenja
transakcije u novcu (ili drugoj imovini) ili prijenosom instrumenata kapitala. U tom sluaju, subjekt treba
tretirati takvu transakciju kao transakciju plaanja temeljenog na dionicama koje se podmiruje u novcu, osim
ako:
(a)
subjekt ima prethodnu praksu podmirenja izdavanjem instrumenata kapitala, ili
(b)
opcija nema komercijalnu supstancu iz razloga to iznos novanog izmirenja nije povezan sa, ili je
vjerojatno da e biti nii od, fer vrijednosti instrumenta kapitala.
U okolnostima pod (a) i (b), subjekt treba tretirati transakcije kao plaanja temeljena na dionicama koje se
podmiruju kapitalom sukladno tokama 26.7 26.13.
IASCF
95
Planovi grupe
26.16
Ako nagradu plaanja temeljenog na dionicama dodjeljuje matini subjekt zaposlenicima jednog ili vie
ovisnih subjekata u grupi, i matini subjekt prezentira konsolidirane financijske izvjetaje uz primjenu ili MSFI
za MSS ili potpunih MSFI, takvim ovisnim subjektima se dozvoljava priznati i mjeriti troak plaanja
temeljenih na dionicama (i sa njim povezanih unosa kapitala od matinog subjekta) na osnovu razumnog
rasporeda troka priznatog u grupi.
Planovi odobreni od vlade

26.17
Neke lokalna zakonodavstva imaju zakonski utemeljene programe po kojima ulagatelji kapitala (kao to su
zaposlenici) mogu stei kapital bez pruanja dobara ili usluga koji se mogu zasebno identificirati (ili pruanjem
dobara ili usluga koje su oigledno manje vrijednosti od fer vrijednosti dodijeljenih instrumenata kapitala). Ovo
ukazuje da je druga naknada primljena ili e biti primljena (kao to su prole ili budue usluge zaposlenih). Ovo
su transakcije plaanja temeljena na dionicama koje se podmiruju kapitalom i koje su u okviru djelokruga ovog
odjeljka. Subjekt treba mjeriti primljena (ili koja e se primiti) dobra ili usluge koje se ne mogu identificirati kao
razliku izmeu fer vrijednosti plaanja temeljenih na dionicama i fer vrijednosti svih dobara ili usluga koje su
primljene (ili koje e biti primljene) i koji se mogu identificirati, mjerenih na datum dodjeljivanja.
Objavljivanja
26.18
Subjekt treba objaviti sljedee informacije o prirodi i obujmu plaanja temeljenih na dionicama koji su postojali
tijekom razdoblja:
(a)
opis svake vrste sporazuma o plaanju temeljenog na dionicama koji je postojao u bilo kojem trenutku
tijekom razdoblja, ukljuivi ope uvjete i uvjete svakog sporazuma, kao to su zahtjevi vezani za
uvjete stjecanja, najdulje razdoblje valjanosti danih opcija te nain podmirenja (primjerice, u novcu ili
instrumentima kapitala). Subjekt koji ima u biti sline vrste sporazuma o isplatama s temelja dionica
moe navedene informacije objaviti skupno.
(b)
Broj i prosjene ponderirane izvrne cijene dionikih opcija za svaku sljedeu skupinu opcija
(i)
opcije nepodmirene na poetku razdoblja.
(ii)
opcije dane tijekom razdoblja.
(iii)
opcije izgubljene tijekom razdoblja.
(iv)
opcije izvrene tijekom razdoblja.
(v)
opcije istekle tijekom razdoblja.
(vi)
opcije nepodmirene na kraju razdoblja.
(vii)
opcije izvrive na kraju razdoblja.
26.19
Za sporazume plaanja temeljena na dionicama koji se podmiruju kapitalom, subjekt treba objaviti informacije o
nainu mjerenja fer vrijednosti primljenih dobara ili usluga ili vrijednost dodijeljenih instrumenata kapitala. Ako
je koritena metodologija vrednovanja, subjekt treba objaviti primijenjenu metodu i razloge izbora iste.
26.20
Za sporazume plaanja temeljena na dionicama koji se podmiruju u novcu, subjekt treba objaviti informacije o
nainu mjerenja obveze.
26.21
Za sporazume plaanja temeljenih na dionicama koji su izmijenjeni tijekom razdoblja, subjekt treba objaviti
objanjenja tih izmjena.
26.22
Ako je subjekt dio grupnog plana plaanja temeljnog na dionicama, i ako priznaje i mjeri svoje rashode plaanja
temeljenog na dionicama na osnovu razumnog rasporeda trokova priznatih za grupu, treba objaviti tu injenicu
i osnovu za raspored (vidjeti toku 26.16).
26.23
Subjekt treba objaviti sljedee informacije o uinku transakcija plaanja temeljenih na dionicama na dobit ili
gubitak subjekta za razdoblje i na financijski poloaj:
(a)
ukupni rashod priznat u dobiti ili gubitku za razdoblje.
(b)
ukupna knjigovodstvena vrijednost na kraju razdoblja za obveze koje proizlaze iz transakcija plaanja
temeljenih na dionicama.
IASCF
96
Odjeljak 27
Umanjenje vrijednosti imovine
Cilj i djelokrug
27.1
Gubitak od umanjenja vrijednosti se javlja kada knjigovodstvena vrijednost imovine premauje njezin
nadoknadivi iznos. Ovaj odjeljak treba primijeniti kod raunovodstvenog tretmana umanjenja vrijednosti svih
oblika imovine osim sljedeih, za koja drugi odjeljci ovog MSFI definiraju zahtjeve u kontekstu umanjenja
vrijednosti:
(a)
odgoena porezna imovina (vidjeti Odjeljak 29 Porez na dobit);
(b)
imovina koja nastaje po osnovu primanja zaposlenih (vidjeti Odjeljak 28 Primanja zaposlenih);
(c)
financijska imovina u okviru djelokruga Odjeljka 11 Osnovni financijski instrumenti ili Odjeljka 12
Pitanja koja se odnose na ostale financijske instrumente;
(d)
ulaganja u nekretnine mjerena po fer vrijednosti (vidjeti Odjeljak 16 Ulaganja u nekretnine);
(e)
bioloka imovina koja se odnosi na poljoprivrednu aktivnost mjerenu po fer vrijednosti umanjenoj za
procijenjene trokove prodaje (vidjeti Odjeljak 34 Specijalizirane aktivnosti).
Umanjenje vrijednosti zaliha

Prodajna cijena umanjena za trokove dovrenja i prodaje
27.2
Subjekt treba procijeniti da li je zalihama umanjena vrijednost na svaki izvjetajni datum. Subjekt treba vriti
ovu procjenu usporedbom knjigovodstvene vrijednosti svake stavke zaliha (ili grupe slinih stavki vidjeti
toku 27.3) s prodajnom cijenom umanjenom za trokove dovrenja i prodaje. Ako je stavki zaliha (ili grupi
slinih stavki) umanjena vrijednost, subjekt treba smanjiti knjigovodstvenu vrijednost zaliha (ili grupe) na njenu
prodajnu cijenu umanjenu za trokove dovrenja i prodaje. To smanjenje je gubitak od umanjenja vrijednosti i
priznaje se odmah u dobiti ili gubitku.
27.3
Ako je neizvedivo utvrditi prodajnu cijenu umanjenju za trokove dovrenja i prodaje za zalihe stavku po
stavku, subjekt moe grupirati stavke zaliha koje se odnose na istu proizvodnu liniju i koje imaju sline namjene
ili krajnje koristi i koje su proizvedene i plasirane na ista geografska podruja, za potrebe procjene umanjenja
vrijednosti.
Ukidanje umanjenja vrijednosti

27.4
Subjekt treba vriti novu procjenu prodajne cijene umanjene za trokove dovrenja i prodaje na svaki naredni
izvjetajni datum. Ako okolnosti koje su u ranijem razdoblju uzrokovale umanjenje vrijednosti zaliha vie ne
postoje ili ako postoji nedvosmislen dokaz o poveanju prodajne cijene umanjene za trokove dovrenja i
prodaje zbog promjena gospodarskih uvjeta, subjekt treba ukinuti iznos gubitka od umanjenja vrijednosti
(ukidanje je ogranieno na iznos prvotnog gubitka od umanjenja vrijednosti) tako da nova knjigovodstvena
vrijednost bude nii iznos od sljedea dva - troka i novoutvrene prodajne cijene umanjenje za trokove
dovrenja i prodaje.
Umanjenje vrijednosti imovine osim zaliha

Opa naela
27.5
Ako, i samo ako, je nadoknadivi iznos imovine manji od knjigovodstvene vrijednosti, subjekt treba smanjiti
knjigovodstvenu vrijednost imovine na njezin nadoknadivi iznos. To smanjenje predstavlja gubitak od
umanjenja vrijednosti. Toke 27.11- 27.20 definiraju naine mjerenja nadoknadivog iznosa.
27.6
Subjekt treba odmah priznati gubitak od umanjenja vrijednosti u dobiti ili gubitku.
IASCF
97
Pokazatelji umanjenja vrijednosti

27.7
Na kraju svakog izvjetajnog razdoblja subjekt treba procijeniti da li postoji pokazatelj da nekoj imovini moe
biti umanjena vrijednost. Ako takav pokazatelj postoji, subjekt treba procijeniti nadoknadivi iznos imovine. Ako
nema pokazatelja umanjenja vrijednosti, nije potrebno procjenjivati nadoknadivi iznos.
27.8
Ako nije mogue procijeniti nadoknadivi iznos pojedinane imovine, subjekt treba procijeniti nadoknadivi iznos
jedinice koja stvara novac kojoj imovina pripada. Ovo moe biti sluaj kada mjerenje nadoknadivog iznosa
zahtjeva predvianje novanih tokova, a ponekad pojedinana imovina ne stvara novac samostalno. Jedinica
koja stvara novac je najmanja skupina imovine koja se moe identificirati i koja stvara novane priljeve koji su
uvelike neovisni od novanih priljeva od ostale imovine ili drugih skupina imovine.
27.9
Pri ocjenjivanju postoji li neki pokazatelj da vrijednost imovine moe biti umanjena, subjekt mora razmotriti
najmanje sljedee pokazatelje:
Vanjski izvori informacija

(a)
tijekom razdoblja, trina vrijednost imovine je znaajno smanjena, vie nego se oekivalo kao rezultat proteka
vremena i normalne upotrebe;
(b)
znaajne promjene su nastale tijekom razdoblja ili e nastati u bliskoj budunosti sa negativnim uinkom na
subjekt, u tehnolokim, trinim, ekonomskim ili zakonskim uvjetima u kojima posluje ili na tritu kojem je
imovina namijenjena;
(c)
trine kamatne stope ili druge trine stope povrata od ulaganja poveane su tijekom razdoblja, a ta e
poveanja vjerojatno znaajno utjecati na diskontnu stopu koja se koristi u izraunavanju vrijednosti u upotrebi
imovine i znaajno e smanjiti fer vrijednost imovine umanjenu za trokove prodaje;
(d)
knjigovodstvena vrijednost neto imovine subjekta je via od njegove procijenjene fer vrijednosti kao cjeline
(takva procjena moe biti izvrena, primjerice, u vezi s potencijalnom prodajom djela ili cjelokupnog subjekta).
Interni izvori informacija

(e)
postoji dokaz zastarjelosti ili fizikog oteenja sredstva;
(f)
znaajne promjene su se dogodile tijekom razdoblja ili e se dogoditi u bliskoj budunosti sa negativnim
uinkom na subjekt, u obujmu ili nainu na koji se imovina koristi ili oekuje koristiti. Te promjene obuhvaaju
imovinu koja se stavlja van upotrebe, planove za prestanak ili restrukturiranje poslovanja kojem imovina
pripada, planove za otuenje imovine prije prethodno oekivanog datuma, i ponovnu procjenu korisnog vijeka
upotrebe imovine kao ogranienog prije nego neogranienog;
(g)
postoji dokaz iz internih izvjetaja koji pokazuje da ekonomska uspjenost imovine ve je ili e biti loija nego
se oekuje. U tom kontekstu, ekonomska uspjenost podrazumijeva rezultate poslovanje i novane tokove.
27.10
Ako postoji pokazatelj da vrijednost imovine moe biti umanjena, to moe ukazivati da bi subjekt trebao
provjeriti preostali korisni vijek upotrebe, metodu amortizacije ili ostatak vrijednosti imovine i uskladiti ih
prema odjeljku ovog MSFI koji se moe primijeniti na imovinu (primjerice, Odjeljak 17 Nekretnine, postrojenja
i oprema i Odjeljak 18 Nematerijalna imovina osim goodwilla), ak i ako gubitak od umanjenja vrijednosti
imovine nije priznat za tu imovinu.
Mjerenje nadoknadivog iznosa

27.11
Nadoknadivi iznos imovine ili jedinice koja stvara novac je njezina fer vrijednost umanjena za trokove
prodaje ili njezina vrijednost u uporabi, ovisno to je vie. Ako nije mogue procijeniti nadoknadivi iznos
pojedinane imovine, odredbe u tokama 27.12 27.20 koje se odnose na imovinu se trebaju tumaiti kao
odredbe koje se odnose na jedinicu koja stvara novac.
27.12
Nije uvijek nuno odrediti i fer vrijednost imovine umanjenu za trokove prodaje i vrijednost u upotrebi. Ako
bilo koji od ovih iznosa premauje knjigovodstvenu vrijednost imovine, imovina se ne umanjuje i nije nuno
procijeniti drugi iznos.
27.13
Ako nema razloga vjerovati da vrijednost imovine u upotrebi znaajno premauje njenu fer vrijednost umanjenu
za trokove prodaje, nadoknadivi iznos imovine moe biti njena fer vrijednost umanjena za trokove prodaje. To
e biti esto sluaj kod imovine koja se dri za otuenje.
Fer vrijednost umanjena za trokove prodaje

27.14
Fer vrijednost umanjena za trokove prodaje je iznos koji se moe dobiti prodajom imovine ili jedinice koja
stvara novac u nezavisnoj transakciji izmeu obavijetenih, voljnih stranaka, umanjen za trokove otuenja.
Najbolji dokaz o fer vrijednosti umanjenoj za trokove prodaje imovine je cijena u obvezujuem ugovoru o
IASCF
98

prodaji u nezavisnoj transakciji ili trina cijena na aktivnom tritu. Ako ne postoji obvezujui ugovor o prodaji
ili aktivno trite za imovinu, fer vrijednost umanjena za trokove prodaje se temelji na najboljim raspoloivim
informacijama, na izvjetajni datum, koje odraavaju iznos koji se moe ostvariti za tu imovinu otuenjem u
nezavisnoj transakciji izmeu obavijetenih i voljnih strana, nakon oduzimanja trokova prodaje. Pri
odreivanju ovoga iznosa, subjekt treba razmotriti ishod posljednje transakcije za slina sredstva unutar iste
gospodarske djelatnosti.
Vrijednost u upotrebi
27.15
27.16
27.17
Vrijednost u uporabi je sadanja vrijednost buduih novanih tokova koji se oekuju da e pritjecati od
imovine. Procjena vrijednosti imovine u upotrebi ukljuuje sljedee korake:
(a)
procjenu buduih novanih priljeva i odljeva koji proizlaze iz neprekinute upotrebe imovine i iz
njezinog konanog otuenja, i
(b)
primjenu odgovarajue diskontne stope na gore navedene budue novane tokove.
Utvrivanje vrijednosti u upotrebi odrazit e se na sljedee elemente:

(a)
procjenu buduih novanih tokova koji se oekuju od upotrebe imovine,
(b)
oekivanje moguih odstupanja u iznosima ili vremenu nastanka buduih novanih tokova,
(c)
vremensku vrijednost novca koju predstavlja tekua trina nerizina kamata,
(d)
cijenu prisutnog rizika koje nosi imovina, i
(e)
ostali imbenici, kao to je nelikvidnost koja moe utjecati na odreivanje oekivanih buduih
novanih tokova koje stvara upotreba imovine.
Pri mjerenju vrijednosti u upotrebi, procjenjivanje buduih novanih tokova treba ukljuiti:
(a)
projekcije novanih priljeva od neprekidne upotrebe imovine;
(b)
projekcije novanih odljeva koji nuno nastaju pri stvaranju novca iz neprekinute upotrebe imovine
(ukljuujui novane odljeve za dovoenje imovine u upotrebu) i koji se mogu izravno pripisati ili na
razuman i dosljedan nain rasporediti na imovinu, i
(c)
neto novane tokove, ako postoje, koji se oekuju primiti (ili platiti) za otuenje imovine na kraju
korisnog vijeka upotrebe u nezavisnoj transakciji izmeu obavijetenih, voljnih strana.
Subjekt moe koristiti neke prethodne financijske proraune ili predvianja pri procjeni novanih tokova, ako su
raspoloive. Da bi se procijenili novani tokovi izvan razdoblja obuhvaenih posljednjim proraunima ili
predvianjima, subjekt se moe koristiti ekstrapolacijom projekcija koje se temelje na proraunima ili
predvianjima koristei stabilne ili opadajue stope rasta za naredne godine, osim ako se moe opravdati rastua
stopa.
27.18
27.19
27.20
Procjene buduih novanih tokova nee ukljuivati:

(a)
novane priljeve ili odljeve od financijskih aktivnosti, ili
(b)
povrate ili plaanja poreza na dobit.
Budui novani tokovi trebaju se procijeniti za imovinu u njezinom sadanjem stanju. Procjene buduih
novanih tokova ne trebaju sadravati procijenjene budue novane priljeve ili odljeve koji se oekuju da e
proistei iz:
(a)
budueg restrukturiranja za koje subjekt jo nije preuzeo obvezu; ili
(b)
poboljanja ili poveanja uspjenosti imovine.
Diskontna stopa (stope) koja se koristi u izraunavanju sadanje vrijednosti treba biti stopa (stope) prije poreza
koja odraava tekue trine procjene:
(a)
vremenske vrijednosti novca, i
(b)
rizika specifinih sredstvu za koje nije proveden ispravak procjene buduih novanih tokova.
Diskontna stopa (stope) koja se koristi za odreivanje vrijednosti sredstva u upotrebi ne odraava rizike u
odnosu na koje su prepravljene procjene buduih novanih tokova kako bi se izbjeglo dvostruko obraunavanje.
IASCF
99
Priznavanje i mjerenje gubitaka od umanjenja vrijednosti za jedinicu

koja stvara novac
27.21
27.22
27.23
Gubitak od umanjenja vrijednosti jedinice koja stvara novac treba se priznati ako, i samo ako, je nadoknadivi
iznos jedinice manji od knjigovodstvene vrijednosti jedinice. Gubitak od umanjenja vrijednosti se treba
rasporediti radi smanjenja knjigovodstvene vrijednosti imovine jedinice sljedeim redoslijedom:
(a)
prvo, kao smanjenje knjigovodstvene vrijednosti goodwilla rasporeene na jedinicu koja stvara novac,
te
(b)
zatim, na drugu imovinu jedinice razmjerno knjigovodstvenoj vrijednosti pojedine imovine u okviru
jedinice koja stvara novac.
Meutim, subjekt ne treba smanjiti knjigovodstvenu vrijednost pojedine imovine u okviru jedinice koja stvara
novac ispod najvie od sljedeih vrijednosti:
(a)
njene fer vrijednosti umanjenje za trokove prodaje (ako se moe utvrditi);
(b)
njene vrijednosti u upotrebi (ako se moe utvrditi); i
(c)
nule.
Svaki viak iznosa gubitka od umanjenja vrijednosti koji se ne moe rasporediti na imovinu zbog ogranienja iz
toke 27.22 treba se rasporediti na drugu imovinu jedinice razmjerno knjigovodstvenoj vrijednosti te druge
imovine.
Dodatni zahtjevi kod umanjenja vrijednosti goodwilla

27.24
Goodwill se, sam po sebi, ne moe prodati. Goodwill ne stvara novane tokove subjektu koji su nezavisni od
novanih tokova druge imovine. Kao posljedica, fer vrijednost goodwilla se ne moe izravno mjeriti. Stoga se
fer vrijednost goodwilla mora izvoditi iz mjerenja fer vrijednosti jedinice(a) koja stvara novac koje je goodwill
sastavni dio.
27.25
U svrhe testiranja umanjenja vrijednosti imovine, goodwill steen tijekom poslovnog spajanja e, poevi od
datuma stjecanja, biti raspodijeljen na sve stjecateljeve jedinice koje stvaraju novac, za koje se oekuju
ekonomske koristi od sinergije takvog spajanja, neovisno o tome da li su ostala steena imovina i obveze
steenog subjekta dodijeljeni tim jedinicama.
27.26
Dio nadoknadivog iznosa jedinice koja stvara novac se moe pripisati manjinskom (nekontrolirajuem) interesu
u goodwillu. U svrhe testiranja umanjenja vrijednosti jedinice koja stvara novac sa goodwill-om, a koja nije u
potpunom vlasnitvu, knjigovodstvena vrijednost te jedinice se nominalno prilagoava, prije usporedbe sa
njenim nadoknadivim iznosom, kroz odreivanje bruto knjigovodstvene vrijednosti goodwilla rasporeene na
jedinicu da bi se ukljuio goodwill koji se moe pripisati manjinskom (nekontrolirajuem) interesu. Ova
nominalno prilagoena knjigovodstvena vrijednost se tada usporeuje sa nadoknadivim iznosom jedinice kako
bi se utvrdilo da li je umanjena vrijednost jedinice koja stvara novac.
27.27
Ako se goodwill ne moe rasporediti na pojedinanu jedinicu koja stvara novac (ili grupe jedinica koje stvaraju
novac) na sustavnoj osnovi, onda u svrhe testiranja goodwilla subjekt treba testirati umanjenje vrijednosti
goodwilla odreivanjem nadoknadivog iznosa za (a) ili (b):
(a)
steeni subjekt u cjelini, ako se goodwill odnosi na steeni subjekt koji jo nije integriran. Integriran
podrazumijeva da je steeno poslovanje restrukturirano ili razdvojeno u izvjetajni subjekt ili druge
ovisne subjekte.
(b)
cijela grupa subjekata, iskljuujui bilo koji subjekt koji nije integriran, ako se goodwill odnosi na
subjekt koji nije integriran.
U primjeni ove toke, subjekt e trebati razdvojiti goodwill na goodwill koji se odnosi na subjekte koji su
integrirani i goodwill koji se odnosi na subjekte koji nisu integrirani. Takoer, subjekt treba ispuniti zahtjeve iz
ovog odjeljka koji se odnose na jedinice koje stvaraju novac prilikom izraunavanja nadoknadivog iznosa
steenog subjekta ili grupe subjekata i rasporeivanja i ukidanja gubitaka od umanjenja vrijednosti na imovinu
koja im pripada.
Ukidanje gubitaka od umanjenja vrijednosti

27.28
Gubitak od umanjenja vrijednosti goodwilla se ne treba ukidati u narednom razdoblju.
27.29
Za svu imovinu, osim goodwilla, subjekt treba na svaki izvjetajni datum procijeniti da li postoje pokazatelji da
gubitak od umanjenja vrijednosti priznat u prethodnim razdobljima moda vie ne postoji ili je moda manji.
IASCF
100

Pokazatelji da je gubitak od umanjenja vrijednosti manji ili vie ne postoji su openito suprotni onim
pokazateljima definiranim u toki 27.9. Ako takvi pokazatelji postoje, subjekt treba utvrditi da li ukinuti dio ili
cjelokupan gubitak od umanjenja vrijednosti iz prethodnih razdoblja. Procedura za takvu procjenu e zavisiti o
tome da li je prethodni gubitak od umanjenja vrijednosti bio utemeljen na:
(a)
nadoknadivom iznosu te pojedinane imovine (vidjeti toku 27.30), ili
(b)
nadoknadivom iznosu jedinice koja stvara novac kojoj imovina pripada (vidjeti toku 27.31).
Ukidanje kada je nadoknadivi iznos procijenjen za pojedinanu

imovinu kojoj je umanjena vrijednost
27.30
Kada se prethodni gubitak od umanjenja vrijednosti imovine temelji na nadoknadivom iznosu pojedinane
imovine kojoj je umanjena vrijednost, primjenjuju se sljedei zahtjevi:
(a)
Subjekt treba procijeniti nadoknadivi iznos imovine na tekui izvjetajni datum.
(b)
Ako procijenjeni nadoknadivi iznos pojedine imovine prelazi njezinu knjigovodstvenu vrijednost,
subjekt treba poveati knjigovodstvenu vrijednost do nadoknadivog iznosa, pod ogranienjima
opisanim pod (c) u daljnjem tekstu. To poveanje je ukidanje gubitka od umanjenja vrijednosti.
Subjekt treba odmah priznati ukidanje gubitka od umanjenja vrijednosti u dobiti ili gubitku.
(c)
Ukidanje gubitka od umanjenja vrijednosti ne moe poveati knjigovodstvenu vrijednost imovine

iznad knjigovodstvene vrijednosti koja bi se utvrdila (neto, od amortizacije) da gubitak od umanjenja
vrijednosti imovine nije priznat u prethodnim razdobljima.
(d)
Nakon ukidanja gubitka od umanjenja vrijednosti, subjekt treba prilagoditi troak amortizacije te
imovine u narednim razdobljima u svrhu rasporeda revidirane knjigovodstvene vrijednosti imovine,
umanjene za ostatak vrijednosti (ako postoji), na sustavnoj osnovi kroz preostali korisni vijek
upotrebe.
Ukidanje kada je nadoknadivi iznos procijenjen za jedinicu koja

stvara novac
27.31
Kada se prvotni gubitak od umanjenja vrijednosti imovine temelji na nadoknadivom iznosu jedinice koja stvara
novac kojoj pojedinana imovina pripada, primjenjuju se sljedei zahtjevi:
(a)
Subjekt treba procijeniti nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac na tekui izvjetajni datum.
(b)
Ako procijenjeni nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac prelazi njezinu knjigovodstvenu
vrijednost, to poveanje predstavlja ukidanje gubitka od umanjenja vrijednosti. Subjekt treba
rasporediti iznos tog ukidanja gubitka od umanjenja vrijednosti na imovinu te jedinice, osim na
goodwill, razmjerno knjigovodstvenoj vrijednosti te imovine, pod ogranienjima opisanim pod (c) u
daljnjem tekstu. Ta poveanja knjigovodstvene vrijednosti treba tretirati kao ukidanje gubitaka od
umanjenja vrijednosti za pojedinu imovinu, te odmah priznati u dobiti ili gubitku.
(c)
Pri rasporeivanju ukidanja gubitka od umanjenja vrijednosti za jedinicu stvara novac,

knjigovodstvena vrijednost neke imovine ne treba se poveati iznad nieg od sljedeih vrijednosti:
(i)
njenog nadoknadivog iznosa, i
(ii)
knjigovodstvene vrijednosti koja bi se mogala odrediti (neto, od amortizacije) da nije bilo

gubitka od umanjenja vrijednosti priznatog za tu imovinu u prethodnim razdobljima.
(d)
Svaki viak iznosa ukidanja gubitka od umanjenja vrijednosti koji se ne moe rasporediti na imovinu,
zbog ogranienja navedenog pod (c), treba se razmjerno rasporediti na drugu imovinu jedinice koje
stvara novac, osim goodwilla.
(e)
Nakon priznavanja ukidanja gubitka od umanjenja vrijednosti, ako je primjenjivo, subjekt treba
prilagoditi iznos troka amortizacije za svaku imovinu u okviru jedinice koja stvara novac u narednim
razdobljima u svrhu rasporeda revidirane knjigovodstvene vrijednosti imovine, umanjene za ostatak
vrijednosti (ako postoji), na sustavnoj osnovi kroz preostali korisni vijek upotrebe
Objavljivanja
27.32
Subjekt treba objaviti sljedee za svaku skupinu imovine naznaenih u toki 27.33:
IASCF
101
27.33
(a)
iznos gubitaka od umanjenja vrijednosti imovine koji su priznati u dobicima i gubicima tijekom
razdoblja i stavku(e) izvjetaja o sveobuhvatnoj dobiti (i rauna dobiti i gubitka, ako je prezentiran) u
kojima se ti gubici nalaze
(b)
iznos ukidanja gubitaka od umanjenja imovine koji su priznati u dobicima i gubicima tijekom
razdoblja i stavku(e) izvjetaja o sveobuhvatnoj dobiti (i rauna dobiti i gubitka, ako je prezentiran) u
kojima su ti gubici ukinuti.
Subjekt treba objaviti informacije zahtijevane u toki 27.32 za svaku od sljedeih skupina imovine:
(a)
zalihe,
(b)
nekretnine, postrojenja i oprema (ukljuujui ulaganja u nekretnine koje se vrednuju po modelu

troka),
(c)
goodwill,
(d)
nematerijalna imovina, osim goodwilla,
(e)
ulaganja u pridruene subjekte,
(f)
ulaganja u zajednike pothvate.
IASCF
102
Odjeljak 28
Primanja zaposlenih
Djelokrug odjeljka
28.1
28.2
Primanja zaposlenih su svi oblici primanja koje subjekt daje u zamjenu za usluge pruene od strane
zaposlenika, ukljuujui direktore i menadment. Ovaj odjeljak odnosi se na sva primanja zaposlenih, osim na
plaanja temeljena na dionicama, koja su pokrivena u Odjeljku 26 Plaanje temeljeno na dionicama.
Primanja zaposlenih obuhvaena ovim odjeljkom su jedna od sljedee etiri vrste:
(a)
kratkorone naknade zaposlenicima, a to su primanja zaposlenih (osim otpremnina) koje u cijelosti

dospijevaju u roku od dvanaest mjeseci nakon kraja razdoblja u kojem zaposlenici pruaju s tim
povezane usluge.
(b)
primanja poslije prestanka zaposlenja, a to su primanja zaposlenih (osim otpremnina) koja su

plativa poslije prestanka zaposlenja.
(c)
ostala dugorona primanja zaposlenih, a to su primanja zaposlenih (osim primanja po prestanku

zaposlenja i otpremnina) koja nisu u cijelosti dospjela za isplatu unutar dvanaest mjeseci od kraja
razdoblja u kojem su zaposlenici pruali s tim povezane usluge.
(d)
otpremnine, a to su primanja zaposlenih plativa kao rezultat bilo:

(i)
odluke subjekta o prestanku zaposlenja radnika prije redovnog datuma umirovljenja, ili
(ii)
odluke zaposlenog da dobrovoljno prihvati raskid radnog odnosa (smanjenje vika broje
zaposlenih) u zamjenu za ta primanja.
Primanja zaposlenih ukljuuju i plaanje temeljeno na dionicama u kojim zaposlenici dobivaju instrumente
kapitala (poput dionica ili dionikih opcija) ili novac ili druga imovine subjekta u iznosu koje se temelji na
cijeni dionica subjekta ili drugih instrumenata kapitala. Subjekt treba primijeniti Odjeljak 26 za raunovodstveni
tretman isplata temeljenih na dionicama.
Ope naelo priznavanja svih primanja zaposlenih

28.3
Subjekt je duan priznati troak svih primanja zaposlenih na koje su zaposlenici ostvarili pravo kao rezultat
pruenih usluga subjektu tijekom izvjetajnog razdoblja:
(a)
kao obvezu, nakon umanjenja za iznose koji su plaeni ili izravno zaposlenima ili uplaeni u fond
primanja zaposlenih. Ako isplaeni iznos premauje obveze koje proizlaze iz usluga prije
izvjetajnog datuma, subjekt treba priznati taj viak kao imovinu u mjeri u kojoj e ta pretplata
dovesti do smanjenja buduih plaanja ili do povrata novca.
(b)
kao rashod, osim ako drugi odjeljak ovog MSFI-a zahtijeva da troak bude priznat kao dio nabavne
vrijednosti imovine kao to su zalihe ili nekretnine, postrojenja i oprema.
Kratkorona primanja zaposlenih

Primjeri
28.4
Kratkorona primanja zaposlenih ukljuuju stavke kao to su:

(a)
plae, zarade i doprinosi za socijalno osiguranje;
(b)
naknade za kratkorona odsustva (kao to su plaeni godinji odmor, plaeno bolovanje), kada se
oekuje da odsustva nastanu u okviru dvanaest mjeseci poslije kraja razdoblja u kojem je zaposlenik
pruio svoje s njima povezane usluge;
(c)
sudjelovanja u dobiti i obveze za bonuse, koje dospijevaju u okviru dvanaest mjeseci od kraja
razdoblja u kojem zaposleni pruaju svoje s njima povezane usluge; i
IASCF
103

(d)
nenovane naknade (kao to su zdravstvena zatita, smjetaj, koritenje automobila, te besplatno ili uz
povlatenu cijenu koritenje dobara ili usluga) za trenutno zaposlene.
Mjerenje kratkoronih primanja openito

28.5
Kada je zaposlenik pruio uslugu subjektu tijekom izvjetajnog razdoblja, subjekt treba mjeriti priznate iznose
sukladno toki 28.3 po nediskontiranom iznosu kratkoronih primanja za koja se oekuje da e biti isplaena u
zamjenu za tu uslugu.
Priznavanje i mjerenje kratkorona plaena odsustva

28.6
Subjekt moe zaposlenim naknaivati odsustvovanja iz raznih razloga, ukljuujui godinji odmor i bolovanje.
Neka kratkorona plaena odsustva su kumulativna mogu se prenijeti unaprijed i koristi u narednim
razdobljima ako se pravo koritenja istog ne iskoristi u cijelosti u tekuem razdoblju. Primjeri su godinji odmor
i bolovanje. Subjekt treba priznati oekivane trokove akumulirajuih naknada za vrijeme odsustva kada
zaposleni pruaju usluge koje poveavaju njihovo pravo na budue naknade za vrijeme odsustva. Subjekt treba
vrednovati oekivani troak akumulirajuih naknada za vrijeme odsustva kao nediskontirani dodatni iznos koji
subjekt oekuje da isplati kao rezultat neiskoritenog prava koje se akumuliralo na kraju izvjetajnog razdoblja.
Subjekt treba da ovaj iznos prezentira kao kratkoronu obvezu na izvjetajni datum.
28.7
Subjekt treba da prizna trokove ostalih (neakumulirajuih) naknada za vrijeme odsustva kada se odsustva
dogode. Subjekt treba mjeriti troak neakumulirajuih naknada za vrijeme odsustva kao nediskontirani iznos
zarada i plaa plaenih ili plativih za razdoblje odsustva.
Priznavanje planovi uea u dobiti i bonusa

28.8
Subjekt treba priznati oekivani troak za uee u dobiti i isplate bonusa samo kada:
(a)
subjekt ima sadanju zakonsku ili izvedenu obvezu za takvo plaanje kao rezultat prolog dogaaja
(to znai da subjekt realno nema alternative osim da izvri isplatu) i
(b)
moe se izvriti pouzdana procjena obveze.
Primanja nakon prestanka zaposlenja: razlika izmeu planova definiranih

doprinosa i planova definiranih primanja
28.9
Primanja poslije prestanka zaposlenja ukljuuju, primjerice:

(a)
primanja nakon umirovljenja, kao to su mirovine, i
(b)
druga primanja poslije prestanka zaposlenja, kao to su ivotno osiguranje poslije prestanka
zaposlenja i zdravstvena njega poslije prestanka zaposlenja.
Aranmani prema kojima subjekt osigurava primanja poslije prestanka zaposlenja su planovi primanja poslije
prestanka zaposlenja. Subjekt primjenjuje ovaj odjeljak na sve takve aranmane, bez obzira na to ukljuuju li
oni ili ne i osnivanje posebnog subjekta koji prima doprinose i koji isplauje primanja. U nekim sluajevima,
ovi aranmani proizlaze iz aktivnosti subjekta ak i pri odsustvu formalnog, dokumentiranog plana.
28.10
Planovi primanja poslije zaposlenja razvrstavaju se kao planovi definiranih doprinosa ili kao planovi
definiranih primanja, ovisno od glavnih uvjeta i okolnosti.
(a)
Planovi definiranih doprinosa su planovi primanja poslije prestanka zaposlenja po kojima subjekt
plaa fiksne doprinose u zaseban subjekt (fond) i nema zakonske, niti izvedene obveze da plaa dalje
doprinose ili ini izravne isplate zaposlenima, ako fond nema dovoljno sredstava za isplatu svih
primanja koja se odnose na usluge zaposlenih u tekuem i prethodnim razdobljima. Dakle, iznos
primanja poslije prestanka zaposlenja koje je zaposlenik primio jeste odreen iznosom doprinosa koje
je subjekt uplatio (a moda i sam zaposleni) planu primanja poslije prestanka zaposlenja ili
osiguravatelju, zajedno sa povratom na ulaganja proizalih iz doprinosa.
(b)
Planovi definiranih primanja su planovi primanja po prestanku zaposlenja koji nisu planovi
definiranih doprinosa. Prema planu definiranih primanja, obveza subjekta je osigurati dogovorena
primanja sadanjim i bivim zaposlenicima, i aktuarski rizik (da e primanja kotati vie ili manje
nego to se oekuje) i rizik ulaganja (da e se povrat na imovine izdvojena u fond razlikovati od
oekivanih) sutinski padaju na teret subjekta. Ako je aktuarsko ili ulagako iskustvo loije od
IASCF
104

oekivanog, obveza subjekta se moe poveati i obrnuto, u sluaju da je aktuarsko ili ulagako
iskustvo bolje od oekivanog.
Planovi vie poslodavaca i dravni planovi

28.11
Planovi vie poslodavaca i dravni planovi su razvrstani kao planovi definiranih doprinosa ili planovi
definiranih primanja na osnovu uvjeta plana, ukljuujui bilo kakvu izvedenu obvezu koja ide izvan formalnih
uvjeta. Ipak, ukoliko ne postoji dovoljno podataka da se koristi raunovodstvo definiranih primanja za plan vie
poslodavaca koji je plan definiranih primanja, subjekt e plan raunovodstveno tretirati sukladno toki 28.13
kao da je rije o planu definiranih doprinosa i vriti objavljivanja zahtijevana tokom 28.40.
Osigurana primanja
28.12
Subjekt moe platiti premije osiguranja radi financiranja plana primanja poslije prestanka zaposlenja. Subjekt treba
tretirati takav plan kao plan definiranih doprinosa, osim ako subjekt ima zakonsku ili izvedenu obvezu da ili:
(a)
izravno isplati primanja zaposlenih kada dospijevaju, ili
(b)
da uplati daljnje iznose ako osiguravatelj ne isplati sva budua primanja zaposlenih koja se odnose na
rad u tekuem i ranijim razdobljima.
Izvedena obveza moe neizravno nastati putem plana, kroz mehanizam za namirenje buduih premija ili kroz
odnose povezanih osoba sa osiguravateljem. Ukoliko subjekt zadri takvu zakonsku ili izvedenu obvezu, onda
subjekt treba tretirati plan kao plan definiranih primanja.
Primanja nakon prestanka zaposlenja: planovi definiranih doprinosa

28.13
Subjekt treba priznati plative doprinose za razdoblje:

(a)
kao obvezu, po oduzimanju ve uplaenih doprinosa. Ako ve uplaeni doprinos premauje dospjeli
doprinos za usluge izvrene prije datuma izvjetaja o financijskom poloaju, subjekt treba priznati taj
viak kao imovinu.
(b)
kao rashod, osim ako drugi odjeljak ovog MSFI-a ne zahtijeva ukljuivanje doprinosa u nabavnu
vrijednost neke imovine kao to su zalihe ili nekretnine, postrojenja ili oprema.
Primanja nakon prestanka zaposlenja: planovi definiranih primanja

Priznavanje
28.14
Primjenom opih naela priznavanja u toki 28.3 na planove definiranih primanja, subjekt treba priznati:
(a)
obvezu prema planu definiranih primanja neto od imovine plana svoju obvezu za definirano
primanje (vidjeti toke 28.15 28.23).
(b)
prizna neto promjenu te obveze tijekom razdoblja kao troak njegovog plana definiranih primanja
tijekom razdoblja (vidjeti toke 28.24 28.27).
Mjerenje obveze za definirano primanje

28.15
Subjekt treba mjeriti obvezu za definirano primanje po osnovu svoje obveze po planu definiranih primanja kao
neto zbroj sljedeih iznosa:
(a)
sadanja vrijednost njegovih obveza po osnovu plana definiranih primanja (njegova obveza po
osnovu definiranih primanja) na izvjetajni datum (toke 28.16 28.22 daju uputstvo za mjerenje
ove obveze), minus
(b)
fer vrijednost imovine plana (ukoliko je ima) na izvjetajni datum iz kojih e te obveze biti izravno
izmirene. Toke 11.27 11.32 postavljaju zahtjeve za odreivanje fer vrijednosti one imovine plana
koja je financijska imovina.
IASCF
105
Ukljuivanje steenih i nesteenih primanja

28.16
Sadanja vrijednost obveza subjekta prema planu definiranih primanja na izvjetajni datum treba odraavati
procijenjeni iznos primanja koja su zaposleni zaradili u zamjenu za pruene usluge u tekuem i prethodnim
razdobljima, ukljuujui primanja koja jo nisu steena (vidjeti toku 28.26) i ukljuujui uinke formula za
primanja kojima se zaposlenima daju vea primanja za kasnije godine rada. Ovo zahtijeva da subjekt odredi
koliko primanja se moe pripisati tekuem i prethodnim razdobljima na osnovu formule izraunavanja primanja
i da izvri procjenu (aktuarsku pretpostavku) demografskih varijabli (kao to su fluktuacija zaposlenih i
smrtnost) i financijskih varijabli (kao to su budua poveanja plaa i zdravstvenih trokova) koji utjeu na
troak primanja. Aktuarske pretpostavke trebaju biti nepristrane (ni nerazborite ni pretjerano konzervativne),
meusobno kompatibilne i izabrane da vode do najbolje procjene buduih novanih tokova po osnovu plana.
Diskontiranje
28.17
Subjekt treba mjeriti svoju obvezu po osnovu definiranih primanja na osnovu diskontirane sadanje
vrijednosti. Subjekt e odrediti diskontnu stopu po kojoj e se vriti diskontiranje na osnovu trinih prinosa na
visoko kvalitetne korporativne obveznice na izvjetajni datum. U zemljama koje nemaju razvijeno trite za
ovakve obveznice, subjekt treba koristiti prinose (na izvjetajni datum) na dravne obveznice. Valuta i rok
korporativnih ili dravnih obveznica trebaju biti u skladu sa valutom i procijenjenim rokom buduih plaanja.
Aktuarska metoda vrednovanja

28.18
Ukoliko je subjekt u mogunosti, bez prekomjernih trokova i napora, da koristi metodu projektirane
kreditne jedinice za mjerenje svoje obveze po osnovu definiranih primanja i povezanog rashoda, treba to i
uiniti. Ako se definirana primanja zasnivaju na buduim plaama, metoda projektirane kreditne jedinice
zahtijeva da subjekt mjeri svoju obvezu po osnovu definiranih primanja na osnovici koja odraava procijenjena
budua poveanja plaa. Pored toga, metoda projektirane kreditne jedinice zahtijeva da subjekt napravi razne
aktuarske pretpostavke pri mjerenju obveze po osnovu definiranih primanja, ukljuujui diskontne stope,
oekivane stope povrata na imovine plana, oekivane stope poveanja plaa, fluktuaciju zaposlenika, smrtnost i
(za planove definiranih medicinskih primanja) stope trenda medicinskih trokova.
28.19
Ukoliko subjekt nije u mogunosti da bez prekomjernih trokova i napora primjeni metoda projektirane kreditne
jedinice za mjerenje svojih obveza i trokova po planu definiranih primanja, subjektu je dozvoljeno da uradi
sljedea pojednostavljenja u mjerenju svojih obveza po osnovu definiranih primanja u odnosu na trenutno
zaposlene:
(a)
zanemariti procijenjena budua poveanja plaa (pretpostavlja da trenutna zarada ostaje ista sve dok
trenutno zaposleni ne ponu primati primanja nakon prestanka zaposlenja)
(b)
zanemariti budue usluge trenutno zaposlenih (pretpostavlja zatvaranje plana za postojee i nove
zaposlene); i
(c)
zanemariti moguu smrtnost trenutno zaposlenih za razdoblje izmeu izvjetajnog datuma i datuma
kada se oekuje da zaposleni ponu primati primanja po prestanku zaposlenja (pretpostavlja da e svi
trenutno zaposleni primiti primanja po prestanku zaposlenja). Meutim, smrtnost nakon prestanka
rada (odnosno oekivani ivotni vijek) se i dalje treba razmatrati.
Subjekt koji iskoristi navedena pojednostavljenja i pored toga mora ukljuiti i steena i nesteena primanja u
mjerenje svoje obveze po osnovu definiranih primanja.
28.20
Ovaj MSFI ne zahtijeva da subjekt angaira nezavisnog aktuara da izvri sveobuhvatno aktuarsko vrednovanje
potrebno za obraun njegove obveze po osnovu definiranih primanja. Takoer ne zahtijeva da se sveobuhvatno
aktuarsko vrednovanje mora vriti svake godine. U razdobljima izmeu sveobuhvatnih aktuarskih vrednovanja,
ako glavne aktuarske pretpostavke nisu znaajno promijenjene, obveza po osnovu definiranih primanja se moe
mjeriti usklaivanjem mjerenja za prethodno razdoblje za promjene u demografiji zaposlenih kao to su broj
zaposlenika i razina plaa.
Uvoenje plana, promjene, smanjenja i podmirenja

28.21
Ukoliko je plan definiranih primanja uveden ili promijenjen u tekuem razdoblju, subjekt e poveati ili smanjiti
svoju obvezu za definirana primanja kako bi odrazio ovu promjenu i treba priznati poveanje (smanjenje) kao
rashod (prihod) pri mjerenju dobiti ili gubitka tekueg razdoblja. Suprotno, ukoliko je plan bio smanjen
(primanja ili grupa pokrivenih zaposlenih su smanjeni) ili podmiren (poslodaveva obveza je u potpunosti
ispunjena) u tekuem razdoblju, obveza po osnovu definiranih primanja se umanjuje ili ukida i subjekt e
priznati rezultirajui dobitak ili gubitak u dobiti ili gubitku tekueg razdoblja.
IASCF
106
Imovina plana definiranih primanja

28.22
Ako je sadanja vrijednost obveze po osnovu definiranih primanja na izvjetajni datum manja od fer vrijednosti
imovine plana na taj datum, plan ima viak. Subjekt e priznati viak plana kao imovinu plana definiranih
primanja samo u obujmu u kome je mogue povratiti viak ili putem smanjenja doprinosa u budunosti ili
putem refundacije od strane plana.
Troak plana definiranih primanja

28.23
Subjekt e priznati neto promjenu u njegovoj obavezi za definirana primanja tijekom razdoblja, a koja nije
promjena pripisiva primanjima plaenim zaposlenima tijekom razdoblja ili doprinosima od poslodavca, kao
troak njegovog plana definiranih primanja tijekom razdoblja. Taj troak se priznaje ili u potpunosti kao rashod
u dobiti ili gubitku ili djelomino u dobiti ili gubitku, a djelomino kao stavka ostale sveobuhvatne dobiti
(vidjeti toku 28.24), osim ako drugi odjeljak ovog MSFI-a ne zahtijeva da se troak prizna kao dio nabavne
vrijednosti neke imovine kao to su zalihe, nekretnine, postrojenja i oprema.
Priznavanje izbor raunovodstvene politike

28.24
Od subjekta se zahtijeva da prizna sve aktuarske dobitke i gubitke u razdoblju u kome nastanu. Subjekt e:
(a)
priznati sve aktuarske dobitke i gubitke u dobit ili gubitak, ili
(b)
priznati sve aktuarske dobitke i gubitke u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti
to predstavlja izbor raunovodstvene politike. Subjekt e izabranu raunovodstvenu politiku primjenjivati dosljedno
za sve njegove planove definiranih primanja i sve aktuarske dobitke i gubitke. Aktuarski dobici i gubici koji su priznati
u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti trebaju se prezentirati u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti.
28.25
Neto promjena obveze za definirana primanja koja je priznata kao troak plana definiranih primanja ukljuuje:
(a)
promjenu obveze za definirana primanja proizalu iz pruenih usluga zaposlenih tijekom izvjetajnog
razdoblja.
(b)
kamatu na obveze po osnovu definiranih primanja tijekom izvjetajnog razdoblja.
(c)
povrat na bilo koju imovine plana i neto promjenu fer vrijednosti priznatog prava na nadoknadu (vidjeti
toku 28.28) tijekom izvjetajnog razdoblja.
(d)
aktuarske dobitke i gubitke nastale tijekom izvjetajnog razdoblja.
(e)
poveanja ili smanjenja obveze za definirana primanja proizala iz uvoenja novog plana ili promjene
postojeeg plana u izvjetajnom razdoblju (vidjeti toku 28.21)
(f)
smanjenja obveze za definirana primanja proizalog iz smanjenja ili podmirenja postojeeg plana u
izvjetajnom razdoblju (vidjeti toku 28.21)
28.26
Usluga zaposlenih dovodi do nastanka obveze po planu definiranih primanja, ak i ako su primanja uvjetovana
buduim zaposlenjima (drugim rijeima, ona jo nisu steena). Usluga zaposlenog prije datuma stjecanja prava
dovodi do nastanka izvedene obveze jer, na svaki naredni izvjetajni datum, se smanjuje iznos budue usluge koju
e neki zaposleni morati da izvri prije stjecanja prava na dano primanje. Prilikom mjerenja svoje obveze po
osnovu definiranog primanja, subjekt razmatra vjerojatnost da neki zaposlenici moda nee zadovoljiti zahtjeve za
stjecanje. Slino tome, iako odreena primanja po prestanku zaposlenja (primjerice, zdravstvena zatita po prestanku
zaposlenja) postaju plativa jedino ako nastane odreeni dogaaj kad zaposlenik nije vie zaposlen (primjerice
bolest), obveza nastaje kada zaposlenik izvri uslugu koja e mu osigurati pravo na tu naknadu ukoliko odreeni
dogaaj nastane. Vjerojatnost da e odreeni dogaaj nastati utjee na mjerenje dane obveze, ali ne odreuje da li
ta obveza postoji.
28.27
Ukoliko su definirana primanja umanjena za iznos koji e zaposlenima biti plaen u okviru plana sponzoriranog od
drave, subjekt treba mjeriti svoju obvezu po osnovu definiranih primanja na osnovici koja odraava primanja plativa
po dravnom planu, ali samo ako:
(a)
su ovi planovi propisani prije izvjetajnog datuma, ili
(b)
prolost ili drugi pouzdan dokaz ukazuju da e se ta dravna primanja promijeniti na neki predvidiv
nain, primjerice, u skladu sa buduim promjenama ope razine cijena ili ope razine zarada.
IASCF
107
Refundiranja
28.28
Kada je gotovo sigurno da e druga strana refundirati neke ili sve izdatke potrebne za podmirivanje obveze po
osnovu definiranih primanja, subjekt treba priznati svoje pravo na tu refundaciju kao odvojenu imovinu. Subjekt treba
mjeriti tu imovinu po fer vrijednosti. U izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti (ili u bilanci uspjeha, ako se prezentira)
rashod koji se odnosi na plan definiranih primanja se moe prezentirati prebijen s iznosom koji je priznat za
refundaciju.
Ostala dugorona primanja zaposlenih

28.29
28.30
Ostala dugorona primanja zaposlenih ukljuuju, primjerice

(a)
dugorona plaena odsustva kao to je odsustvo na osnovu dugogodinjeg staa ili slino.
(b)
primanja na osnovu dugogodinjeg staa.
(c)
primanja po osnovu dugorone nesposobnosti.
(d)
sudjelovanje u dobiti i bonusi plativi dvanaest mjeseci ili vie nakon kraja razdoblja u kome je zaposleni
izvrio s tim povezane usluge.
(e)
odgoena naknada koja dospijeva dvanaest mjeseci ili vie nakon kraja razdoblja u kome je zaraena.
Subjekt treba priznati obvezu za ostala dugorona primanja zaposlenih mjerenu kao neto zbroj sljedeih iznosa:
(a)
sadanja vrijednost obveza po osnovu primanja na izvjetajni datum, minus
(b)
fer vrijednost imovine plana (ako postoji) na izvjetajni datum, iz kojih se izravno podmiruju te
obveze.
Subjekt treba priznati promjene u obvezi sukladno toki 28.23.
Otpremnine
28.31
Subjekt moe biti obvezan po zakonu, ugovoru ili drugim sporazumima sa zaposlenima ili njihovim predstavnicima,
ili po osnovu izvedene obveze zasnovane na poslovnoj praksi, obiaju ili elji za pravednim postupkom, da plaa (ili
osigura druga primanja) zaposlenima, kada on prekine njihovo zaposlenje. Takva plaanja su otpremnine.
Priznavanje
28.32
Budui da otpremnine ne osiguravaju subjektu budue ekonomske koristi, subjekt ih treba odmah priznati kao
rashod u dobitku ili gubitku.
28.33
Kada neki subjekt priznaje otpremnine, on e moda morati obraunati i ogranienje mirovinskih primanja ili druga
primanja zaposlenih.
28.34
Subjekt treba priznati otpremnine kao obvezu i rashod, samo kada subjekt demonstrira odlunost da ili:
28.35
(a)
prekine zaposlenje nekog zaposlenika ili grupe zaposlenika prije redovnog datuma umirovljenja, ili
(b)
osigura otpremnine kao rezultat ponude dane s ciljem da se ohrabri dobrovoljno prihvaanje statusa vika
zaposlenika.
Subjekt demonstrira odlunost da prekine zaposlenje samo kada taj subjekt ima detaljan formalni plan za prekid
zaposlenja i nema realnu mogunost da odustane od njega.
Mjerenje
28.36
Subjekt treba mjeriti otpremnine kao najbolju procjenu izdatka koji bi se zahtijevao za izmirenje obveze na izvjetajni
datum. U sluaju ponude dane radi ohrabrivanja dobrovoljnog prihvaanja statusa vika, mjerenje otpremnine treba
se zasnivati na broju zaposlenih za koje se oekuje da e prihvatiti tu ponudu.
28.37
Kada otpremnine dospijevaju za isplatu u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon zavretka izvjetajnog
razdoblja, treba ih mjeriti prema njihovoj diskontiranoj sadanjoj vrijednosti.
IASCF
108
Planovi grupe
28.38
Ukoliko matini subjekt osigurava primanja zaposlenima jednog ili vie ovisnih subjekata u grupi i matini subjekt
prezentira konsolidirane financijske izvjetaje koristei ili MSFI za MSS ili potpune MSFI, tim ovisnim subjektima je
dozvoljeno da priznaju i mjere rashod po osnovu primanja zaposlenih na temelju razumnog rasporeda rashoda
priznatog za grupu.
Objavljivanja
Objavljivanja o kratkoronim primanjima zaposlenih
28.39
Ovaj odjeljak ne zahtjeva posebna objavljivanja o kratkoronim primanjima zaposlenih.
Objavljivanja o planovima definiranih doprinosa

28.40
Subjekt treba objaviti iznos priznat u dobiti ili gubitku kao rashod za planove definiranih primanja. Ako subjekt
tretira plan definiranih primanja vie poslodavaca kao plan definiranih doprinosa zato to nema dovoljno informacija
za primjenu raunovodstva definiranih primanja (vidjeti toku 28.11), treba objaviti injenicu da je to plan
definiranih primanja i razlog zato se raunovodstveno tretira kao plan definiranih doprinosa, zajedno sa svim
raspoloivim informacijama o viku ili manjku plana i posljedicama po subjekt, ako ih ima.
Objavljivanja o planovima definiranih primanja

28.41
Subjekt treba objaviti sljedee informacije o planovima definiranih primanja (osim za plan definiranih primanja
vie poslodavaca koji je raunovodstveno tretiran kao plan definiranih doprinosa sukladno toki 28.11 i na koji se
primjenjuju zahtjevi objavljivanja iz toke 28.40). Ukoliko subjekt ima vie od jednog plana definiranih primanja,
ova objavljivanja se mogu vriti zbrojno, odvojeno za svaki plan ili takvim grupiranjem koje se smatra
najkorisnijim:
(a)
opi opis tipa danog plana, ukljuujui politiku financiranja.
(b)
raunovodstvenu politiku subjekta za priznavanje aktuarskih dobitaka i gubitaka (u dobiti ili gubitku ili kao
stavke ostale sveobuhvatne dobiti) i iznos aktuarskih dobitaka i gubitaka priznatih tijekom razdoblja.
(c)
narativno objanjenje ukoliko subjekt primjenjuje bilo koje pojednostavljenje iz toke 28.19 pri mjerenju obveze
po osnovu definiranih primanja.
(d)
datum posljednjeg sveobuhvatnog aktuarskog vrednovanja i, ukoliko on nije na izvjetajni datum, opis
usklaivanja izvrenih radi mjerenja obveze po osnovu definiranih primanja na izvjetajni datum.
(e)
usklaivanje poetnog i krajnjeg stanja obveza po osnovu definiranih primanja prikazujui odvojeno
isplaena primanja i sve ostale promjene.
(f)
usklaivanje poetnog i krajnjeg stanja fer vrijednosti imovine plana i poetnog i krajnjeg stanja bilo kog
prava na refundaciju priznatog kao imovinu, prikazujui odvojeno, ako je primjenjivo:
(g)
(i)
doprinose;
(ii)
isplaena primanja; i
(iii)
ostale promjene imovine plana.
ukupne trokove koji se odnose na plan definiranih primanja za razdoblje, objavljujui odvojeno
iznose
(i)
priznate u dobit ili gubitak kao rashod, i
(ii)
ukljuene u nabavnu vrijednost neke imovine.
(h)
za svaku veu klasu imovine plana, to ukljuuje, ali nije ogranieno na instrumente kapitala, dunike
instrumente, nekretnine i sve druge imovine, postotak ili iznos koji svaka vea klasa ini u fer vrijednosti
cjelokupne imovine plana na izvjetajni datum.
(i)
iznose sadrane u fer vrijednosti imovine plana za:

(i)
svaku klasu vlastitih financijskih instrumenata subjekta, i
(ii)
svaku nekretninu ili drugu imovine koja subjekt koristi.
IASCF
109

(j)
stvarni povrat na imovinu plana.
(k)
glavne koritene aktuarske pretpostavke, ukljuujui, gdje je primjenljivo:

(i)
diskontne stope;
(ii)
oekivane stope povrata na svaku imovinu plana za razdoblja prikazana u financijskim

izvjetajima;
(iii)
oekivane stope rasta zarada;
(iv)
stope trenda zdravstvenih trokova;
(v)
sve druge koritene znaajne aktuarske pretpostavke.
Usklaivanja pod (e) i (f) se ne moraju prezentirati za prethodna razdoblja. Ovisni subjekt koji priznaje i mjeri
rashod po osnovu primanja zaposlenih na osnovu razumnog rasporeda rashoda priznatog za grupu (vidjeti toku
28.38) treba, u svojim odvojenim financijskim izvjetajima, opisati svoju politiku rasporeivanja i izvriti
objavljivanja od (a) do (k) za plan kao cjelinu.
Objavljivanja o drugim dugoronim primanjima

28.42
Za svaku kategoriju ostalih dugoronih primanja koje subjekt osigurava svojim zaposlenima, subjekt objavljuje
prirodu primanja, iznos svoje obveze i obujam financiranja na izvjetajni datum.
Objavljivanja o otpremninama
28.43
Za svaku kategoriju otpremnina koje subjekt osigurava svojim zaposlenima, subjekt objavljuje prirodu primanja,
raunovodstvenu politiku, iznos svoje obveze i obujam financiranja na izvjetajni datum.
28.44
Kada postoji neizvjesnost u pogledu broja zaposlenih koji e prihvatiti ponuenu otpremninu, postoji potencijalna
obveza. Odjeljak 21 Rezerviranja, potencijalne obveze i potencijalna imovina zahtijeva da subjekt objavi informaciju
o potencijalnim obvezama, osim kada je vjerojatnost odljeva za izmirenje mala.
IASCF
110
Odjeljak 29
Porez na dobit
29.1
Za svrhe ovog Standarda, porez na dobit ukljuuje sve domae i inozemne poreze koji se zasnivaju na
oporezivoj dobiti. Porez na dobit takoer ukljuuje poreze, kao to su porezi po odbitku, koje plaa ovisni subjekt,
pridrueni subjekt ili zajedniki pothvat pri raspodjeli izvjetajnom subjektu.
29.2
Ovaj odjeljak se odnosi na raunovodstvo poreza na dobit. Od subjekta se zahtjeva da prizna tekuu i budue porezne
uinke transakcija i ostalih dogaaja koji su priznati u financijskim izvjetajima. Priznate porezne iznose ine
tekui porez i odgoeni porez. Tekui porez je iznos obveze (povrata) koji se odnosi na oporezivu dobit (porezni
gubitak) za tekuu razdoblje ili prethodna razdoblja. Odgoeni porez je porez koji je plativ ili povrativ u buduim
razdobljima, obino kao rezultat nadoknade ili izmirenja imovine ili obveza subjekta za iznos knjigovodstvene
vrijednosti i poreznih uinaka prijenosa neiskoritenih porezne gubitaka i poreznog kredita.
Raunovodstveni postupci u vezi s porezom na dobit

29.3
Subjekt raunovodstveno tretira porez na dobit postupcima od (a) do (i) koji su navedeni ispod:
(a)
priznavanje tekueg poreza, izmjerenog kao iznos koji ukljuuje uinke moguih ishoda pregleda od strane
porezne vlasti (toke 29.4 - 29.8).
(b)
identifikacija imovine i obveza za koje se oekuje da e utjecati na oporezivu dobit ukoliko se izvri nadoknada
ili izmire za njihovu sadanju knjigovodstvenu vrijednost (toke 29.9 i 29.10)
(c)
odreivanje porezne osnovice sljedeih stavki na kraju izvjetajnog razdoblja:

(i)
imovine i obveza pod (b). Porezna osnovica imovine i obveza se utvruje prema uincima
prodaje imovine ili izmirenja obveza za sadanju knjigovodstvenu vrijednost (toke 29.11 i
29.12).
(ii)
drugih stavki koje imaju poreznu osnovicu iako nisu priznate kao imovina ili obveze, primjerice
stavke priznate kao prihod ili rashod i koje e biti oporezive stavke ili odbitne stavke u buduim
razdobljima (toka 29.13).
(d)
izraunavanje svih privremenih razlika, neiskoritenih porezne gubitaka i neiskoritenog poreznog

kredita (toka 29.14).
(e)
priznavanje odgoene porezne imovine i odgoenog porezne obveza nastalih uslijed privremenih
razlika, neiskoritenih porezne gubitaka i neiskoritenog poreznog kredita (toke 29.15-29.17).
(f)
mjerenje odgoene porezne imovine i obveza u iznosu koji ukljuuje uinke moguih ishoda pregleda od
strane porezne vlasti, koritenjem porezne stopa za koje se, na osnovu porezne propisa koji su vaei ili
sutinski vaei na kraju izvjetajnog razdoblja, oekuje da se primjenjuju kada se odgoenu porezna imovina
realizira ili odgoenu porezna obveza izmiri (toke 29.18-29.25).
(g)
priznavanje ispravka odgoenog porezne imovine tako da se neto iznos izjednai s najviim iznosom za
koji je vjerojatno da e biti realiziran na osnovu tekuu ili budue oporezive dobiti (toke 29.21 i 29.22).
(h)
alokacija tekueg i odgoenog poreza na povezane komponente dobiti ili gubitka, ostale
sveobuhvatne dobiti i kapitala (toka 29.27).
(i)
prezentiranje i objavljivanja zahtijevanih informacija (toke 29.28 - 29.32).
Priznavanje i mjerenje tekueg poreza

29.4
Subjekt treba priznati obvezu za tekui porez po osnovu poreza na dobit za tekuu i prethodna razdoblja. Ukoliko
plaeni iznos za tekuu i prethodna razdoblja premauje iznos obveza za ta razdoblja, subjekt taj viak priznaje kao
tekuu poreznu imovinu.
29.5
Subjekt priznaje tekuu poreznu imovinu po osnovu poreznog gubitka koji moe prenijeti da bi se izvrio povrat
tekueg poreza plaenog u prethodnom razdoblju.
IASCF
111

29.6
Subjekt mjeri tekue porezne obveze (imovinu) po iznosu za koji se oekuje da bude plaen (vraen), koritenjem
porezne stopa i poreznih zakona koji su vaei ili sutinski vaei do izvjetajnog datuma. Subjekt smatra porezne
stope sutinski vaeim ukoliko budui dogaaji povezani s usvajanjem tih stopa, prema iskustvu nisu utjecali na
ishod niti je vjerojatno da e se to desiti. Toke 29.23 - 29.25 sadre dodatne smjernice za mjerenje.
29.7
Subjekt treba priznati promjene tekue porezne obveze ili tekue porezne imovine kao porezni rashod u dobiti ili
gubitku, osim to e promjene koje su pripisive stavci prihoda ili rashoda priznatoj prema ovom MSFI kao stavka ostale
sveobuhvatne dobiti takoer biti priznate u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.
29.8
Subjekt treba ukljuiti u iznos priznat sukladno tokama 29.4 i 29.5 uinke moguih ishoda pregleda od strane
porezne vlasti, mjerene u skladu s tokom 29.24.
Priznavanje odgoenog poreza

Ope naelo priznavanja
29.9
Subjekt treba priznati odgoenu poreznu imovinu ili obveze za porez koji je povrativ ili plativ u buduim
razdobljima, a koji je nastao kao rezultat transakcija ili dogaaja iz prethodnih razdoblja. Takav porez nastaje po
osnovu razlike izmeu iznosa imovine i obveza subjekta koji su priznati u izvjetaju o financijskom poloaju i
priznavanja te imovine i obveza od strane porezne vlasti, i prijenosa neiskoritenih poreznih gubitaka i poreznih
kredita.
Imovina i obveze ija nadoknada ili izmirenje ne utjee na oporezivu

dobit
29.10
Ukoliko subjekt oekuje da nadoknadi knjigovodstvenu vrijednost imovine ili izmiri knjigovodstvenu vrijednost obveze
bez utjecaja na oporezivu dobit, ne pojavljuje se odgoeni porez u vezi s tim stavkama. Stoga se toke 29.11 - 29.17
primjenjuju samo na onu imovina i obveze za koje subjekt oekuje da e nadoknada ili izmirenje njihove
knjigovodstvene vrijednosti imati uinak na oporezivu dobit i porezne osnovice drugih stavki.
Porezna osnovica
29.11
Subjekt utvruje poreznu osnovicu imovine, obveze ili druge stavke prema usvojenom ili sutinski vaeem zakonu.
Ukoliko subjekt podnosi konsolidiranu poreznu prijavu, porezna osnovica se utvruje prema poreznom zakonu koji
se primjenjuje za konsolidirane porezne prijave. Ukoliko subjekt podnosi zasebne porezne prijave za razliita
poslovanja, porezne osnovice se utvruju prema poreznim zakonima koji se primjenjuju za te porezne prijave.
29.12
Porezna osnovica odreuje iznose koji e biti ukljueni u oporezivu dobit po nadoknaivanju ili izmirenju
knjigovodstvene vrijednosti imovine ili obveze. Konkretno:
29.13
(a)
porezna osnovica imovine je jednaka iznosu koji bi bio odbitni pri odreivanju oporezive dobiti ako bi se
knjigovodstvena vrijednost imovine nadoknadila putem prodaje na kraju izvjetajnog razdoblja. Ako
nadoknaivanje imovine putem prodaje ne uveava oporezivu dobit, porezna osnovica se smatra jednakom
knjigovodstvenoj vrijednosti.
(b)
porezna osnovica obveze je njena knjigovodstvena vrijednost, umanjena za bilo koji iznos koji e moi da se
odbije pri odreivanju oporezive dobiti (ili uveana za svaki iznos koji se ukljuuje u oporezivu dobit) koji je
nastao ukoliko bi se obveza izmirila do svoje knjigovodstvene vrijednosti na kraju izvjetajnog razdoblja.
U sluaju odgoenog prihoda, porezna osnovica rezultirajue obveze je njena knjigovodstvena
vrijednost, umanjena za bilo koji iznos prihoda koji nee biti oporeziv u buduim razdobljima.
Neke
stavke
imaju
poreznu
osnovicu,
ali
nisu
priznate
kao
imovina
ili
obveze. Primjerice, trokovi istraivanja su priznati kao rashod kada nastanu, ali moda nisu dozvoljena odbitna
stavka prilikom utvrivanja oporezive dobiti do nekog narednog razdoblja. Stoga je knjigovodstvena vrijednost
trokova istraivanja nula i porezna osnovica je iznos koji e biti odbitna stavka u buduim razdobljima. Instrument
kapitala koji je izdao subjekt takoer moe uzrokovati odbitke u buduem razdoblju. Nema imovina ili obveze u
izvjetaju o financijskom poloaju, ali je porezna osnovica iznos buduih odbitaka.
Privremene razlike
29.14
Privremene razlike nastaju:
IASCF
112

(a)
kada postoji razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti i porezne osnovice pri poetnom priznavanju
imovine i obveza ili u vrijeme kada za stavke koje imaju poreznu osnovicu jest utvrena porezna osnovica ali
nisu priznate kao imovina ili obveze.
(b)
kada nakon poetnog priznavanja nastane razlika izmeu knjigovodstvene vrijednosti i porezne osnovice
zato to je prihod ili rashod u jednom izvjetajnom razdoblju priznat u sveobuhvatnoj dobiti ili kapitalu ali je
u razliitom razdoblju priznat u oporezivoj dobiti.
(c)
kada se porezna osnovica imovina ili obveze promijeni, a promjena se ne priznaje u knjigovodstvenoj
vrijednosti imovine ili obveze ni u jednom razdoblju.
Odgoene porezne obveze i imovina

29.15
29.16
29.17
Osim kao to se zahtijeva tokom 29.16, subjekt treba priznati:

(a)
odgoenu poreznu obvezu za sve privremene razlike za koje se oekuje da e poveati oporezivu dobit u
budunosti.
(b)
odgoenu poreznu imovinu za sve privremene razlike za koje se oekuje da e umanjiti oporezivu dobit u
budunosti.
(c)
odgoenu poreznu imovinu za prijenos unaprijed neiskoritenih poreznih gubitaka i neiskoritenih

poreznih kredita.
Izuzeci od zahtjeva iz toke 29.15 su sljedei:

(a)
Subjekt ne treba priznati odgoenu poreznu imovinu ili obveze za privremene razlike povezane s
neisplaenom dobiti iz inozemnih ovisnih subjekata, ogranaka, pridruenih subjekata i zajednikih pothvata
u mjeri u kojoj je ulaganje sutinski trajno, osim ako je oigledno da e privremene razlike biti ukinute u
budunosti.
(b)
Subjekt ne treba priznati odgoenu poreznu obvezu za privremene razlike povezane s poetnim
priznavanjem goodwilla.
Subjekt treba priznati promjene odgoene porezne obveze ili odgoene porezne imovine kao porezni rashod u
dobiti ili gubitku, osim to e promjene koje su pripisive stavci prihoda ili rashoda priznate prema ovom MSFI kao
stavka ostale sveobuhvatne dobiti takoer biti priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.
Mjerenje odgoenog poreza

Porezne stope
29.18
Subjekt mjeri odgoenu poreznu obvezu (imovinu) koritenjem poreznih stopa koje su vaee ili sutinski vaee do
izvjetajnog datuma. Subjekt smatra porezne stope sutinski vaeim ukoliko budui dogaaji zahtijevani procesom
zakonskog usvajanja, prema iskustvu nisu utjecali na ishod niti je vjerojatno da e se to desiti.
29.19
Kada se razliite porezne stope primjenjuju za razliite razine oporezive dobiti, subjekt mjeri odgoeni porezni
rashod (prihod) i povezane odgoene porezne obveze (imovinu) primjenom prosjenih poreznih stopa koje su
vaee ili sutinski vaee i za koje oekuje da e biti primjenljive na oporezivu dobit (porezni gubitak) u razdobljima u
kojima se oekuje realizacija odgoene porezne imovine ili izmirenje odgoene porezne obveze.
29.20
Mjerenje odgoenih poreznih obveza i odgoene porezne imovine treba odraavati porezne posljedice naina na koji
subjekt oekuje, na izvjetajni datum, da nadoknadi ili izmiri knjigovodstvenu vrijednost povezane imovine ili
obveza. Primjerice, ukoliko privremena razlika nastane u vezi s stavkom prihoda za koju se oekuje da bude oporeziva
kao kapitalna dobit u buduem razdoblju, odgoeni porezni rashod se mjeri primjenom porezne stope za kapitalnu
dobit.
Ispravka vrijednosti
29.21
Subjekt treba priznati ispravku vrijednosti na teret odgoene porezne imovine tako da je neto knjigovodstvena
vrijednost jednaka najviem iznosu za koji je vjerojatno da e biti nadoknaen na osnovu tekue ili budue
oporezive dobiti.
29.22
Subjekt treba pregledati neto knjigovodstvenu vrijednost odgoene porezne imovine na svaki izvjetajni datum i
treba prilagoditi ispravku vrijednosti kako bi se odrazila tekua procjena budue oporezive dobiti. Takva korekcija se
priznaju u dobiti ili gubitku, osim to e korekcija pripisiva stavci prihoda ili rashoda priznatoj prema ovom MSFI
kao ostala sveobuhvatne dobiti takoer biti priznata u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.
IASCF
113
Mjerenje i tekueg i odgoenog poreza

29.23
Subjekt ne treba diskontirati tekuu ili odgoenu poreznu imovinu i obveze.
29.24
Neizvjesnost da li e porezne vlasti prihvatiti iznose o kojima je izvijestio subjekt utjeu na iznos tekueg i
odgoenog poreza. Subjekt treba mjeriti tekuu ili odgoenu poreznu imovinu i obveze koristei iznos utemeljen na
ponderiranoj prosjenoj vjerojatnosti svih moguih ishoda, uz pretpostavku da e porezne vlasti izvriti pregled iznosa o
kojima je izvijestio subjekt i imati punu spoznaju svih relevantnih informacija. Izmjene iznosa dobivenog na temelju
ponderirane prosjene vjerojatnoe svih moguih ishoda se temelje na novim informacijama, a ne novim tumaenjima
prethodno dostupnih informacija.
29.25
U nekim pravnim sustavima, porez na dobit je plativ po vioj ili po nioj stopi ako je dio ili cijela dobit ili zadrana dobit
isplaen kao dividenda dioniarima subjekta. U drugim pravnim sustavima, porez na dobit se moe refundirati ili se
mora platiti ako su dio ili cijela dobit ili zadrana dobit isplaeni kao dividenda dioniarima subjekta. U ovim
okolnostima, subjekt mjeri tekuu i odgoenu poreznu imovinu i obveze po poreznoj stopi primjenjivoj na
nerasporeenu dobit sve dok subjekt ne prizna obvezu za isplatu dividende. Kada subjekt prizna obvezu za isplatu
dividende, treba priznati rezultirajuu tekuu ili odgoenu poreznu obvezu (imovinu) i povezani porezni rashod
(prihod).
Porez po odbitku na dividende

29.26
Kada
subjekt
isplauje
dividende
svojim
dioniarima,
od
njega
se
moe
zahtijevati da dio dividendi isplati poreznim vlastima u ime dioniara. Takav iznos, koji je plaen ili plativ
poreznim vlastima, obraunava se na teret kapitala kao dio dividende.
Prezentiranje
Raspored u sveobuhvatnu dobit i kapital
29.27
Subjekt treba priznati porezni rashod u istoj komponenti ukupne sveobuhvatne dobiti (primjerice neprekinuto
poslovanje, prekinuto (obustavljeno) poslovanje ili ostala sveobuhvatna dobit) ili kapitala u okviru koje je
priznata transakcija ili dogaaj koji je uvjetovao nastanak poreznog rashoda.
Razlikovanje tekue - netekue (kratkorono - dugorono)

29.28
Kada subjekt prezentira tekuu i netekuu imovinu i tekue i netekue obveze kao odvojene klasifikacije u svom
izvjetaju o financijskom poloaju, ne treba klasificirati ni jednu odgoenu poreznu imovinu (obvezu) kao
tekuu imovinu (obvezu).
Prebijanje
29.29
Subjekt prebija tekuu poreznu imovinu i tekue porezne obveze, ili odgoenu poreznu imovinu i odgoene
porezne obveze samo ako ima zakonsko pravo da prebija ove iznose i namjerava ili izmirivanje obveze na neto
osnovi, ili da istovremeno realizira imovinu i izmiri obvezu.
Objavljivanja
29.30
Subjekt treba objaviti informacije koje omoguavaju korisnicima financijskih izvjetaja da ocijene prirodu i
financijske uinke tekuih i odgoenih poreznih uinaka priznatih transakcija i ostalih dogaaja.
29.31
Subjekt vri zasebna objavljivanja za glavne komponente porezne rashoda (prihoda). Te komponente porezne
rashoda (prihoda) mogu ukljuivati:
(a)
tekui porezni rashod (prihod).
(b)
sva prilagoavanja priznata u razdoblju za tekui porez iz ranijih razdoblja.
(c)
iznos odgoenog poreznog rashoda (prihoda) koji se odnosi na nastanak i ukidanje privremenih
razlika.
(d)
iznos odgoenog poreznog rashoda (prihoda) koji se odnosi na promjene poreznih stopa ili uvoenje
novih poreza.
IASCF
114
29.32
(e)
uinak na odgoeni porezni rashod koji nastaje uslijed promjene uinaka moguih ishoda pregleda od
strane porezne vlasti (vidjeti toku 29.24).
(f)
prilagoavanja odgoenog poreznog rashoda uslijed promjena u poreznom statusu subjekta ili njegovih
dioniara.
(g)
sve promjene u ispravci vrijednosti (vidjeti toke 29.21 i 29.22)
(h)
iznos poreznog rashoda koji se odnosi na promjene raunovodstvenih politika i pogreke (vidjeti Odjeljak
10 Raunovodstvene politike, procjene i greke).
Subjekt zasebno objavljuje i sljedee:

(a)
ukupan tekui i odgoeni porez koji se odnosi na stavke koje se priznaju kao stavke ostale sveobuhvatne
dobiti.
(b)
objanjenje znaajnih razlika izmeu iznosa prezentiranih u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti i iznosa koji su
prezentirani poreznim vlastima.
(c)
objanjenje promjene porezne(ih) stope(a) u odnosu na prethodno izvjetajno razdoblje.
(d)
za svaku vrstu privremene razlike i za svaku vrstu neiskoritenih poreznih gubitaka i neiskoritenih
poreznih kredita.
(i)
iznos odgoenih poreznih obveza, odgoene porezne imovine i ispravka vrijednosti na kraju
izvjetajnog razdoblja.
(ii)
analizu promjena odgoenih poreznih obveza, odgoene porezne imovine i ispravka vrijednosti
tijekom razdoblja.
(e)
datum isteka, ako ga ima, privremenih razlika, neiskoritenih poreznih gubitaka i neiskoritenih poreznih
kredita.
(f)
u okolnostima opisanim u toki 29.25, objanjenje prirode potencijalnih posljedica na porez na dobit koje bi
nastale zbog isplate dividendi dioniarima.
IASCF
115
Odjeljak 30
Prevoenje stranih valuta
30.1
Subjekt moe obavljati inozemne aktivnosti na dva naina. Moe vriti transakcije u stranim valutama ili moe imati
inozemno poslovanje. Pored toga, subjekt moe vriti prezentaciju svojih financijskih izvjetaja u stranoj valuti. Ovaj
odjeljak propisuje nain ukljuivanja transakcija u stranoj valuti i inozemnih poslovanja u financijske izvjetaje subjekta i
prevoenja financijskih izvjetaja u izvjetajnu valutu. Raunovodstvo financijskih instrumenata iskazanih u
stranoj valuti i raunovodstvo zatite za stavke u stranoj valuti su obraeni u Odjeljku 11 Osnovni financijski
instrumenti i Odjeljku 12 Pitanja vezana za ostale financijske instrumente.
Funkcionalna valuta
30.2
Svaki subjekt treba odrediti svoju funkcionalnu valutu. Funkcionalna valuta subjekta je valuta primarnog
ekonomskog okruenja u kojem subjekt posluje.
30.3
Primarno ekonomsko okruenje u kojem posluje subjekt je obino okruenje u kojem se primarno stvara i troi
novac. Prilikom odreivanja svoje funkcionalne valute subjekt uzima u obzir sljedee najvanije faktore:
(a)
(b)
30.4
30.5
valutu:
(i)
koja uglavnom utjee na prodajne cijene proizvoda i usluga (ovo je esto valuta u kojoj se
iskazuju i izmiruju prodajne cijene njegovih dobara i usluga), i
(ii)
zemlje ija konkurentne snage i propisi uglavnom odreuju prodajne cijene njegovih dobara i
usluga.
valutu koja uglavnom utjee na trokove rada, materijala i ostale trokove proizvodnje dobara i pruanja
usluga (ovo je esto valuta u kojoj se iskazuju i izmiruju ovakvi trokovi).
Sljedei faktori takoer mogu posluiti kao dokaz o funkcionalnoj valuti subjekta:
(a)
valuta u kojoj se generiraju sredstva od financijskih aktivnosti (tj. aktivnosti izdavanja dunikih
instrumenata ili instrumenata kapitala).
(b)
valuta u kojoj se obino uvaju primanja od poslovnih aktivnosti.
Sljedei dodatni faktori se uzimaju u obzir prilikom odreivanja funkcionalne valute inozemnog poslovanja i
odreivanja da li je njegova funkcionalna valuta ista kao valuta izvjetajnog subjekta (izvjetajni subjekt u ovom
kontekstu je subjekt iji je ovisni subjekt, podrunica, pridrueni subjekt ili zajedniki pothvat inozemno poslovanje):
(a)
da li se aktivnosti inozemnog poslovanja izvode kao proirenje djelatnosti izvjetajnog subjekta, a ne kao
aktivnosti sa znaajnim stupnjem samostalnosti. Primjer prvog sluaja je kada inozemno poslovanje samo
prodaje dobra koje je uvezlo od izvjetajnog subjekta i prosljeuje mu prihode. Primjer drugog sluaja je
kada poslovanje akumulira novac i druge monetarne stavke, stvara rashode i prihode, ugovara
pozajmljivanja u znaajnoj mjeri u domaoj valuti.
(b)
da li su transakcije s izvjetajnim subjektom veliki ili mali dio aktivnosti inozemnog poslovanja.
(c)
da li novani tokovi od aktivnosti inozemnog poslovanja izravno utjeu na novane tokove izvjetajnog
subjekta i da li su odmah raspoloivi za prosljeivanje izvjetajnom subjektu.
(d)
da li su novani tokovi od aktivnosti inozemnog poslovanja dovoljni za servisiranje postojeih i uobiajeno

oekivanih dunikih obveza bez angairanja sredstava izvjetajnog subjekta.
Izvjetavanje o transakcijama u stranoj valuti u funkcionalnoj valuti

Poetno priznavanje
30.6
Transakcija u stranoj valuti je transakcija koja je iskazana ili zahtijeva izmirenje u stranoj valuti, ukljuujui i
transakcije koje nastaju kada subjekt:
(a)
kupuje ili prodaje dobra ili usluge ije su cijene iskazane u stranoj valuti;
IASCF
116

(b)
uzima ili daje zajam u sluaju kada su iznosi obveza ili potraivanja iskazani u stranoj valuti; ili
(c)
na neki drugi nain stjee ili otuuje sredstva ili stvara ili izmiruje obveze, iskazane u stranoj valuti.
30.7
Subjekt transakcije u stranoj valuti kod poetnog priznavanja treba evidentirati u funkcionalnoj valuti tako to se
na iznos u stranoj valuti primjenjuje spot (promptni) devizni teaj izmeu funkcionalne valute i strane valute na
datum transakcije.
30.8
Datum transakcije je datum na koji se transakcija po prvi put kvalificira za priznavanje sukladno ovom MSFI. Iz
praktinih razloga esto se koristi teaj koji je priblian stvarnom teaju na datum transakcije, primjerice moe se
koristiti prosjeni tjedni ili mjeseni teaj za sve transakcije u svakoj stranoj valuti, koje su obavljene tijekom tog
razdoblja. Meutim, ako se teaj znaajno mijenja, koritenje prosjenog teaja za razdoblje nije prikladno.
Izvjetavanje na kraju narednih izvjetajnih razdoblja

30.9
Na kraju svakog izvjetajnog razdoblja, subjekt treba:

(a)
prevesti monetarne stavke u stranoj valuti koritenjem zakljunog teaja;
(b)
prevesti nemonetarne stavke mjerene po povijesnom troku u stranoj valuti, koritenjem teaja na datum
transakcije; i
(c)
prevesti nemonetarne stavke u stranoj valuti koje se vrednuju po fer vrijednosti, koritenjem teaja na
datum kada je fer vrijednost odreena.
30.10
Subjekt e priznati, u dobiti ili gubitku razdoblja u kojem su nastale, teajne razlike nastale po osnovu izmirenja
monetarnih stavki ili pri prevoenju monetarnih stavki po teajevima razliitim od onih po kojima je vreno
prevoenje kod poetnog priznavanja tijekom danog razdoblja ili u prethodnim razdobljima, osim u sluajevima
opisanim u toki 30.13.
30.11
Kada drugi odjeljak ovog MSFI zahtijeva da se dobitak ili gubitak u vezi sa nemonetarnom stavkom prizna u ostaloj
sveobuhvatnoj dobiti, subjekt e priznati bilo koju komponentu teajne razlike te dobiti ili gubitka u ostaloj
sveobuhvatnoj dobiti. Nasuprot tome, kada se dobitak ili gubitak nastao u vezi sa sa nemonetarnom stavkom prizna u
dobiti ili gubitku, subjekt treba da prizna komponentu teajne razlike u dobiti ili gubitku.
Neto ulaganje u inozemno poslovanje

30.12
Subjekt moe imati monetarnu stavku koja predstavlja potraivanje ili obvezu prema inozemnom poslovanju. Stavka
ije izmirenje se ne planira niti je vjerojatno da e nastati u predvidivoj budunosti je, u sutini, dio neto ulaganja
subjekta u to inozemno poslovanje i raunovodstveno se tretira sukladno toki 30.13. Ovakve monetarne stavke
mogu obuhvaati dugorona potraivanja ili zajmove. One ne ukljuuju potraivanja od kupaca ili obaveze prema
dobavljaima.
30.13
Teajne razlike nastale na monetarnim stavkama koje ine dio neto ulaganja izvjetajnog subjekta u inozemno
poslovanje se priznaju u dobiti ili gubitku u zasebnim financijskim izvjetajima izvjetajnog subjekta ili ako je
prikladnije, u pojedinanim financijskim izvjetajima inozemnog poslovanja. U financijskim izvjetajima koji
obuhvaaju inozemno poslovanje i izvjetajni subjekt (primjerice, konsolidirani financijski izvjetaji kada je inozemno
poslovanje ovisni subjekt) ovakve teajne razlike se poetno priznaju u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i o njima se
izvjetava kao o stavki kapitala. Ove stavke se ne priznaju u dobiti ili gubitku prilikom otuenja neto ulaganja.
Promjena funkcionalne valute

30.14
Kada doe do promjene funkcionalne valute subjekta, subjekt primjenjuje postupke prevoenja koji se primjenjuju
na novu funkcionalnu valutu prospektivno od datuma promjene.
30.15
Kao to je navedeno u tokama 30.2 - 30.5, funkcionalna valuta subjekta odraava osnovne transakcije, dogaaje i
uvjete koji su relevantni za subjekt. Sukladno tome, nakon to je funkcionalna valuta jednom utvrena, ista se
moe mijenjati samo onda kada doe do promjene ovih osnovnih transakcija, dogaaja i uvjeta. Primjerice, promjena
valute koja u najveoj mjeri utjee na promjene prodajnih cijena dobara i usluga moe dovesti do promjene
funkcionalne valute subjekta.
30.16
Uinak promjene funkcionalne valute se raunovodstveno obuhvaa prospektivno. Drugim rijeima, subjekt
prevodi sve stavke u novu funkcionalnu valutu koritenjem teaja na datum promjene. Iznosi koji su posljedica
prevoenja nemonetarne stavke tretiraju se kao njihov povijesni troak.
IASCF
117
Koritenje izvjetajne valute koja je razliita od funkcionalne valute

Prevoenje u izvjetajnu valutu
30.17
Subjekt moe prezentirati svoje financijske izvjetaje u bilo kojoj valuti (ili valutama). Ako se izvjetajna valuta
razlikuje od funkcionalne valute subjekta, subjekt vri prevoenje stavki prihoda i rashoda i financijskog
poloaja u izvjetajnu valutu. Primjerice, kada se grupa sastoji od pojedinanih subjekta sa razliitim
funkcionalnim valutama, stavke prihoda i rashoda i financijskog poloaja svakog subjekta se izraavaju u zajednikoj
valuti kako bi se moglo izvriti prezentiranje konsolidiranih financijskih izvjetaja.
30.18
Subjekt ija funkcionalna valuta nije valuta hiperinflacijskog gospodarstva treba prevoditi svoje rezultate i
financijski poloaj u drugu izvjetajnu valutu koritenjem sljedeih postupaka:
(a)
Imovina i obveze iz svakog prezentiranog izvjetaja o financijskom poloaju (tj. ukljuujui usporedne
podatke) prevode se po zakljunom teaju na datum tog izvjetaja o financijskom poloaju;
(b)
Prihodi i rashodi za svaki prezentirani izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti (tj. ukljuujui usporedne podatke)
prevode se po teajevima na datume transakcija; i
(c)
Sve rezultirajue teajne razlike se priznaju u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.
30.19
Iz praktinih razloga, teaj koji je priblian teajevima vaeim na datume transakcija, primjerice, prosjean teaj za
razdoblje, esto se koristi za prevoenje stavki prihoda i rashoda. Meutim, ako se teajevi znaajno mijenjaju, nije
primjereno koristiti prosjeni teaj za razdoblje.
30.20
Teajne razlike navedene u toki 30.18(c) proizlaze iz:

(a)
prevoenja prihoda i rashoda koritenjem teajeva vaeih na datume transakcija imovine i obveza po
zakljunom teaju, i
(b)
prevoenja poetnog stanja neto imovine po zakljunom teaju koji je razliit od prethodnog zakljunog
teaja.
Kada se teajne razlike odnose na inozemno poslovanje koje se konsolidira, ali nije u potpunom vlasnitvu, akumulirane
teajne razlike proizale iz prevoenja valuta i pripisive manjinskim (nekontrolirajuim) udjelima se rasporeuju na
manjinski (nekontrolirajui) udjel i priznaju se kao dio manjinskog (nekontrolirajueg) udjela u konsolidiranom
izvjetaju o financijskom poloaju.
30.21
Subjekt, ija funkcionalna valuta jeste valuta hiperinflacijskog gospodarstva, treba prevesti svoje rezultate i
financijski poloaj u drugu izvjetajnu valutu primjenom postupaka navedenih u Odjeljku 31 Hiperinflacija.
Prevoenje inozemnog poslovanja u izvjetajnu valutu ulagaa

30.22
Prilikom objedinjavanja imovine, obveza, prihoda i rashoda inozemnog poslovanja i izvjetajnog subjekta,
subjekt slijedi uobiajene postupke konsolidacije kao to je eliminacija stanja i transakcija unutar grupe ovisnog
subjekta (vidjeti Odjeljak 9 Konsolidirani i odvojeni financijski izvjetaji). Meutim, monetarna imovina (ili obveza)
unutar grupe bilo da je kratkorono ili dugorono, ne moe se eliminirati odgovarajuom obvezom (imovinom)
unutar grupe bez prikazivanja rezultata promjena valute u konsolidiranim financijskim izvjetajima. Ovo iz razloga
to monetarna stavka predstavlja obvezu konverzije jedne valute u drugu i izlae izvjetajni subjekt dobitku ili gubitku
uslijed promjena teaja valute. Sukladno tome, u konsolidiranim financijskim izvjetajima, izvjetajni subjekt
nastavlja priznavati takvu teajnu razliku u dobiti ili gubitku ili, ukoliko nastane pod okolnostima opisanim u toki
30.13, subjekt je klasificira kao kapital.
30.23
Svaki goodwill koji proizlazi iz stjecanja inozemnog poslovanja i sva usklaivanja fer vrijednosti prema
knjigovodstvenoj vrijednosti imovine i obveza izvrena prilikom stjecanja tog inozemnog poslovanja tretiraju se
kao imovina i obveze danog inozemnog poslovanja. Dakle, isti se iskazuju u funkcionalnoj valuti inozemnog poslovanja
i prevode se po zakljunom teaju sukladno toki 30.18.
Objavljivanja
30.24
U tokama 30.26 i 30.27 se pojam "funkcionalna valuta", u sluaju grupe, odnosi na funkcionalnu valutu matinog
subjekta.
IASCF
118

30.25
Subjekt objavljuje sljedee:

(a)
iznos teajnih razlika priznatih u dobiti ili gubitku tijekom razdoblja, osim onih teajnih razlika koje su
nastale na financijskim instrumentima mjerenim po fer vrijednosti kroz dobitak ili gubitak sukladno
Odjeljcima 11 i 12.
(b)
iznos teajnih razlika nastalih tijekom razdoblja i klasificiranih u odvojenoj komponenti kapitala na kraju
razdoblja.
30.26
Subjekt objavljuje valutu u kojoj prezentira financijske izvjetaje. Kada je valuta prezentacije razliita od
funkcionalne valute, subjekt e navesti tu injenicu i objaviti funkcionalnu valutu i razlog zbog kojeg je koritena
drugaija izvjetajna valuta za prezentaciju.
30.27
U sluaju promjene funkcionalne valute ili izvjetajnog subjekta ili znaajnog inozemnog poslovanja, ta injenica se
objavljuje kao i razlog promjene funkcionalne valute.
IASCF
119
Odjeljak 31
Hiperinflacija
31.1
Ovaj odjeljak se primjenjuje na subjekte ija funkcionalna valuta je valuta hiperinflacijskog gospodarstva. Od
takvog subjekta se zahtijeva da priprema financijske izvjetaje koji su prepravljeni za uinke hiperinflacije.
Hiperinflacijsko gospodarstvo
31.2
Ovaj standard ne definira apsolutnu stopu u vezi s kojom se smatra da je gospodarstvo hiperinflacijsko. Subjekt vri
prosuivanje uz razmatranje svih dostupnih informacija, ukljuujui, ali se ne ograniavajui na sljedee mogue
indikatore hiperinflacije:
(a)
Veina stanovnitva preferira drati svoje bogatstvo u nemonetarnoj imovini ili u relativno stabilnoj stranoj
valuti. Iznosi koji se posjeduju u domaoj valuti ulau se odmah, da bi se sauvala kupovna mo
(b)
Veina stanovnitva uzima u obzir monetarne iznose, izraavanjem ne u domaoj valuti ve u relativno
stabilnoj stranoj valuti. Cijene mogu biti navedene u toj valuti.
(c)
Prodaje i kupovine na kredit vre se po cijenama koje kompenziraju oekivani gubitak kupovne moi
tijekom kreditnog razdoblja, ak i ako je razdoblje kratko.
(d)
Kamatne stope, zarade i cijene vezane su uz indeks cijena.
(e)
Kumulativna stopa inflacije tijekom tri godine pribliava se iznosu od 100 % ili ga premauje.
Mjerna jedinica u financijskim izvjetajima

31.3
Svi iznosi u financijskim izvjetajima subjekta ija funkcionalna valuta jeste valuta hiperinflacijskog gospodarstva
iskazuju se u mjernoj jedinici vaeoj na kraju izvjetajnog razdoblja. Usporedne informacije za prethodno
razdoblje, a koje se zahtijevaju tokom 3.14, i sve prezentirane informacije u vezi sa ranijim razdobljima, takoer se
iskazuju u mjernoj jedinici vaeoj na izvjetajni datum.
31.4
Ponovno iskazivanje, prepravljanje financijskih izvjetaja sukladno ovom odjeljku zahtijeva koritenje opeg indeksa
cijena koji odraava promjene ope kupovne moi. U veini gospodarstava postoji priznati opi indeks cijena koji
obino objavljuje drava i koji subjekt treba koristiti.
Postupci prepravljanja financijskih izvjetaja po povijesnom troku

Izvjetaj o financijskom poloaju
31.5
Iznosi u izvjetaju o financijskom poloaju koji nisu iskazani mjernoj jedinici vaeoj na kraju izvjetajnog razdoblja
prepravljaju se primjenom opeg indeksa cijena.
31.6
Monetarne stavke se ne prepravljaju zbog toga to su one ve iskazane monetarnim jedinicama vaeim na kraju
izvjetajnog razdoblja. Monetarne stavke su novac koji se dri i stavke koje se primaju ili isplauju u novcu.
31.7
Imovina i obveze koje su na osnovu sporazuma vezane za promjene cijena, kao to su obveznice i zajmovi vezani za
indekse, prepravljaju se sukladno sporazumom i prezentiraju se prepravljeni iznosi u prepravljenom izvjetaju o
financijskom poloaju.
31.8
Sva ostala imovina i obveze su nemonetarne:

(a)
Neke nemonetarne stavke se knjie po iznosima vaeim na kraju izvjetajnog razdoblja, kao to su neto
utriva vrijednost i fer vrijednost, tako da se one ne prepravljaju. Sva ostala nemonetarna imovina i
obveze se prepravljaju.
(b)
Veina nemonetarnih stavki se knjii po troku ili troku umanjenom za amortizaciju; tako da su iskazane
po iznosima vaeim na datum njihovog pribavljanja. Prepravljeni troak, ili troak umanjen za amortizaciju,
IASCF
120

svake stavke, utvruje se tako to se na njen povijesni troak i akumuliranu amortizaciju primjenjuje
promjena opeg indeksa cijena od datuma stjecanja do kraja izvjetajnog razdoblja.
(c)
Prepravljeni iznos nemonetarne stavke umanjuje se sukladno Odjeljku 27 Umanjenje vrijednosti imovine
kada premauje svoj nadoknadivi iznos.
31.9
Na poetku prvog razdoblja primjene ovog standarda, stavke kapitala, izuzimajui zadranu dobit, prepravljaju se
primjenom opeg indeksa cijena od datuma kada su stavke nastale po osnovu ulaganja ili na neki drugi nain.
Prepravljena zadrana dobit se izvodi iz svih ostalih iznosa u prepravljenom izvjetaju o financijskom poloaju.
31.10
Na kraju prvog razdoblja i u narednim razdobljima, sve stavke vlasnikog kapitala se prepravljaju primjenom opeg
indeksa cijena od poetka razdoblja ili datuma ulaganja, ukoliko je taj datum kasniji. Promjene vlasnikog kapitala
tijekom razdoblja objavljuju se sukladno Odjeljku 6 Izvjetaj o promjenama na kapitalu i izvjetaj o dobiti i zadranoj
dobiti.
Izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti i bilanca uspjeha

31.11
Sve stavke u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti (i bilanci uspjeha ukoliko se prezentira) se iskazuju u mjernim
jedinicama vaeim na kraju izvjetajnog razdoblja. Zbog toga sve iznose treba prepraviti primjenom promjene opeg
indeksa cijena od datuma kada su stavke prihoda i rashoda poetno priznate u financijskim izvjetajima. Ukoliko je
opa inflacije ujednaena tijekom razdoblja i stavke prihoda i rashoda nastaju ujednaeno tijekom razdoblja moe
biti prikladno koritenje prosjene stope inflacije.
Izvjetaj o novanim tokovima

31.12
Subjekt treba iskazati sve stavke u izvjetaju o novanim tokovima u mjernoj jedinici vaeoj na kraju
izvjetajnog razdoblja.
Dobitak ili gubitak na neto monetarnom poloaju

31.13
U razdoblju inflacije, subjekt iji je iznos monetarne imovine vei od iznosa monetarnih obveza gubi kupovnu mo, a
subjekt iji je iznos monetarnih obveza vei od iznosa monetarne imovine dobiva kupovnu mo u mjeri u kojoj imovina
i obveze nisu vezane za razinu cijena. Dobitak ili gubitak na neto monetarnom poloaju subjekt ukljuuje u dobit ili
gubitak. Usklaivanje one imovine i obveza koje su na osnovu sporazuma vezane za promjene cijena izvreno u
skladu sa tokom 31.17, subjekt prebija sa dobitkom ili gubitkom na neto monetarnoj poloaju.
Gospodarstva koja prestaju biti hiperinflacijska

31.14
Kada gospodarstvo prestaje biti hiperinflacijsko, a subjekt prestaje pripremati i prezentirati financijske izvjetaje
sastavljene sukladno ovom odjeljku, subjekt treba tretirati iznose iskazane u valuti za prezentaciju na kraju
prethodnog izvjetajnog razdoblja, kao osnovu za knjigovodstvene vrijednosti u svojim narednim financijskim
izvjetajima.
Objavljivanja
31.15
Subjekt na koji se primjenjuje ovaj odjeljak objavljuje sljedee:

(a)
injenice da su financijski izvjetaji i ostali podaci za prethodna razdoblja prepravljeni za promjene u opoj
kupovnoj moi funkcionalne valute.
(b)
izvor i razinu indeksa cijena na izvjetajni datum i promjene tokom tekueg i prethodnog izvjetajnog
razdoblja.
(c)
iznos dobitka ili gubitka na monetarnim stavkama.
IASCF
121
Odjeljak 32
Dogaaji nakon izvjetajnog razdoblja
32.1
Ovaj odjeljak definira dogaaje nastale nakon kraja izvjetajnog razdoblja i uspostavlja naela priznavanja,
mjerenja i objavljivanja tih dogaaja.
Definicija dogaaja nakon izvjetajnog razdoblja

32.2
32.3
Dogaaji nakon izvjetajnog razdoblja su oni povoljni ili nepovoljni dogaaji koji nastaju izmeu kraja izvjetajnog
razdoblja i datuma kada su financijski izvjetaji odobreni za izdavanje. Mogu se identificirati dvije vrste ovih
dogaaja:
(a)
oni koji pruaju dokaz o okolnostima koje su postojale na kraju izvjetajnog razdoblja (usklaujui
dogaaji nakon izvjetajnog razdoblja), i
(b)
oni koji ukazuju na okolnosti koje su nastale nakon izvjetajnog razdoblja (neusklaujui dogaaji nakon
izvjetajnog razdoblja).
Dogaaji nakon izvjetajnog razdoblja obuhvaaju sve dogaaje nastale do datuma kada su financijski izvjetaji odobreni
za izdavanje, ak i ako ti dogaaji nastanu nakon javnog objavljivanja dobiti ili nekih drugih odabranih
financijskih informacija.
Usklaujui dogaaji nakon izvjetajnog razdoblja
32.4
Subjekt treba uskladiti iznose koji su ve priznati u njegovim financijskim izvjetajima kao i povezana objavljivanja,
kako bi se odrazili usklaujui dogaaji nakon izvjetajnog razdoblja.
32.5
U nastavku su dani primjeri usklaivanja dogaaja nakon izvjetajnog razdoblja, u okviru kojih se od subjekta zahtijeva
da uskladi iznose priznate u financijskim izvjetajima ili da prizna stavke koje ranije nisu bile priznate:
(a)
rjeenje sudskog spora nakon izvjetajnog razdoblja, kojim se potvruje da je subjekt imao sadanju
obvezu na kraju izvjetajnog razdoblja. Subjekt usklauje sva prethodno priznata rezerviranja koja se
odnose na taj sudski spor, sukladno Odjeljku 21 Rezerviranja, potencijalne obveze i potencijalna imovina, ili
priznaje novo rezerviranje. Nije dovoljno da subjekt objavi samo potencijalnu obvezu. Rjeenje spora
prua dodatni dokaz koji treba biti razmotren prilikom utvrivanja rezerviranja koje treba priznati na
kraju izvjetajnog razdoblja sukladno Odjeljku 21.
(b)
primitak informacije nakon izvjetajnog razdoblja, koja ukazuje na to da je postojalo umanjenje vrijednosti
imovine na kraju izvjetajnog razdoblja ili da je iznos prethodno priznatog gubitka zbog umanjenja
vrijednosti te imovine potrebno uskladiti. Primjerice:
(i)
steaj kupca nakon izvjetajnog razdoblja obino potvruje da je gubitak u vezi sa

potraivanjem ve postojao na kraju izvjetajnog razdoblja i da subjekt treba uskladiti
knjigovodstvenu vrijednost potraivanja od kupca; i
(ii)
prodaja zaliha nakon izvjetajnog razdoblja moe pruiti dokaz o njihovoj prodajnoj vrijednosti
na kraju izvjetajnog razdoblja za svrhe procjene umanjenja vrijednosti na taj datum.
(c)
utvrivanje, nakon izvjetajnog razdoblja, nabavne vrijednosti imovine koja je kupljena prije izvjetajnog
razdoblja, ili utvrivanje novanih primitaka od prodaje imovine prije kraja izvjetajnog razdoblja.
(d)
utvrivanje, nakon izvjetajnog razdoblja, visine dobiti za raspodjelu ili bonus isplata, ako je subjekt na kraju
izvjetajnog razdoblja imao zakonsku ili izvedenu obvezu za takve isplate kao rezultat dogaaja nastalih
prije tog datuma (vidjeti Odjeljak 28 Primanja zaposlenih).
(e)
otkrivanje prijevare ili pogreaka koje ukazuju da su financijski izvjetaji netoni.
IASCF
122
Neusklaujui dogaaji nakon izvjetajnog razdoblja

32.6
Subjekt ne treba usklaivati iznose priznate u njegovim financijskim izvjetajima koji odraavaju neusklaujue
dogaaje nakon izvjetajnog razdoblja.
32.7
Primjeri neusklaujuih dogaaja nakon izvjetajnog razdoblja ukljuuju:

(a)
pad trine vrijednosti ulaganja izmeu kraja izvjetajnog razdoblja i datuma na koji su financijski izvjetaji
odobreni za izdavanje. Pad trine vrijednosti obino se ne odnosi na stanje ulaganja na kraju izvjetajnog
razdoblja, ali odrava okolnosti koje nastaju u narednom razdoblju. Prema tome, subjekt ne usklauje
iznose ulaganja priznatih u financijskim izvjetajima. Isto tako, subjekt ne aurira iznose ulaganja
objavljenih na kraju izvjetajnog razdoblja, iako e moda biti potrebna dodatna objavljivanja sukladno
toki 32.10.
(b)
iznos koji je postao potraiv kao rezultat povoljne sudske presude ili sudske nagodbe nakon izvjetajnog
datuma, ali prije izdavanja financijskih izvjetaja. Ovo bi bila potencijalna imovina na izvjetajni datum
(vidjeti toku 21.13) i objavljivanja se mogu zahtijevati tokom 21.16. Meutim sporazum o iznosu tete
koji je postignut prije izvjetajnog datuma ali nije prethodno priznat zbog toga to se iznos nije mogao
pouzdano utvrditi moe predstavljati usklaujui dogaaj.
Dividende
32.8
Ako subjekt objavi dividende za raspodjelu vlasnicima instrumenata kapitala nakon izvjetajnog razdoblja, subjekt
ove dividende ne treba priznati kao obvezu na kraju izvjetajnog razdoblja. Iznos dividendi se moe prezentirati kao
posebna stavka zadrane dobiti na kraju izvjetajnog razdoblja.
Objavljivanja
Datum odobravanja financijskih izvjetaja za izdavanje
32.9
Subjekt treba objaviti datum kada su financijski izvjetaji odobreni za izdavanje, kao i to tko je dao to odobrenje.
Ako vlasnici subjekta ili druge osobe imaju ovlasti mijenjati financijske izvjetaje nakon njihovog izdavanja, subjekt
treba objaviti tu injenicu.
Neusklaujui dogaaji nakon izvjetajnog razdoblja

32.10
32.11
Subjekt treba objaviti sljedee, za svaku kategoriju neusklaujuih dogaaja nakon izvjetajnog razdoblja:
(a)
prirodu dogaaja, i
(b)
procjenu njegovog financijskog uinka ili izjavu da takva procjena nije mogua.
U nastavku su navedeni primjeri neusklaujuih dogaaja nakon izvjetajnog razdoblja koji bi obino imali za
rezultat objavljivanja; objavljivanja odraavaju informacije koje su postale poznate nakon zavretka izvjetajnog
razdoblja, ali prije odobravanja financijskih izvjetaja za izdavanje:
(a)
znaajno poslovno spajanje ili otuivanje vanih ovisnih subjekta.
(b)
objavljivanja plana prestanka poslovanja.
(c)
znaajne nabavke imovine, otuivanje ili plan otuivanja imovine ili izvlatenja imovine vee vrijednosti
od strane drave.
(d)
unitenje glavnog proizvodnog postrojenja u poaru.
(e)
najave ili poetak provoenja znaajnog restrukturiranja.
(f)
izdavanje ili otkup dunikih instrumenata ili instrumenata kapitala.
(g)
neuobiajeno velike promjene cijena imovine ili valutnih teajeva.
(h)
promjene poreznih stopa ili poreznih zakona koji su stupili na snagu ili su najavljeni nakon izvjetajnog
razdoblja, a koji znaajno utjeu na tekuu i odgoenu poreznu imovinu i obveze.
(i)
preuzimanja znaajnih obveza ili potencijalnih obveza, primjerice, izdavanje znaajnih jamstava.
(j)
poetak znaajnog sudskog postupka iskljuivo u vezi sa dogaajima nakon izvjetajnog razdoblja.
IASCF
123
Odjeljak 33
Objavljivanja povezanih osoba
33.1
Ovaj odjeljak zahtijeva da subjekt ukljui u svoje financijske izvjetaje objavljivanja koja su neophodna da bi se
skrenula panja na mogunost da je na njegov financijski poloaj i dobit ili gubitak moda utjecalo postojanje
povezanih osoba, kao i transakcija i postojeih stanja s njima.
Definicija povezanih osoba

33.2
Povezana osoba je pojedinac ili subjekt koji je povezan sa subjektom koji priprema financijske izvjetaje
(izvjetajni subjekt).
(a)
(b)
Pojedinac ili lan ue obitelji tog pojedinca je povezan sa izvjetajnim subjektom ako:
(i)
je lan kljunog rukovodeeg osoblja izvjetajnog subjekta ili njegovog matinog subjekta;
(ii)
ima kontrolu nad izvjetajnim subjektom; ili
(iii)
ima zajedniku kontrolu ili znaajan utjecaj nad izvjetajnim subjektom ili znaajnu glasaku
mo u njemu.
Subjekt je povezan sa izvjetajnim subjektom ako postoji bilo koja od navedenih okolnosti:
(i)
subjekt i izvjetajni subjekt su lanovi iste grupe (sto znai da su svi matini, ovisni i
pridrueni subjekti povezane osobe).
(ii)
jedan od subjekta je pridrueni subjekt ili zajedniki pothvat drugog subjekta (ili lan iste grupe
kao i drugi subjekt).
(iii)
oba subjekta su zajedniki pothvat treeg subjekta.
(iv)
jedan subjekt je zajedniki pothvat treeg subjekta a drugi subjekt je pridrueni subjekt treeg
subjekta.
(v)
subjekt je plan primanja po prestanku zaposlenja zaposlenih u izvjetajnom subjektu ili drugom
subjektu koji je povezana osoba izvjetajnog subjekta. Ukoliko je izvjetajni subjekt takav plan,
poslodavci koji sponzoriraju plan su povezane osobe tog plana.
(vi)
subjekt je pod kontrolom ili zajednikom kontrolom pojedinca pod (a).
(vii)
pojedinac identificiran pod (a)(i) ima znaajnu glasaku mo u subjektu.
(viii)
pojedinac identificiran pod (a)(ii) ima znaajan utjecaj nad subjektom ili znaajnu glasaku mo
u subjektu.
(ix)
pojedinac ili ui lan obitelji tog pojedinca ima i znaajan utjecaj nad subjektom ili znaajnu
glasaku mo u subjektu i zajedniku kontrolu nad izvjetajnim subjektom.
(x)
lan kljunog rukovodeeg osoblja subjekta ili njegovog matinog subjekta ili ui lan obitelji tog
lana ima kontrolu ili zajedniku kontrolu nad izvjetajnim subjektom ili znaajnu glasaku mo u
njemu.
33.3
Prilikom razmatranja svakog mogueg odnosa povezane osobe, pozornost se usmjerava na bit odnosa, a ne samo na
pravni oblik odnosa.
33.4
U kontekstu ovog MSFI, sljedei primjeri ne podrazumijevaju obvezno povezane osobe:

(a)
dva subjekta, samo zato sto imaju zajednikog direktora ili nekog drugog lana kljunog rukovodeeg
osoblja.
(b)
dva sudionika u zajednikom pothvatu, samo zato to dijele zajedniku kontrolu nad zajednikim
pothvatom.
(c)
bilo koji od sljedeih navedeni samo na osnovu njihovog uobiajenog poslovanja sa subjektom (iako oni
mogu da utjeu na slobodu djelovanja subjekta ili da sudjeluju u procesu donoenja njegovih odluka):
(i)
financijeri.
IASCF
124
(d)
(ii)
sindikati.
(iii)
javne slube.
(iv)
dravna tijela i agencije.
kupac, dobavlja, davatelj franize, distributer ili glavni agent sa kojima subjekt obavlja znaajan obujam
svog poslovanja, samo na osnovu rezultirajue ekonomske ovisnosti.
Objavljivanja
Objavljivanja odnosa matica - ovisni subjekt
33.5
Odnosi izmeu matinih i ovisnih subjekta se objavljuju bez obzira da li je bilo transakcija izmeu ovih povezanih
osoba. Subjekt objavljuje naziv matinog subjekta, i ako se razlikuje, i naziv krajnjeg subjekta koji nad njim ima
kontrolu. Ako ni matini subjekt ni krajnji subjekt koji nad njim ima kontrolu ne sastavljaju financijske izvjetaje
dostupne javnosti, objavljuje se naziv sljedeeg vieg matinog subjekta koji sastavlja ovakve izvjetaje (ukoliko
postoji).
Objavljivanja naknada kljunog rukovodeeg osoblja

33.6
Kljuno rukovodee osoblje su one osobe koje imaju ovlasti i odgovornost za planiranje, usmjeravanje i kontroliranje
aktivnosti subjekta, izravno ili neizravno, ukljuujui svakog direktora (bez obzira da li su izvrni ili ne) tog
subjekta. Naknade ukljuuju sva primanja zaposlenih (definirana u Odjeljku 28 Primanja zaposlenih) ukljuujui ona u
obliku plaanja na osnovu dionica (vidjeti Odjeljak 26 Plaanje temeljeno na dionicama). Primanja zaposlenih
ukljuuju sve oblike naknade koja je plaena, plativa ili osigurana od strane subjekta ili u ime subjekta (primjerice
od strane matinog subjekta ili dioniara), u zamjenu za usluge pruene subjektu. Takoer ukljuuje naknade
plaene u ime matinog subjekta u vezi sa robom ili uslugama koje su pruene subjektu.
33.7
Subjekt objavljuje naknade kljunog rukovodeeg osoblja, u ukupnom iznosu.
Objavljivanja transakcija sa povezanim osobama

33.8
33.9
Transakcija sa povezanom osobom je prijenos resursa, usluga ili obveza izmeu izvjetajnog subjekta i povezane
osobe, bez obzira da li se zaraunava cijena. Primjeri transakcija sa povezanim osobama koje su uobiajene, ali ne i
jedine za MSS su:
(a)
transakcije izmeu subjekta i glavnog(ih) vlasnika.
(b)
transakcije izmeu dva subjekta kad su oba subjekta pod kontrolom istog pojedinca ili subjekta.
(c)
transakcije u kojima subjekt ili pojedinac koji kontrolira izvjetajni subjekt izravno snosi trokove koje
bi uobiajeno snosio izvjetajni subjekt.
Ako su postojale transakcije izmeu povezanih osoba, subjekt objavljuje prirodu odnosa sa povezanim osobama, kao i
informacije o transakcijama i otvorenim stavkama i obvezama, koje su neophodne da bi se razumio potencijalni
uinak ovih odnosa na financijske izvjetaje. Ovi zahtjevi za objavljivanja predstavljaju dodatak zahtjevima iz toke
33.7 u vezi s objavljivanjem naknada kljunog rukovodeeg osoblja. Minimum objavljivanja ukljuuje:
(a)
iznose transakcija.
(b)
iznose otvorenih stanja i:

(i)
njihove rokove i uvjete, ukljuujui i to da li su osigurana, kao i prirodu naknade koju je potrebno
osigurati za njihovo podmirenje, i
(ii)
detalje o svim danim i primljenim jamstvima.
(c)
rezerviranja za nenaplativa potraivanja koja se odnose na iznose otvorenih stanja.
(d)
rashode priznate tijekom razdoblja po osnovu sumnjivih i spornih potraivanja od povezanih osoba.
Ovakve transakcije ukljuuju nabavu, prodaju ili prijenos dobara ili usluga; najam; jamstva; i podmirenje obveza u ime
subjekta, ili od osobe subjekta u ime druge osobe.
33.10
Subjekt treba objaviti informacije zahtijevane u toki 33.9 odvojeno za svaku od sljedeih kategorija:
(a)
subjekte koji imaju kontrolu, zajedniku kontrolu ili znaajan utjecaj nad subjektom.
(b)
subjekte nad kojima subjekt ima kontrolu, zajedniku kontrolu ili znaajan utjecaj.
IASCF
125
33.11
(c)
kljuno rukovodee osoblje u subjektu ili njegovom matinom subjektu (u zbrojnom iznosu).
(d)
ostale povezane osobe.
Subjekt ne mora da ispuni zahtjeve objavljivanja iz toke 33.9 u vezi sa:

(a)
dravom (nacionalnom, regionalnom ili lokalnom dravnom upravom) koja ima kontrolu, zajedniku
kontrolu ili znaajan utjecaj nad izvjetajnim subjektom, i
(b)
drugim subjektom koji je povezana osoba samo zbog toga to drava ima kontrolu, zajedniku kontrolu ili
znaajan utjecaj nad njim i nad izvjetajnim subjektom.
Meutim, subjekt mora da objavi odnos matica - ovisni subjekt kao to se zahtijeva u toki 33.5.
33.12
U nastavku su primjeri transakcija koje je potrebno objaviti ukoliko se odnose na povezane osobe:
(a)
kupnja ili prodaja dobara (dovrenih ili nedovrenih).
(b)
kupnja ili prodaja nekretnina i druge imovine.
(c)
pruanje ili primanje usluga.
(d)
najam.
(e)
prijenosi istraivanja i razvoja.
(f)
prijenosi prema ugovorima o licenci.
(g)
prijenosi prema financijskim ugovorima (ukljuujui zajmove i ulaganja kapitala u novcu ili stvarima).
(h)
davanje jamstava ili osiguranja plaanja.
(i)
podmirenje obveza u ime subjekta, ili od osobe subjekta u ime druge osobe
(j)
sudjelovanje matinog ili ovisnog subjekta u definiranom planu primanja kojim se rizik rasporeuje u
okviru grupe subjekta.
33.13
Subjekt nee izjaviti da su transakcije sa povezanim osobama izvrene pod uvjetima koji su jednaki uvjetima koji
prevladavaju u nezavisnim transakcijama, osim ako se takvi uvjeti mogu dokazati.
33.14
Stavke sline prirode mogu se objaviti zajedno, osim kada je njihovo odvojeno objavljivanje neophodno radi
razumijevanja uinaka transakcija s povezanim osobama na financijske izvjetaje subjekta.
IASCF
126
Odjeljak 34
Specijalizirane aktivnosti
34.1
Ovaj odjeljak osigurava smjernice za financijsko izvjetavanje MSS koji imaju neku od tri vrste specijaliziranih
aktivnosti - poljoprivreda, ekstraktivne aktivnosti i koncesije za usluge.
Poljoprivreda
34.2
Subjekt koji ima poljoprivrednu djelatnost i koristi ovaj MSFI odreuje svoju raunovodstvenu politiku za svaku
skupinu bioloke imovine na sljedei nain:
(a)
subjekt treba koristiti model fer vrijednosti iz toaka 34.4 - 34.7 za bioloku imovinu ija se fer
vrijednost moe utvrditi bez prekomjernih napora i trokova.
(b)
subjekt treba koristiti model troka iz toaka 34.8 - 34.10 za svu ostalu bioloku imovinu.
Priznavanje
34.3
Subjekt priznaje bioloku imovinu ili poljoprivredni proizvod samo onda kada:
(a)
subjekt kontrolira imovinu kao rezultat prethodnih dogaaja;
(b)
vjerojatno je da e budue ekonomske koristi povezane sa tom imovinom pritjecati u subjekt; i
(c)
fer vrijednost ili troak imovine se moe pouzdano izmjeriti, bez prekomjernih napora i trokova.
Mjerenje - model fer vrijednosti

34.4
Subjekt treba mjeriti bioloku imovinu prilikom poetnog priznavanja i na svaki izvjetajni datum po fer vrijednosti
umanjenoj za trokove prodaje. Promjene fer vrijednosti umanjene za trokove prodaje trebaju se priznati u dobiti ili
gubitku.
34.5
Poljoprivredni proizvodi poeti od bioloke imovine subjekta mjere se po fer vrijednosti umanjenoj za trokove
prodaje u trenutku etve. Ovakvo mjerenje predstavlja troak na taj datum kada se primjenjuje Odjeljak 13 Zalihe
ili neki drugi primjenjivi odjeljak ovog MSFI.
34.6
Pri odreivanju fer vrijednosti, subjekt uzima u obzir sljedee:

(a)
Ako postoji aktivno trite bioloke imovine ili poljoprivrednih proizvoda imajui u vidu njihovu sadanju
lokaciju i stanje, cijena koja kotira na tom tritu je odgovarajua osnova za odreivanje fer vrijednosti te
imovine. Ako subjekt ima pristup razliitim aktivnim tritima, subjekt koristi mjerodavno trite,
Primjerice, ako subjekt ima pristup dvama aktivnim tritima, koristi cijene sa onog trita koje
oekuje koristiti.
(b)
Ako ne postoji aktivno trite, subjekt pri odreivanju fer vrijednosti koristi jednu ili, kada je to
mogue, vie sljedeih alternativa:
(i)
cijenu posljednje trine transakcije, pod uvjetom da nije bilo znaajne promjene
ekonomskih okolnosti izmeu datuma te transakcije i kraja izvjetajnog razdoblja;
(ii)
trine cijene za slinu imovine koje se usklauju kako bi se odrazile razlike; i
(iii)
sektor najboljeg usporednog mjerenja kao to je vrijednost vonjaka izraena u izvoznoj

paleti, koliinski ili u hektarima, i vrijednost stoke izraena po kilogramu mesa.
(c)
U nekim sluajevima, izvori informacija navedeni pod (a) ili (b) mogu navoditi na razliite zakljuke
o fer vrijednosti bioloke imovine ili poljoprivrednog proizvoda. Subjekt razmatra uzroke postojanja
ovih razlika, kako bi doao do najpouzdanije procjene fer vrijednosti u relativno uskom rasponu
razumnih procjena.
(d)
U nekim okolnostima, fer vrijednost se moe utvrditi bez prekomjernih napora i trokova ak i kada
trino utvrene cijene ili vrijednosti nisu dostupne za bioloku imovinu u njegovom trenutnom
IASCF
127

stanju. U takvim okolnostima, subjekt treba razmotriti da li sadanja vrijednost oekivanih neto
novanih tokova od dane imovine, diskontirana po tekuoj trino utvrenoj stopi odraava pouzdano
utvrenu fer vrijednost.
Objavljivanja - model fer vrijednosti

34.7
Subjekt treba objaviti sljedee u vezi bioloke imovine mjerene po fer vrijednosti:
(a)
opis svake skupine bioloke imovine.
(b)
metode i znaajne pretpostavke primijenjene pri mjerenju fer vrijednosti svake grupe poljoprivrednih
proizvoda u trenutku etve i svake grupe bioloke imovine.
(c)
usklaivanje promjena knjigovodstvene vrijednosti bioloke imovine izmeu kraja i poetka tekueg
razdoblja. Usklaivanje ukljuuje:
(i)
dobitak ili gubitak nastao uslijed promjene fer vrijednosti umanjene za trokove prodaje.
(ii)
poveanja po osnovu nabave.
(iii)
smanjenja uslijed etve.
(iv)
poveanja nastala kao rezultat poslovnih spajanja.
(v)
neto teajne razlike nastale kao rezultat prevoenja financijskih izvjetaja u razliitu valutu
za prezentaciju, i prevoenja inozemnog poslovanja u izvjetajnu valutu izvjetajnog
subjekta.
(vi)
ostale promjene.
Mjerenje - model troka

34.8
Subjekt treba mjeriti po troku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja
vrijednosti onu bioloku imovinu za koja se fer vrijednost ne moe utvrditi bez prekomjernih napora i
trokova.
34.9
Subjekt treba mjeriti poljoprivredni proizvod poet od bioloke imovine subjekta po fer vrijednosti umanjenoj za
procijenjene trokove prodaje u trenutku etve. Ovakvo mjerenje predstavlja troak na taj dan kada se primjenjuje
Odjeljak 13 Zalihe ili neki drugi primjenjivi odjeljak ovog MSFI.
Objavljivanja - model troka

34.10
Subjekt treba objaviti sljedee u vezi bioloke imovine mjerene po modelu troka:
(a)
opis svake skupine bioloke imovine.
(b)
objanjenje razloga iz kojih se fer vrijednost ne moe pouzdano mjeriti.
(c)
koritenu metodu amortizacije.
(d)
korisni vijek trajanja ili stope amortizacije.
(e)
bruto knjigovodstvenu vrijednost i akumuliranu amortizaciju (zbrojenu s akumuliranim gubicima od

umanjenja vrijednosti) na poetku i na kraju razdoblja.
Ekstraktivne aktivnosti
34.11
Subjekt koji primjenjuje ovaj MSFI i angairan je na istraivanju, procjeni i ekstrakciji mineralnih resursa
(ekstraktivne aktivnosti) raunovodstveno obuhvaa izdatke za stjecanje i razvoj materijalne ili nematerijalne
imovine koje koristi u ekstraktivnim aktivnostima sukladno Odjeljku 17 Nekretnine, postrojenja i oprema i Odjeljkom
18 Nematerijalna imovina osim goodwilla. Kada subjekt ima obvezu rastavljanja ili uklanjanja stavke ili dovoenja
lokacije u prvobitno stanje, te obveze i trokove raunovodstveno tretira sukladno Odjeljku 17 i Odjeljku 21
Rezerviranja, potencijalne obveze i potencijalna imovina.
IASCF
128
Ugovori o koncesiji za usluge

34.12
Ugovori o koncesiji za usluge su sporazumi u kojima drava ili drugi subjekt iz javnog sektora (davatelj) ugovara sa
subjektom iz privatnog sektora razvoj (ili unaprjeenje), upravljanje i odravanje davateljeve nepokretne imovine kao
to su putovi, mostovi, tuneli, zrane luke, mree za prijenos elektrine energije, zatvori ili bolnice. U okviru ovih
sporazuma, davatelj kontrolira ili regulira koje usluge korisnik mora pruiti koritenjem imovine, kome i po kojoj cijeni
i takoer kontrolira svako znaajno rezidualno uee u imovini po isteku sporazuma.
34.13
Postoje dvije osnovne kategorije ugovora o koncesiji za pruanje usluga:

(a)
U jednoj, korisnik prima financijsku imovinu - bezuvjetno ugovorno pravo na primanje odreenog ili
odredivog iznosa novca ili druge financijske imovine od drave u zamjenu za izgradnju ili unaprjeenje
imovine javnog sektora i naknadno upravljanje i odravanje u odreenom vremenskom razdoblju. Ova
kategorija ukljuuje jamstvo drave da e nadoknaditi manjak, ukoliko postoji, izmeu iznosa primljenih od
korisnika javnih usluga i odreenih ili odredivih iznosa.
(b)
U drugoj, korisnik prima nematerijalnu imovinu - pravo da korisnicima naplauje koritenje imovine
javnog sektora koju je izgradio ili unaprijedio i kojom upravlja i odrava je. Pravo naplaivanja koritenja
javnih usluga nije bezuvjetno pravo na primanje novca zato to su iznosi uvjetovani stupnjem u kojem
javnost koristi tu uslugu.
Ponekad se jedan ugovor moe svrstati u obje kategorije: u mjeri u kojoj je drava dala bezuvjetno jamstvo plaanja
za izgradnju imovine javnog sektora, korisnik ima financijsku imovinu; u mjeri u kojoj iznos koji prima korisnik
ovisi od stupnja u kojem javnost koristi tu uslugu, korisnik ima nematerijalnu imovinu.
Raunovodstveni tretman - model financijske imovine

34.14
Korisnik treba priznati financijsku imovinu u mjeri u kojoj ima bezuvjetno ugovorno pravo na primanje novca ili druge
financijske imovine od ili prema uputama davatelja za usluge gradnje. Korisnik treba mjeriti financijsku imovinu po
fer vrijednosti. Stoga treba primijeniti Odjeljak 11 Osnovni financijski instrumenti i Odjeljak 12 Pitanja vezana za
ostale financijske instrumente za raunovodstveni tretman financijske imovine.
Raunovodstveni tretman - model nematerijalne imovine

34.15
Korisnik treba priznati nematerijalnu imovinu u mjeri u kojoj dobiva pravo (licencu) da korisnicima naplauje
koritenje javnih usluga. Korisnik treba poetno mjeriti nematerijalnu imovinu po fer vrijednosti. Nakon toga treba
primijeniti Odjeljak 18 za raunovodstveni tretman nematerijalne imovine.
Poslovni prihod
34.16
Korisnik po ugovoru o koncesiji za pruanje usluga treba priznati, mjeriti i objavljivati prihode od usluga koje prua
sukladno Odjeljku 23 Prihodi.
IASCF
129
Odjeljak 35
Prijelaz na MSFI za MSS
35.1
Ovaj odjeljak se primjenjuje na subjekt koji primjenjuje MSFI za MSS po prvi put, bez obzira da li je prethodno
primjenjivao potpune MSFI ili neki drugi skup opeprihvaenih raunovodstvenih naela, primjerice nacionalne
raunovodstvene standarde ili drugi okvir kao to je lokalna porezna osnova.
35.2
Subjekt moe bi subjekt koji primjenjuje MSFI za MSS po prvi put samo jednom. Ukoliko subjekt koristi MSFI za
MSS, a zatim prestane da ih primjenjuje tijekom jednog ili vie izvjetajnih razdoblja, a zatim je primoran, ili odluci
da ih ponovo primjenjuje, prilikom tog ponovnog usvajanja ne moe koristiti posebne izuzetke, pojednostavljenja ili
druge zahtjeve ovog odjeljka.
Prva primjena
35.3
Subjekt koji primjenjuje MSFI za MSS po prvi put ovaj odjeljak primjenjuje na prve financijske izvjetaje sukladne s
ovim MSFI.
35.4
Prvi financijski izvjetaji subjekta sastavljeni sukladno ovom MSFI su prvi godinji financijski izvjetaji u kojima
subjekt izriitom i bezrezervnom izjavom potvruje sukladnost financijskih izvjetaja sa MSFI za MSS. Financijski
izvjetaji sastavljeni sukladno ovom MSFI se smatraju prvim financijskim izvjetajima subjekta sastavljenim sukladno
MSFI za MSS ako subjekt, primjerice:
(a)
nije prezentirao financijske izvjetaje za prethodna razdoblja;
(b)
je prezentirao svoje najnovije prethodne financijske izvjetaje sukladno nacionalnim zahtjevima koji nisu
sukladni ovom MSFI po svim aspektima; ili
(c)
je prezentirao svoje najnovije prethodne financijske izvjetaje sukladno potpunim MSFI.
35.5
Toka 3.17 ovog MSFI definira potpuni set financijskih izvjetaja.
35.6
Toka 3.14 zahtjeva da subjekt objavi, u potpunom setu financijskih izvjetaja, usporedne informacije u pogledu
prethodnog usporednog razdoblja za sve monetarne iznose prezentirane u financijskim izvjetajima kao i odreene
usporedne narativne i opisne informacije. Subjekt moe prezentirati usporedne informacije u pogledu jednog ili
vie usporedivih prethodnih razdoblja. Prema tome datum prijelaza na MSFI za MSS je poetak najranijeg razdoblja
za koji subjekt prezentira potpune usporedne informacije sukladno ovom MSFI u svojim prvim financijskim
izvjetajima koji su usklaeni sa ovim MSFI.
Postupci pripreme financijskih izvjetaja na datum prijelaza

35.7
Osim za sluajeve navedene u tokama 35.9 - 35.11, subjekt treba u svom poetnom izvjetaju o financijskom poloaju
na datum prijelaza na MSFI za MSS (odnosno na poetku najranijeg prezentiranog razdoblja):
(a)
priznati svu imovinu i obveze ije priznavanje zahtijeva MSFI za MSS;
(b)
ne priznavati stavke kao imovinu ili obveze ukoliko ovaj MSFI ne dozvoljava takva priznavanja;
(c)
reklasificira stavke koje je po prethodno primjenjivanom okviru financijskog izvjetavanja priznao kao
jednu vrstu imovine, obveza ili stavki kapitala, ali su one po ovom MSFI razliita vrsta imovine, obveza ili
stavki kapitala; i
(d)
primijeni ovaj MSFI pri mjerenju sve priznate imovine i obveza.
35.8
Raunovodstvene politike koje subjekt koristi u svom poetnom izvjetaju o financijskom poloaju sastavljenom
sukladno ovom MSFI se mogu razlikovati od onih koritenih za isti datum, ali sukladno prethodnim
opeprihvaenim raunovodstvenim naelima. Rezultirajua usklaenja proizlaze iz transakcija, dogaaja ili uvjeta
prije datuma prijelaza na ovaj MSFI. Stoga, subjekt priznaje iznose tih usklaivanja izravno u okviru zadrane dobiti (ili,
ako je prikladno, druge stavke kapitala) na datum prijelaza na ovaj MSFI.
35.9
Prilikom prvog usvajanja ovog MSFI subjekt nee retrospektivno mijenjati raunovodstveno obuhvaanje koje je
koristio prema prethodnom okviru financijskog izvjetavanja za sljedee transakcije:
IASCF
130
35.10
(a)
prestanak priznavanja financijske imovine i financijskih obveza. Financijska imovina i financijske

obveze koje su se prestale priznavati sukladno prethodno primjenjivanom raunovodstvenom okvirom i
prije datuma prijelaza, ne trebaju se priznati po usvajanju MSFI za MSS. Za razliku od toga, za financijsku
imovinu i financijske obveze iz transakcije koja se dogodila prije datuma prijelaza, a koje bi prema MSFI za
MSS trebalo prestati priznavati, ali koja se nije prestala priznavati prema prethodno primjenjivanom
raunovodstvenom okviru, subjekt moe odabrati da (a) prestane ih priznavati po usvajanju MSFI za MSS ili
(b) nastavi ih priznavati sve do otuenja ili izmirenja.
(b)
raunovodstvo zatite. Subjekt ne treba vriti promjene raunovodstva zatite prije datuma prijelaza na
MSFI za MSS za odnose zatite koji vie ne postoje na datum prijelaza. Za odnose zatite koji postoje na
datum prijelaza, subjekt primjenjuje zahtjeve raunovodstva zatite iz Odjeljka 12 Pitanja vezana za ostale
financijske instrumente, ukljuujui zahtjeve prestanka raunovodstva zatite za odnose zatite koji ne
ispunjavaju uvjete iz Odjeljka 12.
(c)
raunovodstvene procjene.
(d)
prekinuta poslovanja.
(e)
mjerenje manjinskog (nekontrolirajueg) udjela. Zahtjevi iz toke 5.6 u vezi rasporeda dobiti ili gubitka
i ukupne sveobuhvatne dobiti izmeu manjinskog udjela i vlasnika matinog subjekta treba da se primjenjuju
prospektivno od datuma prijelaza na MSFI za MSS (ili od datuma primjene ovog MSFI na poslovna
spajanja, ukoliko je raniji - vidjeti toku 35.10).
Subjekt moe koristiti jedan ili vie sljedeih izuzetaka prilikom pripreme svojih prvih financijskih izvjetaja u skladu
sa ovim MSFI:
(a)
Poslovna spajanja. Subjekt koji po prvi put primjenjuje ovaj MSFI moe odabrati da ne primjenjuje Odjeljak
19 Poslovne spajanja i goodwill za poslovna spajanja koje su izvrene prije datuma prijelaza na ovaj MSFI.
Meutim, ukoliko prepravlja bilo koje poslovno spajanje radi usklaivanja sa Odjeljkom 19, treba izvriti
prepravljanje svih narednih poslovnih spajanja.
(b)
Transakcije plaanja temeljenih na dionicama. Od subjekta koji po prvi put primjenjuje ovaj MSFI se ne
zahtijeva da primjenjuje Odjeljak 26 Plaanje temeljeno na dionicama na instrumente kapitala koji su
dodijeljeni prije datuma prijelaza na ovaj MSFI ili na obveze nastale po osnovu transakcija plaanja
temeljeno na dionicama koje su izmirene prije datuma prijelaza na ovaj MSFI.
(c)
Fer vrijednost kao pretpostavljeni troak. Subjekt koji po prvi put primjenjuje ovaj MSFI moe odabrati
mjerenje stavke nekretnine, postrojenja i opreme, ulaganja u nekretnine ili nematerijalne imovine na
datum prijelaza na ovaj MSFI po fer vrijednosti i koristiti tu fer vrijednost kao pretpostavljeni troak na taj
datum.
(d)
Revalorizacija kao pretpostavljeni troak. Subjekt koji po prvi put primjenjuje ovaj MSFI moe odabrati da
koristi revaloriziranu vrijednost stavke nekretnine, postrojenja i opreme, ulaganja u nekretnine ili
nematerijalne imovine, utvrenu prije ili na datum prijelaza na ovaj MSFI po prethodno koritenim
opeprihvaenim raunovodstvenim naelima, kao pretpostavljeni troak na datum revalorizacije.
(e)
Kumulativne razlike prevoenja. Odjeljak 30 Prevoenje stranih valuta zahtijeva da subjekt klasificira neke
razlike po osnovu prevoenja kao zasebne stavke kapitala. Subjekt koji po prvi put primjenjuje ovaj MSFI
moe odabrati da iznos kumulativne razlike prevoenja za sva inozemna poslovanja bude nula na datum
prijelaza na MSFI za MSS (tj. "novi poetak").
(f)
Odvojeni financijski izvjetaji. Ukoliko subjekt priprema odvojene financijske izvjetaje, toka 9.26
zahtijeva da raunovodstveno tretira svoja ulaganja u ovisne, pridruene ili zajedniki kontrolirane
subjekte ili:
(i)
po troku umanjenom za umanjenje vrijednosti, ili
(ii)
po fer vrijednosti sa promjenama fer vrijednosti priznatim u dobiti ili gubitku.
Ukoliko subjekt koji po prvi put primjenjuje ovaj MSFI mjeri takva ulaganja po troku, on e mjeriti to
ulaganje po jednom od sljedeih iznosa u svom poetnom izvjetaju o financijskom poloaju
pripremljenom sukladno ovom MSFI:
(g)
(i)
troku utvrenom sukladno Odjeljku 9 Konsolidirani i odvojeni financijski izvjetaji, ili
(ii)
iznos koji se smatra trokom, to e biti ili fer vrijednost na datum prijelaza na MSFI za MSS ili
knjigovodstvena vrijednost na taj datum prema prethodno koritenim opeprihvaenim
raunovodstvenim naelima.
Sloeni financijski instrumenti. Toka 22.13 zahtijeva da subjekt razdvoji sloene financijske
instrumente na komponentu obveze i komponentu kapitala na datum izdavanja. Subjekt koji po prvi put
primjenjuje ovaj MSFI ne mora razdvajati ove dvije stavke ako komponenta obveze nije neizmirena na datum
prijelaza na ovaj MSFI.
IASCF
131
35.11
(h)
Odgoeni porez na dobit. Od subjekta koji po prvi put primjenjuje ovaj MSFI se ne zahtjeva priznavanje,
na datum prijelaza na MSFI za MSS, odgoene porezne imovine ili odgoenih poreznih obveza koje su u
vezi sa razlikom izmeu porezne osnovice i knjigovodstvene vrijednosti neke imovine ili obveza za
koje bi priznavanje odgoene porezne imovine ili obveza ukljuivale prekomjerni napor ili trokove.
(i)
Ugovori o koncesiji za usluge. Od subjekta koji po prvi put primjenjuje ovaj MSFI se ne zahtijeva
primjena toaka 34.12 - 34.16 na ugovore o koncesiji za usluge u koje se ulo prije datuma prijelaza na ovaj
MSFI.
(j)
Ekstraktivne aktivnosti. Subjekt koji po prvi put primjenjuje ovaj MSFI i koji je po prethodno koritenim
opeprihvaenim raunovodstvenim naelima koristio metodu ukupnih trokova moe odabrati mjerenje
imovine povezane sa naftom i plinom (onu koja se koristi za istraivanje, procjenu, razvoj ili proizvodnju
nafte i plina) na datum prijelaza na MSFI za MSS po iznosu utvrenom prema prethodno koritenim
opeprihvaenim raunovodstvenim naelima. Subjekt treba testirati tu imovinu na umanjenje vrijednosti
na datum prijelaza na ovaj MSFI sukladno Odjeljku 27 Umanjenje vrijednosti imovine.
(k)
Ugovori koji sadre najam. Pri odreivanju da li ugovor koji postoji na datum prelaska na MSFI za MSS
sadri najam (vidjeti toku 20.3), subjekt koji prvi put primjenjuje ovaj MSFI moe izabrati da odreivanje
vri na osnovu injenica i okolnosti koje postoje na taj datum, umjesto na datum kada je zakljuen ugovor.
(l)
Obveze demontae i uklanjanja koje su ukljuene u troak nekretnine, postrojenja i opreme. Toka
17.10(c) definira da se u troak stavke nekretnina, postrojenja i opreme ukljuuje inicijalna procjena
trokova demontae i uklanjanja stavke i obnove podruja na kome je stavka bila smjetena, to je obveza
koja se subjektu namee bilo kada se imovina nastaje ili kad je stavka steena ili kao posljedica
koritenja stavke tijekom odreenog razdoblja za sve druge svrhe osim za proizvodnju zaliha u tom
razdoblju. Subjekt koji prvi put primjenjuje ovaj MSFI moe izabrati da mjeri ovu troka stavke nekretnina,
postrojenja i opreme na datum prelaska na MSFI za MSS umjesto na datum(e) kada je obveza poetno
nastala.
Ukoliko je za subjekt izvedivo da prepravi poetni izvjetaj o financijskom poloaju na datum prijelaza za jedno ili
vie usklaivanja zahtijevanih tokom 35.7, subjekt treba primijeniti toke 35.7 - 35.10 za takva usklaivanja u
najranijem razdoblju za koji je to izvedivo i da identificira podatke prezentirane za prethodna razdoblja koji nisu
usporedivi sa podacima za razdoblje u kojem priprema svoje prve financijske izvjetaje usklaene s ovim MSFI.
Ukoliko je za subjekt neizvedivo da osigura bilo koje objavljivanje zahtijevano ovim MSFI za bilo koje razdoblje prije
razdoblja u kome priprema svoje prve financijske izvjetaje usklaene sa ovim MSFI, to izostavljanje treba objaviti.
Objavljivanja
Objanjenje prijelaza na MSFI za MSS
35.12
Subjekt treba objasniti kako je prijelaz sa prethodno koritenog okvira financijskog izvjetavanja na ovaj MSFI
utjecao na financijski poloaj, financijsku uspjenost i novane tokove o kojim je subjekt izvjetavao.
Usklaivanje
35.13
Da bi bili usklaeni s tokom 35.12, prvi financijski izvjetaji subjekta pripremljeni sukladno ovom MSFI trebaju
ukljuiti:
(a)
opis prirode svake promjene raunovodstvene politike.
(b)
usklaivanja kapitala utvrenog sukladno prethodnim opeprihvaenim raunovodstvenim naelima sa

kapitalom utvrenim sukladno ovom MSFI, na obadva od sljedeih datuma:
(c)
(i)
datum prijelaza na ovaj MSFI, i
(ii)
kraj najkasnijeg razdoblja prezentiranog u posljednjim godinjim financijskim izvjetajima

subjekta sukladno prethodnim opeprihvaenim raunovodstvenim naelima.
usklaivanje dobiti ili gubitka utvrenog prema prethodnim opeprihvaenim raunovodstvenim naelima
za najkasnije razdoblje prezentirano u posljednjim godinjim financijskim izvjetajima subjekta sa dobiti ili
gubitkom utvrenim sukladno ovom MSFI, za isto razdoblje.
35.14
Ako subjekt uoi pogreke nastale pod prethodnim okvirom financijskog izvjetavanja, usklaivanja koja zahtijeva
toka 35.13(b) i (c) e, u obujmu u kojem je to izvedivo, razluiti ispravka tih pogreaka od promjena
raunovodstvenih politika.
35.15
Ukoliko subjekt nije prezentirao financijske izvjetaje za prethodna razdoblja, on objavljuje tu injenicu u svojim prvim
financijskim
izvjetajima
sastavljenim
sukladno
ovom
MSFI.
IASCF
132
Rjenik pojmova
amortizacija
amortizirajui iznos
(iznos koji se amortizira)
Sustavan raspored amortizirajueg iznosa imovine tijekom korisnog vijeka upotrebe.

Troak imovine ili drugi iznos koji zamjenjuje tu vrijednost (u financijskim izvjetajima)
umanjen za procijenjeni ostatak vrijednosti (rezidualnu vrijednost).
amortizirani troak
financijske imovine ili
financijske obveze
Iznos po kome se financijska imovina ili financijska obveza mjere prilikom poetnog
priznavanja umanjen za isplate glavnice, plus ili minus kumulativna amortizacija
koritenjem metode efektivne kamate za bilo koju razliku izmeu poetnog iznosa i iznosa
pri dospijeu, i minus bilo koje umanjenje (izravno ili preko konta ispravka) po osnovu
umanjenja vrijednosti ili nenaplativosti.
bilanca uspjeha
Financijski izvjetaj koji predstavlja sve stavke prihoda i rashoda priznate u izvjetajnom
razdoblju, izuzimajui stavke ostale sveobuhvatne dobiti.
biljeke (uz financijske

izvjetaje)
Biljeke sadre dodatne informacije u odnosu na informacije prezentirane u izvjetaju o

financijskom poloaju, izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti, bilanci uspjeha (ukoliko se
prezentira), kombiniranom izvjetaju o dobiti i zadranoj dobiti (ukoliko se prezentira)
izvjetaju o promjenama u kapitalu i izvjetaju o novanim tokovima. Biljeke sadre
narativne opise ili ralanjivanja stavki objavljenih u ovim izvjetajima i informacije o
stavkama koje se nisu kvalificirale za priznavanje u ovim izvjetajima.
bioloka imovina
iva ivotinja ili biljka.
bruto ulaganje u najam
Predstavlja zbroj:
(a)
minimalnih plaanja za najam koje potrauje najmodavac kod financijskog najma, i
(b)
bilo kojeg nezajamenog ostatka vrijednosti koja pripada najmodavcu.
cilj financijskih izvjetaja
Osiguravanje informacija o financijskom poloaju, uspjenosti i novanim tokovima subjekta

koje su korisne za donoenje ekonomskih odluka od strane irokog kruga korisnika koji
nisu u poloaju da zahtijevaju izvjetaje prilagoene njihovim specifinim potrebama za
odreenim informacijama.
vrsta obveza
Obvezujui sporazum za razmjenu odreene koliine resursa po odreenoj cijeni na odreeni

budui datum ili datume.
datum odobrenja dodjeljivanja
Datum na koji subjekt i druga strana (ukljuujui zaposlenog) zakljue sporazum o plaanju
temeljeno na dionicama, a to je kad subjekt i druga strana na isti nain razumijevaju uvjete
sporazuma. Na datum odobrenja subjekt daje drugoj strani pravo na novac, drugu imovinu
ili instrumente kapitala subjekta, uz uvjet da se ispune precizirani uvjeti stjecanja, ukoliko ih
ima. Ukoliko je taj sporazum predmet procesa odobravanja (primjerice od strane dioniara)
datum odobrenja je datum kada se to odobrenje dobije.
datum prijelaza na MFSI za

MSS
Poetak najranijeg razdoblja za koji subjekt prezentira potpune usporedne informacije u skladu sa
MSFI za MSS u svojim prvim financijskim izvjetajima koji su sukladni s MSFI za MSS.
dobici
Poveanja u ekonomskim koristima koja zadovoljavaju definiciju dobitka, ali nisu prihod.
dobit
Poveanja ekonomskih koristi tijekom izvjetajnog razdoblja u obliku priljeva ili poveanja
imovine (sredstava) ili smanjenja obveza koja rezultiraju porastom kapitala, a koji ne
predstavlja porast po osnovu doprinosa uesnika u kapitalu.
dobit ili gubitak
Ukupni prihodi umanjeni za rashode, iskljuujui stavke ostale sveobuhvatne dobiti.
drava
Nacionalna, regionalna ili lokalna uprava.
IASCF
133
dravne potpore
Pomo drave u obliku prijenosa resursa subjektu u zamjenu za prolo ili budue ispunjenje
odreenih uvjeta koji se odnose na poslovne aktivnosti subjekta.
dravni planovi (primanja

zaposlenih)
Planovi primanja zaposlenih uspostavljeni zakonom radi pokrivanja svih subjekata (ili svih
subjekta odreene kategorije, primjerice iz odreene gospodarske grane) i upravljani od
strane nacionalne ili lokalne vlasti ili drugog tijela (primjerice nezavisna agencija
osnovana posebno za tu svrhu) koje nije pod kontrolom niti utjecajem izvjetajnog subjekta.
efektivna kamatna stopa
Stopa koja tono diskontira procijenjene budue novane isplate ili primanja tijekom
oekivanog vijeka financijskog instrumenta ili, gdje je prikladno, tijekom kraeg razdoblja, na
neto knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine ili financijske obveze.
efektivnost zatite
Stupanj do koga se promijene fer vrijednosti ili tokova novca zatiene stavke, koje su
pripisive riziku zatite, kompenziraju sa promjenama fer vrijednosti ili tokovima novca
instrumenta zatite.
fer (istinito) prezentiranje
Istinito predstavljanje uinaka transakcija, ostalih dogaaja i okolnosti u skladu sa

definicijama i kriterijima priznavanja za imovinu, obveze, prihode i rashode.
fer vrijednost
Iznos za koji se imovina moe razmijeniti, obveza izmiriti ili dodijeljeni instrument kapitala
razmijeniti izmeu obavijetenih, voljnih strana u okviru nezavisne transakcije.
fer vrijednost umanjena za

trokove prodaje
Iznos koji se moe dobiti prodajom neke imovine ili jedinice koja generira novac u nezavisnoj
transakciji izmeu obavijetenih, voljnih strana, umanjen za trokove otuenja.
financijska imovina
Svaka imovina koje je:

(a)
novac;
(b)
instrument kapitala drugog subjekta;
(c)
ugovorno pravo:
(d)
financijska obveza
(i)
na primanje novca ili druge financijske imovine od drugog subjekta; ili
(ii)
razmjene financijske imovine ili financijskih obveza s drugim subjektom

pod uvjetima koji su potencijalno povoljni za subjekt; ili
ugovor koji e biti ili moe biti izmiren vlastitim instrumentima kapitala subjekta
i:
(i)
po kome subjekt jeste ili moe biti obvezan da primi promjenljiv broj
vlastitih instrumenata kapitala subjekta; ili
(ii)
koji e biti ili moe biti izmiren drugaije, a ne razmjenom fiksnog iznosa
novca ili druge financijske imovine za fiksni broj vlastitih instrumenata
kapitala subjekta. Za ovu potrebu vlastiti instrumenti kapitala
subjekta ne ukljuuju instrumente koji su sami po sebi ugovori za
budue primanje ili davanje vlastitih instrumenata kapitala subjekta.
Obveza koja je:

(a)
(b)
ugovorna obveza:
(i)
davanje novca ili druge financijske imovine drugom subjektu; ili
(ii)
razmjenjivanja financijske imovine ili financijskih obveza s drugim

subjektom prema uvjetima koji su potencijalno nepovoljni za subjekt; ili
ugovor koji e biti ili moe biti izmiren vlastitim instrumentima kapitala subjekta i:
(i)
za koji subjekt jeste ili moe biti obvezan da dostavi promjenljiv broj
vlastitih instrumenata kapitala, ili
(ii)
koji e biti ili moe biti izmiren drugaije, a ne razmjenom fiksnog iznosa
novca ili druge financijske imovine za fiksni broj vlastitih instrumenata
kapitala subjekta. Za ovu potrebu vlastiti instrumenti kapitala subjekta
ne ukljuuju instrumente koji su sami po sebi ugovori za budue primanje
ili davanje vlastitih instrumenata kapitala subjekta.
IASCF
134
financijske aktivnosti
Aktivnosti koje rezultiraju promjenama veliine i strukture kapitala i dugova subjekta.
financijski instrument
Ugovor na osnovu koga nastaje financijska imovina jednog subjekta i financijska obveza ili
instrument kapitala drugog subjekta.
financijski izvjetaj za
razdoblja u tijeku
godine
Financijski izvjetaj koji sadri bilo potpuni set financijskih izvjetaja ili saeti set financijskih
izvjetaja za razdoblje u tijeku godine (meurazdoblje).
financijski izvjetaji
Strukturirani prikaz financijskog poloaja, financijske uspjenosti i tokova novca subjekta.
financijski izvjetaji ope

namjene
Financijski izvjetaji usmjereni ka opim potrebama za financijskim informacijama irokog

kruga korisnika koji nisu u poloaju da zahtijevaju izvjetaje pripremljene radi zadovoljenja
njihovih specifinih potreba za informacijama.
financijski najam
Najam kojim se prenose sutinski svi rizici i koristi povezani sa vlasnitvom nad nekom
imovinom. Pravo vlasnitva se na kraju moe, ali ne mora prenijeti. Najam koji nije
financijski najam je poslovni najam.
financijski poloaj
Odnos imovine, obveza i kapitala subjekta, kako je izvijeteno u izvjetaju o financijskom

poloaju.
financiranje/osiguranje
sredstava (za primanja po
prestanku zaposlenja)
Doprinosi koje subjekt i ponekad njegovi zaposleni uplauju nekom subjektu, ili fondu, koji
je pravno odvojen od izvjetajnog subjekta i iz kojeg se isplauju primanja zaposlenih.
funkcionalna valuta
Valuta primarnog ekonomskog okruenja u kojem subjekt posluje.
goodwill
Budue ekonomske koristi proistekle od imovine koja se ne moe pojedinano identificirati i

odvojeno priznati.
grupa
Matica (matini subjekt) i svi njeni ovisni subjekti.
gubitak od umanjenja
vrijednosti
Iznos za koji knjigovodstvena vrijednost imovine premauje (a) u sluaju zaliha, prodajnu
vrijednost umanjenu za trokove dovrenja i prodaje ili (b) u sluaju druge imovine, fer
vrijednost umanjenu za trokove prodaje.
imovina
vidi Sredstvo
imovina plana (primanja

zaposlenih)
(a)
imovina koja se dri u dugoronom fondu za primanja zaposlenih, i
(b)
police osiguranja koje se tiu istih.
imputirana kamatna stopa
Jasnije odrediva stopa od sljedeih:

(a)
pretena stopa za slian instrument izdavatelja sa slinim kreditnim rejtingom, ili
(b)
kamatna stopa kojom se diskontira nominalni iznos tog instrumenta na tekuu

prodajnu cijenu za gotovinu robe ili usluga.
inkrementalna kamatna stopa Kamatna stopa koju bi najmoprimac morao platiti za slian najam ili, ako se ona ne moe
utvrditi, stopa koja bi na poetku razdoblja trajanja najma teretila korisnika u sluaju
pozajmljivanja za
pozajmljivanja imovine na slian rok i sa slinim jamstvima za kupovinu imovine.
najmoprimca
instrument zatite
Za svrhe specijalnog raunovodstva zatite za MSS prema Odjeljku 12 ovog MSFI, instrument
zatite je financijski instrument koji ispunjava sve navedene uvjete:
(a)
to je swap kamatne stope, swap strane valute, forward ugovor o razmjeni strane
valute ili forward ugovor o razmjeni robe za koji se oekuje da je visoko
efektivan u kompenziranju rizika identificiranog u toki 12.17 koji je naznaen
kao rizik koji je predmet zatite.
(b)
ukljuuje stranu koja je vanjska u odnosu na izvjetajni subjekt (odnosno vanjska

strana za grupu, segment ili pojedinani subjekt o kome se izvjetava).
IASCF
135

(c)
vjerojatni iznos je jednak naznaenom iznosu glavnice ili vjerojatnom iznosu

zatiene stavke.
(d)
ima odreen datum dospijea koji nije kasniji od
(e)
(i)
datuma dospijea financijskog instrumenta koji je predmet zatite,
(ii)
oekivanog datuma izmirenja obveze nabave ili prodaje robe, ili
(iii)
nastanka vrlo vjerojatne predviene transakcije strane valute ili robe

ija se zatita vri.
nema obiljeja plaanja unaprijed, prijevremenog raskida ili produenja.
Subjekt koji izabere da primjenjuje MRS 39 za raunovodstvo financijskih instrumenata

primjenjuje definiciju instrumenta zatite iz tog standarda umjesto ove definicije.
intrinzina (unutarnja)
vrijednost
Razlika izmeu fer vrijednosti dionica na koju druga strana ima (uvjetno ili bezuvjetno) pravo
upisivanja ili pravo primanja i cijene (ukoliko je ima) ovih dionica koja se zahtijeva od druge
strane (ili e se zahtijevati). Primjerice dionika opcija sa izvrnom cijenom od 15 NJ, za
dionicu sa fer vrijednou od 20 NJ, ima unutranju vrijednost od 5 NJ.
istraivanje
Originalno i planirano istraivanje poduzeto u cilju stjecanja novog znanstvenog ili tehnikog
znanja ili razumijevanja.
izvedena obveza
Obveza koja proizlazi iz aktivnosti subjekta kada je:

(a)
putem ustanovljenog modela prethodne prakse, objavljenih politika ili dovoljno

konkretnih tekuih izjava, subjekt nagovijestio drugim stranama da e prihvatiti
odreene obveze, i
(b)
kao rezultat toga, subjekt je izazvao opravdano oekivanje drugih strana da e

ispuniti te obveze.
izvjetaj o dobiti i zadranoj Financijski izvjetaj koji prikazuje dobit ili gubitak i promjene zadrane dobiti za razdoblje.
dobiti
izvjetaj o financijskom
poloaju
Financijski izvjetaj koji prikazuje odnos imovine, obveza i kapitala subjekta na odreeni
datum (takoer se naziva bilanca stanja).
izvjetaj o novanim
tokovima
Financijski izvjetaj koji osigurava informacije o promjenama u novcu i novanim

ekvivalentima subjekta za razdoblje, odvojeno prikazujui promjene iz poslovnih,
ulagateljskih i financijskih aktivnosti tijekom razdoblja.
izvjetaj o promjenama na
kapitalu
Financijski izvjetaj koji prikazuje dobit ili gubitak za razdoblje, stavke prihoda i rashoda
priznate izravno u kapitalu tijekom razdoblja, uinke promjena raunovodstvenih politika i
ispravaka pogreaka priznatih u razdoblju i (u ovisnosti od oblika izvjetaja o promjenama
na kapitalu koji je izabrao subjekt) iznos transakcija sa vlasnicima kapitala koji djeluju u
svojstvu vlasnika kapitala tijekom razdoblja.
izvjetaj o
sveobuhvatnoj dobiti
Financijski izvjetaj koji prikazuje sve stavke prihoda i rashoda priznatih u razdoblju,
ukljuujui one stavke priznate pri odreivanju dobiti ili gubitka (to je podzbroj u izvjetaju
o sveobuhvatnoj dobiti) i stavke ostale sveobuhvatne dobiti. Ukoliko subjekt odlui da
prezentira i bilancu uspjeha i izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvjetaj o sveobuhvatnoj
dobiti poinje sa dobiti ili gubitkom i zatim prikazuje stavke ostale sveobuhvatne dobiti.
izvjetajna valuta
Valuta u kojoj se prezentiraju financijski izvjetaji.
izvjetajni datum
Krajnji datum posljednjeg razdoblja na koji se odnose godinji ili financijski izvjetaji za razdoblja
tijekom godine.
izvjetajno razdoblje
Razdoblje na koje se odnose financijski izvjetaji ili financijski izvjetaji za razdoblja tijekom
godine.
javna odgovornost
Odgovornost prema postojeim i potencijalnim pruateljima resursa i drugim vanjskim

stranama koje donose ekonomske odluke, ali nisu u poloaju da zahtijevaju izvjetaje
prilagoene zadovoljenju njihovih specifinih potreba za informacijama. Subjekt ima javnu
IASCF
136

odgovornost ukoliko:
(a) se njegovim dunikim ili instrumentima kapitala trguje na javnom tritu ili je u
procesu izdavanja takvih instrumenata za trgovanje na javnom tritu (domae ili
strane burze ili organiziranim neslubenim tritima (OTC trita) ukljuujui
lokalna i regionalna trita), ili
(b) dri imovinu u fiducijarnom svojstvu za iru grupu vanjskih strana kao jedan od
svojih primarnih poslova. Ovo je tipino sluaj sa bankama, kreditnim

zadrugama, osiguravajuim drutvima, brokerima/dilerima vrijednosnih papira,
uzajamnim fondovima i investicijskim bankama.
javno utrivi (duniki ili

instrumenti kapitala)
Instrumenti kojima se trguje ili su u procesu izdavanja radi trgovanja na javnom tritu
(domae ili strane burze ili organiziranim neslubenim tritima ukljuujui lokalna i
regionalna trita).
jedinica koja generira novac
Najmanja prepoznatljiva grupa imovine koja generira priljeve novca koji su uglavnom
nezavisni od priljeva novca druge imovine ili skupine imovine.
kamatna stopa sadrana u

najmu
Diskontna stopa koja na poetku najma izjednaava ukupnu sadanju vrijednost (a)
minimalnih plaanja najma i (b) nezajamenog ostatka vrijednosti sa zbrojem (i) fer
vrijednosti iznajmljene imovine i (ii) svih poetnih izravnih trokova najmodavca.
kapital (osnovni)
Preostalo uee u imovini subjekta poslije oduzimanja svih njegovih obveza.
knjigovodstvena vrijednost
Iznos po kojem se imovina ili obveze priznaju u izvjetaju o financijskom poloaju.
kombinirani financijski
izvjetaji
Financijski izvjetaji dva ili vie subjekta koje kontrolira jedan ulagatelj.
komponenta subjekta
Poslovanje i novani tokovi koji se jasno mogu, za svrhe poslovanja i financijskog izvjetavanja,
izdvojiti od ostatka subjekta.
konsolidirani financijski
izvjetaji
Financijski izvjetaji matice i ovisnog subjekta koji su prezentirani kao izvjetaji

jedinstvenog ekonomskog subjekta.
kontrola (nad subjektom)
Mo upravljanja financijskim i poslovnim politikama subjekta s ciljem ostvarenja koristi od

njegovih djelatnosti.
korisni vijek upotrebe
Razdoblje tijekom kojeg se oekuje da imovina bude raspoloiva subjektu za koritenje ili
broj proizvedenih ili slinih jedinica koje subjekt oekuje da e ostvariti koritenjem te
imovine.
kumulirajue naknade za
vrijeme odsustva
Nadoknaena odsustva koja se prenose i mogu biti iskoritena u buduim razdobljima ako
pravo sadanjeg razdoblja nije iskoriteno u potpunosti.
mali i srednji subjekti
Subjekti koji:
(a)
nemaju javnu odgovornost, i
(b)
objavljuju financijske izvjetaje ope namjene za vanjske korisnike.
Subjekt ima javnu odgovornost ukoliko:

(a) podnosi, ili je u procesu podnoenja, svojih financijskih izvjetaja komisiji za
vrijednosne papire ili drugoj regulatornoj organizaciji, za potrebe izdavanja bilo koje
klase instrumenata na javnom tritu, ili
(b) dri imovinu u fiducijarnom svojstvu za iru grupu vanjskih strana kao jedan od
svojih primarnih poslova. Ovo je tipino sluaj sa bankama, kreditnim
zadrugama, osiguravajuim drutvima, brokerima/dilerima vrijednosnih papira,
uzajamnim fondovima i investicijskim bankama.
manjinski (nekontrolirajui) Kapital u ovisnom subjektu koji nije, izravno ili neizravno, pripisiv matici.
interes
IASCF
137
matica (matini subjekt)
Subjekt koji ima jedan ili vie ovisnih subjekta.
meunarodni standardi
(MSFI)
Standardi i Tumaenja usvojeni od strane Odbora za meunarodne raunovodstvene

standarde (IASB). Oni obuhvaaju:
(a)
Meunarodne standarde financijskog izvjetavanja;
(b)
Meunarodne raunovodstvene standarde; i
(b)
Tumaenja koja je dao Komitet za tumaenja Meunarodnih standarda financijskog

izvjetavanja (IFRIC) ili raniji Stalni komitet za tumaenja (SIC).
meurazdoblje
Razdoblje financijskog izvjetavanja koje je krae od cijele financijske godine.
metoda efektivne kamate
Metoda obrauna amortiziranog troka financijske imovine ili financijske obveze (ili
skupine financijske imovine ili financijskih obveza) i raspodjele prihoda od kamate ili rashoda
od kamate tijekom relevantnog razdoblja.
metoda projektirane kreditne Metoda aktuarskog vrednovanja koja promatra svako razdoblje pruanja usluga (rada) kao
razlog nastanka dodatne jedinice prava na primanja i mjeri tu jedinicu odvojeno radi
jedinice
utvrivanja konane obveze (ponegdje poznata kao metoda obraunavanja primanja
razmjerno tijekom procesa rada ili kao metoda primanja prema godinama slube/radnog
staza).
mjerenje
Proces utvrivanja monetarnih iznosa po kojima elemente financijskih izvjetaja treba

priznati i iskazivati u izvjetaju o financijskom poloaju i izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti.
monetarne stavke
Novane jedinice koje se dre i imovina i obveze koje e biti primljene ili plaene u fiksnom
ili utvrdivom broju novanih jedinica.
nadoknadivi iznos
Fer vrijednost imovine (ili jedinice koja generira novac) umanjena za trokove prodaje ili
njezina upotrebna vrijednost, u ovisnosti koja je od ovih vrijednosti vea.
najam
Sporazum po kome najmodavac prenosi na najmoprimca pravo koritenja imovine za

dogovoreno vremensko razdoblje u zamjenu za plaanje ili niz plaanja.
neizvedivo
Primjena nekog zahtjeva je neizvediva ako ga subjekt ne moe primijeniti i nakon svih
razumnih napora da to uini.
nekretnine, postrojenja i
oprema
Materijalna imovina:
nematerijalna imovina
(a)
koja se dre za koritenje u proizvodnji proizvoda ili isporuci dobara ili usluga,
za iznajmljivanje drugima, za ulaganje ili za administrativne svrhe; i
(b)
za koja se oekuje da e se koristiti due od jednog razdoblja.
Nemonetarno imovina koje se moe identificirati, bez fizikog obiljeja. Takva imovina se
moe identificirati kada je:
(a)
odvojiva, odnosno mogue je odvojiti ili odijeliti od subjekta i prodati, prenijeti,

licencirati, iznajmiti ili razmijeniti, bilo zasebno ili zajedno sa povezanim
ugovorom, imovinom ili obvezom, ili
(a)
nastala iz ugovornih ili drugih zakonskih prava, bez obzira da li su ta prava

prenosiva ili odvojiva od subjekta ili od drugih prava ili obveza.
neto ulaganje u najam
Bruto ulaganje u najam diskontirano po kamatnoj stopi sadranoj u najmu.
novac
Novac obuhvata gotovinu i depozite po vienju.
novani ekvivalenti
Kratkorona, visoko likvidna ulaganja koja se mogu brzo pretvoriti u poznate iznose novca
i koje su pod beznaajnim rizikom promjene vrijednosti.
novani tokovi
Priljevi i odljevi novca i novanih ekvivalenata.
obraunska osnova
Uinci transakcija i drugih dogaaja se priznaju onda kada nastanu (a ne kada se novac ili
novani ekvivalenti prime ili isplate) i evidentiraju se u raunovodstvenoj evidenciji i o njima
IASCF
138

raunovodstva
se izvjetava u financijskim izvjetajima razdoblja na koje se odnose.
obveza
Sadanja obveza subjekta proizala iz prolih dogaaja, za ije se izmirenje oekuje da e

rezultirati u odljevu resursa koji predstavljaju ekonomske koristi subjekta.
obveza za definirana
primanja (sadanja
vrijednost)
Sadanja vrijednost bez oduzimanja bilo koje imovine plana, oekivanih buduih plaanja
neophodnih za izmirenje obveze nastale po osnovu usluga zaposlenog u tekuem i prethodnim
razdobljima.
obveza za definirano
primanje
Sadanja vrijednost obveze za definirano primanje na izvjetajni datum minus fer vrijednost
imovine plana na izvjetajni datum (ako postoji) iz kojih e te obveze biti izravno izmirene.
obveze po osnovu zajmova

(kredita)
Financijske obveze koje nisu kratkoronih obveze prema dobavljaima pod uobiajenim
kreditnim uvjetima.
odgoena porezna imovina
Porez na dobit nadoknadiv u buduim izvjetajnim razdobljima koji se odnosi na:

(a)
privremene razlike;
(b)
neiskoritene porezne gubitke prenijete za naredno razdoblje; i
(c)
neiskoritene porezne kredite prenijete za naredno razdoblje.
odgoene porezne obveze
Porez na dobit plativ u buduim izvjetajnim razdobljima u odnosu na privremene razlike.
odgoeni porez
Plativ (povrativ) iznos poreza na dobit koji se odnosi na oporezivu dobit (porezni gubitak) za
budua izvjetajna razdoblja kao rezultat prolih transakcija ili dogaaja.
odvojeni financijski izvjetaji Izvjetaji koje sastavlja matica, ulagatelj u pridrueni subjekt ili uesnik u zajedniki
kontroliranom subjektu, u kojima se ulaganja raunovodstveno tretiraju na osnovu izravnog
uea u kapitalu, a ne na osnovu iskazanog rezultata i neto imovine subjekta u koji je
uloeno.
oporeziva dobit (porezni
gubitak)
Dobit (gubitak) za izvjetajno razdoblje po kojem su porezi na dobit plativi (nadoknadivi),

odreen u skladu sa propisima utvrenim od strane poreznih vlasti. Oporeziva dobit je
jednaka oporezivom prihodu umanjenom za iznose koji su odbitne stavke od oporezivog
prihoda.
opreznost
Ukljuivanje stupnja opreza pri prosuivanjima potrebnim za procjene koje se zahtijevaju u

uvjetima neizvjesnosti, tako da imovina ili prihodi nisu precijenjeni, a obveze ili rashodi
nisu podcijenjeni.
ostala sveobuhvatna dobit
Stavke prihoda i rashoda (ukljuujui prilagoavanja zbog reklasifikacije) koje nisu priznate u
dobiti ili gubitku kako se zahtijeva ili dozvoljava ovim MSFI.
ostatak vrijednosti /
rezidualna vrijednost (neke
imovine)
Procijenjeni iznos koje bi subjekt primio danas ako bi otuio imovinu, nakon odbitka
procijenjenih trokova otuenja i pod pretpostavkom da je imovina ve na kraju svog korisnog
vijeka upotrebe i u stanju koje se oekuje na kraju njezinog korisnog vijeka upotrebe.
otpremnine
Primanja zaposlenih plativa kao rezultat ili:

(a)
odluke subjekta da prekine zaposlenje nekog zaposlenog prije normalnog

datuma umirovljenja, ili
(a)
odluke zaposlenog da dobrovoljno prihvati da je viak u zamjenu za ta primanja.
ovisni subjekt
Subjekt, ukljuujui i nekorporacijski subjekt kao to je partnersko drutvo, koje je pod

kontrolom drugog subjekta (koji se naziva matica).
planovi (primanja) vie

poslodavaca
Planovi definiranih doprinosa (koji nisu dravni planovi) ili planovi definiranih primanja
(koji nisu dravni planovi) kojim se:
(a)
udruuje imovina razliitih subjekta koji nisu pod zajednikom kontrolom i
(b)
koristi ta imovine radi davanja primanja zaposlenima iz vie od jednog subjekta tako
to su razine doprinosa i primanja odreeni bez obzira na to koji subjekt
zapoljava zaposlene o kojima je rije.
IASCF
139
planovi definiranih
doprinosa
Planovi primanja po prestanku zaposlenja prema kojima subjekt plaa fiksne doprinose
odvojenom subjektu (fondu) i nee imati zakonsku niti izvedenu obavezu plaanja daljih
doprinosa ili izravnih plaanja primanja zaposlenima ako taj fond ne dri dovoljno sredstava za
isplatu svih primanja zaposlenih koja se odnose na njihov rad u tekuem i prethodnim
razdobljima.
planovi definiranih primanja Planovi primanja po prestanku zaposlenja osim planova definiranih doprinosa.
planovi primanja po
prestanku zaposlenja
Formalni ili neformalni sporazumi prema kojima neki subjekt osigurava primanja po
prestanku zaposlenja jednom ili vie zaposlenih.
pogreke
Izostavljeni ili pogreno iskazani podaci u financijskim izvjetajima subjekta za jedno ili vie
ranijih razdoblja proizali iz neupotrebljavanja ili pogrene upotrebe pouzdanih informacija
koje:
(a) su bile dostupne kada su financijski izvjetaji za ta razdoblja bili odobreni za izdavanje, i
(b) za koje se moglo razumno oekivati da budu prikupljene i uzete u obzir pri sastavljanju i
prezentiranju tih financijskih izvjetaja.
poljoprivredna djelatnost
Upravljanje od strane subjekta biolokom transformacijom bioloke imovine za prodaju, u

poljoprivredne proizvode ili za stvaranje dodatne bioloke imovine.
poljoprivredni proizvod
Poeti proizvod od bioloke imovine danog subjekta.
porez na dobit
Svi domai i inozemni porezi koji se temelje na oporezivoj dobiti. Porez na dobit takoer
ukljuuje poreze, kao to su porezi po odbitku, koje plaa ovisni subjekt, pridrueni subjekt ili
zajedniki pothvat pri raspodjeli izvjetajnom subjektu.
porezna osnovica
Mjerenje imovine, obveze ili instrumenta kapitala po primjenjivom i sutinski vaeem

poreznom zakonu.
porezni rashod
Zbrojni iznos ukljuen u ukupnu sveobuhvatnu dobit ili kapital za izvjetajno razdoblje u vezi sa tekuim
i odgoenim porezom.
poslovanje
Integrirani skup djelatnosti i imovine koje se obavljaju i kojima se upravlja u svrhu

osiguranja:
(a)
prinosa investitorima, ili
(b)
niih trokova ili drugih ekonomskih koristi izravno i razmjerno donositeljima

politike ili sudionicima.
Poslovanje se obino sastoji od ulaznih elemenata (inputa), procesa primijenjenih na inpute i

proizalih izlaznih elemenata (outputa) koji se koriste, ili e se koristiti, za stvaranje
prihoda. Ukoliko je prisutan goodwill u prenijetom skupu djelatnosti i imovine,
pretpostavlja se da prenijeti skup jeste poslovanje.
poslovne aktivnosti
Glavne aktivnosti kojima se stvaraju prihodi subjekta i druge aktivnosti koje nisu
ulagateljske aktivnosti ili financijske aktivnosti.
poslovni najam
Najam kojim se sutinski ne prenose svi rizici i koristi po osnovu vlasnitva. Najam koji nije
poslovni najam predstavlja financijski najam.
poslovni segment
Poslovni segment je ona komponenta nekog subjekta:
poslovno spajanje
(a)
koja sudjeluje u poslovnim aktivnostima od kojih moe zaraditi prihode i napraviti

rashode (ukljuujui i prihode i rashode vezane za transakcije sa drugim
komponentama istog subjekta);
(b)
ije poslovne rezultate redovno pregleda glavni izvritelj sa pravom odluivanja da

bi donosio odluke o resursima koji se dodjeljuju tom segmentu i da bi ocijenio
njegovu uspjenost; i
(c)
za koji su dostupne posebne financijske informacije.
Spajanje odvojenih subjekta ili poslovanja u jedan izvjetajni subjekt.
IASCF
140
potencijalna imovina
Mogua imovina koja nastaje na temelju prolih dogaaja i ije postojanje e biti potvreno
jedino nastankom ili nenastankom jednog ili vie neizvjesnih buduih dogaaja koji nisu u
potpunosti pod kontrolom subjekta.
potencijalna obveza
(a)
Mogua obveza koja nastaje iz prolih dogaaja i ije postojanje e biti potvreno
samo nastankom ili odsustvom jednog ili vie neizvjesnih buduih dogaaja koji
nisu u potpunosti pod kontrolom subjekta, ili
(b)
sadanja obveza koja nastaje iz prolih dogaaja, ali nije priznata jer:
(i)
nije vjerojatno da e odljev resursa koji predstavljaju ekonomske

koristi biti zahtijevan za izmirenje obveze, ili
(ii)
iznos obveze ne moe se izmjeriti dovoljno pouzdano.
pothvatnik
Strana u zajednikom pothvatu koja ima zajedniku kontrolu nad tim zajednikim pothvatom.
potpuni (cjeloviti) MSFI
Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja (MSFI) koji nisu MSFI za MSS.
pouzdanost
Kvaliteta informacije koja je ini slobodnom od znaajnih pogreaka i predrasuda i

predstavlja vjerodostojno ono to bi ta informacija ili podrazumijevalo da predstavlja ili to
bi se razumno oekivalo da predstavlja.
povezana osoba
Povezana osoba je pojedinac ili subjekt koji je povezan sa subjektom koji priprema
financijske izvjetaje (izvjetajni subjekt).
(a)
(b)
Pojedinac ili lan ue obitelji tog pojedinca je povezan sa izvjetajnim

subjektom ako:
(i)
je lan kljunog rukovodeeg osoblja izvjetajnog subjekta

ili njegovog matinog subjekta;
(ii)
ima kontrolu nad izvjetajnim subjektom; ili
(iii)
ima zajedniku kontrolu ili znaajan utjecaj nad izvjetajnim

subjektom ili znaajnu glasaku mo u njemu.
Subjekt je povezan sa izvjetajnim subjektom ako postoji bilo koja od

navedenih situacija:
(i)
subjekt i izvjetajni subjekt su lanovi iste grupe (sto znai da

su svi matini, ovisni i pridrueni subjekti povezane osobe).
(ii)
subjekt je ili pridrueni subjekt ili zajedniki pothvat drugog

subjekta (ili lana grupe u kojoj je drugi subjekt lan).
(iii)
oba subjekta su zajedniki pothvat treeg subjekta.
(iv)
jedan subjekt je zajedniki pothvat treeg subjekta, a drugi

subjekt je pridrueni subjekt treeg subjekta.
(v)
subjekt je plan primanja po prestanku zaposlenja zaposlenih ili

u izvjetajnom subjektu ili subjektu povezanom sa
izvjetajnim subjektom. Ukoliko je izvjetajni subjekt takav
plan, poslodavci koji sponzoriraju plan su povezane osobe tog
plana.
(vi)
subjekt je pod kontrolom ili zajednikom kontrolom

pojedinca pod (a).
(vii)
pojedinac identificiran pod (a)(i) ima znaajnu glasaku mo u

subjektu.
(viii)
pojedinac identificiran pod (a)(ii) ima znaajan utjecaj nad

subjektom ili znaajnu glasaku mo u njemu.
(ix)
pojedinac ili lan ue obitelji tog pojedinca ima i znaajan

utjecaj nad subjektom ili znaajnu glasaku mo u subjektu i
zajedniku kontrolu nad izvjetajnim subjektom.
(x)
lan kljunog rukovodeeg osoblja subjekta ili njegovog

matinog subjekta ili lan ue obitelji tog lana ima kontrolu ili
zajedniku kontrolu nad izvjetajnim subjektom ili znaajnu
IASCF
141

glasaku mo u njemu.
pravovremenost
Osiguravanje informacija u financijskim izvjetajima unutar vremenskog okvira za

odluivanje
predviena transakcija
Neizvrena, ali predviena budua transakcija.
prekinuto poslovanje
Komponenta subjekta koja je otuena ili klasificirana kao ona koja se dri radi prodaje i:
(a)
predstavlja odvojenu veu liniju poslovanja ili zemljopisnu oblast poslovanja,
(b)
dio je jedinstvenog koordiniranog plana za otuenje odvojene vee linije poslovanja ili
zemljopisne oblasti poslovanja, ili
(c)
je ovisni subjekt steen samo radi dalje prodaje.
prestanak priznavanja
Uklanjanje prethodno priznatog imovine ili obveze iz izvjetaja o financijskom poloaju

subjekta.
pridrueni subjekt
Subjekt, ukljuujui nekorporacijski subjekt kao to je partnerstvo, u kojem ulagatelj ima

znaajan utjecaj, a koji nije ni ovisni subjekt niti uee u zajednikom pothvatu.
prihod
Bruto priljev ekonomskih koristi tijekom razdoblja proizaao iz redovnih djelatnosti subjekta
kad taj priljev rezultira poveanjem kapitala, a koji ne predstavlja porast po osnovu
doprinosa uesnika u kapitalu.
primanja po prestanku
zaposlenja
Primanja zaposlenih (osim otpremnina) koja su plativa po prestanku zaposlenja.
primanja zaposlenih
Svi oblici naknada koje subjekt daje u razmjenu za usluge zaposlenih.
privremene razlike
Razlike izmeu knjigovodstvene vrijednosti imovine, obveze ili druge stavke u financijskim
izvjetajima i njihove porezne osnovice, za koje subjekt oekuje da e utjecati na oporezivu dobit
kada se knjigovodstvena vrijednost imovine ili obveze nadoknadi ili izmiri (ili e, u sluaju stavki
koje nisu imovina ili obveza, utjecati na oporezivu dobit u budunosti).
priznavanje
Proces unoenja u izvjetaj o financijskom poloaju ili u izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti neke
stavke koja zadovoljava definiciju elementa i zadovoljava sljedee kriterije:
(a)
vjerojatno je da e budue ekonomske koristi u vezi s tom stavkom pritjecati u ili iz

subjekta; i
(a)
stavka ima troak ili vrijednost koja se moe pouzdano izmjeriti.
promjena raunovodstvene
procjene
Usklaivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine ili obveze ili iznosa periodinog troenja
imovine, koje proizlazi iz procjene sadanjeg stanja imovine i obveza i sa njima povezanih
oekivanih buduih koristi i obveza. Promjene u raunovodstvenim procjenama proizlaze iz
novih informacija ili novih dogaanja i, sukladno tome, nisu ispravka pogreaka.
prospektivna primjena
(promjene raunovodstvene
politike)
Primjena nove raunovodstvene politike na transakcije, druge dogaaje i okolnosti nastale

nakon datuma promjene politike.
raunovodstvene politike
Specifina naela, osnove, konvencije, pravila i prakse koje subjekt primjenjuje pri
sastavljanju i prezentiranju financijskih izvjetaja.
rashodi
Smanjenje ekonomskih koristi tijekom izvjetajnog razdoblja u obliku odljeva ili smanjenja
imovine (sredstava) ili nastanka obveza, to rezultira u smanjenju kapitala, a koje nije
smanjenje po osnovu raspodjele sudionicima u kapitalu.
razumljivost
Kvaliteta informacije na nain da je ini razumljivom korisnicima koji imaju razumno znanje o
poslovanju i ekonomskim aktivnostima i raunovodstvu, kao i volju da prouavaju informacije
sa razumnom marljivou.
razvoj
Primjena rezultata istraivanja ili drugog znanja na planiranje ili dizajniranje za proizvodnju
novih ili znaajno poboljanih materijala, ureaja, proizvoda, procesa, sustava ili usluga prije
IASCF
142

poetka komercijalne proizvodnje ili koritenja.
relevantnost
Kvaliteta informacije koja joj dozvoljava da utjee na ekonomske odluke korisnika time to
im pomae da procijene prole, sadanje ili budue dogaaje ili potvrde ili isprave prethodne
svoje procjene.
Primjenjivanje nove raunovodstvene politike na transakcije, dogaaje i okolnosti kao da je ta

retroaktivna primjena
(promjene raunovodstvene politika bila primjenjivana oduvijek.
politike)
rezerviranje
Obveza sa neizvjesnim rokom dospijea ili iznosom.
sadanja vrijednost
Tekua procjena sadanje diskontirane vrijednosti buduih neto novanih tokova u

uobiajenom tijeku poslovanja.
skupina imovine
Grupiranje imovine sline prirode i upotrebe u poslovanju subjekta.
sloeni financijski instrument Financijski instrument koji iz perspektive izdavatelja, sadri istovremeno i elemente obveze
i elemente kapitala
sredstvo (imovina)
Sredstvo (imovina) je resurs koji subjekt kontrolira kao rezultat prolih dogaaja i od kojeg se
oekuje priljev buduih ekonomskih koristi u subjekt.
stalnost poslovanja
Subjekt je pod stalnim poslovanjem osim ako uprava ili namjerava likvidirati subjekt ili
prekinuti poslovanje ili nema drugu alternativu nego to uiniti.
steena primanja
Primanja na koja pravo nije uvjetovano kontinuiranim zaposlenjem, sukladno uvjetima plana
mirovinskih primanja.
stjecanje prava
Stei pravo. Sukladno sporazumu plaanja temeljenog na dionicama, pravo druge strane da
primi novac, drugu imovinu ili instrumente kapitala subjekta koji se stjee, kad to pravo
druge strane nije vie uvjetovano zadovoljenjem uvjeta stjecanja.
subjekt koji prvi put

primjenjuje MSFI za MSS
Subjekt koji prezentira svoje prve financijske izvjetaje usklaene s MSFI za MSS, bez obzira
da li su njegov prethodni raunovodstveni okvir bili potpuni MSFI ili drugi set
raunovodstvenih standarda.
sutinski vaei
Porezne stope se smatraju sutinski vaeim kada budui dogaaji zahtijevani od strane
procesa usvajanja ne mijenjaju ishod.
tetni ugovor
Ugovor po kojem neizbjeni trokovi ispunjenja obveza prema ugovoru premauju ekonomske
koristi za koje se oekuje da e se primiti prema tom ugovoru.
tekui porez
Iznos poreza na dobit koji je plativ (povrativ) u odnosu na oporezivu dobit (porezni gubitak)
za tekue razdoblje ili prola izvjetajna razdoblja.
transakcija plaanja
temeljena na dionicama
Transakcija u kojoj subjekt prima proizvode ili usluge (ukljuujui usluge zaposlenog) kao
naknadu za instrumente kapitala subjekta (ukljuujui dionice ili dionike opcije) ili stjee
robu ili koristi usluge stvaranjem obveze prema dobavljaima za iznose koji su temeljeni na
cijeni dionica subjekta ili drugih instrumenata kapitala subjekta.
Transakcija plaanja temeljena na dionicama u kojoj subjekt dobiva proizvode ili usluge
transakcija plaanja
temeljena na dionicama koja kao naknadu za instrumente kapitala subjekta (ukljuujui dionice ili dionike opcije).
se izmiruju kapitalom
Transakcija plaanja temeljena na dionicama u kojoj subjekt stjee proizvode ili usluge uz
transakcija plaanja
temeljena na dionicama koja obvezu prijenosa novca ili druge imovine dobavljau proizvoda ili usluga u iznosu
utemeljenom na cijeni (ili vrijednosti) dionica subjekta ili drugih instrumenata kapitala
se izmiruju novcem
subjekta.
transakcija povezanih osoba Transfer resursa, usluga ili obveza izmeu povezanih osoba, bez obzira da li se zaraunava
cijena.
IASCF
143
trokovi posudbe
Kamata i drugi trokovi koje subjekt snosi u vezi sa pozajmljivanjem sredstava.
ugovor o izgradnji
Ugovor specifino zakljuen za izgradnju jedne imovine ili kombinacije imovine koja je usko
meusobno povezana ili meuovisna u smislu projektiranja, tehnologije i funkcije ili krajnje
namjene ili upotrebe.
ugovor o koncesiji za usluge
Sporazum u kojem drava ili drugi subjekt javnog sektora ugovara sa privatnim
korisnikom da razvije, gradi (ili nadograuje), upravlja i odrava davateljevu infrastrukturu
kao to su putovi, mostovi, tuneli, zrane luke, elektroprijenosne mree, zatvori ili bolnice.
ugovor o osiguranju
Ugovor po kojem jedna strana (osiguravatelj) prihvaa znaajan rizik osiguranja druge strane
(imatelja police) time to se slae da osigura nadoknadu imatelju police ako odreeni
neizvjesni budui dogaaj (osigurani dogaaj) negativno utjee na imatelja police.
ukupna sveobuhvatna dobit Promjene u kapitalu koje su rezultat transakcija ili drugih dogaaja, osim onih promjena
koje su rezultat transakcija sa vlasnicima koje nastupaju u svojstvu vlasnika (jednako zbroju
dobiti ili gubitka i ostale sveobuhvatne dobiti).
ulaganje u nekretnine
Nekretnina (zemljite ili graevina - ili dio graevine ili oboje) koju dri vlasnik ili najmoprimac
u okviru financijskog najma radi ostvarivanja prihoda od najma ili porasta vrijednosti ili
oboje, a ne za:
(a)
koritenje u proizvodnji ili nabavi dobara ili usluga ili u administrativne svrhe, ili
(b)
prodaju u redovnom tijeku poslovanja.
ulagateljske aktivnosti
Stjecanje i otuivanje dugoronih sredstava (imovine) i drugih ulaganja koje ne spadaju u

novane ekvivalente.
uspjenost
Odnos prihoda i rashoda subjekta, kako su prikazani u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti.
vjerojatni iznos
Koliina jedinica valute, dionica, jedinica teine ili drugih jedinica odreenih u ugovoru o
financijskom instrumentu.
vjerojatno
Vie izvjesno da e se dogoditi nego da nee.
vlasnici
Imatelji instrumenata klasificiranih kao instrumenti kapitala.
vlastite dionice
Vlastiti instrumenti kapitala subjekta koje dri subjekt ili drugi lanovi konsolidirane
grupe.
vremenske razlike
Prihodi ili rashodi koji se priznaju u dobiti ili gubitku jednog razdoblja, ali se, prema poreznim
zakonima ili propisima ukljuuju u oporezivu dobit nekog drugog razdoblja.
vrijednost u upotrebi
Sadanja vrijednost buduih novanih tokova koji se oekuju od imovine ili jedinice koja stvara
novac.
vrlo vjerojatno
Znaajno vie vjerojatno od vjerojatnog.
zajedniki kontroliran
subjekt
Zajedniki pothvat koji podrazumijeva osnivanje korporacije, partnerskog drutva ili

drugog subjekta u kojem svaki od pothvatnika ima svoje uee. Subjekt posluje na isti
nain kao i drugi subjekti, osim to se ugovornim sporazumom izmeu pothvatnika
uspostavlja zajednika kontrola nad ekonomskom aktivnou subjekta.
zajednika kontrola
Ugovorom dogovoreno dijeljenje kontrole nad nekom ekonomskom aktivnou. Postoji samo
kada se za donoenje stratekih i operativnih odluka u vezi sa poslovanjem zahtijeva
jednoglasna suglasnost strana koje dijele kontrolu (pothvatnik).
zajedniki pothvat
Ugovorni sporazum u okviru kojeg dvije ili vie strana poduzimaju ekonomsku aktivnost koja
je predmet zajednike kontrole. Zajedniki pothvat moe biti u obliku zajedniki kontrolirane
djelatnosti, zajedniki kontrolirane imovine ili zajedniki kontroliranih subjekata.
zalihe
Imovina:
(a)
koja se dri radi prodaje u redovnom poslovanju;
IASCF
144
zatiena stavka (koja je

predmet zatite)
znaajno (materijalno)
(b)
u procesu proizvodnje za takvu prodaju; ili
(c)
u obliku sirovina i pomonog materijala koji se troe u proizvodnom procesu ili

prilikom pruanja usluga.
Za svrhe specijalnog raunovodstva zatite za MSS prema Odjeljku 12 ovog MSFI, zatiena
stavka je:
(a)
rizik kamatne stope dunikog instrumenta mjerenog po amortiziranom troku;
(b)
rizik deviznog teaja ili rizik kamatne stope u okviru vrste obveze ili vrlo
vjerojatne predviene transakcije;
(c)
rizik cijene robe koju dri ili u vrstoj obvezi ili vrlo vjerojatnom predvienom
transakcijom kupovine ili prodaje robe; ili
(d)
rizik deviznog teaja u neto ulaganje u inozemno poslovanje.
Izostavljanja ili pogrena iskazivanja stavki su znaajna ako bi ona, pojedinano ili zajedno,
mogla utjecati na ekonomske odluke korisnika donijete na temelju financijskih izvjetaja.
Znaajnost ovisi od veliine i prirode izostavljene ili pogreno iskazane stavke koja se
procjenjuje u konkretnim okolnostima. Veliina i priroda stavke ili njihova kombinacija mogu
biti odluujui faktor.
IASCF
145

MSFI Za MSS

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

MSFI Za MSS

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

2009

IZVJETAJ O NOVANIM TOKOVIMA

MSFI za MSS SRPANJ 2009.

Meunarodni standard financijskog

Opis malih i srednjih subjekata

Mali i srednji subjekti su subjekti koji:

nemaju javnu odgovornost, i

Subjekt ima javnu odgovornost ako:

MSFI za MSS SRPANJ 2009.

Cilj financijskih izvjetaja malih i srednjih subjekata

Kvalitativna obiljeja informacija u financijskim izvjetajima

Bit ispred forme

MSFI za MSS SRPANJ 2009.

Ravnotea izmeu koristi i trokova

MSFI za MSS SRPANJ 2009.

MSFI za MSS SRPANJ 2009.

Definicija prihoda obuhvaa i prihode i dobitke.

Priznavanje imovine, obveza, prihoda i rashoda

cijena ili vrijednost stavke se moe pouzdano izmjeriti.

Vjerojatnost budue ekonomske koristi

Mjerenje imovine, obveza, prihoda i rashoda

Dvije uobiajene osnove za mjerenje su povijesni troak i fer vrijednost:

MSFI za MSS SRPANJ 2009.

Sveobuhvatna naela priznavanja i mjerenja

Priznavanje u financijskim izvjetajima

Subjekt treba priznati obvezu u izvjetaju o financijskom poloaju kada:

se iznos izmirenja moe pouzdano izmjeriti.

MSFI za MSS SRPANJ 2009.

Ukupna sveobuhvatna dobit i dobit ili gubitak

Mjerenje prilikom poetnog priznavanja

Subjekt priznaje gubitak od umanjenja vrijednosti povezan sa nefinancijskom imovinom koja je u

MSFI za MSS SRPANJ 2009.

Obveze osim financijskih obveza

MSFI za MSS SRPANJ 2009.

Primjena MSFI za MSS, sa dodatnim objavljivanjem kada je neophodno, pretpostavlja da e rezultirati

Sukladnost sa MSFI za MSS

da je uprava zakljuila da financijski izvjetaji predstavljaju fer prikaz financijskog poloaja,

da je osigurana sukladnost s MSFI za MSS, osim da se odstupilo od odreenog zahtjeva s ciljem

MSFI za MSS SRPANJ 2009.

Neogranienost vremena poslovanja

razlog koritenja dueg ili kraeg razdoblja,

injenicu da usporedivi iznosi prezentirani u financijskim izvjetajima (ukljuujui i povezane

ovaj MSFI ne zahtijeva izmjenu prezentiranja.

iznos svake stavke ili skupine stavki koje su reklasificirane,

MSFI za MSS SRPANJ 2009.

Potpuni set financijskih izvjetaja

Potpuni set financijskih izvjetaja subjekta treba ukljuiti sve od sljedeeg:

izvjetaj o financijskom poloaju na izvjetajni datum,

neto od ovo dvoje:

odvojenu bilancu uspjeha i odvojeni izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti. Ukoliko subjekt

izvjetaj o promjenama u kapitalu za izvjetajno razdoblje,

izvjetaj o novanim tokovima za izvjetajno razdoblje,

Oznaavanje financijskih izvjetaja

da li se financijski izvjetaji odnose na pojedinani subjekt ili na grupu subjekata,

datum kraja izvjetajnog razdoblja i razdoblje za koji su financijski izvjetaji sastavljeni,

MSFI za MSS SRPANJ 2009.

Subjekt u biljekama treba objaviti sljedee:

opis prirode poslovanja subjekta i njegovih osnovnih aktivnosti.

Prezentiranje informacija koje ovaj MSFI ne zahtijeva

MSFI za MSS SRPANJ 2009.

Informacije koje treba prezentirati u izvjetaju o financijskom poloaju

novac i novane ekvivalente,

potraivanja od kupaca i druga potraivanja,