7

Deformabilnost i vrstoa tla.

7.1

Naprezanja i deformacije. Modeli ponaanja elementa tla.

Da bismo predvidjeli ponaanje graevine i temeljnog tla, odnosno oblikovali/projektirali graevinu tako da budu
ispunjeni svi zahtjevi naruitelja ili korisnika, te zahtjevi struke, trebamo jasno odrediti

dopustive deformacije i ostale uvjete koje namee koritenje graevine,

optereenja koja namee lokacija,.. ali opet konstrukcija, graevina i njeno koritenje,
uvjete koje omoguava tlo.

Pri tome vrijedi imati na umu da se moe raunati i na interakciju temeljnog tla i graevine, tj. da je
posebnim postupcima mogue uraunati djelovanje deformacija tla na graevinu i obratno.
U ovom poglavlju naizmjence dati su

opisi jednostavnih i najeih laboratorijskih ureaja i odgovarajuih pokusa u mehanici tla tj.
geotehnikom inenjerstvu sa naglaskom na oblik deformiranja/optereivanja koji se namee uzorku tla
i, odatle, uporabljivosti rezultata mjerenja,
objanjenja ponaanja tla u odreenim uvjetima temeljena na opaanjima, mjerenjima i provjerama,
najjednostavniji modeli ponaanja podloga za proraun/procjenu temeljeni na objanjenjima,
teorijama, idejama.

Prikazuju se stiljivost tla i vrstoa tla: kako se tlo ponaa, u kojim uvjetima tlo uobiajeno ispitujemo, te kojim
svojstvima opisujemo.

7.2

Stiljivost tla, kratki uvod

Tijekom graenja na tlo se nanosi optereenje, i tlo se rastereuje, to izaziva deformiranje tla. Raznovrsnost
optereenja i raznorodnost tla uvjetuju i razliitost deformacija. Da bismo izbjegli mogue raznorodne tete pri
gradnji ili tijekom uporabe graevine, pokuavamo predvidjeti deformacije i ako se pokau neodgovarajuima
prilagoditi irinu temelja, brzinu nanoenja optereenja, svojstva tla.. Najee je, za uobiajene graevine
dovoljno uz odreena ogranienja stiljivost tla ispitati u jednostavnom pokusu u edometru za koherentna
tla za koja moemo pribaviti neporemeene uzorke. U ostalim situacijama trebamo in situ ispitivanja, a najbolje
je kombinirati podatke razliitih mjerenja. O ogranienjima primjene uporabe rezultata ovih ispitivanja vie u
geotehnikim poglavljima.

Slika 7-1. Pukotine u

staroj kui u Zagrebu
zbog kojih su stanari
preseljeni u hotel na
troak izvoaa.
Pukotine su primijeene
nakon izvedbe duboke
graevne jame u
neposrednom
susjedstvu, izvedene da
zbog produbljenja
podruma tj. proirenja
korisnog prostora
susjedne ugostiteljske
radnje. Fotografirao ing.
Zvonko ike.

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Deformabilnost i vrstoa tla.

7-2

7.3

Edometar.

Edometar (oedometer) je vrlo esto koriteni laboratorijski ureaj

kojim se ponavlja sprijeenost horizontalnih deformacija u tlu i
u tim se uvjetima ispituje stiljivost tla (confined compression
test, one-dimensional compression test, oedometer test).
Ugrauje se neporemeeni uzorak, mjeri se poetna visina
uzorka, te promjena visine tijekom optereivanja. Rezultati se
koriste kod procjene slijeganja (v. 7.6) i vremenskog tijeka
slijeganja (v. 7.7) za standardne objekte (geotechnical category
2).
Osnovni dijelovi edometra su:

okrugli elini prsten (2) u koji se uzorak (1) ugradi:

unutranjost prstena je glatka, a rub prstena zaotren je s
vanjske strane, tako da se ugradnja vri utiskivanjem prstena u
uzorak. (Uzorku je ve pripremljena jedna horizontalna
povrina, utiskivanje se vri okomito na tu povrinu i posve
njeno bez zakretanja i nepotrebnog poremeivanja; druga
stranica uzorka odree se njeno posebnim noem, opet bez
nepotrebnog poremeivanja.) Ugraivanjem u kruti prsten
sprjeavaju se horizontalne deformacije uzorka tijekom pokusa.
Visina prstena bira se to manja (npr. 2 cm) da bi to manji bili
utjecaji trenja na prstenu; irina prstena odreena je irinom
uzorka koji se ugrauje, dakle dostupnom/koritenom
garniturom za vaenje uzoraka;

dvije porozne ploe (3) koje se postave ispod i iznad uzorka

ugraenog u prsten tako da nesmetano bude dreniranje (tj.
istjecanje vode iz uzorka) tijekom pokusa; ploe pri
optereivanju tijesno (esto sa zazorom od 0,5 mm) klize u
prsten;

posuda koja osigurava kad je to potrebno potopljenost i

zasienost uzorka;

elina ploa postavljena na gornju poroznu plou tako da

prenosi optereenje po cijeloj horizontalnoj povrini uzorka
jednoliko; udubljenje na vrhu i kuglica u njoj omoguavaju da
se optereenje na uzorak prenosi jednoliko (4);

sustav za optereivanje: najee je to preko kuglice na

elinoj ploi koja poklapa uzorak poluga koja poveava
djelovanje utega; optereenje se moe nanositi i hidrauliki;

osjetilo za mjerenje pomaka gornje eline ploe odnosno

deformacije uzorka to je najee mjerna urica privrena na
okvir ureaja koja je pominim ticalom oslonjena na plou (5).

Edometar moe imati osjetila za mjerenje horizontalnih

naprezanja ugraena u prsten to je veoma korisno kad nas
zanimaju horizontalni pritisci u tlu i njihov razvoj.

Slika 7-2. Skica edometra.

5
4
3
2

1
3

5
4
3
2

1
3

1. neporemeeni uzorak
2. elini prsten koji sprjeava
horizontalnu deformaciju
3. porozne ploe za dreniranje uzorka
4. elina ploa i ureaj za jednoliku
raspodjelu vertikalnog optereenja
5. mjerna urica za praenje vertikalne
deformacije uzorka

Slika 7-3. Zapis jednog stupnja

optereenja.
Uvjeti odvijanja standardnog pokusa:

uzorak se ugradi, omogui se zasiivanje vodom,

oita se poloaj eline ploe koja pokriva uzorak

nanese se prvi stupanj optereenja: najee pomou utega

koji se objesi na polugu i time jednoliko optereti cijeli uzorak

oita se poloaj eline ploe koja pokriva uzorak

prisustvo vode u porama tla usporava odvijanje

deformacije. Zato se, za svaki stupanj optereenja, vie puta
oitava visina ploe. Najbre promjene dogaaju se tik po
nanoenju optereenja, a potom se kontinuirano usporavaju.
Zato i oitavati treba ee na poetku: vremena oitavanja
mogu biti: 4 s, 8 s, 15 s, 30 s, 1 min, 2 min, 5 min, 15 min,

vrijeme

ocitanje
mikrourice

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Deformabilnost i vrstoa tla.

7-3

45 min, 2 h, 4 h, 8 h, 24 h, 2 dana, 3 dana, 4 dana, 6 dana

sve dok se deformacija ne umiri. Niski (2 cm) uzorci
najee za 1h do 24 h doive umirenje deformacije tako da
se moe npr. svakoga dana u isto jutarnje vrijeme
zapoeti sa novim stupnjem optereenja.

nakon to se deformacija umiri, nanese se slijedei stupanj

optereenja: najee dva puta vei od prethodnog tijekom
optereivanja, ili dva ili etiri puta manji od prethodnog tijekom
rastereivanja.
Mjerenja koja se u ureaju vre su:

mjerenje poloaja eline ploe koja pokriva uzorak u

odreenim trenucima u vremenu;

ako je ugraeno osjetilo: horizontalna naprezanja;

vertikalna naprezanja dobiju se dijeljenjem sile na uzorak

sa horizontalnom povrinom uzorka;

ako ureaj to omoguava: protoka tj. propusnost uzorka.

Prikaz rezultata pokusa:

za svaki stupanj optereenja: tijek deformacije ili relativne

deformacije u vremenu: na horizontalnoj osi prikae se vrijeme,
na vertikalnoj, prema dolje: deformacija;

ukupna deformacija nakon u svakom stupnju prikae se u

ovisnosti o optereenju: na horizontalnoj osi prikae se
naprezanje, na vertikalnoj relativna deformacija ili koeficijent
pora.

e,
koeficijent
pora
log v
Slika 7-4. Edometarski dijagram:
zapis razvoja koeficijenta pora sa
porastom optereenja u
stupnjevima.
Slika 7-5. Zapis jednog
edometarskog pokusa: pratite
smanjivanje koeficijenta pora s
poveanjem vertikalnog
optereenja.

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Deformabilnost i vrstoa tla.

7-4

7.4

Jednodimenzionalno deformiranje tla. Naprezanje prekonsolidacije.

Dio deformacije tla dogodi se trenutno, a dio prije svega promjena

volumena tla koju ini promjena volumena pora vezana za istjecanje
vode iz pora, posebno u sitnozrnim, slabo propusnim tlima
dugotrajni je proces o kome govorimo kao o vremenskom tijeku
slijeganja. Izbor konane vrijednosti deformacije nije uvijek
jednostavan v. 7.7 i esto se radi sa vrijednostima koje odgovaraju
vremenu od 24 h nakon nanoenja optereenja. Edometarski dijagram
prikazuje konanu relativnu deformaciju ili koeficijent pora prema
nametnutom naprezanju.
Definiraju se veliine kojima se opisuje stiljivost tla ovisno o stupnju
optereenja tj. v:

koeficijent stiljivosti (coefficient of compressibility) u i-tom

koraku optereenja: avi = ei/i

modul stiljivosti ili modul linearne kompresije (oedometer

modulus, constrained modulus) u i-tom koraku optereenja: Mvi
= i /i = (1+ei-1)/avi

koeficijent promjene volumena (coefficient of volume change) u

i-tom koraku optereenja: mvi = avi / (1+ei-1)

koeficijent
pora

(a)

log v
e,
koeficijent
pora

Prikae li se v u logaritamskom mjerilu, pokazuje se gotovo linearna

zavisnost logv~ e u dva podruja iju granicu ini p. Nagib
krivulje logv~e za v> p zovemo indeks kompresije
(recompression index) i oznaavamo Cc. Nagib krivulje logv~e za
v<p zovemo indeks rekompresije (compression index) i
oznaavamo Cr. Iako obje veliine treba odrediti za razinu naprezanja
koja se oekuje u promatranom problemu, Cc je otprilike jednake
vrijednosti za svaki sluaj u kome v raste iznad do tada najveeg
optereenja, Cr je otprilike jednake vrijednosti za svaki sluaj u kome
v je manje od do tada najveeg optereenja, pri rastereenju kao i pri
ponovnom optereenju.
( Cc = e/(log v) u nekom stupnju optereenja)

rastereenje
(b)

log v
e,
koeficijent
pora

Napomena: Modul stiljivosti esto se dobije iz in situ pokusa iako

neizravno mjeren. Modul stiljivosti jako se esto koristi pri procjeni
slijeganja u tlu.
Paljivo vaeni uzorci u paljivo voenim pokusima pokazuju bitnu
promjenu stiljivosti tla pri naprezanju otprilike jednakom najveemu
kojemu je tlo u prolosti bilo izloeno, a koje zovemo naprezanje
prekonsolidacije (preconsolidation pressure) i oznaavamo p. Zbog
promjene stiljivosti, ali i povezanosti sa nekim drugim svojstvima tla,
vano je to bolje procijeniti veliinu p. Zato se u edometarskim
pokusima esto smanji korak promjene optereenja u okolini
oekivane razine p.

prvo
optereenje

e,

ponovno optereenje
(c)

log v
e,
koeficijent
pora
(d)

log v
e,
koeficijent
pora

edometarski
rezultati
(e)

log v

p
e,

cr

koeficijent
pora

cc
(f)

log v

Mjerenja pokazuju da se samo posve mali dio deformacije tla odnosi na

elastinu deformaciju vrstih estica ili vode. Veliki dio deformacije
e,
nastaje premjetanjem vrstih estica, njihovim odlamanjem i sl., to
koeficijent
je nepovratni, ireverzibilni proces. Pri rastereenju je tlo zato bitno
pora
krue nego pri prvom optereenju. Pri ponovnom optereenju sline je
krutosti jer je raspored vrstih estica ve prilagoen prethodno
(g)
dogoenom optereenju, sve do razine najveeg prethodnog
log v
optereenja. esto se govori o pamenju tla koje kao da prepozna
p
najvee prethodno optereenje. Sa ovim je procesima povezano i
starenje (ageing) tla i slino.
Slika 7-6. Skica razvoja edometarske krivulje: (a) u tlu, (b) tijekom vaenja, (c -g) u edometru.
_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Deformabilnost i vrstoa tla.

7-5

7.5

OCR. Normalno konsolidirana,

prekonsolidirana i nekonsolidirana tla.

Stupanj prekonsolidacije, OCR (overconsolidation ratio), je omjer

najveeg vertikalnog naprezanja u prolosti, p, i onoga kome je
tlo izloeno u sadanjem trenutku, v
OCR = p / v
Normalno konsolidirana, NC (normally consolidated), su ona tla u
kojima je OCR jednak 1. To su tla u kojima je proces
konsolidacije dovren, a prethodno nisu bila izloena veim
optereenjima.
Prekonsolidirana, OC (overconsolidated), su ona tla u kojima je
OCR vei od 1, dakle su uglavnom prethodno bila izloena
veim optereenjima.
Razliiti uzroci prekonsolidacije odreuju razliitu promjenu
vrijednosti OCR po dubini:
erozija odnoenje povrinskog sloja tla predstavlja
rastereenje za donje slojeve, i to vrijednosti koja se ne
mijenja sa dubinom; promjena p sa dubinom zato je
paralelna onoj v,
starenje tla izaziva poveanje p proporcionalno v
isuivanje povrinskih slojeva uslijed stalnih promjena
razine podzemne vode i slino, uglavnom poveava p u
gornjim slojevima,
kemijski i slini utjecaji izazivaju razliite druge oblike
promjena.
Nekonsolidirana su tla u kojima nije dovren proces promjene
pornog tlaka i u kojima se mogu oekivati znatna slijeganja i
bez dodatnih optereenja.

7.6

Slijeganje horizontalno uslojenog tla uslijed jednolikog optereenja.

Izgradnja irokog nasipa na povrini terena predstavlja jednoliko

optereenje na povrini i izaziva dodatna naprezanja u tlu
jednake veliine na svim dubinama. Slino je pri promjeni
poloaja razine podzemne vode. U tim sluajevima, kao i
tijekom sedimentacije, sprijeene su horizontalne deformacije u
tlu i proces slijeganja odgovara stanju mirovanja odnosno
edometarskim uvjetima.
Slijeganje, kao ukupna deformacija cjelokupnog tla na
promatranom mjestu, moe se odrediti kao zbroj deformacija
pojedinih slojeva. Da bismo dobili deformaciju pojedinog sloja,
trebamo podatke o promjeni naprezanja i o stiljivosti sloja.
Prije svega, dakle, stupac tla dijelimo na slojeve za koje se
stiljivost moe smatrati jednakom.

Debljina pojedinog, i-tog sloja neka je zi, dubina neka je

prikazana na primjer dubinom sredine sloja, zi. Dodatno
naprezanje u tom sloju jednako po dubini ako je optereenje
iroko rasprostrto neka je oznaeno . Relativnu
deformaciju moemo procijeniti prema parametrima iz
edometra za to su potrebni i poetna naprezanja u tlu,

z1

1 1, z1
2 2, z2

z2
z3

3 3, z3

z4

4 4, z4
5 5, z5

z5
Slika 7-7. Skica
jednog stupca tla.

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Deformabilnost i vrstoa tla.

7-6

v0(zi), naprezanja prekonsolidacije, P, i parametri Cc i Cr , ili

na primjer iz modula stiljivosti, Mvi, pri emu takoer ne treba
zaboraviti da se stiljivost mijenja s razinom naprezanja i
dodatnog naprezanja tj.
Mvi = Mvi(v0(zi), i...).
Ako radimo sa modulom stiljivosti, relativnu deformaciju i-tog
sloja jednostavno dobijemo kao
(zi) = /Mv,
iz ega ukupna deformacija toga sloja jednaka je
si = (zi)z,
te zbrajanjem deformacija svih slojeva dobijemo procjenu
ukupnog slijeganja
s = si = (zi) zi = /Mv, zi
Postavlja se pitanje dubine potrebne procjene deformacija tj.
stiljivosti tla. Ako je optereenje iroko rasprostrto,
deformacije u tlu mogu biti znaajne sve do posve krutih
slojeva.
U sluaju pak da optereenje nije iroko rasprostrto, da se radi o
uobiajenom temelju, onda se irina rasprostiranja optereenja
poveava sa dubinom, tj. dodatna naprezanja koje tlo prenosi
smanjuju se sa dubinom. Uobiajeno je ispitivati tlo tj. raunati
deformaciju barem do dubine na kojoj vertikalna dodatna
naprezanja postaju manji od oko 10% poetnih efektivnih
naprezanja, tj. v = 10%v. O tome vie u poglavljima o
temeljima.

7.7 Trenutno slijeganje, primarna konsolidacija, sekundarna konsolidacija.

Dio deformacije tla koji se odnosi na deformaciju vrstica i slino dogaa se istovremeno sa nanoenjem
optereenja. Odgovarajui dio slijeganja zovemo trenutno slijeganje.
Zbog posve malene stiljivosti kako vode tako i vrstih estica, najvei dio deformacije tla dogaa se uslijed
premjetanja vrstih estica i promjene volumena pora. U zasienom tlu promjena volumena pora znai i
promjenu koliine vode u porama. U dobro propusnim tlima kao to su ljunak i pijesak, ako je migracija vode
mogua, deformacija se odvija veoma brzo, paralelno sa izvedbom graevine, graevne jame i slino. U sluaju
slabije propusnih tala predviamo vremenski tijek slijeganja procjenjujui koji e dio slijeganja biti ostvaren u
nekom vremenu od poetka graenja, ili koliko je vremena potrebno za odreeni stupanj slijeganja i sl.
Vremenski tijek slijeganja zovemo i primarna konsolidacija.
U naim krajevima esto se moe zanemariti puzanje vrstih estica i sline procese deformiranja nevezane za
promjenu stanja naprezanja, to zovemo sekundarna konsolidacija. U novije doba, posebno u tropskim
krajevima, nailazi se na tla u kojima je sekundarna konsolidacija nezanemariva.

7.7.1

Terzaghi-evo rjeenje za jednodimenzionalnu konsolidaciju

Razvijen je niz modela koji omoguavaju predvianje vremenskog tijeka slijeganja. Najjednostavnije je rjeenje
koje je izveo Terzaghi za jednodimenzionalno dreniranje u sloju horizontalnih granica uslijed dodatnih
naprezanja koji se linearno mijenjaju sa dubinom. U literaturi se takoer mogu nai rjeenja za radijalno
dreniranje za sluaj postojanja drenanih bunara i slino, te druga. Sve bra raunala i sve moniji raunalni
programi omoguavaju i brza i jednostavna rjeenja i za sloene situacije. Ovdje se samo kratko prikazuje samo
najjednostavnije rjeenje radi ilustracije tj. da bi se olakalo razumijevanja problema.
Terzaghievo rjeenje zasniva se na usporedbi ravnotee u horizontalno uslojenom tlu, odnosa naprezanje i
deformacije preko koeficijenta stiljivosti i promjene koeficijenta pora, te jednadbe kontinuiteta. Definira se
koeficijent konsolidacije, cv, kao
cv = k(1+e)/wav
_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Deformabilnost i vrstoa tla.

7-7

gdje k je koeficijent propusnosti iz Darcy-evog zakona, e je koeficijent pora, w je jedinina teina vode, a av je
koeficijent stiljivosti
Rezultat je najee prikazan u obliku relacije izmeu normaliziranog slijeganja, U, i odgovarajueg
normaliziranog vremena, Tv,
stupanj slijeganja (degree of consolidation) definira se kao
U(Tv) = s(t)/s
gdje s(t) je slijeganje u trenutku t, a s je konano slijeganje,

vremenski faktor (time factor) definira se kao

Tv = t cv/H2,
gdje t je vrijeme, a H je debljina onog dijela sloja koji se drenira u jednom smjeru, dakle
H je debljina sloja ako je jedna granica sloja nepropusna
H je polovica debljine sloja ako su obje granice propusne

Za sluaj da se dodatno vertikalno naprezanje linearno mijenja sa dubinom, relacija izmeu U i Tv prikazana je
dijagramom
0,0
0,00
0,10
0,20
0,30
0,40
0,50
0,60
0,70
0,80
0,90
1,00

0,1

0,2

0,0000
0,0077
0,0314
0,0707
0,126

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

0,9
Tv

0,196

0,286

0,403

0,567

0,848

Slika 7-8. Odnos vremenskog faktora, Tv, i stupnja

konsolidacije, U, za jednodimenzionalno strujanje uslijed
poveanja vertikalnih naprezanja konstantnog s dubinom.
Ako nas zanima vrijeme odreenog dijela slijeganja, raunat emo
t = Tv H2 / cv
s(t) = s U(Tv)

7.8

Zadatak

Promatrajmo horizontalno uslojeno tlo

Pijesak do dubine od

4m

jedinine teine
glinu do dubine od

jedinine teine
ljunak do dubine od

jedinine teine
ispod je nestiljiva podloga
Razina podzemne vode je na dubini
Gradi se iroki nasip koji e initi optereenje od

18 kN/m
10 m

19 kN/m
20 m,

20 kN/m
2m

p=

20 kPa

Treba procijeniti
slijeganje
vremenski tijek slijeganja.
Jednoliko rasprostrto optereenje ini dodatno naprezanje
20 kPa
po cijeloj dubini

w =

10 kN/m

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Deformabilnost i vrstoa tla.

7-8
Pijesak
debljina
modul stiljivosti
dodatno naprezanje
srednja relativna deformacija

z =
Mv =
v =
v =
=
s =
=

=
=

deformacija sloja

4m
4000 kPa
20 kPa
v /Mv=
0,005
0,5%
v z =

0,005 *
4m
0,02 m
2 cm

Glina
z =

6
7
79
0,3
0,03
90
0,5

m
m
kPa

debljina sloja
dubina sredine sloja
poetno naprezanje u sredini sloja
koeficijent konsolidacije
koeficijent rekonsolidacije
naprezanj prekonsolidacije
poetni koeficijent pora

'v0 =
Cc =
Cr =
p =
e0 =

dodatno naprezanje

v =

20 kPa

promjena koeficijenta pora

relativna deformacija
deformacija sloja

e =
v =
s =

0,014
0,009
5,6 cm

debljina sloja
modul stiljivosti

z =

kPa

ljunak

srednja deformacija
deformacija sloja

Mv =
v =
v =
s =

10
20000
20
0,0010
1,0

s = s =
=

Ukupno slijeganje

m
kPa
kPa
cm

9 cm

Vremenski tijek slijeganja

cv =

prosjeni stupanj slijeganja, U

vremenski faktor, Tv
0

0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9

0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,8
0,9
1

H=

2
0,1 m /mjesec
1 obje granice sloja su propusne
3m

U=
Tv = s(t)[cm]= t[mj]=
1
0,1 0,0077 0,56
3
0,2 0,0314 1,13
6
0,3 0,0707 1,69
11
0,4 0,126 2,26
18
0,5 0,197 2,82
26
0,6 0,286 3,39
36
0,7 0,403 3,95
51
0,8 0,567 4,52
76
0,9 0,848 5,08

t[god]=
0,1
0,2
0,5
0,9
1,5
2,1
3,0
4,3
6,4

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Deformabilnost i vrstoa tla.

7-9

vrijeme (mjeseci)

slijeganje(cm)

10 20 30 40 50 60 70 80 90

0
1
2
3
4
5
6

ubrzavanje slijeganja

vrijeme (mjeseci)

slijeganje(cm)

10 20 30 40 50 60 70 80 90

0
1
2
3
4
5
6

kako uiniti da se
90% slijeganje dogodi za
9 mjeseci?
t=
9 mjeseci
Tv = t*cv/H2 =
*
*(
=

vrijeme (mjeseci)
0

10 20 30 40 50 60 70 80 90

v =
e =

slijeganje(cm)

odatlle
U=
s(t) =
s=

9 mjeseci *
2
0,1 m /mjesec *
2
3 m) =

0,1

0,35
5,1 cm
14,4 cm
0,024
0,036

zadanim optereenjem ostvari se

0,014
e =
preostaje ostvariti
0,022
e =
budui da je dodatnim optereenjem ve premaeno 'p,
117 kPa
konano =
potrebno predoptereenje je
18 kPa
v =

10

U=
Tv = s(t)[cm]= t[mj]=
1
0,1 0,0077 1,44
3
0,2 0,0314 2,88
6
0,3 0,0707 4,32
11
0,4 0,126 5,76
18
0,5 0,197 7,20
26
0,6 0,286 8,64
36
0,7 0,403 10,08
51
0,8 0,567 11,52
76
0,9 0,848 12,96

15

t[god]=
0,1
0,2
0,5
0,9
1,5
2,1
3,0
4,3
6,4

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Deformabilnost i vrstoa tla.

7-10

7.9

Posmina vrstoa, kratki uvod

Dananje mogunosti mjerenja i raunanja daju zamamnu slobodu pri ispitivanju tla i predvianju ponaanja tla,
meutim rokovi i ogranienost sredstava esto nas nukaju na jednostavne modele i brze postupke. Ovaj se tekst
bavi samo jednostavnim pokusima takoer zato to su vrlo instruktivni. Ipak, ni pri jednostavnom ispitivanju
ne treba zaboraviti da su rezultati ispitivanja dobri samo koliko je dobar uzorak i pazljivo voden pokus.
U mnogim problemima geotehnike pri deformiranju tla dolazi do formiranja klizne plohe i klizanja jednog dijela tla.
Da bismo se osigurali od takvih nepovoljnih dogaanja, provodimo provjere stabilnosti u kojima proraunate
naprezanja u tlu usporeujemo sa moguim graninim vrijednostima naprezanja. U sluaju klizanja,
usporeujemo prije svega posmina naprezanja, iako u odnosu prema normalnim naprezanjima. Jednostavni i
ilustrativni laboratorijski ureaj za ispitivanje posmine vrstoe je ureaj za izravni posmik (ili direktno
smicanje).
Troosni ureaj u mnogo raznih izvedbi omoguava i mnogo detaljnija mjerenja sa mijenjanjem bitno vie
elemenata optereenja ili deformacija. Kvalitetno izgraeni troosni ureaji omoguavaju puno vie nego to je
procjena posmine vrstoe npr. mjerenje deformacija tla tj. ispitivanje deformabilnosti pri praenju traga
naprezanja spomenutog u dodatku o Mohrovim krunicama ime se bavi specijaliziranija literatura. Ovdje su
prikazani osnovni elementi troosnog ureaja i najeih pokusa, te je ukazano na mogunosti dreniranja
tijekom pokusa i vezanost ponaanja tla na uvjete deformiranja.
Cijela serija drugih laboratorijskih ureaja omoguava ispitivanje tla u razliitim uvjetima optereivanja tj.
deformiranja. Laboratorijski se pokusi usporeuju i nadopunjuju mjerenjima in situ.

7.10

Ureaj za izravni posmik.

Ureaj za izravni posmik (direct shear apparatus) jednostavni

je i esto koriteni laboratorijski ureaj. Sastoji se od
dvodijelne eline kutije (5, 6) razdijeljene horizontalno
u koju se ugradi neporemeeni uzorak (1) izmeu dviju
poroznih ploa (2). Poklopac (3) tijesno klizi u gornji dio
kutije (6) kako se nanosi vertikalno optereenje i uzorak se
konsolidira. Nakon smirivanja vertikalne deformacije, koja
se prati slino kao u edometarskom ispitivanju, izaziva se
posmik: gornji (6) i donji dio kutije (5) pomiu se u
horizontalnom smjeru jedan u odnosu na drugi. Deformacija
uzorka koncentrirana je na usko podruje oko horizontalne
ravnine spoja dijelova kutija. Niti stanje naprezanja niti
deformiranje uzorka nisu homogeni, ali tijekom smicanja
razvija se klizna ploha slino kao u nekim procesima u tlu.

Slika 7-9. Skica ureaja za izravni posmik.

4

normalna sila N
posmina
sila T

2
1
2

Rezultati mjerenja za svako vertikalno optereenje

= /
prikazuju se kao relacija izmeu ostvarenog posminog
naprezanja i odgovarajueg pomaka izmeu dviju kutija.
Posmino i normalno naprezanje u plohi na spoju dviju
kutija su
fvrno
= T/A,
frezidualno
= N/A
gdje A je povrina uzorka u ravnini dodira dviju kutija
ureaja. U jednom je pokusu stalno, a raste od nule, ali
pomak
se tijekom pokusa smanjuje prirast do maksimalne
vrijednosti, nakon koje ostaje konstantan ili se smanjuje.
Slika 7-10. Mjerenje (pomak, ) tijekom jednog mjerenja
(za jedno normalno naprezanje) u ureaju za izravni posmik.
Najzanimljivije su granine vrijednosti posminog naprezanja:
vrna vrstoa kao najvea vrijednost posminog
naprezanja kad nas zanimaju relativno male
deformacije i
_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Deformabilnost i vrstoa tla.

7-11

rezidualna vrstoa kao naprezanje koje odgovara

velikim deformacijama.
Obje su vrijednosti, kao i cijela krivulja, odreene veliinom
normalnog naprezanja u istoj ravnini, te brzinom smicanja.
Redovito se za oznaku vrstoe rabi indeks f, od
engleskog failure za hrvatsko slom ili lom.
S promjenom normalnog naprezanja, mijenja se i razvoj
posminih naprezanja pri smicanju. Uobiajeno se na istom
uzorku (ili tri uzorka izrezana iz istog uzorka) izvode tri
mjerenja s tri razliita vertikalna optereenja tj. normalna
naprezanja.

fc

fb
fa

pomak

Slika 7-11. Mjerenje (pomak, ) tijekom tri mjerenja (za

jedno normalno naprezanje) sa razliitim vertikalnim
optereenijima () u ureaju za izravni posmik.

7.11

Mohr1-Coulomb2-ov zakon vrstoe.

Pokazuje se da se naprezanja koji odgovaraju slomu tla odnosno

velikim deformacijama, uglavnom mogu priblino opisati
parom pravaca u Mohrovoj ravnini , . Uobiajeni zapis
pravca je kroz nagib pravca i odsjeak na osi .

f = tg + c

f = tg + c

gdje je normalno naprezanje u nekoj ravnini, a c i su

parametri koji odreuju pravac vrstoe. Zovemo ih parametri
vrstoe:

c zovemo kohezija,
zovemo kut unutarnjeg trenja.

Drugim rijeima, za mogue posmine naprezanje uz normalno

naprezanje jednako vrijedi:

f = tg + c
Dva pravca ine anvelopu sloma: sva mogua stanja naprezanja
opisana parom , nalaze se u podruju omeenom s ta dva
pravca. Takoer i sve mogue Mohrove krunice nalaze se
unutar ta dva pravca.

1
2

Georg Mohr [mor]1640-1697

Charles Augustin Coulomb [kulon] 1736-1806
_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Deformabilnost i vrstoa tla.

7-12

Slika 7-12. Mohrovi dijagrami.

Mohrova krunica koja dodiruje anvelopu sloma, odgovara stanju

naprezanja u toki u tlu u kojoj dolazi do sloma. Tokama dodira
sa anvelopom sloma odgovaraju dvije ravnine u kojoj je vrstoa
f = tg + c
dosegnuta odnosno u kojoj dolazi do velikih deformacija.
Da bi se odredili parametri vrstoe, tj. pravac vrstoe, potrebne su
barem dvije toke, tj. dva pokusa. U pravilu se rade tri mjerenja,
tj. tri pokusa izravnog posmika ili drugaija pokusa, u

drugim odgovarajuim ureajima (v. npr. 7.12).

Veliinu normalnih naprezanja treba birati tako da
odgovaraju analiziranom problemu, jer se sa porastom
normalnog naprezanja kohezija neto poveava, a kut unutarnjeg
trenja pomalo smanjuje.
Mjerenjima dobiveni parametri vrstoe mogu se primijeniti na dati
geotehniki problem ukoliko odgovaraju uvjeti deformiranja i
stanje naprezanja. Na primjer pri provjeri stabilnosti kosine, esto
se usporeuju naprezanja u sustavu potencijalnih kliznih ploha u
onima u kojima bi moda moglo doi do klizanja. Svaki element
tla na kliznoj plohi usporeuje se sa elementom tla ispitivanom
npr. u ureaju za izravni posmik. Iz mjerenja vrstoe i veliine
normalnog naprezanja na tom mjestu (u toj toki i tome
smjeru), , moe se odrediti koliki je oekivani granino
posmino naprezanje:
f = tg + c

pomak

Slika 7-13. Razvoj uz konstantno .

Posmino naprezanje u istoj toki i istom smjeru, , usporedimo
s f, odreenim prema , i c: ako je blizu f , onda je
situacija posve opasna. Mjeru sigurnosti uglavnom izraavamo
faktorom sigurnosti, omjerom granine i stvarne vrijednosti
posminog naprezanja u promatranoj toki i plohi:
Fs = f / = ( tg + c) /
Pri tome treba odluiti da li je za problem odluujua vrna ili
rezidualna vrstoa, te koji su odgovarajui uvjeti dreniranja,
brzina smicanja i slino. Iako se Mohr-Coulombov zakon bavi
graninim vrijednostima, vrijedi primijetiti da odreeni pomaci
postoje za bilo koje .
Sve ovdje opisano odnosi se samo na dvodimenzionalno
smicanje. Trea dimenzija je u nekim problemima posve
nezanemariva. Ipak, jednostavni Mohr-Coulombov zakon i
ureaj za izravni posmik daju u mnogim situacijama posve
dobra rjeenja, ako se vodi briga o ogranienjima i primjeni.
Takoer, ovdje se ne vodi rauna o anizotropnosti tla: tlo,
naime, esto, ima ravnine (smjerove) u kojima je vrstoa vea
ili manja zbog naina sedimentacije, povijesti optereivanja,
prethodnog klizanja i sl.
_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Deformabilnost i vrstoa tla.

7-13

7.12
Troosni ureaj.
7.12.1 Opis troosnog ureaja.
Troosni ureaj gradi se tako da se ispita ponaanje elementa tla pri homogenoj promjeni naprezanja odnosno
homogenom deformiranju prije svega deformabilnost i vrstoa. Postoje rijetki ureaji koji omoguavaju
nezavisno optereivanje u tri okomita smjera, pravi troosni ureaji. Standardni troosni ureaji u mnotvu
izvedbi omoguavaju osno simetrino optereivanje i deformiranje.
Slika 7-14. Shema troosnog ureaja.

osnovni elementi
uobiajenog troosnog
ureaja
klip
kruta kapa
elija
elijska
voda
neporemeeni
uzorak
mekana nepropusna
membrana
porozni kameni
sustav za
pornu vodu
kruto postolje

osnovne mjerene ili

nametane veliine
devijator naprezanja...
a - r
aksijalna deformacija... a
elijski tlak... r
radijalna deformacija... r
volumska deformacija...
V
porni tlak... u

Troosni ureaj omoguava ispitivanje uzorka tla u homogenom stanju deformacija i naprezanja. Troosni je ureaj
graen slino razliitim ureajima za ispitivanje tlane vrstoe, ali osim aksijalnog optereenja, na uzorak se moe
nametnuti i radijalno (ustvari izotropno) optereenje.
Uzorak je obavijen nepropusnom mekanom membranom tako da struktura tla tijekom pokusa bude sauvana od
poremeaja na povrini i slino, te da uzorak i voda u uzorku budu izolirani od vode oko uzorka.
Osnovni dijelovi ureaja su
kruto postolje i kruta kapa, horizontalnih i glatkih ploha tako da aksijalno optereenje bude preneseno
homogeno na cijeli uzorak, te sustav za aksijalno optereivanje;
elija koja zatvara cijeli uzorak, postolje, kapu tako da preko vode u eliji na uzorak bude preneseno
izotropno optereenje (a membrana treba osigurati da voda u eliji doista predstavlja samo optereenje na
uzorak), te sustav za nanoenje elijskog tlaka;
porozni kameni u postolju i kapi, u dodiru sa dnom odnosno vrhom uzorka, spojeni sustavom cjevica sa
ureajima za mjerenje promjene volumena ili promjene pornog tlaka u uzorku tijekom pokusa, te sustav za
nanoenje pornog tlaka;
instrumenti za mjerenje
aksijalnog optereenja (tj. devijatora naprezanja);
aksijalne deformacije;
elijskog tlaka, moda promjene volumena vode u eliji;
pornog tlaka;
promjene volumena vode u uzorku;
moda lokalne aksijalne deformacije, radijalne deformacije
_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Deformabilnost i vrstoa tla.

7-14

Slika 7-15. Nekoliko troosnih ureaja s potpunom opremom. Proizvoa: Seiken, Tokyo, Japan.
(a) U sredini: troosni ureaj, lijevo: sustav za nametanje optereenja, desno: mjerenje

(b) U sredini: troosni ureaj, lijevo: sustav za nametanje optereenja, desno: mjerenje i biljeenje rezultata.
U ovoj izvedbi kapa je privrena na okvir tako da se poremeivanje uzorka moe biti minimalno tijekom ugradnje.
elija se namjeta nakon to je uzorak ugraen i nametnuto je maleno optereenje koje titi strukturu uzorka.

(c) Za velika optereenja i za ispitivanje stijena koriste se elije od elika, a za nametanje elijskog tlaka koristi se ulje kojim se
ispuni elija.
(d) Za velike uzorke izgraeni su posve veliki ureaji.

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Deformabilnost i vrstoa tla.

7-15

7.12.2 Osnovni koraci pokusa u troosnom ureaju.

Pravilna ugradnja uzorka svakako predstavlja prvi vani korak svakog pokusa. Budui da se ispituje
ponaanje tla, treba svakako sauvati izvornu strukturu tla, takoer i ako se radi o uzorcima koji se
pripremaju u laboratoriju. Zatvaranje elije i slini koraci ugradnje izazivaju poremeaje koje treba
minimizirati, pa je za zatitu uzorka razvijen niz postupaka. Za pokus se moe traiti zasiivanje uzorka
vodom to moe biti posebno delikatni korak i trai posebne procedure.
Konsolidacija uzorka: dovoenje uzorka u poetno stanje: to moe biti ono stanje u kome je uzorak bio in
situ prije vaenja, odnosno ono poevi od kojega se eli ispitati ponaanje tla. Za vrlo osjetljiva tla i sl.
razvijene su posebne procedure kojima se umanjuju utjecaji nunih poremeivanja tijekom vaenja uzorka iz
tla. Optereivanje uzorka ini se dovoljno sporo da se ne poremeti struktura tla, a pri tome su drenovi
otvoreni tj. mogua je promjena volumena tla. Razlikujemo izotropnu i razliite oblike anizotropne
konsolidacije, od kojih je moda najzanimljivija K0 konsolidacija, u kojoj se optereenje - i aksijalno i
elijski tlak - nanosi u malenim koracima tako da se horizontalna deformacija odrava na nuli: h = 0.
Smicanje uzorka: promjena aksijalnog optereenja ili nametanje aksijalne deformacije. Najee se rade
monotoni pokusi, do sloma, ali postoje i razliiti cikliki pokusi i nebrojeno mnogo procesa promjena
stanja naprezanja ili deformacija. Pri tome razlikujemo (a) drenirane pokuse tijekom kojih su drenovi
otvoreni odnosno mogue je istjecanje ili utjecanje vode iz ili u uzorak i (b) nedrenirane pokuse u kojima su
drenovi pri smicanju zatvoreni, tj. ako je uzorak zasien, nije mogua promjena volumena uzorka.

7.12.3 Konsolidirani drenirani (CD) pokusi.

Konsolidirani drenirani pokusi (consolidated drained tests) mogu se raditi da se ustanovi stiljivost i/ili vrstoa tla u
sporim procesima u tlu u kome je uglavnom dovrena konsolidacija. Tijekom pokusa, nakon dovrene
konsolidacije, smicanje se odvija takoer sa otvorenim drenovima.
Za ilustraciju ponaanja tla u konsolidiranim dreniranim pokusima prikazuju se (Slika 7-16) rezultati pokusa na tri
jednaka uzorka koji su na isti nain pripremljeni od pijeska Toyoura, ali sa razliitim zbijenostima. Uzorci su
konsolidirani izotropno na 0 = 0,1 MPa. Trag naprezanja pokazuje Slika 7-16(a). Za sva tri pokusa, kako su
drenovi otvoreni, totalna se naprezanja tijekom pokusa ne razlikuju od efektivnih3. Konsolidaciju predstavljaju
identine linije koje prate os . Smicanje je bilo ostvareno poveanjem aksijalnog optereenja, uz stalnu
vrijednost radijalnog naprezanja. Razvoj aksijalne deformacije vidi se na Slika 7-16(b) ovisno o promjeni
devijatora naprezanja (prikazana je ustvari polovica vrijednosti devijatora naprezanja: max= q/2). Odgovarajue
promjene volumena i koeficijenta pora prikazuju Slika 7-16(c) i (d). Vidi se da rahlija tla pri nedreniranom
smicanju doivljavaju zbijanje, a zbijenija se tla, nakon poetnog zbijanja, razrahljuju. Zanimljivo je primijetiti
da oni uzorci (istog tla i iste poetne strukture) koji su istog poetnog stanja naprezanja tijekom smicanja tee ka
istom koeficijentu pora.

7.12.4 Konsolidirani nedrenirani (CU) pokusi.

Konsolidirani nedrenirani pokusi (consolidated undrained tests) mogu se raditi da se ustanovi stiljivost i/ili
vrstoa tla u brzim procesima pri kojima ne moe doi do promjene volumena tla, ali u tlu u kojem je bilo
dovreno konsolidaciono slijeganje tla. Tijekom pokusa, nakon dovrene konsolidacije, smicanje se odvija sa
zatvorenim drenovima. Uzorci su prije ili tijekom konsolidacije redovito zasieni vodom, tako da je tijekom
smicanja sprijeena promjena volumena uzorka. Time se izaziva promjena pornog tlaka, pa se tijekom smicanja
efektivna naprezanja razlikuju od totalnih4. Zato se razlikuju i anvelope sloma za totalna naprezanja i one za
efektivna naprezanja.
Za ilustraciju ponaanja tla pri nedreniranom smicanju pokazuju se rezultati pokusa na nizu uzoraka koji su na isti
nain pripremljeni od Nevada pijeska, ali tako da se zbijenosti, tj. koeficijenti pora razlikuju. Svi su uzorci
konsolidirani na istom poetnom naprezanju, 0 = 0,3 MPa. Slika 7-18(a) prikazuje, u Mohrovom dijagramu, trag
Ustvari, moe postojati trajna razlika: na poetku pokusa, da bi se olakalo zasiivanje uzorka, esto se podignu i elijski tlak i
porni tlak u uzorku, tako efektivna naprezanja ostaju nepromijenjena. (back pressure; procedura treba biti paljivo izvedena
tako da se ne poremeuje struktura uzorka.) Ovdje se govori o totalnim naprezanjima kao razlici elijskog tlaka i te poetne
vrijednosti, te o pornom tlaku kao razlici mjerenoga i poetne vrijednosti.
4 Brzina smicanja mora biti prilagoena ispitivanom tlu, jer promjena pornog tlaka te deformiranje uzorka moraju biti jednaki u
cijelom uzorku.
3

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Deformabilnost i vrstoa tla.

7-16

naprezanja za svaki od pokusa, a Slika 7-18(b) prikazuje razvoj odgovarajue aksijalne deformacije. Najrahliji
uzorci tijekom smicanja pokazuju smanjivanje efektivnih naprezanja tj. porast pornog tlaka, to prati i porast a
potom smanjivanje devijatora naprezanja tj. prateih posminih naprezanja i posmine vrstoe.
Za najrahlije uzorke (e = 0,956; 0,908; 0,889) vidi se porast posminih naprezanja do najvee vrijednosti, tj.
vrne posmine vrstoe, te zatim smanjivanje do posmine vrstoe jednake nuli.
Neto zbijeniji uzorci (e = 0,847; 0,835; 0,823) pokazuju porast a potom i smanjivanje pornog tlaka, te dosizanje
vrne vrstoe i, potom, rezidualne vrstoe vee od nule.
Dva najzbijenija uzorka u ovom nizu pokazuju uglavnom porast pornog tlaka i porast posminih naprezanja sa
porastom deformacije, pa se ne govori ni o vrnoj ni o rezidualnoj vrstoi. Ukratko, s porastom zbijenosti raste i
vrstoa tla. Porni tlakovi uglavnom rastu u situacijama gdje bi se tlo zbijalo u dreniranim uvjetima, i smanjuju se
gdje bi se razrahljivalo.
Slika 7-18 prikazuje etiri konsolidirana nedrenirana pokusa na Toyoura pijesku, na uzorcima koji su pripremljeni i
konsolidirani tako da su imali isti koeficijent pora nakon konsolidacije na etiri razliita poetna naprezanja,
0 = 0,1MPa; 1 MPa, 2 MPa, 3 MPa.
Zanimljivo je primijetiti da se uzorci konsolidirani na manjim naprezanjima ponaaju onako kako bi se ponaali
zbijeniji uzorci. Uzorci konsolidirani na veim naprezanjima ponaaju se onako kako bi se ponaali rahliji uzorci.
Zanimljivo je primijetiti takoer i da sva etiri uzorka od istog materijala, iako su konsolidirani na razliitim
poetnim naprezanjima, ali tako da im je koeficijent pora isti, na velikim deformacijama imaju jednako stanje
naprezanja.

7.12.5 Nekonsolidirani nedrenirani (UU) pokusi.

Nekonsolidirani nedrenirani pokusi odgovaraju situacijama u kojima nema vremena niti za proces konsolidacije niti
za dreniranje tijekom promjene optereenja kojoj odgovara smicanje. U takvim se pokusima uzorak ugrauje, te
se bez konsolidacije smie. Ukoliko je uzorak posve zasien, lom se dogaa pri efektivnim naprezanjima koji ne
ovise o nametnutim totalnim naprezanjima. Drugim rijeima: za seriju zasienih identinih uzoraka, Mohrova
krunica pri slomu jedinstvena je za efektivna naprezanja, a za totalna naprezanja postignuti kut unutarnjeg trenja
pri slomu bude UU=0.

7.13

Jednoosna vrstoa.

Pokus jednoosne vrstoe (unconfined compression test) odgovara pokusu u troosnom ureaju u kome nema
elijskog tlaka. Pokusi su vrlo jednostavni, brzi, ali ograniene primjene.

7.14

Poremeeni i neporemeeni uzorci. Laboratorijsko ispitivanje tla.

Sijanje uzorka, kao i ispitivanje granica plastinosti, testovi su u kojima se reprezentativni uzorak tla prosijava,
mijesi, valja i na razliite naine poremeuje, tako da se dobivaju podaci o vrstim esticama koje koristimo za
klasifikaciju tla.
Da bismo dobili podatke o stanju tla, konzistentnom stanju ili zbijenosti, trebamo podatke i o strukturi tla: vlanost,
koliinu pora i slino. Dakle, trebamo uzorak kome je sauvana struktura: raspored vrstih estica, vlaga,
Zanima li nas ponaanje tla, trebat e nam opet uzorak kome je sauvana struktura. tovie, zbog takozvanog
pamenja tla, tj. zbog vanosti utjecaja povijesti procesa optereivanja/deformiranja tla, bit e nuno sauvati
uzorak od poremeivanja tijekom vaenja, prenoenja, ugradnje
Ureaji kojima se sluimo pri vaenju uzorka moraju biti prilagoeni ovim zahtjevima: cilindri kojima
uzorak vadimo to tanji,
Cijev u kojoj prenosimo uzorak treba vrlo paljivo zatvoriti da se uzorak ne sui.
Pri prenoenju uzorak treba zatititi od potresanja, zagrijavanja, hlaenja
Uzorak treba to prije testirati, da bi se smanjilo vrijeme u kome dolazi do suenja i sl.
Dok uzorak eka na testiranje, nakon vaenja iz zatitne cijevi, treba ga parafinirati da bi se zatitio od
suenja - pazei pri tome da uzorak samo na trenutak bude izloen povienoj temperaturi rastopljenog
parafina i hladei ga odmah potom. Uzorak treba uvati u vlanoj komori da se minimizira suenje.
Zamrznute uzorke treba uvati u hladnjaku. Uzorak treba neprestano uvati od optereivanja, savijanja,
gnjeenja
Pri pripremi uzorka za ugradnju, tzv. trimanje uzorka: rezanje u potrebni oblik treba izvesti bez
prignjeivanja, savijanja i to to bre da se sauva sva vlaga. Prenoenje uzorka u ureaj za ispitivanje,
_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Deformabilnost i vrstoa tla.

7-17

ugradnja koja ukljuuje zatvaranje ureaja i nanoenje osnovnog optereenja (navlaenje membrane,
sputanje kape troosnog ureaja npr.) moraju biti dovoljno spori da se sauva uzorak.
Takav uzorak, kome je pri vaenju, prijenosu i ugradnji sauvana struktura moemo zvati neporemeeni uzorak.
Postoje situacije u kojima nije mogue dobiti neporemeene uzorke, ili ne u dovoljnom broju. Na primjer prah je
materijal u kome je vrlo teko, ponekad nemogue izvaditi neporemeeni uzorak. Takoer, postoje istraivanja u
kojima je vano napraviti niz ispitivanja na jednakim uzorcima. U tim se sluajevima moe raditi na
rekonstituiranim uzorcima, takvima koji su pripremljeni u laboratoriju, u strogo kontroliranim uvjetima. esti
nain pripreme pjeanog uzorka je sipanje sa stalne visine (air pluviation), ime se postigne struktura slina onoj
nastaloj sedimentacijom vjetrom. Drugi je nain ugradnja vlanog pijeska u slojevima (moist tamping). Glineni
uzorci mogu biti izmijeani u mnogo vode (remoulded), te ostavljeni da se konsolidiraju, moda u posebnom
ureaju u kome se pritisak dri stalnim, a omoguena je jednodimenzionalna deformacija. Zatim se reu eljeni
oblici.
Edometar, troosni ureaj i slini laboratorijski ureaji redovito omoguuju da se tijekom ispitivanja kontroliraju
rubni uvjeti ili deformacije ili naprezanja. Ispitivani uzorak je relativno maleni element jednostavnog oblika. Pri
tome veliina uzorka mora odgovarati veliini najveeg zrna, tako da pri ispitivanju ne bude dominantno
ponaanje jednog zrna, nego se moe smatrati da je stanje naprezanja homogeno.

7.15

Preporuljiva i koritena literatura:

1.

Nonveiller,E., 1990, Mehanika tla i temeljenje graevina, kolska knjiga, 823 str. vie primjeraka
nalazi se u Knjinici u Kaievoj ulici, knjiga se moe kupiti u knjiarama

2.

Veri,F., biljeke za predavanje Konsolidacija tla, predmet Mehanika tla i temeljenje, Graevinski
fakultet Sveuilita u Zagrebu

3.

Lambe,T.W., Whitman,R.V., 1969, Soil Mechanics, John Wiley & Sons, Inc., New York, 553 str.
vie primjeraka nalazi se u Knjinici u Kaievoj ulici

4.

Holtz,R.D., Kovacs,W.D., 1981, An Introduction to Geotechnical Engineering, Prentice-Hall, Inc.,

Englewood Cliffs, New Jersey, 733 str.

5.

ostala dostupna literatura

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Deformabilnost i vrstoa tla.

7-18

Slika 7-16. Rezultati tri konsolidirana drenirana pokusa 0 = const.: (a) trag naprezanja u s,t dijagramu, (b) odnos aksijalne
deformacije i naprezanja (stress-strain curve), (c) promjena volumena tijekom pokus, (d) promjena koeficijenta pora

y
y
Toyoura sand
t = t max
30
max==(1 - 3 )/2 (MPa)
25
20

(a)

e = 0,831
e = 0,917
e = 0,996

15
10
5
0
0

10
(

+
(MPa)
3 )/2 (MPa)
s = (11+2)/2

15

20

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Deformabilnost i vrstoa tla.

7-19

(b)

30
25
20
15
10
5
0
0

-4
-2

10
15
20
aa, relativna aksijalna deformacija (%)

25

(c)

V/V
V/V
0

30

10

15

20

25

30

0
2
4
6

1
0,98
0,96
0,94
0,92
0,9
0,88
0,86
0,84
0,82
0,8

(d)

rezuultati bi trebali biti bolji.. v. Verdugo's

thesis p 203

10

15

20

25

30

aa, relativna aksijalna deformacija (%)

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Deformabilnost i vrstoa tla.

7-20

Slika 7-17. Rezultati sedam konsolidiranih nedreniranih pokusa na pijesku Nevada s0=const: (a) trag naprezanja, (b) veza
deformacije i naprezanja. Pokusi se razlikuju po koeficijentu pora; brojevi oznaavaju vrijednost koeficijenta pora.
(a)

0,8
0,75

t (MPa)

0,956
0,908
0,847
0,835
0,823
0,799
0,75

e=

0,6

0,4
0,799
0,2
0,823
0,0
0

0,908

0,835
0,847

0,908
5

10

15

20

25

a 9 35

30

Slika 7-18. Rezultati etiri konsolidirana nedrenirana pokusa e0=const: (a) trag naprezanja, (b) veza deformacije i
naprezanja
(a)

mjerenja: Ramon Verdugo, University of Tokyo, Toyoura sand

! =
=t
max
(1
-!3 (MPa)
)/2 (MPa)
100
e = 0,833

80
60
40
20
0
0

50

100

150
200
(MPa)
s

!
)

s = (1 + 3 )/2
(MPa)

250

300

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0

Deformabilnost i vrstoa tla.

7-21

(b)

0,8
0,956
0,908
0,847
0,835
0,823
0,799
0,75

t (MPa)

0,6

0,4

0,2

s (MPa)
0,0
0

0,2

0,4

0,6

0,8

(b)

mjerenja: Ramon Verdugo, University of Tokyo, Toyoura sand

100
e = 0,833

80
60

300 kPa

40

=
0!

20

200 kPa
100 kPa
10 kPa

0
0

10
15
20
relativna aksijalna deformacija (%)

25

30

_______________________________________________________________________________________________

Uvod u mehaniku tla, Sonja Zlatovi

Udbenik Tehnikog veleuilita u Zagrebu, ISBN 953-7048-02-0