Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Rad Rezerve Goriva
Seminarski Rad Rezerve Goriva
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE
SEMINARSKI RAD
IZ PREDMETA UVOD U ENERGETSKE SISTEME
STUDENTI
JAI ELMEDIN
JUSUFOVI ADI
KLAPI NAMIK
KOMI ALEM
Saetak
Cilj provedenog istraivanja jeste da se upoznamo sa fosilnim gorivima i ono to jo vanije, da
se upoznamo sa rezervama takvih goriva. Pri tome smo se oslanjali na tanost i pouzdanost
informacija sa interneta. Rad je proet slikama, koje na odreen nain doprinose konanom
utisku u pogledu ove teme. Znanje koje smo stekli istraivajui o ovom pitanju moe se rei u
nekoliko rijei: fosilna goriva su pogon naeg ekonomski zasnovanog svijeta, bez kojeg ne
moemo ali emo morati, jer se rezerve smanjuju, a alternative ne postoje.
Uvod
Godinama traje rasprava o ogranienosti rezervi fosilnih goriva, a moe se rei i desetljeima. I
kod objave informacija o rezervama ima pekulacija, jer podaci o rezervama takoer kreiraju
cijenu na otvorenom tritu, pa se naravno izbjegava isticanje podataka o velikim rezervama.
Objektivno na cijenu proizvodnje povoljnije utjeu podaci o manjim nego o veim rezervama
fosilnih goriva. Analiza objavljenih podataka o rezervama u proteklih 15 do 20 godina ukazuje
na mali rast usprkos injenici da je u tom razdoblju rasla potronja. Kolike su konane rezerve?
Na to pitanje nitko ne moe odgovoriti, one su u funkciji cijene energije i tehnolokog razvoja.
Pitanje dostupnosti fosilnih goriva je vei problem nego visina njihovih rezervi jer su one
koncentrirane u malom broju zemalja, pa energija postaje politiko sredstvo i razlog za terorizam
i ratove. to na jednom prostoru ima vie energije time je to podruje nesigurnije i izloenije
terorizmu i ratu.
Potencijal obnovljivih izvora nekog podruja ovisi o geografsko-klimatskim karakteristika
dotinog podruja i raspoloivim tehnologijama pretvorbe. Pri tome, svaki od obnovljivih izvora
ima svoje posebnosti u smislu prostorno-vremenskih karakteristika i meuovisnosti o neenergetskim sektorima. Pojedini obnovljivi izvori trebaju obradu da postanu energent podoban za
koritenje u modernim ureajima. U valorizaciji potencijala obnovljivih izvora potrebno je uzeti
u obzir i energiju utroenu za stvaranje uvjeta za njihovo koritenje, odnosno vaan je cjelokupni
ciklus od obnovljivog izvora do iskoristivog oblika energije.
Evidentno je da razvoj tehnologija poveava potencijal obnovljivih izvora. Kao ograniavajui
imbenik moe biti raspoloivi prostor koji je vezan za niu energetsku gustou, sama namjena
tog prostora za neke druge vitalne potrebe (ume, uzgoj hrane) te temporalne oscilacije u
dostupnosti obnovljivog izvora energije.
Trenutne zalihe energije uglavnom zavise od izvora fosilne energije. Fosilnim gorivima kao to
su plin, benzin, tvrdi i smei umur je trebalo nekoliko hiljada godina da bi se formirala.
Organske supstance su bile osnova za formiranje fosilnih goriva. Fosilna goriva su pohranjena u
vidu biomase iz daleke prolosti. Ogromne koliine ovih goriva su ve bile konzumirane u
dvadesetom stoljeu. Zbog poveanja eksploatacije fosilnih rezervi, ubudue e biti sve tee i
tee da se to ostvari, tehniki izazovno i riskantno a samim tim i mnogo skuplje nego to je
danas. Naftne platforme u morima su korak naprijed. Ako se potronja fosilnih goriva
nekontrolisano nastavi, sve dostupne rezerve benzina i plina e biti eksploatisane do kraja
dvadeset i prvog stoljea. Samo e rezerve uglja biti dostupne neto due vremena. Meutim, za
nekoliko desetljea, ovjeanstvo e iscrpiti svu fosilnu energiju kojoj su bili potrebni milioni
godina za njen nastanak. Nadolazee generacije nee imati tu mogunost da koriste fosilna
goriva kao izvore energije. Egzaktna procjena postojeih rezervi izvora fosilne energije je jako
teka. Koliina dodatnih rezervi, koje e biti otkrivene u budunosti, moe se samo pretpostaviti.
ak i kad bi otkrili glavne izvore rezervi fosilnih goriva, to ne bi mnogo promijenilo injenicu da
su rezerve fosilnih goriva ograniene. Vremenski period njihove dostupnosti moe biti produen
samo za nekoliko godina ili u najboljem sluaju desetljea.
Kada su u pitanju rezerve energije, provjerene rezerve su najvanije. Ove rezerve su dostupne sa
sigurnou, koja je bila dokazana kroz mnogobrojna istraivanja. Takoe, postoje i neprovjerene
3
rezerve koje su postojane, ali teke za procjenu. Dijeljenjem provjerenih rezervi energije na
osnovu trenutnih zahtjeva, statistiki omoguava trajanje rezervi. Trajanje rezervi e opasti ako
se zahtjevi za njom poveaju, a smanjiti ako se nove rezerve pronau. Rezerve uranijuma na
Zemlji za upravljanje nuklearnim postrojenjima su takoe ograniene. Procjenjuje se da na
globalnom nivou postoji manje od 20 miliona tona rezervi, od ega je 12.52 miliona tona
neprovjereno. Trenutno samo oko 5% potranje globalne energije je osigurano nuklearnom
energijom. Sve u svemu, Nuklearna energija u osnovi nije prava dugorona zamjena za fosilna
goriva zbog veoma ogranienih i nepristupanih rezervi uranijuma. Samo ogranien broj
dananje tehnologije e preivjeti dvadeset i prvo stoljee zbog ogranienih konvencionalnih
izvora energije. Ova injenica je dovoljan razlog za promjenu trenutnih zaliha energije na
obnovljive izvore energije. Ova promjena bi trebala zaivjeti prije nego li doe do nestanka
konvencionalnih rezervi energije.
Sadraj
Ugljen..............................................................................................................................................9
1.1
Podjela ugljena................................................................................................................10
1.1.1
LIGNIT.................................................................................................... 10
1.1.2
MRKI UGLJEN.......................................................................................... 10
1.1.3
KAMENI UGLJEN..................................................................................... 11
1.2
Rezerve ugljena...............................................................................................................11
1.3
Ugljen u BiH...................................................................................................................11
Nafta..............................................................................................................................................14
1.1
Porijeklo nafte.................................................................................................................14
1.2
Hemijski sastav...............................................................................................................14
1.3
Rezerve nafte...................................................................................................................15
Prirodni plin....................................................................................................................18
1.2
Popis slika
Slika 1. Ugljen.................................................................................................................................9
Slika 2. Sastav pojedinih vrsta ugljena..........................................................................................10
Slika 3. Kalorina mo uglja iz pojedinih dijelova BiH................................................................12
Slika 4. Poloaj rudinka i termoelektrana u BiH...........................................................................13
Slika 5. Zemlje sa najvie rezervi nafte.........................................................................................15
TRESET
Treset je tamnosmei do crni organski talog koji nastaje razgradnjom te raspadom mahovina,
trave i stabala u vlanim i movarnim podrujima, akumulacija je djelomino sagnjile vegetacije.
Oblici treseta su movarno blato, barutina i ume movarnog tla. Treset se ubire kao vaan izvor
goriva u pojedinim dijelovima svijeta.
Na Zemlji postoji oko 4 trilijuna m treseta, koji pokriva oko 2% Zemljine povrine (oko
3,000.000 km ), i sadri oko 8.000,000.000 teradula energije.
1.1 Nalazita
Naslage treseta nalaze se na mnogim mjestima irom svijeta. Znatna nalazita postoje u
zemljama s umjerenom i hladnom klimom, kao to su Irska, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina,
Finska, Estonija, kotska, Poljska, sjeverna Njemaka, Nizozemska, zemlje Skandinavije i
Kanada te savezne drave Michigan, Minnesota i Florida u Sjedinjenim Amerikim Dravama.
Na junoj polutci velika su nalazita na Novom Zelandu, u junoj Patagoniji i na Falklandskim
otocima.
Oko 60% svjetskih movarnih podruja je treset. Oko 7% od ukupnih nalazita treseta
iskoritava se za poljoprivredu i umarstvo. U odgovarajuim uvjetima treset e se pretvoriti u
ugljen lignit tijekom geolokog vremenskog razdoblja.
1.2 Stvaranje
Treset nastaje kada biljni materijal, obino u movarnim podrujima, ne moe truliti djelovanjem
kiseline u anaerobnim uvjetima. Sastoji se uglavnom od movarnog raslinja: drvea, trava,
gljiva, kao i drugih vrsta organskih ostataka, kao to su insekti i ivotinjski ostatci. Pod
odreenim je uvjetima raspad (dekomponzicija) tog biljnog materijala zbog nedostatka kisika je
sprijeen (inhibiran), to koristi arheolozima jer se u takvim uvjetima organski ostaci
mumificiraju prirodnim putem i ostaju sauvani.
Sloj treseta raste, a stupanj razgradnje (ili humifikacije, odnosno stvaranja humusa) ovisi
prvenstveno o njegovu sastavu i stupnju natopljenosti vodom. Treset formiran u vrlo mokrim
uvjetima akumulira se mnogo bre i manje je dekomponiran (razloen, raspadnut) nego onaj koji
se stvara na suim mjestima. To omoguava klimatolozima da koriste treset kao pokazatelj
klimatskih promjena. Sastav treseta se takoer moe koristiti za rekonstrukciju drevnih ekologija
ispitivanjem vrste i koliine organskih sastojaka u njemu.
Pod odreenim uvjetima, treset je najraniji stupanj stvaranja ugljena.
Ugljen
Ugljen je nastao od posebnih grupa biljaka u movarama koje su rasle prije 300 milijuna godina.
Ogromne biljke taloile su se u movarama milijunima godina i pretvarale se u ugljen procesom
pougljenjivanja u mirnoj vodi. Proces pougljenjivanja se svodi na obogaivanje materije
ugljikom, a osiromaenje duikom, kisikom i sumporom. Danas se ugljen veinom nalazi ispod
sloja stijena i blata, a da bi se dolo do njega probijaju se rudnici.
Slika 1. Ugljen
Dvije najvanije upotrebe ugljena su proizvodnja elika i elektrine energije. Ugljen daje oko
23% ukupne primarne energije u svijetu. 38% generirane elektrine energije u svijetu dobiveno
je od ugljena. Za oko 70% proizvodnje elika u svijetu potreban je ugljen kao kljuni sastojak.
Od svih fosilnih goriva zaliha ugljena ima najvie, i najdue se koristi. Arheolozi su pronali
dokaze koji ukazuju da su Rimljani u Engleskoj koristili ugljen u drugom i treem stoljeu. U
Sjevernoj Americi Indijanci su u 14. stoljeu koristili ugljen za kuhanje, grijanje i izradu
keramike. U 18. stoljeu Englezi su otkrili da se ugljen spaljuje ie i na veoj temperaturi od
drvenog ugljena. Industrijska revolucija bila je prvi pravi pokreta upotrebe ugljena. James Watt
9
1.4.1 LIGNIT
Lignit poznat i kao smei ugljen je ugljen srednje kalorine vrijednosti pogodan za primjenu kao
energetsko gorivo. Lignit je mineralna sirovina koja se najracionalnije koristiti kao energetsko
gorivo za proizvodnju energije. Zbog svoje primjene i koliine predstavlja izuzetan potencijal u
energetskom smislu. On je smee-crne boje i ima veliki sadraj vlage, koji nekada dostie i 66%,
osim toga ima i visok sadraj pepla. Ogrjevna mo lignita kree se od 6 do 12.5 MJ/kg. Zbog
svoje niske energetske gustoe, lignit nije isplativo transportirati i sa njime se ne trguje na
svijetskim tritima, kao to se to ini sa drugim vrstama ugljena koji u sebi imaju vei sadraj
ugljika. esto se spaljuje u termoelektranama koje se grade blizu rudnika lignita. Emisije ugljik
dioksida iz termoelektrana koje koriste lignt, su vee u odnosu na one termoelektrane koje
koriste druge vrste ugljena.
Kod sagorijevanja uglja oslobaa se sumpor koji utie na nastanak kiselih kia. Koliina
sumpora u ugljenu jako ovisi o nalazitu. U nekim nalazitima sadraj sumpora je izmeu 0,510%, kako je prikazana za ugljenokope u Tuzlanskom kantonu.
11
13
14
Nafta
Nafta, kao vrsta fosilnog goriva, je tamna i viskozna tekuina koja se obino pronalazi ispod
povrine Zemlje ili morskog dna. To je vrlo sloena smjesa razliitih spojeva,
preteno ugljikovodika alkanskog, cikloalkanskog i aromatskog reda iji se sastav mijenja od
nalazita do nalazita. Nagla potronja naftnih derivata je ubrzala razvoj metoda prerade nafte
(frakciona destilacija, kreking, itd.). Danas nafta predstavlja sirovinu za proizvodnju pogonskog
goriva motora, a takoer i kao sirovina u hemijskoj industriji. Hemijskom preradom nafte dobija
se niz produkata koji se koriste u drugim oblastima industrije (sirovine za proizvodnju boja i
lakova, rastvarai, itd.). Ova oblast se naziva petrohemijska industrija.
Porijeklo nafte
Od mnotva teorija koje su se bavile porijeklom nafte, izdvajaju se dvije grupe teorija: biogena i
nebiogena teorija. Prema biogenoj teoriji se smatra da je nafta nastala
razgradnjom biljnih i ivotinjskih organizama u anaerobnim uslovima. Prema nebiogenoj teoriji,
nafta je nastala od anorganskih spojeva ugljika u Zemljinom platu (metan,
elementarni ugljik, ugljik dioksid, karbonati). Smatra se da su od ovih spojeva nebiogenim putem
nastali ugljikovodici, koji naputaju plat i dolaze do povrine ili se skupljaju kao rezervoari.
Izraz rezerve nafte odnose se na koliinu nafte u leitu (engl. Original Oil In Place) koje se
mogu u danom trenutku pridobiti uz pozitivnu ekonomsku raunicu. Nafta se ne smatra rezervom
ako ju nije mogue ekonomski pridobiti, tj. ako su trokovi pridobivanja vei od iznosa koji je
mogue zaraditi s dobivenim koliinama.
Procjena rezervi nafte temelji se na izraunu geolokog i ekonomskog rizika. Oba zajedniki
pokazuju vjerojatnost da e promatrane koliine nafte biti mogue otkriti te ekonomski pridobiti
na povrinu.
Promatrajui prema zemljama koje su najvei proizvoai nafte u svijetu moe ih se izdvojiti 8
koje danas raspolau s najveim dokazanim rezervama nafte.
15
Venezuela raspolae s 77,2 gigabarela dokazanih naftnih rezervi, to su najvee rezerve neke
zemlju na Zapadnoj polutki. Prema sadanjim proizvodnim koliinama, te rezerve e dostajati za
jo 80 godina.
No, Venezuela takoer raspolae s nekonvencionalnim rezervama nalik leitima bitumena
opisanim u Kanadi. U takvim leitima dokazane su koliine od ak 1200 bilijuna barela to bi
odgovaralo ukupnim svjetskim konvencionalnim rezervama.
Oko 267 bilijuna barela nekonvencionalnih rezervi moe biti isplativo proizvedeno uz sadanje
cijene i tehnologiju kojom raspolaemo. Takve rezerve sadrane su u litostratigrafskoj formaciji
koja sadrava katranske pjeenjake Orinoco (engl. Orinoco tar sands) koji su ak manje
viskozni od kanadskih bitumenskih pjeenjaka Athabasca. Time su dostupniji konvencionalnim
metodama proizvodnje, no takoer se nalaze na veim dubinama pa se ne mogu dosegnuti
povrinskim kopovima poput velikih koliina bitumena u Kanadi.
Zahvaljujui velikim dokazanim rezervama, posebno teke nafte, neke meunarodne organizacije
uveale su venezuelske rezerve za gotovo 350 bilijuna barela, ime ta zemlja pretjee i Saudijsku
Arabiju. S druge strane venezuelski parlament prihvatio je poveanje od 100 bilijuna barela, a
mjerodavno je ministarstvo potvrdilo poveanje od 12,4 bilijuna barela u podruju Faja del
Orinoco.
Prirodni plin
U 19-om vijeku, prirodni plin obino je dobivan kao usputni proizvod kod crpljenja nafte, poto
se oslobaaju odreene koliine plina kada tenost proe redukciju pritiska na putu iz podzemnih
spremnika do provrine, reakcijom slinom otvaranju flae gaziranog pia. U takvim sluajevima
prirodni plin koji nije imao potencijalno trite u blizini crpilita, postaje problem poto ga je
potrebno plinovodima dopremiti do krajnjeg korisnika. U 19-om i poetkom 20-og vijeka, takav
neisplativi plin palio se na samim crpilitima nafte. Danas se takav plin upumpavanjem vraa
natrag u podzemni spremnik od kuda je i doao te se njegova distribucija odlae za budue
potencijalno trite ili zbog reguliranja pritiska u podzemnim spremnicima ne bi li se povealo
crpljenje preostale nafte. Ovisno o potranji za prirodnim plinom ponekad se grade plinovodi sa
takvih crpilita ukoliko se utvrdi ekonomska isplativost istih. Druga mogunost je da se prirodni
plin otpremi kao tenost ukapljivanjem GTL (engl. gas-to-liquids) tehnologijom u sintetiki
benzin, dizel ili kerozin kroz Fischer-Tropschov postupak. Takav se plin lahko distribuira putem
tankera i konvencionalnih plinovoda. Smatra se da GTL plin gori ie od naftnih goriva. Veina
velikih naftnih korporacija distribuira GTL goriva. Ipak veina prirodnog plina komercijalno se
vadi iz polja prirodnog plina. Sa kompanijom Gazprom, Rusija je najvei svjetski dobavlja
prirodnog plina, a njene rezerve procjenjuju se na 48,700 milijardi m . Ukupne svjetske rezerve
(u milijardama kubnih metara) plina procjenjuju se na 187.300. Ostali veliki dobavljai su redom
19
20
Zakljuak
Za na svijet koji se bazira na ekonomiji, od krucijalne vanosti su fosilna goriva. Iako se danas
pokuavaju nai alternative za ove vidove energije, fosilna goriva su i dalje primarni izvor
energije. Prema studijama na svijetu postoji dovoljno rezervi za narednih 100 do 150 godina. to
se tie nae zemlje, jedino to imamo je ugalj i treset, od ega se samo ugalj znaajno iskopava.
Naftu i zemni plin uvozimo.
21
Bibliografija
(Rezerve ugljikovodika u svijetu; Wikipedia.bs)
22