KVALITETNA KOLA

Matea Sigurnjak, Sanja Bori, Kristina Mirkovi, Marija Plea,

Antonija Stai Kopi

William Glasser
roen je 1925. godine
Po zavretku studija kemije, usmjerio se na psihologiju
1948. godine stekao je diplomu iz klinike psihologije
upisao medicinski fakultet sa namjerom da postane
psihijatar
Godine 1953. stekao je lijeniku diplomu
1957. zavrio je specijalizaciju iz psihijatrije
1961. godine stekao je diplomu psihijatra
Do sada je objavio preko dvadeset knjiga
1969.god. objavio svoju prvu knjigu o obrazovanju,
Svaka kola moe uspjeti (Schools without Failure)

Kvalitetna kola
rad kole Apollo gdje je W.Glasser radio, temelji se na ovom
tekstu u kojem pravi usporedbu izmeu nastavnika i
poslodavaca u tvrtkama:
ef (boss) tjera na rad. Voditelj (leader) vodi.
ef se oslanja na autoritet. Voditelj se oslanja na suradnju.
ef govori: >>Ja.<< Voditelj govori >>Mi.<<
ef stvara strah. >Voditelj stvara povjerenje.
ef zna kako. Voditelj pokazuje kako.
ef izaziva nezadovoljstvo. Voditelj udahnjuje polet.
ef okrivljuje. Voditelj ispravlja pogreke.
ef rad pretvara u tlaku. Voditelj rad pretvara u neto
zanimljivo.

USPJENO POUAVANJE VJEROJATNO JE

NAJTEI POSAO NA SVIJETU
ne shvaamo kako je teko uspjeno pouavati
Uporno smatramo da bismo nastavnike mogli prisiliti da bolje
rade kad bismo se prihvatili posla i zaista zapeli.
Gotovo svi ljudi imaju pogrene zamisli o pouavanju
Oni ne shvaaju kako je biti uspjean nastavnik moda
najtee zanimanje u naem drutvu
Uspjean nastavnik jest onaj tko uspije uvjeriti ne polovicu ili
, nego sve njegove ili njezine uenike da u koli kvalitetno
radi
Pouavanje je teko jer je i slabo plaeno

 Nastavniko zvanje je teko jer nema odnosa izmeu

uspjenosti nastavnikova rada i plae koju prima
nema neposrednog novanog poticaja za ulaganje
vremena i truda za bolje obavljanje tog posla.
Pouavanje je teko i u najboljim uvjetima, a kad se
nemaju na umu potrebe uenika i nastavnika, jo je tee pa
i nemogue.
Sve metode pouavanja koje zanemaruju potrebe
nastavnika ili uenika osuene su na neuspjeh.
Veina je ljudi postala svjesna kako tome plaamo cijenu u
poveanu broju uivalaca droge, maloljetnih delikvenata,
trudnih maloljetnica. A to su tek najuoljiviji problemi.
Pouavanje je teak posao koji valja primjereno nagraditi, a
nastavnik se mora itavog radnog vijeka usavravati. Sve
manje od toga nije dovoljno.

POTREBNO NAM JE VODITELJKO UPRAVLJANJE BEZ

PRISILE- OD PROSVJETNIH VLASTI DO NASTAVNIKA

efovsko upravljanje nije dobro jer ograniava i kvalitetu posla i

proizvodnost radnika.
izaziva nedisciplinu koju elimo sprijeiti
efovsko upravljanje vie usmjereno na potrebe efova nego
radnika; toliko oito da su mnogi efovi shvatili kako efovsko
upravljanje ima negativan uinak.
U obrazovanju uvijek postoji strah kako e uenici savladati
manje gradiva posvetimo li se previe kvaliteti.
efovsko upravljanje teko je pobijediti, jer u veini kola ima
dovoljno uenika voljnih raditi
Uspjeh tih uenika je rezultat obiteljske sredine iz koje
potjeu.

 kole uglavnom rjeavaju probleme neposlunih uenika

efovskim pristupom i metodama prisile i vrste ruke.
U veini kola podosta je uenika koji ne ue i ne potuju
pravila.
Nastavnici koji su frustrirani skloni su zahtijevati kazne za
takve uenike-neradnike.
Ne shvaaju da su mnogi uenici otvrdnuli na te
ograniene kazne i vie ih se ne boje.
Neprijateljski odnos izmeu nastavnika i uenika, toliko
poguban za kvalitetu, brzo se razvije u koli.
Prema djetetu koje ne uini to mu se kae postupa se
strogo ve u prvom razredu i tada poinje prisila
djetetu postaje najvaniji otpor, poinje osobna borba za
mo izmeu nastavnika i uenika, a obrazovanje postaje
nevano.
Gotovo je nemogue prisiliti uenike da puno ue i
kvalitetno rade kad kolu smatraju beskorisnom.
Umjesto prisile potrebno je puno kreativnosti i strpljenja, a i
jednoga i drugoga esto nema dovoljno.

 W.Gasser u knjizi objanjava kako Demingove zamisli u

neiskrivljenom obliku uvesti u nae kole da bi se sadanji
elitistiki sustav, prema kojemu je tek mali broj uenika
ukljuen u kvalitetan rad, zamijenio sustavom u kojem bi
gotovo svi uenici radili kvalitetno.
Nasuprot prisili kao jezgri efovskog upravljanja, uvjeravanje i
rjeavanje problema najvaniji su za filozofiju voditeljskog
upravljanja. Prema Demingovim rijeima:

1.rukovoditelj se mora pobrinuti da djelatnici imaju budunost

(Drutvo je odgovorno kolama upravljati tako
da gotovi
svi uenici dobiju kvalitetno obrazovanje
2.djelatnici rade u sustavu ; rukovoditelj radi na sustavu. (to
znai da je uprava odgovorna za poboljanje sustava
vie
od nastavnika)

etiri su temeljna elementa voditeljskog

posla:
voditelj ukljuuje djelatnike u raspravu o kvaliteti odreenog
posla i vremenu potrebnom kako bi se obavio pa radnici
mogu rei svoje prijedloge. Voditelj neprestano nastoji
prilagoditi poslove sposobnostima i potrebama radnika.
voditelj pokazuje ili stimulira posao kako bi radnik koji ga
obavlja tono vidio to rukovoditelj oekuje. Istodobno, od
radnika se neprestano trai miljenje o mogunim
poboljanjima.
voditelj trai od radnika provjeru ili ocjenu kvalitete vlastitog
rada. Pritom se podrazumijeva kako voditelj priznaje da oni
znaju kako oni znaju proizvesti visokokvalitetni rezultat pa e
ih zato sluati.
voditelj radnicima olakava rad, pokazujui im kako je uinio
sve da bi im osigurao najbolji alat i radne uvjete te srdano,
prisno okruenje lieno prisile.

Razlika izmeu nastavnika-efa i nastavnika-voditelja na

satu algebre koji mnogi uenici teko savladavaju
Nastavnik-ef odreuje radne zadae na koje uenik ne moe utjecati. Uenici
dobivaju prolaznu ocjenu postignu li na testu minimalan broj bodova. Mnogi
uenici ipak ne poloe test jer ne uspiju ostvarit minimalan broj bodova.

Nastavnik-voditelj poeo bi nastavu razgovorom o algebri, njezinu odreenju

i objasnio zato se nju pouava i kako e uenicima posluit u ivotu.

Zakljuio bi kako svaki uenik koji se potrudi moe dobro nauiti algebru.
Odgovorivi na sva pitanja nastavnik-voditelj bi objasnio kako e se rad
uglavnom voditi u malim suradnikim skupinama
Istaknuo bi potom kako svrha nije rijeiti zadatke, ve da svi shvate algebru.
Pisali bi se pokusni testovi,a zavrni testovi kad uenici odlue da su spremni.
Uenici koji su dobro rijeili testove ili bi dalje, a oni koji nisu nastavili bi uiti na
testovnom materijalu dok ga ne savladaju.
Nitko dakle ne bi prelazio na novo nastavno gradivo dok ne bi dobro shvatio
staro.
Otkrit u poetku tko nee moi zadovoljit mjerila jednogodinjeg kolegija i
ponuditi mu dvogodinji u koji bi se mogli prebaciti sporiji uenici.
Kvaliteta bi se zadrala i u sporijem kolegiju.
Razlika ne bi bila u kvaliteti nego u vremenu.

 Najvanija je razlika izmeu rukovoditelja efova i rukovoditeljavoditelja u njihovom shvaanju motivacije.

efovi odbijaju prihvatit injenicu da ne mogu >>motivirati<<
radnike, osobito ako su uvjereni da je ono to trae dobro za
radnike.
efovi neprestano tragaju za novim kaznama ili nagradama kako
bi >>natjerali<< radnike da bolje rade.
Voditelji znaju kako nee moi prisiliti radnike da vie rade
smatraju li radnici taj rad nezadovoljavajuim ili pak smatraju da
efove nije briga za njihove potrebe.
Mnogi nastavnici istiu kako su nekad svi uenici marljivo uili jer
ih se u protivnom kanjavalo. Vjerojatnije je kako su loe uenike
toliko kanjavali da su prestali pohaati nastavu ili bi ih izbacili.
Svim obiteljima i mnogim uenicima postalo je jasno kako je za
dobar ivot potrebna diploma, pa je puno vie uenika nastavilo
kolovanje.
Iako ne moemo prisiliti uenike da vie rade, valja znati kako e
voditeljsko upravljanje u koli ili obiteljska podrka kod kue
stvarati marljivije uenike. Bude li izloen i jednom i drugom,
uenik e zacijelo dobro raditi. Ne bude li tako, vjerojatno e biti
neuspjean u koli i to se nee moi promijeniti nikakvom prisilom.

NASTAVNIK-VODITELJ
pokuava stvoriti radnu sredinu koja je topla, srdana, prisna i
potpuno liena prisile. Uenici brzo shvate kako taj nastavnik nije
protiv njih i ne pokuava zadovoljiti svoju potrebu za moi time to
e im nareivati.
Nastavnik-voditelj objanjava kako je jedina svrha ocjena pokazati
to uenici znaju.
Slaba ocjena ne znai neuspjeh; ona znai da uenik jo nije
dovoljno nauio. Do zavrne ocjene sve su ocjene privremene:
svaka loa ocjena dotad se moe i treba biti popravljena.
Nastavnike-voditelje kritizirat e se zbog este buke u razredu,
manjka discipline u razredu.
Kritizirat e ih i zbog toga to im je suvie stalo i rei im kako je
previe osobnog uivljavanja neprofesionalno.
Upozorit e ih da misle na zavrne testove i razlome predmetnu
materiju kako bi uenici postigli bolji uspjeh na testovima, iako
takav pristup nee zainteresirati vie od polovice uenika.

SVIJET KVALITETE
svijet kvalitete najvaniji je dio naeg ivota
Razlog zbog kojeg mnogi uenici ne rade marljivo je u tome
to u svojem svijetu kvalitete nemaju sliku kolskog rada.
Ne uspijemo li njima upravljati tako da ih uvjerimo kako kola
spada u taj svijet, neemo rijeiti problem naih kola.
Dobar nastavnik-voditelj moe postati vana slika u naem
svijetu kvalitete, jer nas ui kako preivjeti, postaje nam
dobrim prijateljem, smije se s nama i prua nam slobodu da
uimo kako mi smatramo da je najbolje.
Budui da veina uenika ima nastavnike-efove i ne smatraju
da su vani ili da su odgovorni uiniti ono to se od njih trai, u
svoj svijet kvalitete nee pohraniti ni nastavnika ni gradivo

to uenici cijene kod nastavnikavoditelja:

Zanimaju ga uenici i nastavna graa
esto s njima vodi razredne rasprave
Kontaktira s njima na njihovoj razini: ne
postavlja se iznad njih i uenicima je s njime
ugodno razgovarati
Ne prijete
Ne kanjavaju
Pokuavaju biti zabavni
Pokuavaju ubacivat humor, raznolikost i
dramu u nastavu

KAKO DJELUJEMO: DOBRO SE OSJEAMO

KADA KVALITETNO RADIMO
Temelj dobrog voditeljskog upravljanja jeste odnositi se
prema drugima neprestano imajui na umu da ih ne
moemo kontrolirati i da im moemo pruiti jedino onu
vrstu informacija koja ima dobru ansu uvjeriti ih kako e
im posao koji traimo od njih biti ugodan kada ga uine
Osjeaj ugode ima 2 obiljeja: kratkorono i dugorono
Nae djeovanje je kombinacija 4 komponente
ponaanja: radnje, misli, osjeanja i fiziologije

KVALITETAN RAD U KOLI

Uenici se nee truditi ukoliko ne vjeruju da je ono to se
trai od njih kvalitetno,odnosno ne dobiju jasnu ideju o
tome to je dobro obrazovanje i kako se moe postii
budu li radili to se od njih trai
Veina nastavnika uope ne misli na kvalitetu kada se
obraa uenicima nego samo na ciljeve prosvjetnog
sustava
Bitno je da uenici shvate da uenje nije za dobrobit
nastavnika,kolskog sustava,roditelja nego za njih same

OCJENE I DRUGE TEMELJNE ZNAAJKE

KVALITETNE KOLE
U kolama ocjene imaju dvije glavne svrhe:
1.Obavijestiti uenike,njihove roditelje i druge
zasinteresirane strane, npr.fakultete o uspjehu uenika
2.Posluiti kao zamjena za plau.
Ocjene nedovoljan i dovoljan bi se zauvijek ukinule.
Ocjena dobar bi postojala,ali bi bila privremena.Ocjena
vrlo dobar bi bila dokaz da su uenici unijeli kvalitetan
rad u koli u svoj svijet kvalitete. Ocjena odlian bi bila
kao i do sada. A ocjenu odlian plus bi zasluili uenici
koji rade iznad kvalitete.

OCJENE I DRUGE TEMELJNE ZNAAJKE

KVALITETNE KOLE
PROPISANI TESTOVI POSTIGNUA - Izbacili bi
vanjska mjerila uinkovitosti
EVIDENCIJA REZULTATA, STATISTIKA I IZOBRAZBA
NASTAVNIKA - Vodili bi statistiku napreduje li ili
nazaduje organizacija po kvaliteti
POTREBA ZA UZORIMA - Izradili bi visokokvalitetne
vrpce-pokazatelj visokokvalitetnog nastavnika
DOMAA ZADAA U KVALITETNIM KOLAMA
Izbacili bi obavezne domae zadae
KURIKULUM - Nema nieg loeg u kolskom
sustavu,loa je naa nesposobnost da uvjerimo uenike
u dobro i kvalitetno uenje

STVARANJE PRIJATELJSKIH ODNOSA

Najgore je kada uenici ne potuju svoje kolege i
profesore i ometaju nastavu
Da bi to sprijeili morate biti nastavnik-voditelj koji ne
ovisi o pravilima nego se oslanja na to da stvori
okruenje u kojem vlada pojam utivosti
Tada e svi dijeliti uspjeh,suradnja e se poveati,a
borba za mo i uope pitanje moi e nestati i na taj
nain e se rijeiti jedan od veih problema obrazovanja

STVARANJE PRIJATELJSKIH ODNOSA

"PRIJATELJI" DOBROVOLJCI Tei problem je kad se
nastavnici susretnu sa asocijalnim uenicima koji gotovo
da i nemaju prijatelja u koli. U takvim situacijama su
potrebni odrasli "prijatelji" dobrovoljci koje bi nastavnik
trebao regrutirati u svojoj mesnoj zajednici. Tek tada e ti
uenici poet razmiljat o tome da vrate kolu u svoj
sustav vrijednosti
KOLSKI KOLEGE-SAVJETNICI - Dobrovoljci ne moraju
iskljuivo biti odrasle osobe,to mogu biti i uenici. "Nama
je stalo" je snana poruka i temelj kvalitetnog
obrazovanja koju ete tada poruiti

KAKO RJEAVATI PROBLEM NEDISCIPLINE

Nastavnci-voditelji moraju nauiti to uiniti da se
neposlune uenike ne kazni,ali da im se stanje ipak
popravi te uenik prihvati rad u razredu. Takoer ne bi
trebali zvati njihove roditelje osim ako im nemaju to
dobro za rei ili pak ako uenik ima ozbiljnijih
problema,ali tada bi tom razgovoru i uenik trebao biti
prisutan. Na taj nain e svi uspjeti u rjeavanju
problema

KAKO RJEAVATI PROBLEM NEDISCIPLINE

DJELOTVORNO RJEAVANJE PROBLEMA UENIKA
KOJI OMETAJU - Problem ete rijeiti ukoliko ueniku
poklonite pozornost koju eli privui,a koja mu je moda
potrebna. A kako vaa nastava zadovoljava
potrebe,uglavnom neete morati nita rjeavati. Kada se
uenik jednom smiri sigurno e potvrditi da se to vie
nee ponoviti
KAKO POSTUPATI S UENICIMA OD KOJIH SE
ZAHTJEVA DA NAPUSTE RAZRED Prvo to morate
uiniti kada krenete rjeavati njegov problem jest
upozoriti ga da je on odabrao ne suradnju. Zatim bi
trebali sasluati uenika,posavjetovat ga kako dalje te
nastojati to prije vratiti uenika u razred

KAKO STVORITI KVALITETNU KOLU

OBUAVANJE O TEORIJI KONTROLE - Kada se
odredi svrha,dio osoblja koji se slae s tom svrhom i eli
poetak pretvorbe u kvalitetnu kolu mora se dobro
upoznati s postavkama teorije kontrole i realiteta terapije
SAMOOCJENA UENIKA - Samoocjena smanjuje
potrebu za prisilom,a kada se uenici ponu
samoocjenjivati i bolje raditi i profesori e imati manje
posla i bit e bolji voditelji
KAKO SVE UENIKE UKLJUITI U KVALITETNO
UENJE - U svakoj koli postoje uenici koji ne rade
nikako,a kamoli kvalitetno.Morate uvesti posebne
programe za neuspjene uenike-organizirajte posebne
momadi kvalitetnih koji e suraivati s ovakvim
uenicima i pomagati im da dou do kvalitetnog rada

KAKO STVORITI KVALITETNU KOLU

POETAK UKINUA PRISILE I KRITIZIRANJA - Da bi
nastavnici uope poeli s promjenama i pripremom za
kvalitetnu kolu,prvo bi trebali ukloniti prisilu iz svega to
rade
SURADNIKO UENJE Je metoda pouke i uenja
koja odlino zadovoljava potrebe i bez koje je kvalitetnu
kolu nemogue ostvariti
UPRAVLJANJE KVALITETNOM KOLOM - Trebao bi
postojati upravni odbor sastavljen od uenika,nastavnika
i roditelja, a na njemu bi se raspravljalo o svim vanim
promjenama u upravljanju kolom
ISKAZNICE - ljudi koji se znaju bolje surauju i bre se
sprijatelje

KAKO STVORITI KVALITETNU KOLU

NAGRADE ZA USPJEH Obzirom da e se kvaliteta
rada poveati jer e uenici i nastavnici bolje suraivati
trebalo bi uvesti i nagrade ovisno o tome koliko se neka
kola pribliila ciljevima kvalitete (u odnosu na
prologodinje rezultate).
Dakle ukoliko su postignuti ti ciljevi kvalitete Deming
smatra da bi se 75% novane nagrade dalo
nastavnicima,a 25% uenicima. Upravni odbor kole bi
odluivao kako potroiti novac

NASTAVNIK U KVALITETNOJ
KOLI

Nastavnici kvalitetne kole vode, nikad ne

efuju
Ova knjiga namjenjena je nastavnicima zaposlenima u
kolama gdje postoji veliko zanimanje za koncepciju
kvalitetne kole
Prije no to neka kola postane kvalitetna, ravnatelj
treba nastavnike uvjeriti da je spreman prijei na novi
sustav upravljanja voenjem time to e on osobno
prestati efovati
Nastavnici moraju i upravljati i pouavati uenike
Prva zadaa nastavnika je ta da im protumae to je
kvaliteta te da su za kvalitetan rad sposobni

 Trebate se rijeiti
uobiajenog
etverokutnog rasporeda
klupa u redove i sloiti ih
ukrug s vama kao dijelom
tog kruga
Svrha je takvog krunog
rasporeda da u svakom
trenutku moete privui
njihovu pozornost

Nastavnik kvalitetne kole je

profesionalac
Nastavnik-profesionalac ne trazi od uenika da rade
nekvalitetno, pa u kvalitetnoj koli nema uenja injenica
napamet
U naim se kolama od uenika ne trai kvalitetan rad,
jer se nastavnicima i uenicima efuje
U tradicionalnoj se koli prema nastavnicima ne odnose
kao prema profesionalcima. Svatko-upravno osoblje,
kolski odbor, ministarstvo govori nastavnicima to eli
od njih, kako to moraju uiniti i kako e ih se ocjenjivati
Iz kvalitetne bi kole trebalo izbaciti obveznu domau
zadau jer rijetki su uenici koji napiu kvalitetnu
domau zadau kad je obvezatna

est uvjeta za kvalitetu

1.Razredna sredina mora biti ugodna i poticajna
2.Od uenika treba traiti da rade iskljuivo neto
korisno
3.Od uenika se uvijek trai da rade najbolje to mogu
4.Od uenika se trai da ocjenjuju i poboljavaju svoj rad
5.Kvalitetan rad uvijek godi
6.Kvalitetan rad nikad nije destruktivan

Uenici vas moraju poznavati i voljeti

Teorija izbora kae da emo puno raditi za one do kojih
nam je stalo (pripadanje), za one koje potujemo i koji
potuju nas (mo), za one s kojima se smijemo
(zabava), za one koji nam doputaju misliti i djelovati za
sebe (sloboda) i za one koji nam pomau odrati se na
ivotu (preivljavanje)
U skladu s tim spoznajama nastavnici u kvalitetnoj koli
potrudit e se da ih uenici upoznaju

 Kad vas uenici upoznaju i oni e otkrivati vie o sebi.

Tako ete i vi i oni postajati bliskiji, a ta je bliskost
potrebna elite li ostvariti prvi uvijet za kvalitetu
U prvih nekoliko mjeseci rada s uenicima trebate
objasniti uenicima:
1.Tko ste
2.Za to se zalaete
3.to ete od njih traiti
4.to od njih neete traiti
5.to ete za njih uiniti
6.to za njih neete uiniti

Nastavnici kvalitetnih kola pouavaju

korisne sposobnosti

U skladu s drugim uvjetom kvalitete (rad mora biti

koristan) i s petim (rad uvijek mora biti radost), ni od
nastavnika ni od uenika kvalitetnih kola nikad se ne bi
trailo da rade neto beskorisno
U kvalitetnoj koli vaa je zadaa objasniti uenicima
korisnost onoga to traite od njih

SPOSOBNOSTI NASUPROT INJENICA

Sposobnosti nam slue, injenice znamo
Kvalitetne kole ue temeljne sposobnosti: govor,
itanje, pisanje, raunanje, rjeavanje problema
injenice se nee pouavati ako ne spadaju u jednu ili
dvije od sljedee etiri kategorije koje su poredane po
vanosti:
1. injenice neposredno vezane za neku ivotnu
sposobnost
2. injenice koje uenici ele nauiti
3. injenice koje nastavnik dri posebno korisnim
4. injenice potrebne za studij

POUAVANJE SPOSOBNOSTI
itanje
Pisanje
Raunanje i matematika
Govor
Rjeavanje problema

Pouavanje korisnih injenica u srednjoj

koli
Najlake se moe oderditi to zadovoljava neku injenicu
tako da se upitate: Moe li nam ta injenica posluiti
sada ili u doglednoj budunosti?
U kvalitetnoj srednjoj koli valja nastaviti povezivati
znanja sa sposobnostima
Nita se nee uiti napamet! Uenike e se iskljuivo
pouavati kako se sluiti injenicama

Kvalitetan rad u koli

Svrha kvalitetne kole je da svi uenici sve vie
kvalitetno rade u koli. Uvjet za to je da uenici vole raditi
to se od njih trai. To e se ostvariti kada i nastavnici i
uenici zajedno zadovolje prva etiri uvijeta za kvalitetan
rad
Posao nastavnika je da uvjere uenike da se jo vie
potrude. Za to je potrebno strpljenje, vano je da im se
ne prigovara i ne prijeti
Potrebno ih je uvjeriti da sami ocjenjuju svoj rad.
Samoocjenjivanje je jedini nain da se prevlada radna
etika tradicionalnog uenika: Obavi to bre, dobij
eljenu ocjenu i tjeraj dalje.

 Za uenike je najvanije da prestanu misliti kako kola

ide u irinu, treba ih usmjeriti neka povjeruju da ide
prema kvaliteti. Kako se kvaliteta uglavnom moe
postii suradnjom, neprestano ih treba poticati da si
meusobno pomau i trae pomo od nastavinka ili
nekoga drugoga
Kvaliteta je rijetko aktivnost tipa uradi sam
Uenici se natjeu sami sa sobom jer pokuavaju
poboljati svoj rad

Pouavanje neakademskih umijea

Iskustvo pokazuje da e svakog tko pokua promijeniti
ukorijenjeni sustav naui to traimo ili emo te kazniti
brzo optuiti da je preblag u najvanijim kolskim
predmetima
Teorijski predmeti nee biti vaniji ili manje vani od
umjetnosti, nego e kvaliteta biti najvanija
Zbog isticanja vanosti koristi i kvalitete, kvalitetnu e
kolu sve vie uenika smatrati dobrom ulaznicom za
fakultet ili zaposlenje

Usporedno vrednovanje
Za mnoge je uenike proi na testu postalo vanije od
uenja
Kada uenici ponu kvalitetno raditi, nestat e potreba
da ih se rangira, jer je to bolan proces
Kako bi uvjerili uenike da kvalitetno rade, moramo ih
ukljuiti u ocjenjivanje vlastita rada usporednim
vrednovanjem

Poveanje razrednog osoblja

Idealan omjer za kvalitetnu nastavu je jedan nastavnik
na malu skupinu uenika. Potrebno je puno vie
pojedinanoga rada sa uenicima elimo li ih uvjeriti da
se samovrednuju, poboljavaju svoj rad i ponavljaju taj
postupak dak ne postignu kvalitetu
Uvoenje suradnika u nastavu:
Nai uenici
Uenici iz drugog razreda ili kola
Studenti
Odrasli dobrovoljci

Pouavanje uenika o teoriji izbora

Dobro je da uenici znaju teoriju izbora; To je korisno
znanje koje prua osjeaj nad vlastitim ivotom to se
bez te teorije ne moe postii
Ve bi u vrtiu odgajatelji trebali objasniti pet temeljnih
potreba te pojam svijeta kvalitete
U prvom razredu uenici trebaju nauiti to je djelovanje
Zadaa u kvalitetnoj koli je nauiti uenike da njihovo
djelovanje nije posljedica dogaaja koji su prethodili,
nego onoga to im se dogaa u glavama svaki je
njihov postupak njihov izbor

KVALITETNA KOLA U HRVATSKOJ

Nastala je kao program 1990. u Rijeci.
S godinama je prerasla u cjeloviti
edukacijski sustav koji je okupio niz vrsnih
strunjaka s podruja obrazovanja,
socijalne skrbi i zdravstva, te danas ini
vrsto povezanu programnu zajednicu
Kvalitetna kola Hrvatska definira
svoju MISIJU:

nadahnuto, inovativno i dosljedno

pouavati ideje teorije izbora koje
objedinjavaju kvalitetnu kolu i
suradniko voenje na nain da one
poveu pojedince i organizacije i
potaknu ih na unapreivanje kvalitete
u osobnom i profesionalnom ivotu.

SURADNJA KVALITETNE KOLE S

INSTITUCIJAMA U HRVATSKOJ
Od 1990. do 1998. godine djeluje kao
jedan od programa psihosocijalne podrke
u podrujima koja su bila posebno
ugroena ratnim zbivanjima
Od 1998. godine priznata je kao program
strunog usavravanja Ministarstva
znanosti, obrazovanja i porta i Zavoda za
kolstvo Republike Hrvatske

Program surauje s Filozofskim

fakultetom u Rijeci, razliitim udrugama i
istaknutim pojedincima na podruju
odgoja i obrazovanja.
Program Kvalitetna kola Hrvatska s
osobitim zanimanjem prati
istraivanja u podruju neuroznanosti.

MEUNARODNA POZICIJA
KVALITETNE KOLE HRVATSKA
Kvalitetna kola Hrvatska je autonoman
autorski program.
2006. godine dvije hrvatske kole,
Osnovna kola Milan Brozovi iz Kastva
i Gimnazija i
strukovna kola Jurja Dobrile iz Pazina
proglaene su Glasserovim kvalitetnim
kolama.

Program Kvalitetna kola Hrvatska dobru

suradnju ostvaruje s Udrugama i
pojedincima koji promiu ideje kvalitetne
kole iz Kanade, Irske, Velike Britanije,
Italije i Slovenije.

KVALITETNA KOLA HRVATSKA

OSNOVNI OBRAZOVNI PROGRAMI
Temeljni program se izvodi kao edukacija
u 4 faze:
I. FAZA - FAZA POJEDINCA
II. FAZA - FAZA SUSTAVA
III. FAZA - KOOPERATIVNO
VREDNOVANJE
IV. FAZA - PROCESNA SUPERVIZIJA

ZAKLJUAK
Stvaranje takve kolske zajednice iji se
identitet oblikuje procesom kontinuiranog
dogovaranja uitelja, uenika i roditelja
Kvalitetna kola je sustav u kojem uitelji,
uenici i roditelji udrueni idejama
prijateljstva, odgovornosti i kvalitete
surauju na postizanju obrazovnih i
odgojnih ciljeva

Literatura:
W.Glasser: Kvalitetna kola
W.Glasser: Nastavnik u kvalitetnoj koli
www.udruga-hurt.hr/teorija/kvalitetna-skol
a
www.kvas.hr
www.wikipedia.org
Sustipan.pujanke.hr/unicef/kvalitetna_skol
a.htm
www.multilink.ht/ri-kvas