ZAVRNI RAD

Koso savijanje ravnih tapova

(sveuilini preddiplomski studij)

Mentor :
Doc. dr. sc. DIANA IMI

0082032412

Zagreb, listopad, 2008. g

Studentica:
MAJA BANIEK
Matini broj :

SADRAJ :

1.SAETAK........................................................................................................................1
2.KOSOSAVIJANJE............................................................................................................3
istokososavijanje..........................................................................................................5
Poloajneutralneosi........................................................................................................7
Dimenzioniranjeiprovjerauvjetavrstoe...................................................................10
Provjerauvjetakrutosti.................................................................................................13
Kososavijanjesilama.....................................................................................................16
3.NUMERIKIPRIMJER.....................................................................................................17
2.ZAKLJUAK....................................................................................................................37

1. SAETAK
Kosim savijanjem naziva se takav oblik savijanja pri kojemu se ravnina djelovanja
momenta savijanja ne poklapa ni s jednom od glavnih sredinjih osi tromosti poprenog
presjeka nosaa po emu se koso savijanje razlikuje od obinog savijanja ravnog tapa kod kojeg
se ravnina djelovanja momenta savijanja poklapa sa jednom od glavnih sredinjih osi tromosti
poprenog presjeka.
Ovisno o vrsti optereenja na popreni presjek nosaa imamo nekoliko sluajeva kosog
savijanja : isto koso savijanje, popreno koso savijanje ili koso savijanje silama, ravninsko koso
savijanje i prostorno koso.
Razmotrit emo sluaj istog kosog savijanja kod kojeg u bilo kojem presjeku tapa
ravnina djelovanja momenta savijanja prolazi teitem poprenog presjeka i sa glavnom osi
tromosti zatvara kut a.
Ako u svakoj toki presjeka u smjeru noramle nanesemo vektor naprezanja sx , skup
vrhova tih vektora, kao i pri obinom savijanju, tvore ravninu. Presjenica te ravnine s ravninom
poprenog presjeka jest neutralna os presjeka. Jednadbu neutralne osi presjeka dobit emo
pomou jednadbe pravca koji prolazi kroz ishodite koordinatnog sustava (teite poprenog
presjeka). Poloaj neutralne osi pri istom kosom savijanju moemo odrediti i pomou sredinje
elipse tromosti poprenog presjeka. Neutralna os pri istom kosom savijanju usporedna je sa
tangentom na sredinju elipsu tromosti u toki u kojoj elipsa sijee ravninu djelovanja
optereenja. Normalno naprezanje je pri kosom savijanju razmjerno udaljenosti promatrane
toke od neutralne osi.
Izrazom da maksimalna naprezanja, normalna ili posmina, moraju biti manja ili jednaka
doputenim normalnim i posminim naprezanjima kontroliramo uvjete vrstoe poprenog
presjeka i provodimo dimenzioniranje poprenog presjeka.
Diferencijalnom jednadbom elastine linije tapa dobivamo veliinu progiba, koji za
razliku od obinog savijanja kod kojeg je progib u smjeru glane osi tromosti i u ravnini
djelovanja optereenja, u sluaju kosog savijanja zatvara sa glavnom osi z kut b. Pri kosom
savijanju ukupni progib usmjeren je okomito na neutralnu os, tj. nosa se savija u ravnini
okomitoj na neutralnu os. Ravnina savijanja nosaa ne poklapa se s ravninom djelovanja
vanjskog optereenja.

Koso savijanje primjenjuje se kod krovnih nosaa, kad opterenje nije u smjeru glavnih
osi tromosti. Najpovoljniji popreni presjek kod tako optereenih nosaa je Z presjek uz
najekonominiju iskoristivost materijala u odnosu na ostale oblike presjeka.

2. KOSO SAVIJANJE
Promatra se ravni tap izloen djelovanju vanjskog optereenja, koje lei u jednoj ravnini
ravnini optereenja, koja prolazi kroz uzdunu os tapa. Pod djelovanjem danog optereenja
uzduna os tapa se iskrivljuje (mijenja se zakrivljenost tapa). Takav oblik optereenja i
deformacije tapa naziva se savijanje. tap izloen savijanju se naziva nosaem.
Ako se ravnina djelovanja momenta savijanja , odnosno ravnina optereenja ne poklapa
ni s jednom od glavnih sredinjih osi tromosti poprenog presjeka (slika 1.) onda je to sluaj
kosog savijanja. U tom sluaju ravnine savijanja tapa ne podudaraju se s ravninom djelovanja
momenta savijanja.
glavne ravnine

y
z

uzduna os nosaca

glevne sredinje
osi tromosti

Slika 1.
Ako u poprenim presjecima djeluje poprena sila i moment savijanja (slika 2.) onda je to
popreno koso savijanje ili koso savijanje silama.

F1

F2

y
z

Slika 2.

isto koso savijanje (koso savijanje spregovima) je takav sluaj kosog savijanja kad u
poprenim presjecima tapa djeluje samo moment savijanja (slika 3.).

y
z

Slika 3.
Sluaj kada optereenje koje savija tap djeluje u jednoj ravnini koja prolazi kroz os
tapa, ali se ne poklapa ni s jednom od glavnih sredinjih osi tromosti presjeka naziva se
ravninsko koso savijanje (slika 2.). U tom je sluaju elastina linija tapa ravninska krivulja u
ravnini koja se ne poklapa s ravninom djelovanja optereenja, to je karakteristino za koso
savijanje.
Ako optereenje koje savija tap ne lei u jednoj ravnini, smjerovi se djelovanja
rezultntnog momenta savijanja u razliitim poprenim presjecima tapa ne podudaraju. Sluaj se
zove prostorno koso savijanje, a elastina linija tapa je u tom sluaju prostorna krivulja.

F3

F2

F1

F1
x

y
z

Slika 4.

F3

F2

2.1. ISTO KOSO SAVIJANJE

U bilo kojem presjeku tapa ravnina djelovanja momenta savijanja m-m prolazi teitem
poprenoga presjeka i s glavnom osi tromosti z zatvara kut (slika 5.).
Pretpostavimo da su y i z glavne sredinje osi tromosti presjeka, a xy i xz dvije glavne ravnine. Za
takav popreni presjek je centrifugalni moment tyz = 0.
Vektor momenta savijanja M okomit je na ravninu m-m i s drugom glavnom osi tromosti
y zatvara kut . Moment savijanja M moemo rastaviti na komponente:
M y = M cos

Mz = M sin

(1)

M = My + Mz

koje predstavljaju momente savijanja oko glavni osi tromosti y i z. Prema tome, isto koso
savijanje moemo promatrati kao istodobno savijanje tapa u dvjema glavnim ravninama xz i xy.
Moment savijanja My djeluje na vlakna prvog kvadranta u ravnini xz tako da se one produljuju
(isteu) pa u toki A(y,z) poprenog presjeka moment savijanja My izaziva normalno vlano
naprezanje:

x1 =

My
Iy

(2)

gdje je Iy glavni moment tromosti obzirom na os y.

Moment savijanja Mz djeluje u ravnini xy i u promatranoj toki A(y,z) izaziva normalno
vlano naprezanje:

x2 =

Mz
y,
Iz

Gdje je Iz glavni moment tromosti obzirom na os z.

(3)

m
n
2

iz

M
Mz
My

zo

iy
K

yo
t

o.
n.

z
n

Slika 5.
Ukupno normalno naprezanje u promatranoj toki A(y,z) poprenog presjeka zbog
djelovanja momenta savijanja M dobit emo superpozicijom :
= x1 + x 2

x =

My
Iy

z+

Mz
y
Iz

(4)

Ako izraz (1) uvrstimo u izraz (4) dobit emo ukupno normalno naprezanje u toki A :
cos
sin
z+
x = M
y
I

Iz
y

(5)

2.2. POLOAJ NEUTRALNE OSI

Za razliku od obinog savijanja kod kosog savijanja neutralna os nije okomita na ravninu
djelovanja momenta savijanja.
Iz izraza (5) slijedi da izmeu naprezanja x i koordinata y i z postoji linearna ovisnost.
Ako u svakoj toki presjeka u smjeru normale nanesemo vektor naprezanja x, skup svih vrhova
tih vektora, kao i pri obinu savijanju, tvore ravninu. Presjenica te ravnine s ravninom
poprenog presjeka jest neutralna os presjeka.
Jednadu neutrelne osi dobit emo ako u izraz (5) stavimo da je x=0 (dijagram
normalnog naprezanja se mijenja linearno (slika 5.), a na neutralnoj osi normalno naprezanje ima
vrijednost nula).

cos
sin
z+
y=0
Iy
Iz

(6)

Jednadba (6) jest jednadba pravca koji prolazi ishoditem koordinatnog sustava
(teitem poprenog presjeka). Iz izraza (6) slijedi :
Iy
z
= tg
y
Iz

Oznaimo li s f kut to ga neutralna os (pravac n-n (slika 5.)) zatvara s osi y,

dobivamo:

tg = tg

Iy
Iz

= tg

iy

iz

(7)

gdje su iy i iz glavni sredinji polumjeri tromosti poprenog presjeka.

Iz jednadbe (7) slijedi da u opem sluaju kut || nije jednak kutu a, to znai da
neutralna os n-n nije okomita na ravninu djelovanja rezultantnog momenta savijanja m-m, a to i
ini razliku izmeu kosog i obinog savijanja. Neutralna os moe biti okomita na ravninu
djelovanja optereenja samo kada se ravnina djelovanja optereenja poklapa s jednom od glavnih
sredinih osi tromosti presjeka (tg = 0 ili tg = ) ili kada je:
I y = Iz ,

jer je u tom sluaju svaka sredinja os ujedno i glavna os tromosti presjeka (kruni i kvadratni
presjeci).
Poloaj neutralne osi pri istom kosom savijanju moemo odrediti pomou sredinje
elipse tromosti poprenog presjeka ija jednadba glasi:
y2
iz

z2
iy

=1

Jednadba je tangente na elipsu u toki K(y0, z0) u kojoj elipsa sijee ravninu djelovanja
optereenja ova:

yy 0
iz

zz 0
iy

=1

i odatle dobivamo:
2

iy

iy

iz

iy y
iy
z= 2 0 y+
z0
iz z 0

ili:

z=

tg y +

z0

Tangens kuta to ga tangenta na elipsu zatvara s osi y jest:

tg =

iy

iz

tg =

Iy
Iz

tg

Iz usporedbe ovog izraza s izrazom (7) dobivamo da je = . Zbog toga je neutralna os

pri istom kosom savijanju usporedna s tangentom na sredinju elipsu tromosti u toki u kojoj
elipsa sijee ravninu djelovanja optereenja. To znai da su preavci n-n i m-m konjugirani
promjeri sredinje elipse tromosti.
Izraz (6) predstavlja implicitni oblik jednadbe neutralne osi pri kosom savijanju.
Normalni oblik jednadbe dobit emo tako da se jednadba (6) podjeli s drugim korijenom
zbroja kvadrata koeficijenata:
cos
sin
z+
y
Iy
Iz

cos 2
Iy

sin 2
Iz

=0

Iz analitike je geometrije poznato da se udaljenost zadane toke od pravca dobije tako

da se u normalni oblik jednadbe pravca uvrste koordinate zadane toke pa je udaljenost neke
toke A(x, y) poprenog presjeka od neutralne osi n-n (slika 5.) :

cos
sin
z+
y
Iy
Iz

cos 2
Iy

sin 2
Iz

=0

i odatle:
cos
sin
cos 2 sin 2
z+
y =
+
2
2
Iy
Iz
Iy
Iz

Ako dobiveni izraz uvrstimo u izraz (5), dobivamo:

x = M

cos 2
Iy

sin 2
Iz

(8)

Vidimo da je pri kosom savijanju normalno naprezanje razmjerno udaljenosti promatrane

toke od neutralne osi. Normalno naprezanje x poprima ekstremne vrijednosti u tokama
presjeka, koje su naudaljenije od neutralne osi (toke 1 i 2 na slici 5. ).
Da bismo odredili toke presjeka koje su najudaljenije od neutralne osi potrebno je
odrediti neutralnu os i tangirati presjek tangentama paralelnim s neutralnom osi.

2.3. DIMENZIONIRANJE I PROVJERA UVJETA VRSTOE

Dimenzioniranje ili provjera postojeih dimenzija obavlje se, u ovom sluaju (slika 6.),
na osnovi izraza (4), uz uvjet da treba odrediti presjek gdje je moment savijanja maksimalan.
Ako doputena vlana i tlana naprezanja nisu jednaka, imat emo dva uvjeta vrstoe:

x max = x(1) =
x min = x( 2 )

My
Iy

z1 +

My

Mz
y 1 v dop
Iz

M
=
z 2 + z y 2 t dop
Iy
Iz

V dop - doputeno vlano naprezanje

V dop - doputeno tlano naprezanje

(9)

Ako je v dop = t dop = dop , proraun vrstoe provodi se prema, po apsolutnoj

vrijednosti, najveem naprezanju:
x

max

dop .

(10)

Kod nekih se presjeka odreivanje najveih naprezanja znatno pojednostavljuje jer se

moe lako utvrditi u kojim se tokama pojavljuju najvea normalna naprezanja. Kod
pravokutnog presjeka (slika 6.) toke u uglovima presjeka najudaljenije su toke od neutralne osi
i ujedno najudaljenije toke i od glavnih osi tromosti pa je z1 = z max , y 1 = y max .
Normalna naprezanja primaju ekstremne vrijednosti u tokama 1 i 2 i odreene su
izrazom:
M y Mz
.
x max =
+
W

min
W
y
z

Uvjet vrstoe glasi:

My
Wy

Mz
dop
Wz

ili:

1
Wy

1
My + y Mz =
(My + Mz ) dop
Wz
Wy

i odatle:

Wy

1
dop

(M

+ Mz )

(11)

ili:

Wy

M
(cos + sin ) .
dop

Mz/Wz

(12)

+
-

M
Mz
My

+
1
My/Wy

+
+

o.
n.

z
n

Slika 6.

Za pravokutni je presjek koeficijent :

bh 2
Wy
h
=
= 62 = .
W z hb
b
6

Najvea naprezanja u nosaima iji presjeci imaju dvije osi simetrije odreuju se pomou
izraza (11), a dimenzioniranje pomou izraza (12). Pri tome je prije toga potrebno izabrati odnos
Wy
Wz

= . Kao vrijednost koeficijenata u prvoj se aproksimaciji uzima 8,5 10 za presjeke I,

odnosno 6 8 za presjeke [ .

2.4. PROVJERA UVJETA KRUTOSTI

Diferencijalna jednadba projekcije elastine linije tapa na glavne ravnine xz i xy bit e:
My
d2 w
;
=
2
EI y
dx

M
d2 v
= z ,
2
EIz
dx

(13)

Gdje je w progib u smjeru glavne osi tromosti z, a v progib u smjeru glavne osi tromosti y.
Ukupni e progib biti:

f = v2 + w2

(14)

Prema grafoanalitikoj metodi, progib tapa u smjeru glavnih osi tromosti presjeka
odreeni su izrazima:

w=

My

v=

EI y

Mz
EIz

(15)

Ravnine djelovanja fiktivnih momenata savijanja My I M z i rezultantnog fiktivnog

2

momenta savijanja M = M y + Mz

poklapaju se s pripadajuim ravninama djelovanja My, Mz

i M pa imamo:
My = M cos ;

Mz = M sin

w=

M cos
;
EIy

v=

M sin
EIz

i:

rav
n

i na

op t
ere
cen
j

M cos 2 sin 2

+
2
2
E
Iy
Iz

f = v2 + w2 =

M
Mz
My

v
w

u
ne

sa
vij
an
ja

tra

ra

os

vn
ina

a
ln

Slika 7.

Oznaimo li s kut to ga vektor ukupnog progiba f zatvara s osi z (slika 7. ), bit e:

tg =

M sin EI y Iy
v
=
= tg
w EIz M cos Iz

(16)

Iz usporedbe izraza (7) i (16) slijedi da je:

tg = tg

ili

to znai da je pri kosom savijanju ukupni progib usmjeren okomito na neutralnu os n-n, tj.
nosa se savija u ravnini okomitoj na neutralnu os. Ravnina savijanja nosaa ne poklapa se s
ravninom djelovanja vanjskog optereenja.

2.5. KOSO SAVIJANJE SILAMA

bz

0
Ty

xy

Tz

xz

by

z
Slika 8.
U opem sluaju kosog savijanja silama rastavimo sile na komponente koje lee u
glavnim ravninama xy, i xz. U poprenom presjeku tapa djeluju momenti savijanja My, Mz i
poprene sile Ty i Tz . Normalna naprezanja u nekom presjeku tapa moemo odrediti pomou
istih izraza kao i za sluaj istog kosog savijanja.

Komponente posminih naprezanja, paralelne sa glavnim osima tromosti presjeka,

moemo odrediti pomou izraza:

xz =

Tz S y
Iy b y

xy =

Ty S z
Iz b z

(17)

gdje su:
by -

irina presjeka u visini promatrane toke A, u smjeru usporenom s osi y,

bz -

irina presjeka u visini promatrane toke A, u smjeru usporenom s osi z,

Sy i Sz statiki moment povrine odrezanog dijela poprenog presjeka (slika 8. ) s obzirom na

glavne sredinje osi tromosti y i z.
Puno posmino naprezanje u promatranoj toki A jest:

= 2 xy + 2 xz .

(18)

U opem sluaju kosog savijanja silama ravnina djelovanja momenta savijanja u

razliitim je presjecima razliito orjentirana s obzirom na glavne osi tromosti presjeka. Odatle
slijedi da neutralna os tapa biti prostorna krivulja, tj. postojat e prostorno koso savijanje.
U sluaju kosog savijanja silama, dovoljno je kontrolirati uvjete vrstoe za normalna
naprezanja u opasnome presjeku. Poloaj opasnog presjeka pri ravninskome kosom savijanju
moemo nai neposredno iz konfiguracije dijagrama My i Mz , jer momenti savijanja My i Mz
dostiu najvee vrijednosti u istom presjeku, koji je ujedno i opasan presjek.
Pri prostornom kosom savijanju presjeci s najveim vrijednostima momenata savijanja
My i Mz esto se ne podudaraju. U tom sluaju ne moemo izravno odrediti poloaj opasnog
presjeka, ve proraun treba provesti za nekoliko presjeka koje moemo pretpostaviti opasnim.

3. NUMERIKI PRIMJER:
Za zadani nosa prikazan na slici treba:
a) odrediti geometrijske karakteristike poprenog presjeka, nacrtati elipsu tromosti i
odrediti poloaj neutralne osi poprenog presjeka
b) odrediti normalna i posmina naprezanja u karakteristinim presjecima nosaa i
nacrtati pripadne dijagrame naprezanja
c) kontrolirati uvjete vrstoe
d) postaviti diferencijalnu jednadbu elastine linije nosaa i odrediti progib i kut
zaokreta u karakteristinim presjecima nosaa
e) kontrolirati uvjete krutosti

dop = 140MPa ,

20 cm

dop = 90MPa ,

E = 2 10 5 MPa ,

f
1
=
l 300

2
q = 20 kN

2
FB

FA
l =4,0 m

F= 20 kN

a = 1,0 m

M=20,0 kNm

Mmax=30,625 kNm

x = 1,75 m

35 kN
20 kN

20 kN
45 kN

Reakcije u leajevima:
Uvjeti ravnotee:

=0

q 4,0 2
FB 4,0 + F 5,0 = 0
2
FB = 65kN

=0

FA 4,0

q 4,0 2
+ F 1,0 = 0
2

FA = 35kN

Maksimalni moment u polju:

Mmax T = 0
FA q x = 0
35 20 x = 0
x = 1,75m

Mmax = Fa x

q x2
20 1,75 2
= 35 1,75
= 30,625kNm
2
2

a) geometrijske karakteristike poprenog presjeka, elipsa tromosti i poloaj neutralne

osi poprenog presjeka

Slika 11.
Povrina:
A = ( 200 10 ) + (130 20 ) 2 = 7200 mm2

Momenti tromosti:

130 20 3

10 210 3
Iy =
+ 130 20 110 2 2 +
= 70,81 10 6 mm4
12
12

20 130 3

210 10 3
Iz =
+ 130 20 110 2 2 +
= 12,02 10 6 mm4
12
12

Centrifugalni moment tromosti:

Iyz = 130 20 30 110 + 130 20 ( 30) ( 110) = 17,16 10 6 mm4

Glavni momenti tromosti:

Iu,v =

I y + Iz
2

1
2

(I

70,81 + 12,02 1
2
Iz ) 4 I2 yz =

2
2

(70,81 12,02)2 4 17,16 2 10 6 =

= (41,415 23,866 ) 10 6
Iu = 65, ,281 10 6 mm4

Iv = 17,549 10 6 mm4

Smjer glavnih osi tromosti:

tg2 0 =

Iyz
I y Iz

2 17,16 10 6
= 0,58377 0 = 15,138 0
(70,81 12,02) 10 6

Kontrola:
Iy + Iz = Iu + Iz

70,81 106 + 12,02 106 = 65,281 106 + 17,549 106

82,83 106 = 82,83 106

0=0
Neutralna os:

tg =

Iu
65,281
tg0 =
tg( 15,138) = 0,9882 = 44,66 0
Iv
17,549

.
o
.
n

iu

iv

z
Slika 9.

b) normalna i posmina naprezanja u karakteristinim presjecima nosaa i pripadni

dijagrami naprezanja
Pri prelasku iz koordinatnog sustava y,z u koordinatni sustav u,v (slika 13.) koristimo
jednadbe transformacije.

y
z
uA

vA

z
,

Slika 10.

u A = y cos 0 + z sin 0
v A = z cos 0 y sin 0

0 = 15,138 O
cos 0 = 0,9652996
sin 0 = 0,2611447
y[mm]

z[mm]

u[mm]

v[mm]

+35,0

+65,0

+65,0

-106,7

-35,0

-65,0

-65,0

+106,7

Karakteristini presjeci nosaa su na mjestima maksimalnih momenata 1 i 2.

Normalna naprezanja :
Karakteristini presjek 1-1 (slika 11.) :

 cos 0

sin 0
1 = min = Mmax
v1 +
u1 =
Iv
Iu

0,2611447
0,9652996

= 30,625 10 6
( 106,7 ) +
65,0 = 77,946MPa
6
6
17,549 10
65,281 10

cos 0

sin 0
2 = max = Mmax
v2 +
u1 =
Iv
Iu

0,2611447
0,9652996

= 30,625 10 6
106,7 +
( 65,0 ) = +77,946MPa
6
6
17,549 10
65,281 10

,94 u
7
7
=-

iu

iv

.
n.o

4
7 ,9
7
=+

SLika 11.
Karakteristini presjek 2-2 (slika 12.) :

cos 0
sin 0
0,2611447
0,9652996

( 106,7 ) +
65,0 =
1 = Mmax
v1 +
u1 = 20,0 10 6
6
6
Iv
17,549 10
65,281 10

Iu
= +50,90MPa


cos 0
sin 0
1 = Mmax
v2 +
u1 = 20,0 10 6
I
I
v

0,2611447
0,9652996

106,7 +
( 65,0 ) =
6
6
65
,
281

10
17
,
549

10

= 50,90MPa

,90
0
5
=+

.
n.o

iu

iv

v
,90
0
5
=-

Slika 12.

Posmina naprezanja:

z
Slika 13.

T3

T3

T3

TV

T3

in

T3

s/2*s

s/2*s
in

vB

vd

z
Slika 14.

 = 15,138 o
Tu = sin Tz = 16,97kN
Tv = cos Tz = 62,74kN

1. dio :

v D = z cos y sin = 110 cos 15,138 o 95 sin15,13 o = 130,99mm

s

2
S u1 = s1 t 1 v D + 1 sin = s1 2 (130,99 + 0,131 s1 ) = 251,98 s1 + 0,262 s1 =
2

= 22531,27mm 3

uv =

TV S u1 62,74 10 3 22531,27
=
= 10,83N / mm 2 = 10,83MPa
3
Iu t 1
65,281 10 2

2. dio :

v B = z cos y sin = 110 cos 15,138 o 35 sin15,13 o = 97,04mm

s

2
S u2 = s 2 t 2 v B + 2 sin = s 2 2 (97,04 + 0,131 s 2 ) = 194,08 s 2 + 0,2611 s 2 =
2

= 7112,65mm 3

uv

TV S u2 62,74 10 3 7112,65
=
=
= 3,42N / mm 2 = 3,42MPa
3
Iu t 2
65,281 10 2

3. dio :

v C = z cos y sin = 110 cos 15,138 o 0 sin 15,13 o = 106,18mm

s

2
S u3 = s 3 t 3 v C 3 sin = 106,18 s 3 0,483 s 3 =
2

= 5835,5mm 3

uv =

TV S u3 62,74 10 3 5835,5
=
= 5,61N / mm 2 = 5,61MPa
3
Iu t 3
65,281 10 2

T3

T3

T3

TV

Tu
s/2*c
o

uD
s

T3

uB

s/2*c
os

T3

Slika 15.

1. dio

uD = y cos z sin = 95 cos 15,138 o 110 sin15,13 o = 62,97mm

s

2
S u1 = s1 t 1 uD 1 sin = 125,95 s1 0,965 s1 =
2

= 3256,125mm 3

uv

TV S u1 16,97 10 3 3256,125
=
=
= 1,57N / mm 2 = 1,57MPa
3
Iv t 1
17,549 10 2

2. dio

uB = y cos z sin = 35 cos 15,138 o 110 sin15,13 o = 62,51mm

s

2
S u2 = s 2 t 2 uB 2 sin = 125,02 s 2 + 0,965 s 2 =
2

= 3193,58mm 3

uv =

TU S u2 16,97 10 3 3193,58
=
= 1,54N / mm 2 = 1,54MPa
3
Iv t 2
17,549 10 2

3.dio

v C = z sin = 28,73mm
S u3 = s 3 t 3 u C = 28,73 s 3 = 3160,3mm 3
uv =

TU S u3 16,97 10 3 3160,3
=
= 3,06N / mm 2 = 3,06MPa
Iv t 3
17,549 10 3 2

= 2 uv1 + 2 uv 2

Za 1. dio:

1 = 2 uv1 + 2 uv 2 = 10,83 2 + 1,57 2 = 10,94MPa

Za 2. dio:

2 = 2 uv1 + 2 uv 2 = 3,42 2 + 1,54 2 = 3,75MPa

Za 3. dio:

2 = 2 uv1 + 2 uv 2 = 5,612 + 3,06 2 = 6,39MPa

c) kontrola uvjeta vrstoe

Karakteristini presjek 1-1 :
2 = max = +77,946MPa dop = 140MPa

Karakteristini presjek 2-2 :

1 = max = +50,90MPa dop = 140MPa

Kontrola posminih naprezanja :

1 = 10,94MPa dop = 90MPa

d) elastina linija nosaa, progibi i kutevi zaokreta u karakteristinim presjecima

nosaa
Grafoanalitiki postupak :

F= 20 kN

2
q = 20 kN

a)
1

2
FB

FA
l =4,0 m

a = 1,0 m

M=20,0 kNm

A
C

b)

Mmax=30,625 kNm

x = 1,75 m

c)
FA

FB

FA

FB
TC

MC

Slika 16.
Moment savijanja u polju je:

q x2
M( x ) = 35 x
2
Moment savijanja na prepustu:

M( x1 ) = 20 x1
Na slici 16b. prikazan je fiktivni nosa s fiktivnim optereenjem u obliku dijagrama
momenta savijanja zadanog nosaa. Fiktivni nosa rastavljamo na dva dijela kao to je prikazano
na slici 16c.

Pri odreivanju fiktivnih reakcija ukupno fiktivno optereenje zamjenjujemo

koncentriranim silama u teitu odgovarajuih povrina (slika 16c.) :

Iz uvjeta

1 =

1
4,0 20 = 40kNm 2
2

2 =

2
4,0 40 = 106,67kNm 2
3

3 =

1
1,0 20 = 10kNm 2
2

= 0 dobivamo :

FB 4,0 + 106,67 2,0 40

FB = 26,67kNm 2

Progib u karakteristinom presjeku 1-1 :

Moment :
M11 = 70,02kNm 2

8
=0
3

Progib :

fu =

M11 sin 70,02 sin

=
= 0,0052m = 0,52cm
E Iv
0,351 10 4

fv =

M11 cos 70,02 cos

=
= 0,0051m = 0,51cm
E Iu
1,306 10 4
2

f11 = fu + fv = 0,73cm

Presjek C :

TC = 26,67 + 10 = 16,67kNm 2
MC = 26,67 1,0 + 10

2
= 20,0kNm 3
3

Progib :

fu =

M C sin
20 sin
=
= 0,0015 m = 0,15 cm
E Iv
0,351 10 4

fv =

M C cos
20 cos
=
= 0,0015 m = 0,15 cm
E Iu
1,306 10 4

fC =

fu + f v

= 0,021cm

Kut zaokreta:

u( C ) =

TC sin
16,67 sin
=
= 0,0012rad = 0 o 0'4,46"
4
E Iv
0,351 10

v(C) =

TC cos
16,67 coc
=
= 0,0012rad = 0 o 0'4,46"
4
E Iu
1,306 10
2

( C ) = u + v = 0,0017rad = 0 o 0'6,11"

e) kontrola uvjeta krutosti

f
1
=
l 300

Provjera krutosti u presjeku 1-1 :

0,73
f
1
= 0,001825 < =
= 0,00333
400
l 300

Provjera krutosti u presjeku C :

0,21
f
1
= 0,0005 < =
= 0,00333
400
l 300

Nosa zadovoljava uvjete krutosti!

ZAKLJUAK :
U numerikom dijelu zadatka ravnina vanjskog optereenja ne poklapa se s jednom od
glavih ravnina poprenog presjeka pa se stoga radi o kosom savijanju. Kako je centrifuglani
moment tromosti poprenog presjeka razliit od nule glavne osi tromosti u i v su u odnosu na osi
x i y pod kutem f. Zbog toga smo morali koristiti jednadbe transformacije pri prelasku iz
jednog koordinatnog sustava u drugi koordinatni sustav.
Kritini presjeci nalaze se na mjestima maksimalnih momenata gdje raunamo i
maksimalna naprezanja te provjeravamo uvjete vrstoe. Dijagram normalnih naprezanja je
linearan, a maksimalna naprezanja su na mjestima toaka presjeka koje su najudaljenije od
neutralne osi poprenog presjeka. Kod posminih naprezanja sredite posmika se ne poklapa sa
teitem poprenog presjeka jer je popreni presjek nesimetrian. Pretpostavili smo da poprena
sila, koja predstavlja optereenje, prolazi sreditem posmika i projicirali smo je na glavne
sredinje osi tromosti. Pri proraunu posminih naprezanja zanemarili smo uvijanje poprenog
presjeka i u obzir uzeli samo savijanje.
Grafoanalitikim postupkom prikazali smo fiktivni nosa sa fiktivnim optereenjem u
obliku dijagrama momenata savijanja zadanog nosaa i rastavili ga na dva dijela. Pri odreivanju
fiktivnih reakcija ukupno fiktivno optereenje smo zamjenili koncentriranim silama u teitu
odgovarajuih povrina. Tim postupkom dobili smo progibe i kuteve zaokreta u kritinim
presjecima.
Kontrolu uvjeta krutosti proveli smo usporedbom dobivenog progiba sa zadanim
doputenim progibom. Dobiveni progib mora biti manji ili jednak zadanom doputenom progibu.