Novačenje I Mobilizacija U JNA U 1991. - 1992. Godini

1 355.
45
UDK
ISSN 1330-8564
Defendologija - Znanost
o obrani, zatiti i sigurnosti; Politika obrane;
Globalna
sigurnost;
Nacio-nalna sigurnost;
Mirovne studije; Civilna
obrana;
Civilno-vojni
odnosi
Broj 1-4, God. 8.
Defendology - Science
of Defense, Protection
and Security; Defence
Policy; Global Security; National Security;
Peace Studies; Civil
Defense; Civil-military
Relations
Prosinac, 2005.
Zagreb, Hrvatska
Tomo Radievi:
Obrambena policy Republike Hrvatske sadraj, organizacija, proces i dokumenti
Branko Mihaljevi:
Sigurnosna kultura u Republici Hrvatskoj
Maja epulo Komar:

Vojno zrakoplovstvo i ene
Jasenko Krovinovi:
More u amerikoj strategiji
Davor Marijan
Novaenje i mobilizacija u JNA u 1991.- 1992. godini
(s posebnim naglaskom na 5. i 2. vojnoj oblasti)
Osvrti, prikazi i recenzije

Ivan Zvonarek
Geneza teritorijalne pretenzije Srbije prema Hrvatskoj i krenje ratnih zakona
i obiaja tijekom Domovinskog rata od strane agresora
- Branko Mihaljevi
Grupa autora
Prirunik za izobrazbu uvara i zatitara
- Alen Javorovi
DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.
ISSN 1330-8564
UDK 355.45
Izdava:
DEFIMI d.o.o., Zagreb
Adresa urednitva:
10 000 Zagreb, Kremina 1
Tel. 385 1 23-111-50
Faks 385 1 23-111-52
E-mail: defimi@defimi.hr
www.defimi.hr
Rukopisi se ne vraaju.
asopis izlazi kvartalno
Besplatni primjerak
Naklada asopisa: 500 primjeraka
Urednitvo asopisa:
Ivo Bijeli, Robert Bari, eljko Dobranovi,
Ivan Glavina, Boidar Javorovi, Alen Javorovi,
Robert Kralj, Branko Mihaljevi, Tomo Radievi,
Sinia Tatalovi.
Glavni i odgovorni urednik
Vlatko Cvrtila
Izvrni urednik
Branko Mihaljevi
Tehniki urednik
Alen Javorovi
Tisak
Tomo Radievi:
Obrambena policy Republike Hrvatske sadraj, organizacija,
proces i dokumenti .............................................................................................................4
Branko Mihaljevi:
Sigurnosna kultura u Republici Hrvatskoj ....................................................................19
Maja epulo Komar:
Vojno zrakoplovstvo i ene ...............................................................................................31
Jasenko Krovinovi:
More u amerikoj strategiji ..............................................................................................39
Davor Marijan
Novaenje i mobilizacija u JNA u 1991.- 1992. godini
(s posebnim naglaskom na 5. i 2. vojnoj oblasti) ..........................................................52
Osvrti, prikazi i recenzije
Ivan Zvonarek
Geneza teritorijalne pretenzije Srbije prema Hrvatskoj i krenje ratnih zakona i
obiaja tijekom Domovinskog rata od strane agresora
- Branko Mihaljevi ..........................................................................................................67
Grupa autora
- Alen Javorovi ................................................................................................................69
Tomo Radievi
Izvorni znanstveni lanak
OBRAMBENA POLICY REPUBLIKE HRVATSKE SADRAJ,

ORGANIZACIJA, PROCES I DOKUMENTI
Saetak
Obrambena policy u Republici Hrvatskoj nije eksplicitno, cjelovito i konzistentno konceptualno i pravno ureena to,
uz politiku kulturu minimalnog pristajanja uz zakonske odredbe, te nepostojanje tradicije njene realizacije u
demokratskim uvjetima, rezultira staromodnim nainom artikuliranja, nekompletnou sadraja i policy ciklusa/procesa,
smanjenom transparentnou i odgovornou i suboptimalnim uincima. Stoga se uoava izrazita potreba njenog
poboljanja sukladno s postignuima razvijenih demokracija. Moderna obrambena policy obuhvaa opu razinu
sadraja i provedbe, te razinu pojedinanih podrunih policy, kroz ije transparentno artikuliranje se uspostavlja
konzistentnost djelovanja njenih operativnih nositelja. To podrazumijeva proaktivnu nadzornu ulogu civilne vlasti i
kljunu operativnu ulogu administracije, uz primjereno ukljuivanje utjecaja strune ekspertize, teorijskih spoznaja,
saveznikih i partnerskih zahtjeva te iskustava drugih drava. Samo cjelovito ureivanje odnosa i procedura kroz cijelu
hijerarhiju vlasti moe dovesti do zdrave obrambene policy koja e biti u slubi razvoja kvalitetnih obrambenih rjeenja,
sposobnosti i aranmana. Skup pravno utemeljenih policy dokumenata predstavlja izraz, a ujedno medij i sredstvo
putem kojeg se moe utjecati na kvalitetu meuinstitucionalnih odnosa, policy procesa, aktivnosti i rezultata.
Kljune rijei: obrambena policy, policy proces, dokumenti obrambene policy, obrambene sposobnosti, politiki
proces, razvijena demokracija, transparentnost i odgovornost vlasti.
Uvod
Obrambena policy,1 kao podruje javnog odluivanja i djelovanja, zaivjela je u politikom procesu
u Republici Hrvatskoj. Hrvatski sabor i Vlada RH redovito raspravljaju i odluuju o brojnim
pitanjima s podruja obrane, donose niz propisa i obrambenih dokumenata, razvijaju meunarodnu
obrambenu suradnju te odluuju o meunarodnim aranmanima i propisima. Ministarstvo obrane
(MORH) svakodnevno je okupirano rjeavanjem irokog spektra pitanja s podruja obrambene
policy, a pojedina od tih pitanja povremeno zahtijevaju angairanje i drugih resornih ministarstava,
prije svega Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te Ministarstva financija.
Istovremeno, analiza pokazuje da ova sfera djelatnosti nije eksplicitno, cjelovito i konzistentno
konceptualno i pravno ureena, tako da je teko utvrditi to ona zapravo obuhvaa, odnosno koje su
tono njene granice osobito u odnosu na obrambeno planiranje i upravljanje. Nepreciznost
funkcionalnog odreenja rezultira nepreciznou konceptualnog i pravnog ureenja nadlenosti i
odgovornosti, a pogotovo aranmana i formalnih oblika putem kojih one trebaju biti provoene.
Unutar samog MORH-a, kao centralne nacionalne institucije za kreiranje i provedbu obrambene
policy, veina organizacijskih cjelina svakodnevno kreira, predlae i realizira niz odluka, rjeenja i
smjernica vezanih za postupanje po razliitim obrambenim pitanjima. Iako to nije izriito
deklarirano, radi se o tzv. podrunim obrambenim policy koje bi se, po logici stvari, trebale
razvijati i realizirati u funkciji provedbe ili potpore ciljeva i odredbi ope obrambene policy iz
nadlenosti ministra obrane. Meutim, zbog nedovoljno preciznog formalnog oblikovanja njihovog
sadraja i odnosa prema opoj policy, pojedinane funkcije i djelovanja esto se razmimoilaze, pa
ak i suprotstavljaju.
Autor je doktor politikih znanosti izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta, djelatnik MORH-a.
U Republici Hrvatskoj izraz obrambena policy ne koristi se u politikoj praksi i javnom komuniciranju, ve se, kao i za druge
javne policy, koristi izraz obrambena politika. To esto dovodi do izravne aplikacije klasinog znaenja pojma politika,
odnosno nejasnoa i iskrivljenih pristupa, posebno u svezi upravljanja kadrovima. Stoga se u radu koristi originalni engleski izraz
"policy", jer teko da se moe oekivati iznalaenje odgovarajueg autentinog hrvatskog izraza, kao to je to svojevremeno
predviao prof. Grdei. (Usp., Grdei Ivan, Politiko odluivanje, Alinea, Zagreb 1995, str. 8.).
Djelovanje u podruju javnih policy openito je esencijalno vano za nacionalnu dobrobit i

prosperitet. Kroz praksu visoko razvijenih demokratskih drava ono se potvrdilo kao jedna od
komponenti demokratskog razvoja drutva i kao jedan od kljunih doprinositelja uspostavljanju
uspjenih ili neuspjenih drava. U Republici Hrvatskoj, kao i ostalim tranzicijskim drutvima, to
podruje u cijelosti, ukljuujui obrambenu policy, nema demokratsku tradiciju. Javne policy jo
uvijek se kreu u okvirima produciranja velike koliine pravne regulative, programiranja
preambicioznih elja i ciljeva koji nisu u relaciji s realnim mogunostima, nedovoljno preciznog
utvrivanja mjerila postignua i valorizacije djelovanja, netransparentnog i neureenog procesa i
naina realizacije. Prevladavajue obiljeje politike kulture minimalnog pristajanja uz zakonske
odredbe2 predstavlja jedan od kljunih imbenika koji doprinose odravanju takvog stanja.
Policy proces koji proizlazi iz ovakvih okolnosti dominiran je neuravnoteenom zastupljenou
kljunih faza ciklusa, to se ogleda u prevladavanju deklarativnog u odnosu na provedbeni aspekt
obrambene policy, s gotovo potpunim izostankom zavrnih faza vrednovanja rezultata i njenog
odgovarajueg preinaivanja. Posebno podruje na koje i preko kojeg se odraavaju prethodno
navedeno stanje i institucionalni odnosi predstavlja nepreciznost pravne ureenosti sustava policy
dokumenata. Niti jednim propisom nije regulirano da se bilo koji od dokumenata koje su dune
izraivati i usvajati institucije nadlene u podruju obrane izriito tretira kao policy dokument.3 To
otvara mogunost da se tako u praksi tretira bilo koji, ili pak niti jedan od postojeih dokumenata.
Zbog toga je oteano logiko povezivanje, odnosno sadrajno usklaivanje dokumenata, te oni ne
doprinose uspostavljanju modernog, cjelovitog i funkcionalnog policy ciklusa.
U razvijenim demokracijama uspostavljen je standard artikuliranja i provoenja obrambene policy
na transparentan i odgovoran nain. To podrazumijeva ukljuivanje u njeno kreiranje i u rasprave o
njenim rezultatima svih nositelja i korisnika, s intencijom preuzimanja odgovornosti, inicijativa i
rizika, usuglaavanja stavova te demokratskog nadzora institucionalnih nositelja. Brojnost politikih
subjekata i sudionika realizacije koja proizlazi iz takvog pristupa, te kompleksnost i vieslojnost
policy sadraja nameu potrebu jasnog konceptualnog i pravnog ureenja odnosa.
Temeljni predmet ovog rada upravo je rasprava o potrebama i opcijama ureivanja procesa i odnosa
u sferi obrambene policy RH. Cilj je poticanje ire rasprave, odnosno promjena koje uvjetuje daljnji
demokratski razvoj drutva i koje e, kao to to pokazuju iskustva nedavno primljenih lanica,
nametnuti funkcioniranje obrambene sfere u sklopu NATO saveza. Struktura rada postavljena je
logikim slijedom funkcija, organizacija, proces artikuliranja i realizacije obrambene policy. Zato
se najprije sagledavaju pojam i temeljni sadraji moderne obrambene policy, da bi se na temelju
analize opih pitanja organizacije za njenu provedbu i utjecajnih imbenika u liberalnom modelu
demokracije, te sadraja i obiljeja policy procesa definirali dokumenti koji logiki proizlaze iz
cjelovitog i demokratski utemeljenog sustava odnosa meu svim tim komponentama.
Na temelju svega toga, te pregleda postojee pravne regulative, u zadnjem dijelu rada artikuliran je
prijedlog dopuna odredbi Zakona o obrani Republike Hrvatske kojima bi se omoguilo uvoenje
nove i puno sadrajnije prakse obrambene policy. Metodoloki gledano, opa analiza demokratskih
rjeenja i naela popraena je komparativnom analizom stanja na podruju artikuliranja i provedbe
2
Ova, iroko rasprostranjena vrsta mentaliteta, koji podrazumijeva injenje samo onoga to je izriito propisano kao zakonska
obveza, posebno koincidira s tradicionalnim birokratskim shvaanjima. Samo za one aktivnosti i obveze koje su zakonom propisane
moe se oekivati da e biti i realizirane, odnosno shvaene ozbiljno. Na podruju obrambene policy, to konkretno znai da e,
eventualno, biti izraeni i usvojeni samo oni dokumenti, odnosno poduzete i provedene samo one aktivnosti i obveze koje su izriito
zakonski propisane. Naime, teko se moe oekivati da bi politiki i birokratski krugovi bili spremni uiniti bilo to vie na osnovi
poimanja i prihvaanja dobrog vladanja kao inherentne vrijednosti demokratskog sustava i dobrobiti nacije (ili "na slavu Bogu").
3
Zakon o obrani definira obrambene dokumente tipa: zakona, strategija, planova, pravilnika, izvjea, odluka (nadlenost
Hrvatskog sabora); strategija, odluka, planova, naloga, naredbi, zapovijedi suglasnosti, osnova sustava, obvezujuih smjernica,
miljenja, (Predsjednika RH); prijedloga, izvjea, planova, uredbi, metodologija (Vlada RH); te prijedloga, suglasnosti, izvjea,
ustroja, planova, procjena, metodologija, odluka, naredbi, naloga, smjernica, uputa i propisa (MORH i ministar obrane).
obrambene policy u Republici Hrvatskoj, s ciljem uoavanja odstupanja te ukazivanja na

mogunosti i putove demokratskih promjena.
Pri tome je temeljna teza da skup policy dokumenata predstavlja, ne samo izraz organizacije
djelovanja i jedan od temeljnih produkata, ve ujedno i medij preko kojeg se mogu ureivati proces
i meuinstitucionalni odnosi, odnosno sredstvo pomou kojeg se moe utjecati na odnose,
aktivnosti i rezultate. Obzirom na relativno skromnu tradiciju i nepotpunu ureenost ove djelatnosti
u Republici Hrvatskoj, znaajni dio rada sadri elemente normativne teorije, koja svakako treba
postati predmet daljnjih analiza i preispitivanja.
1. Pojam i sadraj obrambene policy

Policy se moe definirati kao smjer i sadraj djelovanja vlasti na nekom podruju opeg javnog
interesa. Slikovito reeno, to je ...sve ono to vlada/vlast odabire da e uiniti ili da nee
uiniti4 Ovakvo openito poimanje zadovoljava potrebe konzistentnog komuniciranja na
podruju obrambene policy. Dakle, to je smjer i sadraj djelovanja institucija vlasti po pitanjima
obrane, kao vrlo prepoznatljivom podruju opeg javnog interesa.
Na temelju analize prakse razvijenih demokratskih drava moe se uoiti da se obrambena policy,
uzeta sveukupno, primarno moe podijeliti na opu i posebne, odnosno podrune policy. Pri tome
se opa razina odnosi na definiranje i razvijanje nacionalnih ciljeva obrane, njenog strategijskog
postavljanja (defence posture), temeljnog karaktera obrambenih, posebno oruanih snaga,
njihovog odnosa prema drutvu i javnosti, vrsta i razina potrebnih obrambenih, posebno vojnih
sposobnosti te pristupa i prioriteta u cijelom spektru meunarodnih obrambenih aranmana (savezi,
koalicije, bilateralni i multinacionalni odnosi i djelovanje). Na ovoj razini takoer se uobiajeno
postavljaju vremenski okviri ostvarivanja pojedinih od zacrtanih ciljeva, kao i prioriteti djelovanja
usmjerenih prema njihovom ostvarenju.5
Ovisno o specifinostima ustavnog ureenja u pojedinim demokratskim dravama, nadlenost za
opu obrambenu policy distribuira se meu najviim institucijama civilne vlasti. U parlamentarnim
demokracijama westminsterskog tipa, ministarstvo obrane na elu s ministrom, naelno gledano,
ima kljunu ulogu artikuliranja i predlaganja te razine policy, a nakon njenog usvajanja od strane
izvrne i zakonodavne vlasti, ulogu razrade i implementacije rjeenja. Pored toga, moe se uoiti da,
naroito u pojedim dravama, vlade i parlamenti sve vie proaktivno sudjeluju u formalnom
artikuliranju ope razine obrambene policy smatrajui to jednim od instrumenata transparentnosti i
odgovornosti institucija vlasti i dravne administracije.6
Posebne ili podrune obrambene policy po svome karakteru predstavljaju razradu i specifikaciju
ciljeva i parametara djelovanja na posebnim funkcionalnim podrujima obrane. One daju konkretan
sadraj i puni smisao cjelokupnom policy nastojanju, zbog ega logiki trebaju biti usklaene s
orijentacijom ope obrambene policy, odnosno predstavljati njenu razradu i biti u funkciji potpore
4
"Policy is (a)nything a government chooses to do or not to do... (Thomas R. Dye, Understanding public policy. Prentice-Hall:
Englewood Cliffs, New Jersey, Princeton, 1972, p. 2.).
5
O sadrajima moderne obrambene policy detaljnije se moe vidjeti u: T. Radievi, "Obrambene politike u post-hladnoratovskoj
Europi", "Defendologija", br.1-4., god. 2., Zagreb, 2000, str. 3-14; Brenda J. Yallance, Alan R. Van Tassel, Peter L. Hays, American
Defence Policy, The Johns Hopkins University Press, Baltimore, 1997. Treba naglasiti da je teorija o obrambenoj policy (u
demokraciji) jo prilino nerazvijena, zbog ega je prilikom analize pojedinih pitanja uputno referiranje na praksu obrambenih
policy razvijenih demokratskih drava.
6
Formalno oblikovanje podrazumijeva deklariranje ciljeva i namjera u posebnom policy dokumentu, koji predstavlja medij
komunikacije ciljeva i namjera prema sudionicima policy procesa, saveznicima i partnerima te samim korisnicima rezultata
("klijentima"). Najeksplicitniji oblik ovakvih dokumenata su bijele knjige o obrani, obrambene strategije, obrambeni pregledi i izjave
o obrambenoj politici. Broj i vrsta dokumenata varira od drave do drave, a zajedniko obiljeje svim demokratskim dravama je
samo to da imaju javne obrambene dokumente autorizirane od strane parlamenta i vlade.
njenom ostvarivanju. Ta razina obrambene policy uobiajeno se u demokratskim dravama

zadrava u okvirima nadlenog resornog ministarstva, a samo pojedini posebno vani segmenti
mogu se povremeno postavljati na vie razine vlasti.7 Postoji iroki potencijalni spektar ovakvih
policy. To su, primjerice:
- Policy razvoja i borbene spremnosti oruanih snaga, koju, po logici stvari, ministru obrane
predlae naelnik vojnog stoera u funkciji njegovog vojnog savjetnika;
- Policy personalnog upravljanja i razvoja koju ministru obrane moe predlagati, posebni
pomonik ili, ovisno o organizaciji, druga osoba koja ima kljunu nadlenost za ljudske
resurse;
- Policy meunarodne obrambene suradnje i meunarodnog angairanja snaga kao
objedinjena ili dvije posebne policy;
- Policy programiranja i raspodjele obrambenog prorauna;
- Policy vojne proizvodnje;
- Policy modernizacije, opremanja i nabave, na koju bi se nadovezivala, ili u koju bi se
inkorporirala policy razvoja vojne proizvodnje;
- Policy razvoja vojne infrastrukture itd.8
Formalno oblikovanje ovakvih posebnih policy predstavlja instrument informiranja i usmjeravanja
nositelja njihove provedbe koji omoguuje konzistentan pristup provoenju opih ciljeva. Isto tako,
to je instrument razrade i provedbe opih usmjerenja obrambene policy, kao i instrument nadzora
niih upravljakih struktura.
U republici Hrvatskoj postupno se razvija praksa formalnog oblikovanja ope razine obrambene
policy, djelomino kao rezultat vlastite pravne regulative, a u veoj mjeri zbog zahtjeva iz vanjskog
okruenja. Tako je u proteklih nekoliko godina izraeno nekoliko dokumenata koji sadravaju
policy odredbe ope razine,9 Predstojei izazov je harmonizacija razliitih pristupa, racionala,
koncepata, rjeenja i odnosa utjecajnih imbenika, prvenstveno kroz utvrivanje jasne konceptualne
hijerarhije dokumenata i institucionalnih nadlenosti.
Na drugoj strani, formalno oblikovanje i provedba podrunih obrambenih policy evidentno zaostaje
u pogledu sustavne artikuliranosti i transparentnosti, rezultat ega su improvizacije, neusklaenosti i
nedosljednost u provedbi opih ciljeva i odredbi. Formalno postavljeni ciljevi i naela ope
obrambene policy nisu podrani od odgovarajueg seta prepoznatljivih podrunih policy s
konkretno postavljenim ambicijama i mjerilima postignua. Zato bi, u prvoj fazi uvoenja formalih
oblika artikuliranja ove razine policy, trebalo postaviti nekoliko kljunih podruja koja bi se, nakon
sumiranja prvih iskustava, dalje dopunjavala i preoblikovala. Vano je uspostaviti proces formalnog
artikuliranja policy u obliku dokumenata koji se podnose na odobrenje ministru obrane u
odreenom ciklusu, kako bi se pojedinana funkcionalna podruja uskladila te dovela u funkciju
potpore orijentaciji i ciljevima ope obrambene policy.
Posebno je vano naglasiti razliku izmeu formalno deklarirane i realne policy koja se provodi u
svakodnevnoj praksi. Realno djelovanje uvijek u odreenoj mjeri odstupa od deklariranih ciljeva i
7
Primjerice, pitanja modernizacije i opremanja posebno vanim naoruanjem i opremom ili osjetljiva pitanja meunarodnog
angairanja pripadnika oruanih snaga.
8
Ovakva, inicijalna klasifikacija temelji se na uvidu u nain realizacije nekoliko najtransparentnijih razvijenih demokratskih drava
prije svega, V. Britanije, SAD-a, Kanade i Australije.
9
Dokumenti koji sadre odredbe ope obrambene policy su: "Strategija obrane RH" (Hrvatski sabor, 2002.); "Obrambena politika
2003./2004." (MORH, 2003.); "Dokument o obrambenom planiranju OSCE" (Vlada RH 2005.); "Godinji nacionalni program
NATO" (Vlada RH, 2005); Strategijski pregled obrane (Vlada RH, 2005.); "Dvogodinje smjernice obrambenog planiranja 2006/7."
(Ministar obrane, 2005.). Od navedenih, samo su dokumenti Strategija obrane i Smjernice obrambenog planiranja pravno
regulirani, dok su ostali dokumenti izraeni na temelju poticaja/zahtjeva vanjskih imbenika i, zapravo, nemaju jasno preciziranu
ulogu u policy procesu.
naina djelovanja, to moe biti uvjetovano opravdanim objektivnim razlozima, ali i nedosljednou
u provedbi deklariranog. Ekstremna situacija moe nastupiti kada se deklarativni aspekti policy i
normativna rjeenja prezentiraju kao slubena policy, a realno djelovanje se zanemaruje. Zato
znanstvena nastojanja trebaju biti vrlo precizna u odnosu na ta pitanja realna policy su
svakodnevne operativne odluke i dogaanja i to predstavlja relevantnu grau za valorizaciju policy
djelovanja.
Opa OP
"Podrune" policy
Ciljevi obrane
- Strategijsko postavljanje obrane

- Karakter obrambenih snaga
- Odnos prema drutvu i javnosti
- Vrste i razina obrambenih sposobnosti
- Meunarodni obrambeni aranmani
- Ciljevi, prioriteti i vremenski okviri djelovanja
Razvoj i b/s OS RH
Personalno upravljanje i razvoj
MOS i MAS
Programiranje i raspodjela prorauna
Vojna proizvodnja
Modernizacija, opremanje i nabava
Razvoj vojne infrastrukture
OBRAMBENI SUSTAV
MEUNARODNI SUSTAV
VOJNA
KOMPONENTA
CIVILNA
KOMPONENTA
MULTILATERALNO
BILATERALNO
Prikaz 1. Sadraji/komponente obrambene policy
2. Razine, sudionici i imbenici obrambene policy

Obrambena policy demokratske drave provodi se, ovisno o njenom konstitutivnom ureenju i
stupnju demokratskog razvoja, na nekoliko razina vlasti. U razvijenom parlamentarnom sustavu
demokracije mogu se prepoznati etiri razine njenog kreiranja i provedbe. Najviu razinu, prirodno,
ini obrambena policy parlamenta, na koju se oslanjaju i nadovezuju konkretnije operativne policy
vlade, njenog posebnog namjenskog resora te, na kraju, njegovih pojedinih organizacijskih cjelina.
U Republici Hrvatskoj mogu se prepoznati sve te razine nadlenosti i odgovornosti. Primjerice,
Hrvatski sabor ima niz nadlenosti vezanih za obranu kroz koje faktiki, bez obzira to to nije
izriito navedeno, ostvaruje ulogu kreatora obrambene policy. Najvanije od njih su odluivanje o
obrambenom proraunu, donoenje strategijskih dokumenata i niza zakona, odluivanje o izlasku ili
djelovanju Oruanih snaga RH izvan granica te usvajanje Dugoronog plana razvoja Oruanih
snaga.
Takoer, Vlada RH i Predsjednik RH imaju iroki spektar ovlasti i odgovornosti kroz koje, u
velikoj mjeri, izravno profiliraju obrambenu policy u odnosu na razvoj i angairanje obrambenih
sposobnosti, odnosno potencijala.
Ministarstvo obrane, kao namjenska resorna institucija za kreiranje i provedbu obrambene policy,
ima najiri spektar nadlenosti i uloga na tom podruju. U ukupnom sustavu institucija civilne
vlasti, ono predstavlja prvi, temeljni i namjenski organizacijski oblik, to znai da nije samostalno u
artikuliranju i provedbi obrambene policy, ve istu derivira iz opih ciljeva, smjernica i policy
Vlade RH te Hrvatskog sabora.
Takoer, veina rjeenja, namjera i poduzetih aktivnosti podnosi se, putem zakonom definiranih
akata i postupaka, na odobrenje i verifikaciju. U svemu tome, posebno zakonsko isticanje
eksplicitne nadlenosti MORH-a za ...definiranje, usklaivanje, razvijanje i provoenje obrambene
politike... prije zamagljuje, nego pojanjava cjelovitost i konzistentnost koncepta. Naime, iz takve
formulacije moglo bi se pogreno zakljuiti da obrambena policy poinje i zavrava na toj razini,
odnosno da je samo ta institucija nadlena za obrambenu policy, pa ak i da se ona svodi samo na
jedno posebno funkcionalno podruje.
Tretiranje svih ostalih razina i organizacijskih oblika, koji na bilo koji nain sudjeluju u odluivanju
o pitanjima s podruja obrane, izvan konteksta obrambene policy, pogrean je i kontraproduktivan
pristup koji dovodi do njenog podvojenog ivota. Na jednoj strani, njome se oficijelno bavi
namjenska organizacijska cjelina MORH-a - Uprava za obrambenu politiku. Meutim, u njenoj je
nadlenosti samo dio ukupne djelatnosti koja se po definiciji moe tretirati kao obrambena policy.
Pripreme i provedba niza kljunih obrambenih odluka i aktivnosti realizira se, kako u okviru samog
MORH-a, tako pogotovo na ostalim razinama vlasti, u sklopu drugih institucija i aranmana koji se
formalno ne smatraju dijelom policy procesa. Kao takvi, oni tendiraju djelovanju prema
izdvojenom, vlastitom racionalu i logici, rezultat ega je apsurdna situacija da se zvanino
deklarirani aspekt obrambene policy svodi na bavljenje preteno papiranatim rjeenjima, dok se
kljuni aspekti realne policy realiziraju putem drugih institucija i aranmana koji nominalno nisu,
iako faktiki (i po definiciji) itekako jesu, njen sastavni dio.10
Na definiranje obrambene policy, kao smjera i sadraja djelovanja, utjeu razni imbenici. Neki od
njih su unutranji, odnosno domai, kao to su: stupanj posveenosti obrambenoj materiji
istitucija civilne vlasti, djelovanje, interesi i policy drugih resora Vlade RH, a posebno domaa
javnost. Druga grupu ine vanjski imbenici, iji utjecaj je posredan, odnosno odreen stupnjem
volje za prilagoavanje i usklaivanje od strane temeljnih nositelja kreiranja obrambene policy. To
su: rjeenja i projekti, odnosno inicijative i poticaji koje pokreu meunarodne organizacije, od
kojih se jedan dio odvija u okvirima regionalnih inicijativa, te rjeenja na podruju obrambene
policy drugih drava koja se mogu uzimati kao uzorak, model ili inspiracija. Posebni imbenik koji
moe imati utjecaja na kreiranje i provedbu obrambene policy su teorijske osnove, odnosno
koncepti koje se razvijaju u obliku sigurnosnih i obrambenih studija, stratekih studija,
meunarodnih odnosa, mirovnih studija te raznih drugih akademskih disciplina.
Iako kreatori obrambene policy na bilo kojoj razini mogu slijediti razliite pristupe u odnosu na
uvaavanje tih imbenika, slijeenje minimuma demokratskih standarda podrazumijeva barem
njihovo prepoznavanje i jasnu prioritizaciju.
10
Primjerice, teko da se moe osporiti da je bilo koja od nadlenosti Hrvatskog sabora reguliranih u l. 6, kao i bilo koja od
nadlenosti Vlade RH reguliranih l. 8. izvan policy diskursa - shvaenog u opem znaenju izraza "policy".
CIVILNA VLAST
Hrvatski sabor
Vlada RH
Predsjednik RH
JAVNOST
SIGURNOSNO
OKRUENJE
TEORIJA
RJEENJA
DRUGIH
DRAVA
OBRAMBENA
POLICY
(MORH-a)
MEUNARODNE
ORGANIZACIJE
REGIONALNE
INICIJATIVE
DRUGI
RESORI
OBRAMBENI SUSTAV
VOJNA
KOMPONENTA
DRUGE
DRAVE
CIVILNA
KOMPONENTA
Prikaz 2. Sudionici i imbenici obrambene policy
U Republici Hrvatskoj trenutno se moe uoiti vrlo specifina kombinacija djelovanja navedenih
imbenika. Zbog nerazvijenosti modernog, cjelovitog policy procesa i svih njegovih mehanizama, o
emu se detaljnije govori u poglavlju koje slijedi, vrlo je oslabljen utjecaj domaih imbenika
posebno javnosti. Na drugoj strani, vrlo je izraen utjecaj meunarodnih imbenika, a posebno
NATO administracije.11 Takvo stanje stvari odstupa od koncepta liberalne demokratske drave
prema kojem obrambena policy, kao i svaka druga materija koja predstavlja opu javnu stvar, u
svojem cjelokupnom sadraju i aspektima treba biti predmetom nadlenosti i odgovornosti
demokratskih politikih subjekata. Isto tako, oigledno je da samo takvi odnosi mogu dovesti do
njenog punog stavljanja u funkciju nacionalnih interesa i potreba.
Sama kvaliteta sadraja obrambene policy u velikoj mjeri moe biti unaprijeena osloncem na
odgovarajuu teoriju i analitiku. Djelovanje u obrambenoj sferi u suvremenim kompleksnim
uvjetima, s jedne strane meunarodnog nereda, a s druge strane izazovnih saveznitava i
integracija, zahtijeva iznalaenje mudrih strategijskih opcija djelovanja i organizacijskih rjeenja.
To automatski otvara pitanje vanosti, uloge i ureivanja odnosa izmeu struke i ekspertize u
odnosu na politiku i vlast, bez ega se gotovo pouzdano moe pretpostaviti podlonost izazovima
voenosti i kopiranja tuih rjeenja.
3. Proces razvoja i realizacije obrambene policy

Kao i svaka druga vrsta javne policy, obrambena policy ima ciklina ili fazna obiljeja. Ciklus
realizacije javnih policy, openito uzevi, obuhvaa pet kljunih faza: odreivanje ciljeva,
odabiranje tijeka djelovanja, implementaciju, vrednovanje rezultata te preinaivanje odreene
11
10
Za razliku od potpunog izostanka valorizacije i izvjeivanja o policy postignuima u domaem politikom procesu, obrambena
administracija i Vlada RH vrlo frekventno i disciplinirano ispunjavaju svoje obveze izvjeivanja po obrambenoj tematici prema
UN, OSCE i NATO, to je fenomen koji zahtijeva posebnu analizu. Vjerojatno je preuveliana teza da su Hrvatski sabor i javnost
postupno prepustili upravljanje obrambenim sustavom NATO administraciji, ali je nesrazmjer te dvije vrste utjecaja i interesa
iritantno oigledan.
policy.12 Sukladno tome, utvrivanje formalnih oblika i procedura artikuliranja javnih izjava o
obrambenoj policy, te osiguranje njihove implementacije, odnosno utjecaja na tijek procesa, od
presudne je vanosti za njenu efektivnost i uinkovitost. Zadnje dvije faze ciklusa vrednovanje
rezultata i preinaivanje policy imaju funkciju postavljanja policy djelovanja u realne okvire
raspoloivih uvjeta, odnosno naglaavanja realnih, provedbenih aspekata djelovanja u odnosu na
deklarativne. Svi elementi ciklusa, zajedno, pretpostavka su za dovoenje policy djelatnosti u
okvire transparentnosti i odgovornosti moderne demokratske vlasti.
U Republici Hrvatskoj moe se uoiti nekompletnost i neusklaenost institucionalnih nadlenosti i
odnosa gledano iz perspektive potreba cjelovitog i konzistentnog policy procesa. Propisani sadraji
i forme djelovanja niti na jednoj od razina vlasti ne slijede logiku teorije policy procesa/ciklusa. To
se ogleda u zanemarivanju pravne reguliranosti etvrte i pete faze ciklusa vrednovanja policy
ishoda, te ciklinog redefiniranja postavljenih ciljeva i tijeka djelovanja.
Analiza nadlenosti definiranih Zakonom o obrani pokazuje da potrebe tree i etvrte faze policy
ciklusa samo djelomino zadovoljavaju obveze izrade, predlaganja i usvajanja Godinjeg izvjea
Vlade o spremnosti obrambenog sustava, provoenju kadrovske politike i ukupnom stanju u
Oruanim snagama, Izvjea Vlade RH o stanju obrambenih priprema u RH te Izvjea
ministra obrane vrhovnom zapovjedniku o funkcioniranju obrambenog sustava13. Forma i sadraj
spomenutih dokumenata nisu pravno regulirani, meutim iz samih naziva oigledno je da oni ne
odraavaju logiku policy djelovanja, odnosno da, u najboljem sluaju, dotiu valorizaciju i
redefiniranje samo nekih od brojnih aspekata i sadraja obrambene policy.
Praksa njihove izrade i usvajanja pokazuje izostanak poticajnog uinka na openito vrlo nizak
stupanj politike kulture djelovanja po logici i naelima modernog policy ciklusa.14
U svakoj od navedenih, opih faza ciklusa, pojedini organizacijski oblici, odnosno nositelji
obrambene policy imaju, ovisno o njihovoj opoj nadlenosti, organiziranosti i odnosima na
nacionalnoj razini, specifine nadlenosti i uloge. Isto tako, za provedbu naelno istovjetnih faza i
funkcija mogu biti uspostavljene podjednako efektivne i uinkovite pojedinane metode, pristupi i
mehanizmi. Stoga se pojedinana rjeenja znaajno razlikuju od drave do drave.15
Uspjenost implementacije deklarirane obrambene policy kroz cijelu hijerarhiju njenih nositelja,
prvenstveno ovisi o kvaliteti upravljanja i nadzora funkciji koja je u Republici Hrvatskoj u
nadlenosti sve etiri razine realizacije.
12
Usp., Colebatch, Hal K., Policy, "Open University Press, Buckingham, 2002 (prevedeno izdanje FPZ, Zagreb,
2004,) str, 47-48. Pojednostavljena podjela moe se svesti samo na tri temeljne faze: formulacija, implementacija i
evaluacija policy.
13
Zakon o obrani, NN br. 33/02, l 6. 8. i 120.

Znakoviti pokazatelj je potpuni izostanak saborske rasprave tijekom 2005. godine o "Izvjeu o spremnosti
obrambenog sustava... za 2004. godinu". Takoer, iako je propisana Poslovnikom Vlade RH (NN br. 107/00, l. 4.,
t. 14.) obveza "izvjeivanja o stanju na pojedinim podrujima" zapravo je vrlo neprecizna i ne definira ak niti
koga, a kamo li o emu i kako Vlada treba izvjeivati. Rezultat toga je da, po svemu sudei, ne postoji izvjee o
radu za 2003. godinu (na izravni upit Tajnitvu Vlade priopeno je "...da se podnese pisani zahtjev na koji e se
oni oitovati...").
14
15
Distribucija nadlenosti za obrambenu policy vrlo je razliita, ak i meu istim tipovima institucija demokratske vlasti. Dva
temeljna koncepta ureenja nadlenosti vlasti u podruju obrambne policy su, (1) na jednoj strani, jaka centralna organizacija
koja radi za elnika drave ili vladu, (2) na drugoj strani, podijeljena nadlenost meu resorima, uz malu centralnu jedinicu s
koordinativnom ulogom. Isto tako, postoje dvije proceduralne varijante rada u okviru obrambenog ministarstva, (1) jedna koja
podrazumijeva podjelu na policy, koju radi ministar i njegovi savjetnici, te provedbu, koju provode slubenici, (2) druga gdje
slubenici pomau u formuliranju policy, kao i njenoj implementaciji. (Usp., Chuter David, The making of defence policy, in
Defence Transformation, a short Guide to the Issues, ISS monograph No. 49, 2000. pg. 40-41.).
11
Hrvatski sabor treba nadzirati obrambenu policy koju artikulira i provodi Vlada RH, Vlada treba
valorizirati i nadzirati djelovanje i postignua MORH-a, ministar obrane treba upravljati, nadzirati i
valorizirati djelovanje i postignua pojedinih organizacijskih dijelova i funkcionalnih podruja, a
elnici tih cjelina rad neposrednih nositelja. Na kraju, i ne manje vano, demokratska javnost treba
nadzirati i valorizirati rad svih navedenih razina zajedno.
U tom sloenom kolopletu nadlenosti, odgovornosti, uloga i interesa, posebno istaknuto mjesto
trebala bi imati ekspertiza, posebno vojna, koja moe osigurati da se raspoloivi resursi troe
racionalno, odnosno da rjeenja i odluke do kojih se dolo kroz policy proces osiguravaju postizanje
temeljne svrhe odgovarajuih nacionalnih obrambenih sposobnosti i postizanje eljenog stanja
sigurnosti/obranjenosti temeljnih nacionalnih vrijednosti.
Pored proceduralne, ciklus obrambene policy mora ukljuivati i sadrajno metodoloku dimenziju.
Nastojanje kreiranja kvalitetnih policy rjeenja analogno je modernom pristupu planiranju i
odluivanju. Stoga ono treba obuhvatiti provjerene i priznate procedure i metode iz podruja te
dvije vrste djelatnosti - prije svega pristupe i metode s podruja teorija odluivanja, metode izbora
strategijskih opcija djelovanja, te pristupe i postupke definiranja putova (akcije, mjera), organizacije
i sredstava.
Provedba definiranih policy rjeenja podrazumijeva disciplinirani upravljaki proces uz primjenu
modernih metoda i procedura koordinacije i nadzora. U svemu tome, jo se pojavljuje i sloeni splet
okolnosti koji ine varijable kao to su pretpostavke, uvjeti, prepreke, tipovi sudionika, tipovi policy
problema.
Na razini ministarstva obrane kao temeljne i namjenske organizacijske cjeline za artikuliranje i
provedbu obrambene policy najeksplicitnije se manifestiraju sva navedena opa naela i elementi.
Teorijski, oni se mogu racionalizirati u okvire etiri temeljene faze ciklusa artikuliranja i provedbe
obrambene policy:
-
analiza podataka i informacija iz razliitih izvora,

artikuliranje opih rjeenja (to podrazumijeva izradu prijedloga i njihovo usvajanje od
strane ministra),
informiranje, usmjeravanje i poticanje razvoja te artikuliranje posebnih podrunih policy
koje se podnose na odobrenje ministru te
upravljanje implementacijom, odnosno koordinacija i nadzor podrunih policy od strane
ministra obrane i njegove stoerne potpore.
U okviru takvog pristupa, prve tri faze vie potpadaju pod konceptualni, a etvrta faza pod
operativni ili provedbeni aspekt obrambene policy. Posebno pitanje, gledano iz ove perspektive,
pribavljanje je politike potpore za rjeenja koja su artikulirana u okvirima administrativne
nadlenosti i ekspertize.
12
Strategijski
dokumenti i opa
policy Vlade RH
TEORIJA
Artikuliranje i predlaganje
Konceptualno
opih rjeenja
Analiza
podataka i
informacija
Informiranje i
usmjeravanje podrunih
policy
Usklaivanje s
policy drugih
resora
Upravljanje
implementacijom
OBRAMBENI SUSTAV
VOJNA
KOMPONENTA
CIVILNA
KOMPONENTA
Operativno
MEUNARODNI SUSTAV
MULTILATERALNO
BILATERALNO
Prikaz 3. Proces razvoja i implementacije obrambene policy na razini ministarstva obrane (opcija)
4. Dokumenti obrambene policy

Sukladno definiranom ciklusu artikuliranja i provedbe javnih policy, mogu se identificirati tri
grupacije dokumenata iji karakter je uvjetovan njihovim funkcionalnim ulogama u pojedinim
fazama ciklusa:
-
dokumenti tipa izjava o obrambenoj policy;

dokumenti tipa pregleda/preispitivanja obrambenih rjeenja i policy djelovanja;
dokumenti tipa izvjea o postignuima postavljenih policy ciljeva.
Dokumenti tipa izjava (statements) o ciljevima, odnosno buduim namjerama i planovima

djelovanja na podruju obrambene policy imaju ulogu artikuliranja policy djelovanja u
predstojeem razdoblju.
Kao takvi, oni su smjernica za djelovanje, ali i referentna osnova za valoriziranje postignua nakon
proteka odreenog razdoblja. Organizacijski gledano, tu vrstu dokumenata mogue je izraivati na
svim razinama nadlenosti za obrambenu policy (Sabor, Vlada, MORH).
Broj dokumenata trebao bi biti optimalan, a njihov karakter i sadraj primjeren opim
nadlenostima navedenih institucija, imajui u vidu mogunost podjele na opu i podrune
policy. Iz takvog pristupa proizlazi da bi broj dokumenata trebao rasti, a razina njihove openitosti
se smanjivati idui od viih prema niim razinama vlasti.
Sukladno tome, teko da se moe opravdati racional usvajanja tog tipa dokumenta na razini
Hrvatskog sabora.
13
Ova institucija vlasti prvenstveno ima nadzornu ulogu na podruju obrambene policy i nju moe
ostvariti kroz razmatranje, odnosno verifikaciju dokumenata koje priprema Vlada RH. Vlada je u
parlamentarnom modelu demokracije kljuna politika institucija za artikuliranje i provedbu javnih
policy.
Stoga bi na razini Vlade RH neupitno trebalo uspostaviti obvezu produciranja dokumenta tipa
izjava obrambenoj politici.16 Vremenski gledano, dokument takvog tipa mogao bi pokrivati
(alternativno) cjelokupno, dvogodinje ili jednogodinje mandatno razdoblje. To znai da se mogu
razviti opcije izrade jednog, dva ili etiri dokumenta ovakvog tipa u okviru mandata jedne vlade.
Na osnovi takvog rjeenja, na razini MORH-a trebalo bi uspostaviti obvezu donoenja ministrove
Izjave o ciljevima obrambene politike iz nadlenosti MORH-a - za razdoblje koje je kompatibilno
s rjeenjima na razini Vlade RH. Sukladno opredjeljenju o potrebi uspostavljanja podrunih
obrambenih policy, dokument ministra trebale bi sadrajno podupirati i vremenski slijediti
odgovarajue izjave elnika podreenih ustrojbenih cjelina koje su nositelji izrade i provedbe
kljunih podrunih policy. Ovakvim ureivanjem nadlenosti formalno bi se uspostavila jasna
hijerarhija odgovornosti za kreiranje sadrajno kompletne obrambene policy.
Svaku od spomenutih institucija moglo bi se, nakon proteka razdoblja za koje je dokument tipa
izjava izraen, valorizirati sa stajalita postignua. Gledano iz perspektive politikog procesa, to
se moe interpretirati kao valorizacija ispunjavanja deklariranih obeanja graanima biraima,
odnosno poreznim obveznicima.
Dokumenti tipa pregleda (review) naelno imaju ulogu preispitivanja usklaenosti ciljeva,
stratekih opcija djelovanja, definiranih putova, metoda i sredstava s organizacijskim rjeenjima i
obrambenim sposobnostima. Putem njih se osigurava konzistentnost ukupnih nastojanja u okvirima
zadanih okolnosti i raspoloivih resursa. Zato se procesi takvih pregleda uobiajeno odvijaju u
odreenim vremenskim ciklusima koji slijede, bilo logiku razvojnih ciklusa, bilo logiku bitnih
promjena na podruju vanih imbenika i varijabli.
Obzirom na karakter ope nadlenosti na podruju javnih policy, dokument opeg (stratekog)
pregleda obrane17 prirodno spada u nadlenost izvrne vlasti, odnosno Vlade RH. Iz toga logiki
slijedi da nositelj njegove izrade, odnosno provedbe procesa pregleda treba biti Ministarstvo obrane,
te da se izvjee o provedenom pregledu, kao policy dokument, treba podnositi na uvid i raspravu
Hrvatskom saboru i javnosti.
To je rjeenje koje je sukladno minimumu demokratskih standarda, dok napredniji demokratski
model ukljuuje mogunost pokretanja paralelnih pregleda od strane zakonodavne vlasti, ili pak
uih pregleda pojedinih segmenata obrane. U hrvatskim uvjetima relativno niskog intenziteta
16
Prirodno, to bi trebalo i za niz drugih javnih policy, jer je oigledno da postojee rjeenje, prema kojem je mandatar za sastav
Vlade RH obvezan (Ustav RH, l. 109., st.2.) ...program Vlade predstaviti Hrvatskom saboru...najkasnije u roku od 30 dana od
prihvaanja mandata..., ne omoguuje uspostavljanje kvalitetnog policy procesa i rezultata.
17
U mnogim lanicama NATO saveza zaivio je u posljednjih nekoliko godina proces stratekog pregleda obrane koji je proizvod
anglosaksonske (amerike i britanske) prakse obrambenog upravljanja. Takav proces proveden je u protekle dvije godine, po
preporuci NATO administracije, po prvi puta i u Republici Hrvatskoj.
14
obrambenih ambicija/nastojanja18 nije nuno provoditi posebne preglede pojedinih podrunih

policy, ve se oni mogu uklopiti u cikluse i sadraj opeg pregleda.19
Dokumenti tipa izvjea izraz su rutinskog ciklikog informiranja viih hijerarhijskih institucija o
ostvarivanju ciljeva obrambene policy u odreenom, najprirodnije godinjem, razdoblju. Stoga je
logino da izvjea izrauju i podnose na raspravu i usvajanje sve institucije nadlene za provedbu
policy. Tako bi svi segmenti MORH-a koji su nositelji izrade podrunih policy trebali izvjeivati
ministra obrane, MORH bi trebao podnositi izvjee Vladi RH, a sama Vlada RH Hrvatskom
saboru i javnosti.
Poseban tip dokumenata obrambene policy moe biti Bijela knjiga o obrani, odnosno vie bijelih
knjiga o pojedinim komponentama obrane.20
U svemu je jako vano da se policy dokumenti ponu artikulirati u kategorijama jednostavnih,
egzaktno primjenjivih i mjerljivih kriterija i varijabli, vrsto utemeljenih na realno raspoloivim
resursima. Jednostavne i precizne formulacije policy ciljeva u policy izjavama, preduvjet su jasnog i
preciznog izvjeivanja o njihovom ostvarivanju, odnosno postignuima. Bez takvog pristupa,
svako nastojanje za poveanjem broja policy dokumenata moe se pretvoriti u sterilnu
papirologiju koja ne bi imala veeg utjecaja na realne policy odluke i dogaanja.
5. Put prema poboljanju postojee prakse potreba izmjene zakonske

regulative
Na temelju uvida u zakonsku regulativu moe se zakljuiti da je djelatnost i obveza kreiranja i
provedbe obrambene policy u Republici Hrvatskoj izriito postavljena samo na razini Ministarstva
obrane i to naelno, bez daljnje specifikacije obveza i nadlenosti pojedinih nositelja.
Obzirom na spomenuto politiko-kulturoloko okruje minimalnog pristajanja uz zakonske
odredbe, to dovodi do neobaveznog i vrlo rastezljivog shvaanja uloge i zadaa pojedinih nositelja,
uestalosti ad hock pristupa u odluivanju te nedovoljno usmjeravanog i neusklaenog djelovanja.
Sve upuuje na potrebu preciznijeg i detaljnijeg zakonskog reguliranja materije na sve tri razine
nositelja kao jednog od prioritetnih putova poboljanja djelovanja.
Prirodno, to ne iskljuuje potrebu rasprave o drugim putovima i sredstvima,21 ali se u postojeim
okolnostima namee kao temeljni preduvjet.
Da bi djelatnost obrambene policy postala obavezno i precizno usmjereno nastojanje trebalo bi, za
razliku od postojee podreguliranosti, u Zakon o obrani uvrstiti barem odredbe sadrane u prikazu
br. 4.
18
U usporedbi s ambicijama obrambenih sposobnosti i resursa koji se, gledano u apsolutnim iznosima, ulau u znatno veim
dravama.
19
To znai da, prvenstveno zbog pojednostavljenja djelovanja, o tome ne treba izraivati i usvajati posebne dokumente. Vremenska
dimenzija provedbe pregleda trebala bi biti vezana uz karakteristine promjene u stratekoj okolini ili bilo kojem aspektu
obrambenih nastojanja, zbog ega ju nije potrebno formalno pravno utvrivati. Isto tako, inicijativu i proceduru za provedbu
procesa pregleda ne bi bilo dobro formalno pravno reducirati, ve je dovoljno identificirati Vladu RH kao tijelo koje autorizira
(utvruje potrebu) provedbe pregleda.
20
O ulozi, razlozima izrade i vrstama bijelih knjiga o obrani detaljnije se moe vidjeti u T: Radievi, Transparetnost obrane, bijela
knjiga o obrani, "Defimi", Zagreb, 2000. godine.
21
Primjerice, poboljanje rada, odnosno poveanje odgovornosti za obrambenu materiju u politikim strankama, intenzivnije
medijsko bavljenje ovom materijom, kvalitetnije obrazovanje kadrova i dr.
15
HRVATSKI SABOR
- raspravlja o Izvjeu o strategijskom pregledu obrane
- raspravlja o godinjim izvjeima Vlade RH o ostvarenju ciljeva obrambene policy
VLADA RH
- daje Izjavu o obrambenoj policy do kraja mandatnog razdoblja (ili za krae razdoblje)
- podnosi Hrvatskom saboru Izvjee o strategijskom pregledu obrane
- podnosi Hrvatskom saboru godinja izvjea o ostvarivanju ciljeva obrambene policy
- usvaja prijedlog Bijele knjige o obrani
MINISTARSTVO OBRANE
- izrauje prijedlog Bijele knjige o obrani
- izrauje podrune obrambene policy za kljuna funkcionalna podruja nadlenosti koje se odnose na
razdoblje predstojeeg planskog ciklusa
- izrauje godinja izvjea o ostvarivanju ciljeva obrambene policy
- provodi strategijski pregled obrane i priprema prijedlog izvjea o istom za Vladu RH i Hrvatski sabor
MINISTAR OBRANE
- daje Izjavu o ciljevima obrambene policy iz nadlenosti MORH-a za mandatno razdoblje
(alternativa za razdoblje predstojeeg planskog ciklusa),
- usvaja prijedloge podrunih obrambenih policy uprava MORH-a
USTROJBENE CJELINE RANGA UPRAVA MORH-a
Izrauju i podnose ministru na odobrenje prijedloge podrunih obrambenih policy za kljuna funkcionalna
podruja:
- razvoj i b/s OS RH,
- personalno upravljanje i razvoj,
- meunarodna obrambena suradnja i meunarodno angairanje snaga,
- programiranje i raspodjela prorauna,
- vojna proizvodnja,
- modernizacija, opremanje i nabava,
- razvoj vojne infrastrukture
Prikaz 4. Prijedlog nadlenosti tijela dravne vlasti i uprave u podruju obrane
Sustavno zakonsko reguliranje obveza temeljna je pretpostavka za konstituiranje cjelovitog policy

ciklusa, odnosno procesa, bez kojih ne moe biti kvalitetne i sadrajne policy. Zakonskim
reguliranjem uspostavili bi se glavni formalni mehanizmi odgovornosti izmeu Vlade RH, njenih
resornih ministarstava i Hrvatskog sabora. Naime, teko se moe oekivati da bi se te stvari mogle
urediti ili pokrenuti nekim drugim putem, primjerice, spontanim sazrijevanjem politike kulture u
nadlenim institucijama vlasti.
Precizne zakonom ureene nadlenosti izvor su obveza i jasna referentna osnova za valorizaciju
policy djelovanja, zbog ega se moe oekivati njihov svojevrsni pritisak na promjene u
djelovanju institucionalnih nositelja obrambene policy. Krajnji oekivani rezultat trebala bi biti
kvalitetnija i sadrajnija obrambena policy koja doprinosi jaanju obrambenih potencijala i vioj
razini obrambene dimenzije nacionalne sigurnosti, koja je transparetnija, odgovornija i utkana u
cjeloviti domai politiki proces. Meutim, ovakvo zakonsko reguliranje, samo po sebi, ne garantira
cjelovitost i uspjenost reformskog poduhvata.
Zato ono podrazumijeva daljnju razradu nadlenosti, obveza i postupaka putem podzakonskih akata
i metodolokih uputa, a sama normativna nastojanja takoer treba pratiti niz drugih, prvenstveno
politikih, informativnih, organizacijskih i edukacijskih mjera.
16
Zakljuci
1. Podruje obrambene policy u Republici Hrvatskoj nije eksplicitno, cjelovito i konzistentno
konceptualno i pravno ureeno to oteava utvrivanje njenih sadraja i opsega, odnosa s
obrambenim planiranjem i upravljanjem te same unutarnje strukture ope i podrunih
policy. Pravna neureenost, politika kultura minimalnog pristajanja uz zakonske
odredbe, te nepostojanje demokratske tradicije dovode do staromodnog nain artikuliranja
policy, nekompletnosti i nefunkcionalnosti policy ciklusa/procesa, smanjene
transparentnosti i odgovornosti, suboptimalnih rezultata na podruju razvoja obrambenih
sposobnosti te smanjene razine nacionalne sigurnosti na obrambenom podruju.
2. Moderna obrambena policy obuhvaa opu razinu temeljnih ciljeva i rjeenja, te razinu
posebnih podrunih policy. U Republici Hrvatskoj te dvije razine nisu precizno i jasno
formalnopravno ureene. Zbog toga je postojeu praksu formalnog oblikovanja ope razine
obrambene policy potrebno harmonizirati kroz utvrivanje jasne konceptualne hijerarhije
dokumenata i institucionalnih nadlenosti. S druge strane, na razini podrunih policy
potrebno je uspostaviti proces njihovog formalnog artikuliranja u obliku dokumenata koji se
podnose na odobrenje ministru obrane u odreenom ciklusu, kako bi se iste uskladile te
dovele u funkciju potpore orijentaciji i ciljevima ope obrambene policy.
3. Nekonzistentna pravna ureenost nadlenosti za obrambenu policy, koja se ogleda u
nepostojanju pravnih odredbi o eksplicitnoj ulozi svih razina vlasti, dovodi do njenog
podvojenog ivota. Formalno pravno odreena namjenska ustrojbena cjelina MORH-a bavi
se samo pojedinim policy pitanjima i to, preteno u formi papirnatih rjeenja, dok se realnim
i esto daleko vanijim aspektima bave druge institucije, ije djelovanje nije formalno
pravno definirano kao policy. Takva praksa nije poticajna za izgraivanje kriterija
valorizacije postignua, posebno ne za referiranje u odnosu na modernu policy teoriju te
nain djelovanja u razvijenim demokratskim dravama.
4. Utjecajni imbenici obrambene policy u hrvatskim okolnostima nalaze se u specifinom
meusobnom odnosu, neprihvatljivom s gledita kriterija razvijene demokracije. Vrlo je slab
utjecaj domaih imbenika posebno demokratske javnosti, a vrlo izraen utjecaj
meunarodnih imbenika, posebno NATO administracije.
5. Konzistentno zakonsko ureivanje nadlenosti, odnosa i procedura kroz hijerarhiju
institucija vlasti i administracije, a posebno uvoenje u praksu cjelovitog seta javnih policy
dokumenata temeljne su pretpostavke uspostavljanja moderne obrambene policy, koja e
biti u slubi razvoja kvalitetnih obrambenih rjeenja, sposobnosti i aranmana, odnosno koja
e rezultirati viom razinom obrambene dimenzije nacionalne sigurnosti.
17
Literatura
1. Annual report 2004-05, Defending Australia and its National Interests, Australian Government,
Department of Defence, 2005
2. Brenda J. Yallance, Alan R. Van Tassel, Peter L. Hays, American Defence Policy, The Johns
Hopkins University Press, Baltimore,1997
3. Canadas International Policy Statement, a Role Of Pride and Influence in the World Defence,
Department of National Defence, Her Majesty the Queen in Right of Canada, 2005
4. Defence and Industry, Strategic Policy Statement, Defence Publishing and Visual Communications,
Department of Defence, Canberra act 2600, Commonwealth of Australia 1998
5. Defence Procurement Review 2003, UK Department of the Prime Minister and Cabinet and Chair
of the Secretaries Task Force on Defence Procurement, 2003
6. Chuter David, The making of defence policy, in Defence Transformation, a Sshort Guide to the
Issues, ISS monograph No. 49, 2000
7. Colebatch, Hal K., Policy, Open University Press, Buckingham, 2002 (prevedeno izdanje FPZ
Zagreb2004.)
8. Grdei Ivan, Politiko odluivanje, Alinea, Zagreb 1995.
9. T. Radievi, Obrambene politike u post-hladnoratovskoj Europi, Defendologija, br.1-4., god.
2., Zagreb, 2000
10. Strategic Defence Review, Comprehensive Summary, Republic of Slovenia, Ministry of Defence,
Ljubljana, May 2004
11. The Armed Forces Overarching Personnel Strategy, Published by Ministry of Defence UK, Crown
Copyright 02/03 C25
12. Thomas R. Dye Understanding public policy. Prentice-Hall: Englewood Cliffs, New Jersey:,
Princeton, 1972
13. Zakon o obrani, NN 33/02 i NN 58/02.
14. Zakon o Vladi Republike Hrvatske, NN br. 101/98, 15/00, 117/01 i 199/03.
15. Ustav RH, NN br.41/01 i 55/01.
18
Branko Mihaljevi*
Pregledni lanak
SIGURNOSNA KULTURA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Saetak
U strukturi ljudskog djelovanja posebno mjesto pripada sigurnosti. Da bi sigurnost kao djelatnost bila uspjena na
sadanjem stupnju ljudskog razvoja, ona se mora provoditi organizirano kroz sustav koji se naziva sigurnosni sustav.
Sinonim sigurnosnom sustavu na razini drave je sustav nacionalne sigurnosti. Suvremene drave, ukljuivanje svojih
graana u sustav nacionalne sigurnosti motiviraju na razliite naine obrazovanjem ili drugim metodama
socijalizacije, te na taj nain pokuavaju razvijati poeljne i oekivane vrijednosti.
Kljune rijei: sigurnost, sigurnosni sustav, nacionalna sigurnost, sigurnosna kultura
Uvod
Povijesna, socioloka, antropoloka i druga istraivanja dosadanjeg razvoja ljudskog drutva
navode na zakljuak da je temelj svakoga smislenoga ljudskog postojanja u drutvu, zapravo
njegova potreba za uspostavljanjem, ouvanjem, razvojem i osmiljavanjem ljudskog postojanja.
Sve to ovjek ini kao svjesno bie predstavlja ujedno i njegovo djelovanje. U strukturi ljudskog
djelovanja posebno mjesto pripada sigurnosti kao funkciji koja je usmjerena na ouvanje
ovjekovog postojanja. Sigurnost, kao djelatnost, posebno znaenje dobiva u trenutku spoznavanja
opasnosti, ugroenosti ili straha. S obzirom na to, sigurnost kao ljudska djelatnost , vjerojatno se
pojavila na samom poetku kulture u najirem smislu njenog znaenja, odnosno u fazi razvoja
ljudskog drutva kad se uporabom prvih orua ovjek poeo prilagoavati posebnim uvjetima
svoje ivotne sredine.
Sigurnost kao djelatnost s vremenom se postupno diferencirala od drugih ljudskih djelatnosti
proizvodnje, kulture, znanosti i drugo . Da bi sigurnost kao djelatnost bila uspjena na sadanjem
stupnju razvoja drutva, mora biti smislena i svjesna djelatnost na razini cijelog drutva, jer su ljudi
meusobno povezani u drutvenoj zajednici, a suvremene opasnosti ugroavaju sve ljude. Tako
odreen sistem u drutvu ne postoji kao samostalni entitet. I sigurnosna se djelatnost22na dananjem
stupnju drutvenog razvoja provodi organizirano kroz sistem, koji se naziva sigurnosni sistem.
Zadovoljavanje potreba i potivanje sloboda i prava pojedinaca i grupa u drutvu uvjetuju sustavno
ureivanje i funkcioniranje posebnih djelatnosti. Drugim rijeima, posebne djelatnosti su osnova
sustavnog zadovoljavanja svih potreba u drutvu. U okviru sigurnosnog sistema suvremene drave,
s obzirom na ciljeve i sadraj razlikujemo dva dijela:
Funkcionalni vrste i oblici aktivnosti,

Institucionalni, odnosno strukturalniorganizacija, nositelji aktivnosti i dr.
Sinonim sigurnosnom sustavu na razini drave je sustav nacionalne sigurnosti (national defence
system), koji je u veini drava namijenjen prije svega, vojnoj sigurnosti. Nacionalni sustav
22
U sigurnosnu djelatnost suvremenih drava, izmeu ostaloga, ubrajamo ove aktivnosti: normativno-pravno reguliranje obrane i
unutarnje sigurnosti, organiziranje, pripremanje i osposobljavanje oruanih snaga, policije i drugih slubi, istraivanje, razvoj i
kupnju opreme i naoruanja, odravanje sustava i tehnike, izgradnja sklonita i druge pripreme za obranu u sluaju mogue
agresije i drugo.
19
sigurnosti podrazumijeva djelovanje cjelokupnog drutva, drave i svih dravnih organa u

uzajamnoj ovisnosti radi jamenja sigurnosti drutvu, dravi i pojedincu.
Sigurnost moemo definirati kao stanje u kojem je osiguran uravnoteen fiziki, duhovni, duevni i
materijalni opstanak pojedinca i drutvene zajednice u odnosu prema drugim pojedincima,
drutvenoj zajednici i prirodi.
Sigurnost se, dakle odnosi i na drutvo/dravu u cjelini odnosno nacionalnu sigurnost, to jest
unutarnju i vanjsku sigurnost, ali isto tako i na meunarodnu zajednicu, i u tom sluaju govorimo o
meunarodnoj, odnosno svjetskoj sigurnosti(Grizold,1992.:65). Unato univerzalnom znaenju
suvremene sigurnosti, njezin se nacionalni znaaj nije smanjio (Rotfeld, 1992.:8).
Suvremenim drutvima zajedniki su sljedei elementi nacionalne sigurnosti: sigurnosna politika,
sigurnosna struktura i sigurnosno samoorganiziranje civilnog drutva. I Republika Hrvatska je
definirala svoje nacionalne interese i sigurnosne ciljeve sukladno s prirodom i vrijednostima
svojega demokratskoga drutvenog ureenja te objektivnim unutarnjim i meunarodnim
okolnostima23.Nacionalne vrijednosti, interesi, ciljevi i temeljne konceptualne postavke definirane
su Strategijom nacionalne sigurnosti i predstavljaju dugorona rjeenja.24
Svaka je drava sui generis po svojoj povijesti, organizaciji i razvoju, i to se izmeu ostalog vidi i
po sigurnosnom sustavu i njezinoj sigurnosnoj politici. Zato nacionalnu sigurnosnu politiku i sustav
sigurnosti treba analizirati na razini svake nacionalne drave pomou razliitih empirijskih
pokazatelja, koji omoguavaju upoznavanje njihove strukture i organizacije, ali i naine djelovanja
kao to su motivacija stanovnitva, uinkovitost sustava i sl. t.
Izgradnja i organizacija sustava nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske u mnogoemu se
razlikuje od slinih sustava u drugim dravama. Prvo, Hrvatska je svoj sustav izgraivala u tekim
ratnim uvjetima kada su sveukupni napori drave i drutva bili usmjereni na obranu od agresije.
Drugo, Hrvatska svoje oruane snage nije naslijedila od prethodnog reima. Tree, u vrijeme
izgradnje sustava, nije se posveivala pozornost demokratskom nadzoru. Naravno, takav pristup je i
razumljiv, s obzirom da je izvrena brutalna agresija od koje se hrvatska morala braniti, a sama
agresija je utjecala na stvaranje vrlo nepovoljnih uvjeta za uspostavljanje odnosa izmeu civilnih i
vojnih vlasti karakteristinih za demokratska drutva u mirnodopskim vremenima(Tatalovi,
1996.:143).
U sustav nacionalne sigurnosti suvremenih drava graani se ukljuuju na razliite naine. Sustavno
organiziranje graana u sustav nacionalne sigurnosti, koje se ubraja u klasino organiziranje jo
uvijek se provodi prinudom ili sankcijama. No, suvremene drave, ukljuivanje svojih graana u
sustav nacionalne sigurnosti motiviraju i na druge naine obrazovanjem ili drugim metodama
socijalizacije ( mediji, vojska, crkva i sl. t. ). Kroz navedene oblike i metode dravne institucije
stanovnitvu odgojem pokuavaju razvijati poeljne i oekivane vrijednosti.
23
Postoji i dilema o tome koje podruje u ivotu drave ima presudnu ulogu u oblikovanju nacionalnih interesa ono domae to jest
podruje unutarnjih odnosa ili ono meunarodno. Meutim, brojni autori ukazuju na problematinost takve podjele jer domaa
situacija i meunarodno okruenje imaju jednaku ulogu u dravnom ivotu i opstanku. Prema: unec, O., i dr., Hrvatska vojska
2000 Nacionalna sigurnost, oruane snage i demokracija, Strata istraivanja, Zagreb, 1999., str. 235.
24
Strategiju nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske donio je Hrvatski sabor na sjednici 19.oujka 2002., a objavljena je u
Narodnim novinama br. 32/o2 od 28.oujka 2002.
20
Istraivanjem javnog mnijenja mjerili smo neke pokazatelje sigurnosne kulture u Republici
Hrvatskoj. Istraivanje je provedeno u periodu od sijenja do srpnja 2005.godine u Osijeku, Rijeci,
Splitu i Zagrebu. Sudjelovanje je bilo potpuno anonimno, ciljne populacije nije bilo, a uzorak
koriten u istraivanju je 600 ispitanika ( Osijek-120, Rijeka-120, Split-120, Zagreb-240 ispitanika).
1. Razumijevanje kljunih izraza

U razumijevanju kljunih izraza meu anketiranim graanima 89,8% zna to je vojni proraun,
87,8% zna to su oruane snage, 85,6% zna to je vojna obveza, 73,2% zna to je nacionalna
sigurnost, a 69,1% zna to je suverenitet. S druge strane, samo 5,2% anketiranih graana zna to je
to Partnerstvo za mir, to je bijela knjiga o obrani zna samo 15,6% anketiranih, a to je
transparentnost obrane zna tek 36,3 % (vidi graf 1).
Graf 1: Je li vam poznato znaenje navednih izraza?
23,7
prigovor savjeti
83,1
mobilizacija
85,6
vojna obveza
civilna obrana
33,1
87,8
oruane snage
15,6
bijela knjiga o obrani

transparentnost
obrane
36,3
89,8
vojni proraun
Partnerstvo za mir
5,2
43,6
NATO
nacionalna sigurnost
73,2
teritorijalni integritet
68,6
suverenitet
69,1
65,7
neovisnost
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
21
2. Spremnost na rtvovanje
Anketirani graani na pitanje to je za njih jako vano da bi za to bili spremni i neto rtvovati
najvie su isticali obranu Hrvatske 85,7%, crkvu- 74,9%, ljudska prava 71,3 % i svjetski mir
66,8 %. S druge strane najmanje su spremni na rtvu za NATO -10,1% i EU -15,6 % (vidi graf 2).
Graf 2: Koje od nabrojenih stvari smatrate toliko vanim da bi za njih i neto

rtvovali?
nita od toga
47,3
zatita okoline
56,8
ljudska prava
71,3
crkva
74,9
NATO
10,1
obrana Hrvatske
85,7
Europska unija
15,6
globalizacija
25,6
svjetski mir
66,8
20
40
60
80
100
3. Obrana Republike Hrvatske

U sluaju oruane agresije na Republiku Hrvatsku veina anketiranih graana dragovoljno bi
sudjelovala u obrani od agresije i to 71,3 %.Veina anketiranih graana borila bi se s orujem
64,9 %, ili bi se borila na neki drugi nain 27,6%. S druge strane 19,4% ne bi dragovoljno
sudjelovalo u obrani Hrvatske, 27,0% anketiranih graana borilo bi se na neki drugi nain, bez
oruja, a 5,5% ne bi se borilo protiv agresora. Dakle, u svijesti anketiranih graana Republike
Hrvatske je vrlo velika spremnost za obranu Hrvatske (vidi graf 3 i 4 ).
22
Graf 3: Da li bi, da ponovo zatreba, dragovoljno sudjelovao u obrani RH?
ne znam (9,3%)
ne (19,4%)
da (71,3%)
Graf 4: Kako biste vi osobno postupili u sluaju oruane agresije

na RH?
ne bi se borio
(5,5%)
borio se na
neki drugi
nain (27,0%)
ne znam (2,7%)
borio se s
orujem
(64,8%)
4. Ponos prema Hrvatskoj dravi

Jedan od vanijih elemenata politike kulture u Republici Hrvatskoj je u svakom sluaju i odnos
njenih graana prema vlastitoj dravi. Meu anketiranim graanima oduevljenje samostalnom
Hrvatskom dravom je vrlo veliko, jer je 89,3% anketiranih graana ponosno na injenicu to ive u
Hrvatskoj (vidi graf 5. ).
23
Graf 5: Ponosite li se injenicom to ivite u RH?
ni previe ni
premalo (0,6%)
uope ne
(0,4%)
osrednje
(9,7%)
prilino
(12,5%)
vrlo (76,8%)
5. Mirovni pokreti
Mirovni pokreti su vaan dio politike kulture u suvremenom svijetu. No, u Republici Hrvatskoj
samo 36,5% anketiranih graana u naem istraivanju smatra da su oni potrebni i Republici
Hrvatskoj ( vidi graf 6 ).
Graf 6: to mislite o mirovnim pokretima?
nije mi poznato
(8,6%)
potrebni su
Hrvatskoj
(36,5%)
nisu potrebni
(54,9%)
6. Stavovi prema Hrvatskoj vojsci i vojnom pozivu

Meu anketiranim graanima naeg istraivanja ugled Hrvatske vojske u javnosti je velik. Ocjenom
4 i 5, Hrvatsku vojsku ocjenjuje 74,6 % anketiranih graana (vidi graf 7).Na pitanje to misle o stezi
u Hrvatskoj vojsci za dosljednu stegu izjasnilo se 89,7%,potpunu poslunost 74,9%,dosljedno
izvravanje zapovijedi 74,7%,a prednost dunostima nad pravima daje 65,6 % anketiranih graana (
vidi graf 8 ).
24
Meu osobinama dobrog asnika, anketirani graani najee

spominju strunost 77,8
%,obrazovanost 76,3% i discipliniranost 73,3% ( vidi graf 9 ). Da e zadae Hrvatske vojske
openito u budunosti biti vane misli 36,2 %, a da e biti jako vane misli 41,7 % anketiranih
graana ( vidi graf 10 ). Posve drugaije anketirani ocjenjuju vanost zadaa Hrvatske vojske u
Hrvatskoj. Da e zadae Hrvatske vojske biti jako vane zadae izjasnilo se 71,4% anketiranih, a da
e biti vane 22,2% anketiranih graana ( vidi graf 11).
Na pitanje gdje se koluju pripadnici Hrvatske vojske, 65,8% anketiranih misli da se koluju u
vojnim kolama u Hrvatskoj, 5,3% anketiranih misli da se koluju u inozemstvu, a 36,5 %
anketiranih graana misli da se pripadnici Hrvatske vojske koluju na civilnim kolama u Hrvatskoj
( vidi graf 12 ). Meu anketiranim graanima naeg istraivanja pokazalo se da se graani Hrvatske
ne protive da njihova djeca odaberu vojniko zanimanje. Prema rezultatima istraivanja 71,3%
graana bi svojoj djeci preporuilo da se koluju za vojna zanimanja ( vidi graf 13 ).Na pitanje da li
znaju tko je aktualni ministar obrane zna 51,2 % anketiranih, a kako se zove aktualni naelnik GS
OSRH zna 49,3 % anketiranih graana. Tko je vrhovni zapovjednik OS RH zna 86,3 % anketiranih
graana (vidi graf 14 ).
Graf 7: Kako ocjenjujete ugled Hrvatske vojske?

ocjena 2
(3,6%)
ocjena 1
(2,3%)
ocjena 3
(19,5%)
ocjena 5
(47,9%)
ocjena 4
(26,7%)
Graf 8: to mislite kakva bi trebala biti stega u Hrvatskoj vojsci?

d) potpuna
poslunost
74,9
89,7
c) dosljedna stega
b) dunosti pa
prava
65,6
a) dosljedno izvriti
zapovijedi
74,7
0
20
40
60
80
100
25
Graf 9: to su za vas karakteristike dobrog asnika?

discipliniranost
73,3
hrabrost
60
odlunost
61,7
sposobnost voenja
63,1
dunost
76,3
strunost
77,8
0
20
40
60
80
100
Graf 10: Kako ocjenjujete vanost zadaa Hrvatske vojske u

budunosti - openito?
ne znam 1,8
20,3
nee biti vane

vane
36,2
41,7
jako vane
0
26
10
15
20
25
30
35
40
45
Graf 11: Kako ocjenjujete vanost Hrvatske vojske

u budunosti u Hrvatskoj?
nee biti
vane
(4,8%)
vane
(22,2%)
ne znam
(1,6%)
jako vane
(71,4%)
Graf 12: to mislite na kojim kolama se poduavaju

pripadnici Hrvatske vojske?
civilnim
kolama u RH
(8,2 %)
ne znam (14%)
vojnim
kolama u
inozemstvu
(12,5%)
vojnim
kolama u RH
(65,3%)
27
Graf 13: Da li biste vi osobno svojoj djeci proporuili da se koluju za

vojna zanimanja?
ne znam (9,5%)
ne (17,4%)
da (73,1%)
Graf 14: Da li znate tko su elni ljudi obrambenog

sustava RH?
tko je vrhovni zapovjednik OS RH
86,3
kako se zove naelnik GS OSRH
49,3
tko je ministar obrane
51,2
0
28
20
40
60
80
100
Zakljuak
Iz analize rezultata provedenog istraivanja o sigurnosnoj kulturi u Republici Hrvatskoj moemo
zakljuiti:
1. Analizom razliitih pokazatelja kojima smo pokuali definirati spremnost anketiranih
graana za sudjelovanje u hrvatskom sustavu nacionalne sigurnosti, moe se zakljuiti da je
spremnost graana na zavidnoj razini. U skupini vrijednosti, za koje su se anketirani
spremni i rtvovati, na vidljivom je mjestu vrijednost obrana Republike Hrvatske.
2. Rezultati istraivanja navode na zakljuak da anketirani graani Republike Hrvatske
realistino procjenjuju procese u svjetskoj zajednici i meunarodnoj sigurnosti nakon
okonanja hladnog rata, te sigurnost Republike Hrvatske nakon zavretka Domovinskog
rata.
3. Sigurnost Republike Hrvatske, anketirani graani smatraju gotovo iskljuivo unutarnjim
problemom.
4. Anketirani graani jo uvijek snano podupiru vanjsku funkciju Hrvatske vojske, odnosno
provoenje obrambene dravne funkcije pred vanjskim napadaem.
5. Kao nacionalna institucija Hrvatska vojska je od graana iznimno pozitivno vrednovana i
uiva vrlo visoki ugled.
6. Sadanje vanjskopolitiko sigurnosno usmjerenje hrvatske drave prema prikljuivanju
NATO-savezu podupire manje od polovice anketiranih graana. Oigledno je da su graani
Republike Hrvatske svjesni, i slabosti i prednosti lanstva Hrvatske u NATO-savezu, ali isto
tako i odgovornosti Republike Hrvatske.
29
Literatura
1. Grizold, A., Razpotja nacionalne varnosti, FDV, Ljubljana,1992., str.65.
2. Rotfeld, A.D., The Fundamentale Changes and the New Security Agenda, SIPRI Yearbook, Oxford
University Press, 1992., str.8.
3. Tatalovi, S., Upravljanje politikim sustavima i sustavima obrane, Defimi, Zagreb, 1996., str.143.
4. unec, O. i dr. Hrvatska vojska 2000 Nacionalna sigurnost, oruane snage i demokracija, Strata
istraivanja, Zagreb, 1999., str. 235.
5. Narodne novine br. 32/02 od 28. oujka 2002.
6. Zbirka propisa i dokumenata iz podruja obrane, MORH, Zagreb, 2003.
Summary
Security has a special position within the overall structure of human activity. At the present level of
human progress, security is to be executed through security system in order to be succsssful. At the
level of state, security's synonim is national security system. Contemporary states motivate ther
citizens in various ways in order to include them to develop desirable and expected values.
Key words: security, security system, national security, security culture
30
Maja epulo Komar*
Struni lanak
VOJNO ZRAKOPLOVSTVO I ENE

Saetak
ene u ratu i u vojsci dokazale su se kao dobri borci i dobri vojnici. Isti zakljuak odnosi se i na ene u vojnom
zrakoplovstvu, pa zabranjivati enama sudjelovanje u borbenim operacijama isto je kao i uskraivati im ravnopravnost i
prilike za stjecanje vojnih iskustava, odnosno, spolno ih diskriminirati. Takoer se moe rei da ene vojni piloti bitno
odskau od karakteristika ope enske populacije, ali moemo rei i da letaka aktivnost, naroito u vojnom
zrakoplovstvu odskae s obzirom na specifine zahtjeve i rizike za ljudski organizam od veine drugih profesija bez
obzira na spol. Najispravniji put za odabir svake vojne specijalnosti, pa tako i za zrakoplovstvo, jest ustanoviti tjelesne i
psiholoke standarde na temelju kojih e svaki budui kadet biti selekcioniran, tako da one, a ne spol budu preduvjeti za
uspjeno obavljanje pilotske profesije.
Kljune rijei: vojska, vojno zrakoplovstvo, ene i vojska, vojni piloti
1. Kratki prikaz povijesti

U svakom ratnom sukobu kroz povijesti kao i danas, na razliite naine ukljuivale su se i ene.
Nama najblii primjer sudjelovanja ena u ratnom sukob i obnaanje raznih dunosti u vojnoj
organizaciji je Domovinski rat i HV. U dostupnoj nam literaturi nailazimo na podatke da ene u
poetku povijesti ratovanja ne sudjeluju direktno na samom bojitu, ve svoju ulogu ostvaruju u
takozvanim pozadinskim aktivnostima, izuzetno bitnim za ratovanje. Prvenstvena zadaa bila je
njega ranjenika i bolesnih, spremanje hrane i odravanje higijene vojnih postrojbi.
Meutim, ve tijekom 1. svjetskog rata uvodi se novaenje ena na razliite tradicionalne muke
poslove (tvornice, mehaniari, proizvodnja ) i dunosti, kako bi vojno sposobni mukarci mogli
sudjelovati u ratu. Tijekom 2. svjetskog rata enama su povjeravaju i nove vojnike dunosti.
Od 70-ih godina ene dobivaju sve vie mjesta u vojsci, iako ne i podjednake moguosti u svim
segmentima obrane zemlje. Za razliku od mukaraca, ne postoji sustavni rad i edukacija na
obnaanju dunosti (ravnopravno) u svim vojnim slubama.
U posljednjem desetljeu sve vie se rauna na ene u vojnim organizacijama. Razlozi za to mogu
se nai u nedovoljnom broju mukih kandidata za vojsku, to je uzrokovano padom nataliteta, kao i
potrebom za popunjavanjem postrojbi to kvalitetnijim kadrom po pitanju zdravlja i borbene
uinkovitosti.
Jedno od tradicionalnih mukih zanimanja je i zanimanje pilota. U literaturi nailazimo na vrijedan
podatak o sudjelovanju ena u 2. svjetskom ratu, koji ne govori na nain sporadinih i gotovo na
hobi svedenih i spomenutih pojava ena - vojnih pilota.
* dipl.psiholog Maja epulo Komar Ministarstvo obrane RH
31
Za 2. svjetskog rata u amerikoj je vojsci sluilo priblino 350 000 ena, koje su djelovale izvan
vojnih operacija, i to u Sjevernoj Africi, Europi, Indiji, Australiji, Kini te na Jugozapadnom
Pacifikom podruju. Istaknut primjer sudjelovanja ena u 2. svjetskom ratu bila je skupina od 1074
ene- pilota u enskoj zrakoplovnoj postrojbi ( WASP ), koje su bile za upravljaem gotovo svih
letjelica, od onih najmanjih, za vjebu pa sve do tekih bombardera. Preletjele su vie od 60
000 000 milja, podigle u zrak 12 560 letjelica, te obuile 100-ine pilota, 38 ena pilota poginulo je
na dunosti. (Holm, 1982.:49)
Pred kraj rata, u lipnju 1948. godine, nakon dugotrajne rasprave u amerikom Kongresu,
predsjednik SAD, Harry Truman potpisuje Zakon o slubi ena u vojsci, po kojem ene imaju
pravo na trajno sluenje vojske.
U razdoblju do 1977. godine ukinuto je i ogranienje broja ena u vojsci, a 1974. godine donesen je
zakon po kojem one mogu obavljati i bilo koju specijalnost u vojsci, ali ne i direktno sudjelovati u
ratnim operacijama. Unato takvom stavu i zakonu, ve 80-ih godina ene sudjeluju i u 4 vojno ratne operacije.
1983. godine u snagama za intervenciju u Grenadi bilo je 200 ena, od kojih 24 pilota, inenjera leta
i nadglednika utovara. Takoer, ene su bile lanovi posada avio cisterni kao i posada gdje su
upravljale zrakoplovima s nosaa aviona za vrijeme antiteroristike intervencije u Libiji 1986.
godine. Prema navodima Schneider & Schneider 248 ena bilo je na transportnom razarau, koji je
iao oteenoj fregati Stark u Perzijskom zaljevu 1987. godine.
Takoer, u invaziji na Panamu krajem 1989. godine sudjelovalo je 800 ena, a vei dio i u samim
operacijama.(Schneider&Schneider, 1988.:123).
U dananje vrijeme u amerikoj vojsci, kao i nekim drugim zemljama, ene jednako kao i mukarci
sudjeluju u vojnim operacijama iako su formalno izuzete od upravljanja zrakoplovima i brodovima
u ratnim operacijama. Meutim i formalno i realno sudjeluju u slubama podrke borbenih
postrojbi, u izviakim, transportnim i zrakoplovima za izobrazbu pilota.
U Kanadi su od 1987.godine u zrakoplovstvu ukinuta sva dosadanja ogranienja za ene, te su
upuivane na izobrazbu za upravljanje borbenim zrakoplovima i ukljuivane u sastav posada
borbenih i taktikih kao i protupodmornikih helikoptera.
Sud za ljudska prava 1989. godine procjenjuje da izuzimanje ena od borbenih zadaa predstavlja
spolnu diskriminaciju, te vrlo brzo nakon toga slijedi integracija ena u sve postrojbe i na sve vojne
specijalnosti u Kanadskoj vojsci.
Danska u lipnju 1988.godine takoer ukida ogranienja prema kojima ene ne mogu biti u
borbenim postrojbama svih rodova vojske, pa tako i zrakoplovstva.
Norveki Parlament 1984.godine izglasava zakon po kojem ene mogu sudjelovati u vojnim
operacijama i biti na raznim specijalistikim dunostima, bilo u statusu vojnika, doasnika ili
asnika u kopnenoj vojsci, mornarici i zrakoplovstvu.
U Francuskoj iako je velik broj ena bio angairan u prolim ratovima, kao i Pokretu otpora, u
dananje vrijeme ene su izuzete u borbenim operacijama, u pjeakim ili zrakoplovnim
postrojbama, kao i u Legiji stranaca, te od mnogih zadaa u mornarici i zrakoplovstvu (npr.
navigator ). U Njemakoj vojsci ene se izuzimaju iz ratnih operacija.
32
U Grkoj iako je 250 ena proglaeno junakinjama, zbog osobitog doprinosa u borbi protiv
njemakih okupatora, danas u sluaju rata predvia se mobilizacija ena, ali ne i u borbenim
postrojbama.
Velika Britanija je u 2. svjetskom ratu na 57 razliitih specijalnosti u zrakoplovstvu imala ene
(transport, ifriranje, radar, popravljanje padobrana itd. ), ali im danas nije dozvoljeno biti u sastavu
borbenih postrojbi. U Belgiji i Nizozemskoj enama je dozvoljeno sluiti u zrakoplovstvu, po
pitanju svih dunosti, ukljuujui i borbene postrojbe. U Turskoj vojsci ene mogu biti samo na
asnikim dunostima.
Iako se navodi esto kao primjer angairanja ena u Izraelu od 1949.godine one su izuzete od
borbenih operacija. U zrakoplovstvu ih ima, izmeu ostalog i na mjestima zrakoplovnih tehniara.
Bivi Sovjetski savez je jedna od prvih zemalja u kojoj su ene u vojsci zastupljene u velikoj mjeri.
ene su bile i u sastavu borbenih postrojbi i pukovniji borbenih zrakoplova. Od ukupno 91 ene,
koje su proglaene Herojem Sovjetskog Saveza, 23 ene pilota dobilo je to izuzetno cijenjeno
priznanje (Griesse & Stites, 1982.: 76 ).
U Australijskoj vojsci, za razliku od ostalih rodova, ene u zrakoplovstvu obavljaju najrazliitije
poslove, pa i one tehnike naravi, ali su izuzete od borbenih zadaa.
Japanska vojska od 1974.godine ukljuuje ene i u zrakoplovne obrambene snage, gdje one rade
najrazliitije poslove, pa ak i kao osoblje zadueno za opskrbu zrakoplova naoruanjem, te
odravanjem motora i trupa zrakoplova.
2. Neka istraivanja o ulozi ena u vojsci i vojnom zrakoplovstvu

Jo za vrijeme 1. svjetskog rata ene unutar amerike vojske sudjeluju kao psiholozi, iji je rad
najvie usmjeren na rjeavanju kadrovskih pitanja, odnosno kvalifikacije i selekcije za odreena
mjesta. U periodu kada amerika vojska prelazi na dragovoljaki sastav, istraivanja psihologa
usmjerena su na razliita pitanja vezana za vojnu organizaciju. Iz tog vremena dosta radova je
posveeno i temi ena u vojsci. Veina istraivanja koja ukljuuje ene u vojsci odnosi se na
slinost i razlike meu spolovima vezane za uspjeh u novakoj i specijalistikoj izobrazbi, kao i u
samom obavljanju dunosti, uinkovitosti u ekonomskom pogledu, te razlika u traenju lijenike
pomoi.
Istraivanja koja su provedena pokazala su da ene u sastavu postrojbi u pozadini, kao i postrojba
podrke borbenim postrojbama, ne utiu na pad uinkovitosti, ve se pokazuju kao dobri vojnici.
U Kanadi u periodu 1979. do 1984. godine, provedeno je niz probnih kontroliranih postavljanja
ena na neke dunosti u kopnenoj vojsci, zrakoplovstvu i mornarici, te ak i u bazi kanadske vojske
na Arktiku. Pokazalo se da sudjelovanje ena na tim dunostima, nije imalo nikakvih negativnih
posljedica na uinkovitost vojne postrojbe. ( Park, 1986.: 39 )
Nakon toga provedeno je kontrolirano istraivanje ukljuivanje ena u borbene operacije u
trajanju od dvije godine. Vrlo pozitivna iskustva u tom smislu, dovela su 1989. godine do
ukidanja zabrane sudjelovanja ena u borbenim operacijama, s izuzetkom slube u podmornicama.
Jedno od istraivanja ukljuivalo je ene - vojnike u postrojbama angairanim 1984. g. u
Hondurasu, na due vrijeme. Zakljuci su: ene su se i u tako tekim uvjetima pokazale jednako
uspjenim kao i mukarci, a kohezivnost postrojbe bila dobra. Stabilnost skupine protumaena je na
nain da se ene koje su due vremena u postrojbi zajedno s mukarcima, percipiraju i cijene kao
pojedinci, a ne s obzirom na spolna obiljeja. Ovu konstataciju potvruju i ene koje su sudjelovale
u domovinskom ratu u borbenim postrojbama, na razliitim dunostima.
33
Generalni zakljuak ovih istraivanja je da zbog prisutnosti ena ne trpe ni kohezija, ni vezivanje
meu mukim pripadnicima, te da su motivacija, obrazovanje i inteligencija glavni imbenici koji
omoguuju bolju integraciju ena u postrojbama na terenu, u svim rodovima vojske.
Interesantni su neki podaci u svezi javljanja lijeniku, s obzirom na ensku i muku populaciju u
vojsci.
U vrijeme 2. svjetskog rata ene su traile pomo lijenika 36% vie od mukaraca. Meutim
traenje pomoi lijenika odnosilo se na akutne tegobe, npr. prehladu, dok su se mukarci obraali
lijeniku radi teih problema, kao to je npr. upala plua, pa su u bolnicama ostajali due od ena,
to je u konanici bitno povealo trokove lijeenja. S obzirom na ove podatke Ured naelnika
Sanitetskog stoera amerike vojske odgovorio da je upravo javljanje lijeniku put za prevenciju
teih bolesti i samim time spreavanje dueg izostanka iz postrojbe (Treadwell, 1954.: 78 ). Treba
napomenuti da po statistikama uestalije javljanje ena lijeniku se nije odnosilo na tzv. enske
probleme, a zbog menstrualnih tegoba nijedna ena nije bila udaljena iz vojnih redova s bilo koje
dunosti, niti na ikojem podruju, niti u bilo kojem klimatskom pojasu (Tradweel, 1954.:81 ).
Nakon prelaska na dragovoljaku vojsku postotak ranijih odlazaka iz vojske bio je podjednak kod
mukaraca i ena. Administrativni problemi ( nedoputeno udaljavanje, tue, droga, itd. ) bili su u
daleko veem broju prisutni kod mukaraca nego kod ena. Treba napomenuti da je glavni razlog
prijevremenog ili ranijeg izlaska iz vojske kod ena, trudnoa ili obiteljske obveze.
Motiviranost za slubu u amerikoj vojsci je visoka. Razlozi za to su: dobro plaena dunost,
mogunost stjecanja novih znanja, prilika za upis u visokokolske ustanove, sigurnost, besplatna
zdravstvena zatita, radoznalost. Sline podatke navode i autori istraivanja u drugim zemljama.
Meutim, injenica je da napredovanje u vojsci nije jednako za mukarce i ene. Gotovo u pravilu
su stroi zahtjevi za promaknue u poslovima na kojima rade ene. Izuzee ena sa dunosti, koje
su neposredno vezane za borbene operacije, diskriminira ih u negativnom smislu, jer su upravo kod
tih dunosti promaknua najbra, a nagrade najvee (Schneider & Schneider,1988.:103 ). U
amerikoj vojsci, a slino je i u drugim zemljama, ene asnici teko prispijevaju na najvia
zapovjedna mjesta ( od ina brigadira pa na vie ).
Sva dosada navedena istraivanja, kao formalne i neformalne injenice, naalost egzistiraju i u
ratnom zrakoplovstvu. Ipak, u posljednje vrijeme u vojnom zrakoplovstvu provodi se sve vie
psihologijskih istraivanja na temu ene - vojni piloti. Spomenut emo neka od njih:
Linost i ponaanje ena i mukaraca pilota Amerikog ratnog zrakoplovstva autora Jamesa D.R.;
Pojam Right Stuff ili Pilotska linost odraz je funkcioniranja mukaraca. Postavlja se pitanje
kakvu linost unose ene u pilotsku kabinu.
Siem i Murray utvrdili su da iskusni piloti od pet glavnih osobina koje determiniraju uspjenog
pilota (neuroticizam - emocionalna stabilnost, ekstrovertiranost, otvorenost novim iskustvima,
spremnost na dogovor i odgovornost ) kao najvaniju izdvajaju odgovornost ili savjesnost.
Potaknuti tom spoznajom, autori su proveli transverzalno ispitivanje kojim bi se validirao udio
odgovornosti u sveukupnoj uspjenosti pilota. Prikupljeni podaci 114 potpuno osposobljenih pilota,
bez zdravstvenih kontraindikacija od kojih je bilo 50 ena i 64 mukaraca. Ispitani su 5 - faktorskim
inventarom linosti koji ispituje normalan raspon funkcioniranja linosti, upitnikom stava o
funkcioniranju posade koji ispituje komuniciranje i koordinaciju zapovjedne odgovornosti i
prepoznavanja stresnog uinka. Rezultati ispitivanja otkrili su izrazitiju ekstrovertiranost, sklonost
dogovaranju i odgovornost kod ena, pa ak i izrazitiju pilotsku linost u smislu pozitivnih
34
osobina linosti. Rezultati upitnika stavova o funkcioniranju posade

znaajnijih razlika izmeu ena i mukaraca.
nisu dokazali postojanje
ene piloti u Amerikom zrakoplovstvu - jednake ili razliite od pilota mukaraca - ( King,J.D.
Collister, P.D.Redzalf, Flyn i James ) - govore o tome kako psiholoka struktura ene u ratnom
zrakoplovstvu jo nije dovoljno znanstveno istraena, zbog malog uzorka u odnosu na muke pilote.
Meutim, Novello i Youssef autori su istraivanja u kojem je sudjelovalo 87 ena pilota, a koje
pokazuje da su ene piloti slinije po psiholokim karakteristikama svojim mukim kolegama nego
enskoj populaciji inae. Tolerancija na stres i kontrola emocija (psiholoka snaga) presudan su
faktor za vojne pilote, kako za mukarce, tako i za ene.
Kognitivne sposobnosti i osobine linosti polaznika pilotske kole - autor J.D.Collister, R.E.King, i
P.D. Redzalf - rezultati ovog istraivanja ukazali su da na testovima inteligencije ene postiu
znatno iznadprosjene rezultate, a uspjenije su i na zadacima ifriranja i pamenja. Muki polaznici
bili su uspjeniji na psihomotorikim zadacima. Kadetkinje pilotske kole bile su ambicioznije,
odlunije i otvorenije novim iskustvima nego ene u opoj populaciji.
Takoer pokazale su i natprosjenu intelektualnu sposobnost u odnosu na opu populaciju ena. U
odnosu na muke kadete spolno uvjetovane razlike uoene su i kod rezultata kognitivnih testova i u
varijablama linosti, no uinak tih razlika na uspjenost obavljanja dunosti jo nije poznat.
Jerrie ( Gerlardine ) Cob (7000 sati naleta i 3 svjetska rekorda ) je 1961. g. bila prva ena koja je
prola tri faze amerikog tzv. Mercury programa za astronaute. Iako je jo 12 ena prolo 75
psihofizikih i laboratorijskih testova, NASA je odbila autorizirati kompletnost testova, strahujui
da bi se priznanje testova moglo tumaiti kao prihvaanje enskih astronauta. Ipak, tadanji SSSR
se pobrinuo da prva ena u svemiru 1963. god. bude Ruskinja.
Bojnica Jacqueline (Jackie) S.Parker je prva amerika ena koja je postala lan eskadrile borbenih
pilota na avionu F- 16. nauila je letjeti prije nego to je poloila vozaki ispit. elja za letenjem ju
je dovela do 3000 sati naleta na vie od 25 tipova aviona: F-16, F-111, F-4, C-141 i KC-135 do T38 i UH-60 Blackhawk-a. Sa 14 godina je bila najmlai student na univerzitetu u C. Floridi, a sa 17
godina najmlai maturant. Sa diplomom iz informatikih znanosti i pilotskom dozvolom bila je
odabrana kao staist u NASA-i (iako joj je elja bila prikljuiti se vojnom zrakoplovstvu) i do 18
godina postala je najmlai kontrolor letenja svemirskih misija. Nakon toga primljena je u vojno
zrakoplovstvo, pohaajui ameriku kolu za test pilote u Kaliforniji.
Pukovnica Patricija (Trish) L. Beckman je prva ena na svijetu koja je trenirana i kvalificirana kao
lan posade na avionu F-15E. Umirovljena je 1999. g. sa vie od 33 000 sati naleta na 66 tipova
zrakoplova, provela je 28 godina u zrakoplovstvu i svemirskoj industriji. Njezina karijera u
Mornarici ju je vodila od dvo i pol satne avanture na F-111D, koja je ukljuivala i let nadzvunim
avionom, do letova na talijanskom GR-1 Tornado, gdje je kao kopilot poasno preletjela iznad
Papinog doma. Poela je letjeti sa 13 godina i njezina upornost ju je dovela do uloge mornarikog
asnika pilota-navigatora i pohaanja kole za test pilote. Odabrana ja i za posao nadgledanja
proizvodnje F-18 u MC Donell Douglas u ST. Louisu. Bila je predsjednica udruenja WMA
(Women Military Aviatiors ). Godine 1995. napisala je: Vojno letenje je dosad najuzbudljiviji vid
zrakoplovstva. Moja elja za letenjem na borbenom avionu je rezultat moje ratnike prirode.
Porunica Eileen Maria Collins je prva ena ikad izabrana za pilota svemirskog broda, a od 1999.
g. i prva ena zapovjednica svemirskog broda. U vojnom zrakoplovstvu je bila nastavnica letenja
T-38 i zapovjednica na C-141, sa vie od 5 000 sati naleta na vie od tipova zrakoplova.
Danas formalnih ogranienja u zapoljavanju ena pilota u amerikoj vojsci nema, selekcija koju
prolaze identina je kao i za muke pilote, u vojsci imaju i ene koje imaju status borbenih pilota.
35
Ne postoje posebni ugovori vezani za trudnou ena vojnih pilota, ve ene piloti lete do odreenog
datuma vezanog uz tijek trudnoe. Nakon 6-tjednog porodiljskog dopusta moraju odreeni broj sati
letenja provesti kao kopiloti, a nakon toga se vraaju na svoje matino mjesto.
3. Hrvatska iskustva
U Hrvatskoj vojsci nema nikakvih ogranienja u zapoljavanju ena pilota, tako da kadetkinje
prolaze identinu selekciju kao i muki kadeti. Takoer, imamo i ene nastavnike letenja na
razliitim tipovima vojnih letjelica, a neke od njih su i majke.
Diana Dobo, nastavnik letenja na avionu Pilatus PC 9 u HRZ i PZO jedna je od rijetkih ena u
svijetu (ako ne i jedina), koja je ovog momenta i lanica Akro-grupe u HRZ i PZO. Jednom
prilikom na upit novinara o tome kako izdri u vojsci kao ena meu svim tim mukim pilotima,
izjavila je: Moda vojska i nije prirodna okolina za enu, moda je pomalo udalji od onog
klasinog, oekivano enskog ponaanja koje trai zatitniko djelovanje muke okoline. Ono to u
vojsci ena moe dobiti je da se ui samostalnosti, individualnom odluivanju i vie praktinom,
kreativnom nainu razmiljanja. Naui izvravati letake zadatke jednako dobro kao i bilo koji
mukarac. Ljudi postaju piloti iz istih razloga.
36
Zakljuak
S obzirom na sve dosad navedeno namee se zakljuak da su se ene u ratu i u vojsci dokazale kao
borci i dobri vojnici. Isti zakljuak odnosi se i na ene u vojnom zrakoplovstvu, pa zabranjivati
enama sudjelovanje u borbenim operacijama isto je kao i uskraivati im ravnopravnost i prilike za
stjecanje vojnih iskustava, odnosno spolno ih diskriminirati. Takoer se moe rei da ene vojni
piloti bitno odskau od karakteristika ope enske populacije, ali isto tako moemo rei da letake
aktivnost, naroito u vojnom zrakoplovstvu odskae s obzirom na specifine zahtjeve i rizike za
ljudski organizam od veine profesija bez obzira na spol. Najispravniji put za odabir svake vojne
specijalnosti, pa tako i zrakoplovstvo jest, ustanoviti tjelesne i psiholoke standarde na temelju kojih
e svaki budui kadet biti selekcioniran, tako da one, a ne spol budu preduvjeti za uspjeno
obavljanje pilotske profesije.
Key words: military, Air Force, womens and military, military pilots
Literatura
1. Aviation, Space and Environmental Medicine: July 1996., Vol. 67, No. 7.:
Personality and Managament Styles of Female and Male of USAF pilots, R.E.King, S.E. Mc Glohn,
J.D.Callister, P.D.Retzlaff
Research on cognitive abilities and personality charateristics of female undergradute pilot training (UPT)
candidates, J.D.Callister, R.E.King, P.D.Retzlaff
Intellectual Strenhghts of Female and Male USAF Pilots, P.D.Retzlaff, R.E.King, S.E.Mc Glohn
Female USAF Pilots: similar to, or different from, male USAF Pilots, R.E.King, S.E.Mc Glohn,
J.D.Callister, P.D.Retzlaff, C.F.Flyn, D.R.Jone
2. Handbook of Military Psychology, R.Gal i A.D.Mangelsdorff, Chcihester: John Wiley and sons, 1991.
3. Vojna psihologija, knjiga druga, MORH, Zagreb 2003
4. Women in aviation, WebCom (http://www.womeninovation.com),1999. Calendar:
Major Jack Prarker, Commander Trish Beckman, Lt. Col. Betty Jane Williams, First Women Astronaut
Jerrie Cob.
5. Women in the military, Where they stand, second edition, The Womens research & Education institute
(WREI), 1998.
37
Summary
Women have proved their abilities both as combatants and soldiers, which also applies to women in
aircraft, whence banning women from taking part in combat operations means violation of equality
and opportunities for gaining military experience, which is a form of gender discrimination. Women
pilots display fair superior characteristics compared to general female population, but it is also true
that flying, especially military aircraft, considering specific challenges and risks involved, is a far
more demanding job compared to most other professions, regardless of the gender performing it.
The author of this article aims to emphasize that, instead of gender criteria, pilots, as well as all
other military specialities, should rather be selected primarily on the basis of precise standards of
physical and psychological fitness established an valid in the airforce.
Key words: army, Air Force, women and army, military pilots
38
Jasenko Krovinovi*
Struni lanak
MORE U AMERIKOJ STRATEGIJI

Saetak
Iscrpljenost Velike Britanije u I. svjetskom ratu iskoristile su SAD te su se pripremile za preuzimanje primata na
Atlantiku. Pobjedom Saveznikih snaga nad snagama Njemake i Italije u II. svjetskom ratu SAD su postale gospodar
Atlantika. Na drugom kraju zemaljske kugle, nakon viegodinjeg ratovanja na Tihom oceanu SAD su pobijedile Japan.
Tako je flota SAD-a postala apsolutni gospodar oceana.
Kontrola svjetskih mora osigurava prijevoz dobara izmeu kontinenata. Kontrola svjetskih mora omoguuje SAD-u
projekciju vojne moi posvuda na planeti. Kontrolirajui mora, SAD osiguravaju ulogu svjetske sile. Gubitak kontrole
mora mogao bi znaiti SAD-u silazak s trona svjetske velesile.
Promijenjeni geopolitiki odnosi u Euroaziji nameu strategijske izazove s kojima se SAD treba nositi. Prvi je daljnje
odravanje balansa snaga u Euroaziji, kako bi sprijeile bilo koju euroazijsku silu u pokuaju nametanja regionalne
hegemonije ili pokuaju izazivanja globalne dominacije SAD-a. Drugi pak izazov je tienje razvoja i stabilnosti novog
svjetskog vojno-unipolarnog poretka i amerike pozicije u njemu.
Tko kontrolira svjetske oceane, kontrolira konture svjetske trgovine. Tko kontrolira konture svjetske trgovine, bit e
najjaa sila na svijetu!
Kljune rijei: Amerika hegemonija, hegemonija, balans snaga, kontrola mora, pomorske snage
Uvod
Strategijskim snagama danas se u Americi, kao i u svijetu, nazivaju nuklearne snage. injenica je
pak da se amerika mo temelji na kontroli svjetskih mora.
Nekada se na kontroli mora razvio panjolski, a potom u punoj mjeri i engleski imperij. Kontrola
mora za Sjedinjene Amerike Drave znai da su sigurne od invazije neprijateljskih snaga na svoj
teritorij. Kontrola mora osigurava im slobodu trgovine kroz njihove luke, proizvodi mogu slobodno
ulaziti i izlaziti iz zemlje bez opasnosti blokade. Kontrola svjetskih mora osigurava prijevoz dobara
izmeu kontinenata. Kontrola svjetskih mora omoguuje SAD-u projekciju vojne moi posvuda na
planeti. Kontrolirajui mora, SAD osiguravaju ulogu svjetske sile. Gubitak kontrole mora mogao bi
znaiti SAD-u silazak s trona svjetske velesile. Dakle, pomorske snage jesu stvarna strategijska sila
SAD.
injenica je da usporedbe dimenzija pomorskih bitaka (Trafalgar, Yutland, Midways,...) u odnosu
na kopnene bitke jasno pokazuju nesrazmjer trajanja, angairanja ljudstva i borbenih platformi kao i
gubitaka. U poredbi s borbenim platformama kopnene vojske, pomorska snaga bazira se na
razmjerno malom broju platformi. SAD su osamdesetih godina imale nekoliko desetaka tisua
tenkova, ali samo estotinjak brodova. Gubitak nekoliko brodova moe bit sudbonosan za politiku
i gospodarsku budunost zemlje. Primjer tome je i poraz panjolske armade 1588. godine od
Britanaca, kao i francuskih snaga 1798. kod Abu Qira te 1805. godine u bitci kod Trafalgara. Time
je Velika Britanija osigurala ne samo svoju opstojnost, ve i prostor imperijalnoj dominaciji na
svjetskim morima.
Strategija uporabe pomorskih snaga kroz povijest nije se brzo mijenjala. Znaajke svjetskih
trgovakih putova u ovisnosti o gospodarskim i drutvenim promjenama sporo su se mijenjale.
Ipak, s jedne strane pod utjecajem razvoja tehnologija te s druge strane promjena geostrategijskih
odnosa, strategijski koncepti mornarice doivljavali su svoje promjene.
* brigadir Jasenko Krovinovi, dipl.ing., GS OS RH
39
Pojava podmornica kao odgovor imala je ojaanje razaraa flote s lovakim podmornicama
ubojicama. Rastua prijetnja pomorskim snagama SAD-a od uporabe zrakoplovstva rezultirala je
naputanjem divizijuna ratnih brodova i uvoenjem borbenih skupina nosaa zrakoplova. Pojava
voenih dalekometnih raketa novi je tehnoloki izazov.
S pozicije geostrategije u zadnjih 50 godina dvije su situacije odreivale strategiju uporabe
pomorskih snaga SAD-a. Prva, blokovska podjela odnosno ruska prijetnja to je za posljedicu imalo
uspostavu linije kontrole Grenland-Island-Velika Britanija kao i linije Kurilskih i Japanskih otoka te
druga, nestanak prijetnje ruske flote to je rezultiralo strategijskim prijenosom teita angamana
amerike flote s Oceana u obalna mora.
tovie, strateki dokument '' From the Sea'' ne usmjerava samo na kontrolu obalnih mora ve i
daljim pomakom linije kontrole mora, ''S mora na kopno'', na euroazijsko kopno. Implicitno
dokument oznaava strategijske izazove s kojima se SAD treba nositi:
-
odravanje balansa snage u Euroaziji kako bi osigurale da niti jedna euroazijska sila ne
pokua nametnuti regionalnu hegemoniju ili da moe izazvati globalnu dominaciju SAD-a,
tienje razvoja i stabilnosti novog svjetskog, vojno unipolarnog poretka i amerike pozicije
u njemu.
1. Snaga pomorstva kroz povijest

''Povijest pomorske moi najveim je dijelom pripovijetka o sukobima izmeu nacija, o njihovom
suparnitvu, o nasilju koje je esto kulminiralo u rat. ''
A.T. Mahan The Influence of Sea Power upon History
Visoka cijena brodova, jo od antikih vremena, ograniavala je razvoj pomorske snage. Kroz
povijest biljeimo samo nekoliko znaajnih mornarica na razini pomorskih sila: Atenu (4. st.p.K.),
Norveku (VIII.-IX. st.), panjolsku (XVI. st.), V.Britaniju (XVIII.-XX. st.) te Japan i SAD (XX.
st.); zatim manjih pomorskih sila: Francusku (XVII.-XVIII. st.), Njemaku (1910.-1945.) i SSSR
(1963.-1992.) koje su razvile ogranienu pomorsku mo kao odgovor na prijetnje od pomorskih
nacija te na kraju Feniane (10. st.p.K.), Mleane (XV. st.), Portugalce (XV.-XVI. st.) i Nizozemce
(XVI-XVII st.) koji su razvili respektabilne trgovake flote, ali malu pomorsku silu.
Tri tisue godina mornarica je igrala znaajnu ulogu u svjetskim zbivanjima. Ona u tom razdoblju,
sve do II svjetskog rata nije nosila odluujue bitke. Kakogod promatrajui ratne sukobe bitno je
utjecala na ishode odluujuih bitaka ili ratova u cjelini. Moe se slobodno rei ne samo ratova, ve
i ishoda svjetske povijesti. Kao argument ovoj tvrdnji navodim dva primjera.
Hanibal je u svom pohodu na Rim krenuo preko Alpa. Putem je izgubio 33.000 veterana. Rimljani
su iskoristili prevlast u Tirenskom i Sicilijskom moru te su brzo i bez gubitaka tijekom rata
prebacivali snage iz Italije u panjolsku i nazad. Presjekavi kopneni lanac opskrbe iz panjolske,
Hasdrubal i Hanibal bili su nakon vie godina rata natjerani na odluujuu bitku u koju su uli
iscrpljeni i oslabljeni nasuprot i morem pregrupiranim Rimljanima te su je i izgubili (Metaurus,
207. Pr.K.). Rim je vladao jo stoljeima, a Kartaga je nestala.
40
Dvije tisue godina kasnije, jo uvijek na prostoru Mediterana, vodila se borba za prevlast na
morima, izmeu Engleza i Francuza. Napoleon je svoje pohode po Europi htio prenijeti na britanski
otok, no za prelazak na britansko tlo trebalo je prvo osigurati prevlast na moru. Nedaleko od
Aleksandrije 1798. godine Napoleon je doivio poraz kod Abu Qira pretrpjevi pri tome gubitak od
13 brodova (od 22 u bitki) i 5000 ubijenih, ranjenih ili zarobljenih mornara. Englezi nisu izgubili ni
jedan brod.
Nekoliko godina poslije uslijedila je i njihova posljednja bitka za prevlast na morima. Nedaleko od
rta Trafalgar, na obali Atlantika, 1805. odvila se poznata bitka izmeu britanske flote pod
zapovijedanjem admirala Nelsona te francusko-panjolske flote pod zapovijedanjem admirala
Villeneuvea. Ne ulazei u detalje taktike i dogaanja u samoj bitci njezin ishod bio je porazan po
Napoleona. Ne samo da je izgubio 18 brodova te imao 4400 poginulih i 3700 ranjenih mornara, ve
je njegova zamisao o prenoenju kopnenih operacija na tlo Britanije zauvijek propala.
Britanija je svoju flotu gradila sustavno, desetljeima, dok je francuska to radila na mahove. Velika
britanska flota, njezina sustavna modernizacija, visoka uvjebanost i strategija blokada francuske
flote u lukama, rezultirala je nemogunou manevra Napoleonovih snaga morem, a s druge strane
omoguivala je Britancima zatitu otoka i prebacivanje snaga na europski kontinent. Pobjedom nad
panjolsko-francuskom flotom Britanija ne samo da se zatitila od Napoleonove invazije, ve je
postala i jedina sila svjetskih mora to joj je omoguilo razvoj imperija irom zemaljske kugle i taj
primat imperije odrala je sve dok nije izgubila vlast nad oceanima.
Vlast nad oceanima, ulaskom u XX. stoljee, postala je interesantna i dvjema novim silama koje su
se razvijale gospodarski i trgovaki s distance od europskih ratova. Dakako, rije je o Japanu i
SAD-u. Iscrpljenost Velike Britanije u I. svjetskom ratu iskoristile su SAD te su se pripremile za
preuzimanje primata na Atlantiku. Pobjedom Saveznikih snaga nad snagama Njemake i Italije u
II. svjetskom ratu SAD su postale gospodar Atlantika. Na drugom kraju zemaljske kugle, nakon
viegodinjeg ratovanja na Tihom oceanu SAD su pobijedile Japan. Tako je flota SAD-a postala
apsolutni gospodar oceana.
Govorei o toj pobjedi na Tihom oceanu, prikladno je spomenuti poraz japanske flote kod
Midwayskog otoja. Admiral Jamamoto za napad na Midwaye i provedbu odluujue bitke, na
raspolaganju je imao 6 nosaa zrakoplova, 11 bojnih brodova i 22 krstarice, nasuprot admiralu
Nimitzu koji je raspolagao s 3 nosaa zrakoplova i 13 krstarica. Krivi odabir cilja i nemogunost
efikasne uporabe zrakoplovstva kotao je Jamamota gubitka 4 nosaa, 1 krstarice, 322 aviona i oko
3500 ljudi. Nimitz je izgubio 1 nosa, 1 razara, 150 aviona i 307 vojnika. Japan vie nije imao
snage za prevlast na oceanu, a nosai zrakoplova i njihovi zrakoplovi otvorili su prostor novoj
strategiji pomorskih snaga.
2. Proizvodnja pomorstvo- trita

Snazi na moru neto treba prethoditi, a sama snaga na moru treba imati svoj cilj. Broj pomorskih
nacija kroz povijest, to je ve prethodno naglaeno, nije bio velik. Ameriki kapetan bojnog broda
Alfred Thayer Mahan krajem XIX. stoljea inspiriran Jominievom sustavnou u prouavanju
naela strategije obradio je osnove i naela pomorske strategije. Uz osvrt na rat izmeu Kartage i
Rima, Mahan je u svom djelu Utjecaj pomorske snage na povijest analizirao cijeli niz pomorskih
bitaka u razdoblju od 1660. do 1783. godine. Svoje vienje korijena uspjeha i neuspjeha u tim
bitkama, uvaavajui neizvjesnost na razini taktike, pripisao je uvaavanju stratekih naela.
41
Nekoliko je prirodnih imbenika koji odreuju mogunost stvaranja pomorske nacije i to su: 1.
geografska pozicija; 2. fiziki, klimatski i ivotni uvjeti; 3. oblik teritorija i obale; 4. brojnost nacije
te 5. karakter naroda. No, da bi se ti prirodni potencijali pretvorili u stvarnost Mahan dodaje i esti
imbenik vladanje dravom. Da bi nacija izrasla u pomorsku silu, treba kroz institucionalnu
politiku razviti: 1. proizvodnju; 2. brodarstvo i 3. kolonije odnosno trita. Pomnim prouavanjem
povijesti pomorskih nacija lako se mogu uvidjeti razlozi nastajanja i nestajanja pomorske sile
Portugala, panjolske, Nizozemske, Francuske i drugih. Tako je panjolska zanemarila vanost
proizvodnje u zemlji, pa je u njezine kolonije, njezina trita dolazila tua roba. Francuska pak,
uivajui blagostanje ivotnih uvjeta u svojoj zemlji nije posebnu pozornost davala razvoju
brodarstva, a Nizozemska se uplela u europske ratove i bez respektabilne ratne sile ostala blokirana
u pomorskom prometu te time izgubila trgovaki primat na tlu Europe.
Govorei o razvoju brodarstva, koje se treba graditi na osnovi gospodarsko proizvodne snage
zemlje, Mahan napominje da treba odmjereno i usklaeno graditi trgovaku i ratnu flotu. Time e se
osigurati sigurnost plovidbe morima te sloboda pristajanja odnosno prekomorske trgovine u
domaim lukama. Ratna flota treba dakle, minimalno odvratiti ili sprijeiti mogunost blokade luka
i domaih plovnih putova. Nadalje, da bi ratna flota bila uspjena na dalekim morima, drava mora
imati sigurne luke u dalekim zemljama gdje se brodovi mogu opskrbljivati i opravljati, a ljudi
odmarati.
Kao strategijsku vrijednost za blagostanje nacije postavlja se imperativ zatite uvjeta trgovine i
prometa roba koliko god je to mogue od vanjskih ratova. Amerika koja je na prelasku iz XIX. u
XX. stoljee izgradila vlastitu proizvodnju, kao prvu od tri karike pomorske sile, zakljuuje Mahan,
treba pristupiti izgradnji snane mornarice kako bi osigurala uvjete za ostvarenje i tree karike, a to
je osvajanje svjetskih trita. U tom osvajanju svjetskih trita SAD trebaju iskoristiti svoju
geografsku poziciju - poziciju na dva svjetska oceana.
Tablica 1. Tonaa ratnih mornarica svjetskih sila u razdoblju od 1880. do 1914.25

Britanija
Francuska
Rusija
SAD
Italija
Njemaka
A-Ugarska
Japan
1880.
650,000
271,000
200,000
169,000
100,000
88,000
60,000
15,000
1890.
679,000
319,000
180,000
240,000
242,000
190,000
66,000
41,000
1900.
1,065,00
499,000
383,000
333,000
245,000
285,000
87,000
187,000
1910.
2,174,000
725,000
401,000
824,000
327,000
964,000
210,000
496,000
1914.
2,714,000
900,000
679,000
985,000
498,000
1,305,000
372,000
700,000
Za poetak snaga mornarice treba osigurati i braniti slobodu trgovine kroz domae luke. Ta obrana
moe biti pasivna: utvrde, obalno topnitvo, minska polja i sl., a moe biti i aktivna kroz napad na
neprijatelja. Ova druga metoda obuhvaa sva oruja i postupke koji ne ekaju napad neprijatelja,
ve usmjeravaju na borbu s neprijateljem bilo blizu vlastite obale, bilo na udaljenosti. Netko takvu
metodu moe nazvati napadnim ratovanjem, no Amerikanci je nazivaju obranom. Tek napad na
drugu zemlju, a ne na flotu druge zemlje, prihvaaju kao napadni oblik rata. Primjer svrsishodnosti
25
Izvor podataka: Kenney, P., The Rise and Fall of the Great Powers, str.203.
42
takve strategije Mahan izvlai iz uspjeha primijenjene doktrine britanske flote te zakljuuje da
pasivna obrana moe postojati u doktrini kopnene vojske, ali ne i mornarice.
Strategija amerike pomorske aktivne obrane s poetka XX. stoljea, preuzeta od Britanaca, gdje se
u ime vlastitog prosperiteta tua ratna mornarica moe ili treba unititi u bitci ili blokirati u lukama,
do danas je doivjela svoju nadgradnju. SAD su razvile strategiju koja je bezobzirnija i uinkovitija
od strategije pobjede na bojnom polju.
3. Amerika Strategija pomorske nadmoi

Najvie umijee vojnog stratega sastoji se u slamanju neprijateljeva otpora bez borbe
Sun Tzu, Umijee ratovanja
Otkako su SAD krajem XIX. stojea uvrstile svoj poloaj na sjeverno- amerikom kontinentu,
sigurnost im ovisi o dva imbenika: odranju euroazijskog balansa snaga i slobode plovidbe na dva
velika oceana koja ih odvajaju od Euroazije.
Uspostavom kontrole mora 1994. godine SAD su bile u stanju simultano izvesti dva napada na tlo
europskih i azijskih protivnika. Do tada strategija SAD je bila usmjerena na osiguranje prevlasti na
sjevernom i zapadnom Atlantiku te istonom Pacifiku.
No pobjede u bitkama na oceanima nisu najlaki put za osiguranje prevlasti na moru niti je to
voenje u trci naoruavanja. Najbolji put za dominaciju jest, kako je to rekao i Sun Tzu,
onemoguiti protivnika da se pojavi na bojnom polju i to ne blokadom njegovih snaga ve
onemoguavanjem stvaranja istih. Protivnicima je trebalo onemoguiti izgradnju ratnih flota.
3.1. Odranje balansa snaga protivnika

Ukoliko protivnik ima stalnu prijetnju, veeg ili manjeg intenziteta na svom kopnu, tada nee imati
vremena i resursa da se posveti izgradnji eljene flote. Tako je osigurana temeljna pretpostavka za
premo na moru.
To je bila i britanska strategija kroz stoljea. Britanija je svojom politikom odravanja balansa
snaga u Europi dugi niz godina osiguravala svoju dominaciju. Ova politika odravanja balansa
znaila je i znai onemoguavanje jaanja jednih naspram drugih u mjeri ugroavanja balansa
poretka. To je politika umijea zavaanja jakih i podravanja slabih.
Kako Britanci kroz nekoliko pokuaja nisu uspjeli nametnutu politiku odravanja balansa i na tlu
amerikog kontinenta te kako su bili uvueni u sukobe na tlu Europe, SAD su zahvaljujui jakom
gospodarstvu i izgraenoj mornarici preuzele primat na morima.
Ameriki strategijski koncept je britanski, samo umnoen. Britanija je usmjerila strategiju na
odranje balansa snaga u Europi, a SAD usmjerava svoju strategiju na odranje balansa snaga u
Euroaziji.
Time tite i svoju trgovinu i svoj teritorij, osiguravajui svoju dominantnu poziciju u svijetu. Od
1917. godine SAD sustavno slijede politiku osmiljenu da sprijei narastanje snage rivala, politiku
odravanja balansa snaga.
43
Ta politika tee bilo svojim tijekom, bilo amerikim voenjem, ili ukoliko to ne uspijeva kroz
neposredne politike ili vojne intervencije:
- 1917. SAD, zbog istupanja Rusije iz rata, intervenira u Savezu s Britanijom i Francuskom kako bi
onemoguila njemaku pobjedu i njemaku prijetnju trgovakim putovima na Atlantiku,
- 1919. u Versaillesu, SAD spreavaju Francusku u uzimanju rudnih bogatstava Njemake i time
preventivno onemoguuju prerastanje Francuske u europskog hegemona. Istovremeno
ograniavaju i veliinu britanske ratne flote,
- 1919.-1940. podravaju turbulencije u Europi minimalizirajui opasnost od politike izolacionizma
u SAD
- 1942. zbog naruenog balansa snaga u Europi oruano interveniraju protiv Njemake i njenih
saveznika te protiv Japana koji je izazvao hegemoniju SAD-a na podruju Pacifika
- 1945.-1992. sustavno na prostoru Azije i June Amerike izazivaju i rjeavaju krize, a s
europskim zemljama spostavljaju Savez kako bi onemoguili hegemoniju SSSR-a.
Moe se zakljuiti da je temeljni princip amerike velike strategije kroz prethodno stoljee bio upravljati balansom snaga Euroazije kako bi se sprijeilo narastanje bilo koje hegemonijalne sile
koja bi iskoristila ogromne euroazijske potencijale i mogue izazvala ameriku pomorsku nadmo.
Ostvarenje te strategije zasniva se na dva operacijska naela: naelu gospodarenja (ekonomije)
snagama i naelu posrednosti.
3.2. Racionalno gospodarenje snagama i posrednost

Racionalno gospodarenje snagama realizira se uporabom saveznika koji dijeli viziju i teret borbe.
Posrednost znai da se protivnik ne napada odmah vojno, ve kada je dovoljno oslabljen i politiki i
gospodarski. Ova strategija i naela vrlo umjeno su uporabljena u nadmetanju sa SSSR-om.
SAD su, koristei prijetnju nuklearnim orujem odvraale SSSR od neposrednog napada,
osiguravale su zrane snage na tlu Europe i na oceanima snanu mornaricu koja je osiguravala
putove mogue opskrbe te istovremeno blokirala sovjetske pomorske snage na liniji Grenland
Island - V. Britanija na Atlantiku. Na tlu Europe SAD su osiguravale minimalne kopnene snage, a
saveznici su nosili veinu angamana i time troili veinu resursa na iste.
SAD su planski gospodarile svojim snagama, minimalnim angamanom kopnenih snaga, a teinim
angamanom mornarice i zrakoplovstva pri emu su posredno slabile i snagu neprijatelja i
saveznika.
44
Zemljovid 1: Krucijalne pomorske toke suenja tijekom hladnog rata26
Tablica 2. Pomorska snaga NATO-a i Varavskog ugovora
27
VU
neSSSR
SSSR
NATO
Ukupno
ukupno
SAD
neSAD
Nukl. podmornice
105
105
97
85
12
Dizel podmornice
168
174
137
132
Gl. Povr. brodovi
184
187
376
149
227
Morn. Zrakoplovi
52
755
807
2533
2250
283
* SAD s 15 borbenih grupa nosaa zrakoplova
26
Vidi u: John M. Collins, Military Geography, str. 58.
27
Izvor podataka: Kenney, P., The Rise and Fall of the Great Powers, str.511.
45
Zemljovid 2: Sjevernoatlantske toke suenja tijekom hladnog rata 28
Zemljovid 3: Sjevernopacifike toke suenja tijekom hladnog rata
28
Vidi u: John M. Collins, Military Geography, str.13.
46
3.3 Stara strategija, nova geopolitika

Raspad Sovjetskog Saveza bio je od ogromne vanosti za SAD jer je oznaio
nastanak vojno-unipolarnog svijeta. Otvorio se prostor irenju amerike hegemonije na tlo
Euroazije. S jedne strane, to je za SAD dobro jer sada nema neke sile koja bi mogla iskoristiti
resurse Euroazije kako bi izazvala ameriku pomorsku dominaciju. No novi geopolitiki poredak ne
samo da eliminira neposrednu opasnost prema amerikoj dominaciji, ve otvara i mogunost
stvaranja novih euroazijskih hegemonija i novih nestabilnosti.
Temeljni ameriki interes u Euroaziji je balans moi koji tjera regionalne suparnike na troenje
vlastitih resursa za obranu od drugog, dovodei ih u nemogunost da iskoriste iste resurse kako bi
izazvali amerike interese. Tako je i nestanak Sovjetskog Saveza znatno umanjio prijetnju prema
Europi pa i prema Kini to otvara mogunost razvoja novih hegemonija. Nastanak novih, stabilnih
regionalnih hegemonija sadri u sebi potencijalnu prijetnju za SAD. Slobodna od prijetnji na kopnu
neka euroazijska zemlja bit e jednoga dana u poziciji da izazove ameriku dominaciju na moru.
Otkud moe doi prijetnja, od snane zemlje ili grupacije zemalja dovoljne populacije, s izlaskom
na more: Kina , Rusija, Japan, Vijetnam, Indija, Pakistan, Irak, Iran, Turska, Ujedinjena Europa. Taj
izazov amerikoj dominaciji za poetak ne mora biti na Oceanu, ali moe biti uz obalu Euroazije.
Time SAD mogu ostati odsjeene bilo od trita, bilo od potrebnih gospodarskih proizvoda ili
moda od izvora energije. Hoe li e SAD nestankom bipolarnosti znati i moi odrati balans snaga
u Euroaziji i kako e za taj cilj koristiti svoju ratnu mornaricu ?
3.4. Stara strategija, nova doktrina

Nestankom globalnog protivnika, SSSR-a odnosno sovjetske flote, SAD su postale nedodirljivi
vladari svjetskih mora. Na oceanima se u ovom trenutku ne moe pojaviti ni jedna sila koja bi
izazvala, a kamo li ugrozila ameriku dominaciju. U prilog tome ide cijena izgradnje i uporabe
ratnog brodovlja te potrebna gospodarska mo drave za realizaciju istog. Cijena jedne borbene
skupine nosaa zrakoplova iznosi 20 milijardi US$, cijena samog nosaa je 4,6 milijardi US$,
prateeg brodovlja i zrakoplova 14 milijardi US$, a godinji operativni troak 900 milijuna US$.29
Danas Amerika ima 12 nosaa aviona, a morima plovi pet borbenih skupina nosaa aviona.
Nestanak prijetnje na oceanima za posljedicu je imalo nunost i mogunost promjene, bolje reeno
pomaka uloge amerike ratne mornarice. Na osnovi politikih smjernica i strategije iz 1990. godine
ameriko Ministarstvo mornarice donosi 1992. godine doktrinarni dokument znakovitog imena
From the Sea s oceana, a dvije godine kasnije neznatno mu mijenja naslov i sadraj Forward
From the Sea. Tim se doktrinama strategijska zadaa amerike ratne mornarice pomie jo dalje
od obala Amerike, iz Oceana u obalna mora, iz obalnih mora dalje na kopnu.
Amerika ratna mornarica time i nadalje osigurava plovidbu i trgovinu svjetskim morima. Ta
pomorska, odnosno prekomorska trgovina za SAD znai sigurnost izvoza 99% proizvedenih
dobara, 7,5 milijuna neposredno vezanih radnih mjesta za pomorsku trgovinu, sigurnost najvee
ekskluzivne pomorske gospodarske zone i tako dalje. Ratna mornarica time i dalje osigurava
logistike putove za projekciju svojih vojnih snaga na euroazijske i druge prostore. Ali sada i daleko
neposrednije i dinaminije utjee na balans snaga i dogaanja na euroazijskom prostoru.
29
New York Times, 27. travnja 1994, dio A, str. 16.
47
Mornarica e tako neposrednije podravati politiku SAD-a u stvaranju prostora slobodne trgovine i
kontrole energetskih i drugih izvora.
Za provedbu te zadae potrebno je oblikovati mornaricu koja e uz borbene skupine nosaa
zrakoplova (CVBG) koje su kadri projicirati zranu silu na litoralni prostor, imati respektabilne
amfibijske snage (ARG) koje e omoguavati brzi ulazak kopnenih snaga na bojite. Njima u
potpori za obavjetajno djelovanje i raketne udare stoje na raspolaganju suvremene podmornike
snage.
Kako su CVBG i ARG samodostatne i samorazvijajue snage, to nova mornarica moe pristupati
izvoenju akcija bez dugotrajnih priprema. Takva mornarica koja e svoje mirnodopske, krizne i
ratne zadae provoditi u litoralnim podrujima mora biti osposobljena za voenje zdruenih
operacija. Danas u svakom trenutku amerika mornarica ima irom svijeta angairanih 35. 000
marinaca i 55.000 mornara, a 17.000 ih je u SAD u spremnosti za brzi razmjetaj.
Amerika ratna mornarica, kada nije ukljuena u ratne operacije, svoju prisutnost u litoralnim
podrujima iskazuje naglaenim prikazivanjem vojne moi svojih flota. Tako je na primjer tijekom
2001. godine na Mediteranu djelovalo 86 brodova s kojima su sudjelovali u 127 vjebi i 586 posjeta
stranim lukama.
Nestankom bipolarnosti, kao to je ve spomenuto, otvorio se prostor novim izazovima stabilnosti i
balansa snaga. To je za posljedicu imalo 140 kriznih angamana mornarice u prethodnom
desetljeu, u prosjeku jednom mjeseno.
Za takav tempo i sigurnost dominacije, gdje su izazovi i opasnosti u litoralnim podrujima i vee
nego na otvorenom moru, Mornarike strategijske planske smjernice definiraju jasne prioritete
procesu planiranja, programiranja i budetiranja (PPBS) u mornarici. U prvih pet godina ovog
desetljea amerika administracija namjerava poveati budet mornarici 32 %.
Tablica 3. Budet za fiskalnu godinu 2002.30
30
Izvor podataka: 2002 Edition: Vision...Presence...Power
48
5. Zakljuak
Lako je openito rei da je uporaba i kontrola mora bila i da jest veliki imbenik u povijesti svijeta.
Daleko je tee obraditi, prikazati i dokazati utjecaj pomorske snage na tijek svjetske povijesti.
Povjesniari i geopolitiari esto nisu bliski s pojmom mora, nemajui posebni interes za mora ili
nemajui posebna znanja o njima to ih onda dovodi do izostanka uvida o utjecaju pomorske snage
na svjetska dogaanja.
Amerika mornarica osigurava naciji prilagodljiv i uinkovit instrument sigurnosne politike s kojim
promiu stabilnost Euroazije i projiciraju silu u regije od vanosti za SAD. Daleko izmjetene,
borbeno respektabilne mornarike ekspedicijske snage, osiguravajui nesmetan pristup
prekomorskim regijama i pruajui pravovremeni angaman u krizama, od vitalnog su znaaja za
oblikovanje okruja svjetske sigurnosti, odnosno amerike dominacije.
Kontrola svjetskih mora titi SAD od mogunosti prenoenja sukoba stranih sila na njeno tlo, a time
si osiguravaju prosperitet ivota i gospodarstva. Sloboda plovidbe je sastavni dio svjetskog
gospodarstva, u kojem SAD imaju vodeu ulogu. Naruavanje slobode plovidbe za posljedicu bi
imalo gubitke u trgovini i u gospodarstvu. Kontrolirajui mora SAD si osiguravaju odranje uloge
svjetske sile. Gubitak kontrole mora mogao bi znaiti SAD-u silazak s trona svjetske velesile.
Novi oruni sustavi, novi odnosi snaga u Euroaziji, nove mogue regionalne krize i sukobi ili sve
zajedno moglo bi moda onemoguiti SAD u odravanju balansa snaga na prostoru Euroazije.
Gubitak utjecaja na balans snaga u Euroaziji doveo bi SAD u novu poziciju.
Ameriki ministar obrane, gospodin William Perry, 1995.godine je rekao: Nacionalna sigurnost
SAD ovisi o naoj mogunosti poduzimanja vojnih operacija iznad, ispod i na oceanima.
Kakogod more i pomorski putovi ostati e najiri i najfrekventniji prostor prometa roba u XXI.
stoljeu. More spaja, ali more i razdvaja.
49
Literatura
1.
George and Meredith Fridman '' The future of War: power, technology and american dominance in the twentyfirst century'', St.Martin Press, New York, USA, 1998. (prvi put publicirano 1996.)
2.
Captain Alfred Thayer Mahan, '' The Influence of Sea Power upon History, 1660-1783'', Dover Publications
Inc., New York,USA, 1987. (pretisak petog izdanja iz 1894., original prvi put publiciran 1890. u Bostonu)
3.
John M. Collins, ''Military Geography for professionals and the public'' National Defense University Press,
Washington, DC, USA, 1998.
4.
Paul Kennedy, The Rise and Fall of the Great Powers, Vintage Books a Division Of Random Hause Inc.
New York, USA, 1989.
5.
Ann L. Hollick, ''Ocean Law: Senate Approval of the UN Convention'', Institute for National Strategic Studies,
Startegic Forum, National Defense University, Washington, DC, USA, 1995.
6.
Michael S. Loescher '' The Rise of Command And Control'', AFCEA International Press ''Cyberwar
2.0'',Fairfax, Virginia, USA,1998.
7.
The US Navy ''VisionPresence...Power, a Program Guide to the U.S. Navy-2002 Edition'',

www.chinfo.navy.mil/navpalib/policy/vision/
8.
Secretary of the Navy ''From the Sea'', September 1992.,

http://www.chinfo.navy.mil/navpalib/policy/fromsea/fromsea.txt
9.
Secretary of the Navy ''ForwardFrom the Sea'', November 1994.,

http://www.chinfo.navy.mil/navpalib/policy/fromsea/forward.txt
10. Secretary of the Navy ''Forward From the Sea, The Navy Operational
Concept'', March 1997,
http://www.chinfo.navy.mil/navpalib/policy/fromsea/ffseanoc.html
11. Dr. James J. Tritten, ''Naval DoctrineFrom the Sea'', Naval Doctrine Command, Norfolk, Virginia, USA
1994.
12. Vojna enciklopedija, Vojnoizdavaki zavod Beograd, 1972, pretisak Mladinska knjiga Ljubljana
13. ''The World Defence Almanac 2000-01, Military Technology, Vol.XXV, No.1/2001.'', Monch Publishing
Group, Bonn, Germany
50
Summary
The exhaustion of Great Britain in the World War I was used by USA to prepare to take over the
primacy at the Atlantic. With the victory of the Allied forces over the German and Italien forces in
the World War II, the US became the master of the Atlantic. On the opposite side of the globe, after
the several years of warfare on the Pacific the US won over Japan. Therefore the US fleet became
absolute ruler of the oceans.
The control of the world seas insures the transportation of good betwen the continents. The world
seas control enables the US to project their military power all over the planet. With the control of
the seas the US ensures for itself the role of the world power. The lost of the sea control might mean
the descent of the US from the throne of the world power.
The changed geopolitical relations in Euroasia impose the strategic challenges with which the US
needs to cope. The first is one the maintenance of the balance of forces in Euroasia, to prevent any
Euroasian force to try to inflicit the regional hegemony or to try to challenge the US global
domination. The second challenge is the protection of the development and the stability of the new
world military unipolar order and the US position in it.
He who controls the world oceans, controls the outline of the world trade. And he who controls the
outline of the world trade is going to be strongest world power.
Key words: US hegemony, hegemony, balance of forces, sea control, naval forces
51
Davor Marijan*
Pregledni lanak
NOVAENJE I MOBILIZACIJA JNA U 1991.-1992. GODINI

( S POSEBNIM NAGLASKOM NA 5. I 2. VOJNU OBLAST )
Saetak
Na temelju dostupnih izvora autor je dao prikaz novaenja u 5. i 2. vojnoj oblasti JNA od poetka 1990. do proljea
1990. Autor zakljuuje da je u pogledu novaenja JNA stajala mnogo bolje no to to tvrde neki od sudionika rata 1990.1992. na tlu Hrvatske. JNA je vie-manje uspjeno reagirala na opstrukciju novaenja u Sloveniji i Hrvatskoj nakon to
je njena potpora velikosrpskoj politici bila vie nego oita. Problem novaka rjeavala je preusmjeravanjem novaka na
izobrazbu izvan Hrvatske, odnosno, kako je to ona zvala izvan kriznih podruja, a s druge strane iz tih podruja
dobivala je spremne izobraene vojnike za koje nije imala obvezu izobrazbe. Na taj nain se mogla prioritetno baviti
zadaama odranja bojne spremnosti. Ovo je uinkovito funkcioniralo i tijekom srpnja-rujna 1991. kada je bio najvei
bijeg vojnika iz postrojba 5.vojne oblasti u Hrvatskoj.
Kljune rijei: novaenje, mobilizacija, JNA, Hrvatska, Slovenija.
Uvod
Osnovna znaajka sustava novaenja u Jugoslavenskoj narodnoj armiji (dalje JNA ili Armija) bilo
je sluenje vojnog roka vojnika izvan njihove matine republike. Do 1985. godine vojni rok u JNA
trajao je 15 mjeseci, a tada se prelo na jednogodinje sluenje vojnog roka. Novi vojni rok praen
je novim sustavom popune i izobrazbe vojnika koji je JNA u potpunosti prihvatila do sredine rujna
1986. godine. Brojno stanje vojnika u miru usklaeno je s godinjim kontingentom novaka. Po
novom sustavu novaci su u postrojbe A klasifikacije31 upuivani etiri puta godinje tako da su
novake primali svakih est mjeseci. U postrojbe B klasifikacije, postrojbe za posrednu popunu i
postrojbe za izobrazbu vozaa bojnih vozila novaci su slani tri puta godinje.
Nastavni centri i nastavne postrojbe primali su vojnike etiri puta godinje. kole za priuvne
oficire primale su vojnike po potrebi izobrazbe i zahtjeva borbene spremnosti postrojbi i ustanova.
U postrojbama A klasifikacije zajednika i specijalistika izobrazba trajala je est mjeseci, u
postrojbama B klasifikacije etiri mjeseca i u nastavnim postrojbama i centrima tri mjeseca.32
Desetljeima neupitna praksa krajem 1980-ih osporena iz Slovenije u kojoj su se javili zahtjevi koji
su traili da slovenski novaci vojni rok slue u Sloveniji. Godinje je JNA u Sloveniji novaila
* Mr. sc. Davor Marijan, Hrvatski institut za povijest.

31
Klasifikacija postrojbe JNA oznaavala je stupanj borbene spremnosti i postotak mirnodopske popune. U 1980-im
godinama JNA je imala trojni sustav klasifikacije: A klasifikaciju imale su postrojbe popunjene od 60 do 100 posto,
B od 15 do 60 posto i R do 15 posto. Klasifikacija brigada nije bila standardizirana, odreivana je prema mjestu
mirnodopskog razmjetaja, to e rei prema meunarodnom okruenju, stupnju mogue ugroze i operativnom ili
strategijskom pravcu na kojem se brigada nalazila. U ratu je klasifikacija nestajala, sve postrojbe nakon potpune
mobilizacije ili samo priuvnih dijelova postajale su ratne postrojbe.
32
Sredinji vojni arhiv Ministarstva obrane Republike Hrvatske (dalje SVA MORH), fond Komande 5. vojne oblasti
JNA (dalje K-da 5. VO): Savezni sekretarijat za narodnu obranu, Generaltab JNA (dalje SSNO, G JNA), III
uprava, SP br. 1245-1 od 12. 7. 1985., Sistem popune i obuke JNA u miru pri duini vojnog roka u SFRJ od 12
mjeseci.
52
15.600 novaka od kojih je 1989. godine 2445 (15,6 posto) vojni rok sluilo u 5. vojnoj oblasti.33 Od
toga je 965 (6,2 posto) vojni rok sluilo u Sloveniji, a 1480 (9,4 posto) u Hrvatskoj. Izvjesna
rezerviranost Slovenaca prema Armiji vidjela se i kod priuvnog sastava. U odnosu na korpuse 5.
vojne oblasti u Hrvatskoj, odziv na vojne vjebe u Sloveniji bio je manji, kretao se od 81 do 84
posto, nasuprot 90 do 93 posto u Hrvatskoj.34
1. Politika previranja i mobilizacija poetkom 1990.

U prvim mjesecima 1990., u vrijeme krupnih politikih previranja u zapadnim dijelovima
Jugoslavije, Armija se suoila s nedostatnim prilivom novaka.35 Iako problem nije bio nov, u sklopu
planova i procjena Armije iz proljea 1990. progurao se visoko na listi prioriteta. Stoga je
Generaltab oruanih snaga u travnju 1990. naredio provedbu niza mjera kojima se broj novaka
trebao poveati i dovesti do potrebne mirnodopske razine. Prioritet pri popuni imale su: Gardijska
motorizirana brigada, 63. padobranska brigada, postrojbe vojne policije, granine postrojbe,
postrojbe za elektronsko izvianje i protuelektronsko djelovanje, izvidnike postrojbe i postrojbe
veze. U republikama u kojima je vlast komunista bila upitna, naredba je bila poput zadnjeg vlaka,
pokuaj da se preko stare komunistike strukture izvue to je mogue vie na polju novaenja.36 I
u ovom potezu vidjelo se razmiljanje da je sraz neupitan i da e do njega brzo doi. To se dobro
vidi iz naredbe Generaltaba oruanih snaga od 27. travnja 1990. u kojoj je zakljueno da problem
nedovoljnog broja novaka u skoroj budunosti moe uzrokovati djelominu ili potpunu paralizu
sustava vojne obveze, jer je odziv novaka u oujku 1990. bio ispod planirane razine.
Zapovjednitvima strategijskih razina stoga je nareeno da urno poduzmu mjere da smanje
posljedice manjeg brojnog stanja vojnika u postrojbama. Stoga se urilo ukinuti i preustrojiti
postrojbe koje su po planu Jedinstvo-337 za to odreene u 1990. godini. Vojnici i novaci iz
zapovjednitava i postrojba koje su ukidane ili preustrojavane, premjeteni su u borbene postrojbe.
Iz nastavnih centara, po svrenoj izobrazbi slan je maksimalan broj vojnika u postrojbe, a za svoje
potrebe ostavljan je samo najnuniji broj. Popunjenost se planirala poveati i skraivanjem
izobrazbe vojnika slubi s tri na dva mjeseca i vojnika graninih postrojba i postrojba rodova za
posrednu popunu sa etiri na tri mjeseca.38
Na primjeru 5. vojne oblasti mogue je pratiti provedbu ove naredbe. Po jednom pregledu od 7.
svibnja 1990. vidi se da je iz B u R klasifikaciju planirano prevoenje osam brigada i 12 pukova.
Dvije brigade zadrale su jedan A bataljun ija je svrha bila izobrazba vojnika za druge postrojbe,
odnosno posredna popuna.39
33
Peta vojna oblast ustrojena je krajem 1988. godine od 5. i 9. armije JNA. Obuhvaala je teritorij Slovenije,
sjeverozapadnu Hrvatsku, Liku, Kordun, Banovinu i dijelove Istre i Slavonije. Centralni dio Jugoslavije bio je
podruje 1. vojne oblasti, jugoistoni 3. vojne oblasti, a obala i dio zalea Vojnopomorska oblast.
34
SVA MORH-K-da 5. VO: Brojani pokazatelji problematike upuivanja regruta na sluenje vojnog roka u JNA, na
teritoriji matine republike (Podaci za SR Sloveniju, stanje na dan 6. 11. 1989.)
35
Nedostatak novaka nije bio samo rezultat politikih odnosa nego i uestalija pojava, odnosno osobni izbor novaka,
koji oito nisu vie drali do obiaja, ve na razne naine pokuavali izbjei sluenje vojnog roka. To se vidi iz
prepiske Komande 5. vojne oblasti i Republikog sekretarijata za narodnu obranu Socijalistike Republike Hrvatske
iz lipnja 1990. SVA MORH, K-da 5. VO, Str. pov. br. 11/152-84 od 19. 6. 1990., Obezbeenje zakonskih propisa u
provoenju poslova regrutacije i uputa regruta u JNA.
36
SVA MORH, K-da 5. VO: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Str. pov. br. 1805-111/89 od 24. 4. 1990.
37
Detaljan prikaz plana Jedinstvo kod Davor MARIJAN, Jedinstvo - posljednji ustroj JNA, Polemos, br. 11-12,
Zagreb, 2003., 11-47.
38
SVA MORH, K-da 5. VO: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Str. pov. br. 1805-120/89 od 27. 4. 1990., Preduzimanje
mera za poboljanje popunjenosti vojnicima-nareenje.
39
SVA MORH-K-da 5. VO: Pregled jedinica (puk-brigada) B klasifikacije koje e se u toku 1990. godine prevesti u
R klasifikaciju, po planovima JEDINSTVO-2 i JEDINSTVO-3 (od 7. 5. 1990.)
53
Gaenjem i preustrojavanjem postrojbi 5. vojna oblast je samo u rujnu 1990. smanjila brojno stanje
za 4600 novaka. Osnivanjem Zagrebakog korpusa i prestrojavanjem dijela snaga narueno je
brojno stanje i dinamika preusmjeravanja novaka. Narataj novaka primljenih u lipnju 1990., 434
osobe, umjesto u postrojbe koje su dobile R klasifikaciju razmjeten je u novoustrojenu 140.
mehaniziranu brigadu. Smanjenje u rujnu 1990. bilo je znatno vee, dobiveno je 4600 novaka od
kojih je 1750 iskoriteno za popunu novoustrojenih i preklasificiranih postrojbi, pa je stvarno
smanjenje u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije iznosilo 3566 novaka. Narataj novaka
prosinac 1990. imao je poveanje za 1296 novaka, dok je narataj sijeanja 1991. trebao imati
znaajno smanjenje i popunjavanje od samo 1235 novaka, za 2277 manje no to je stiglo u sijenju
1990.40
U konanici popuna vojnika u 5. vojnoj oblasti tijekom 1990. nikada nije dostigla planiranu
mirnodopsku razinu. Po mirnodopskom ustroju 5. vojna oblast je 1. sijenja 1990. godine trebala
imati 39.945 vojnika (ukljuujui desetare i pitomce kola priuvnih oficira). Stvarno stanje 1.
sijenja 1990. bilo je 35.386 vojnika, odnosno 88,59 posto. Do kraja godine broj je konstantno
opadao, pa je 31. prosinca 1990. iznosio 31.832 vojnika, odnosno 79,69 posto mirnodopskog
ustroja.41
Najvei problem Armiji u tom razdoblju pravili su Slovenci. U rujnu 1990. godine na odsluenje
vojnog roka uputili su 71,2 posto od predvienog kontingenta novaka. Plan je u potpunosti
realiziran samo za teritorij Slovenije i Hrvatske. U jugoistoni dio Jugoslavije, u postrojbe 3. vojne
oblasti, od planirana 923 novaka upueno je 85 novaka, a na Kosovo ni jedan.42 U kasnijim
slanjima novaka opstrukcija je rasla.43 S Hrvatskom je takoer bilo problema, no ni blizu kao sa
Slovenijom. U prosincu 1990. iz Hrvatske je umjesto 830 poslano 1159 novaka ili 140 posto.44
Armija je to rjeavala njihovom preraspodjelom iz mjesta prihvata u druga mjesta i postrojbe.45
Popuna 5. vojne oblasti sredinom sijenja 1991. bila je zadovoljavajua, a u veom broju postrojba i
veu od 100 posto.
Problem je bio samo u neravnomjernom postotku popune u okviru korpusa i pojedinih postrojba
istog ili slinog ustroja zbog ega je Komanda vojne oblasti provela poravnanje radi postizanja
ravnomjernog omjera u postrojbama A i B klasifikacije.46 Tako je dio nedostatak rijeen osim u
postrojbama za posrednu popunu koje su zbog smanjenja izobrazbe s etiri na tri mjeseca imale
stalan nedostatak ljudstva.47
40
SVA MORH, K-da 5. VO, Pov. br. 11/152-107 od 13. 7. 1990., Promene u sistemu upute regruta u JNA, usklaene sa
organizacijsko-formacijskim promenama.
41
SVA MORH, K-da 5. VO: Pregled kretanja brojnog stanja u toku 1990. godine.
42
Zbornik dokumenata iz oblasti odbrane i bezbednosti Jugoslavije 1990-1991 godine, Vojnoizdavaki zavod, Beograd,
2002., 133: SSNO od 1. 10. 1990., Informacija o realizaciji uputa regruta u JNA iz Slovenije u septembru 1990.
godine.
43
Od narataj novaka prosinac 1990. u Bohinjsku Belu upueno je 14 novaka iz iste, i 74 novaka iz susjednih opina,
ukupno 84 novaka ili 65 posto od planiranih novaka iz Slovenije. Time je prekrena odredba o novaenju kojom je
bilo zabranjeno upuivanje novaka na teritorij svoje ili susjedne opine. Naredbom Generaltaba OS SFRJ od 21.
sijenja 1991. godine ti vojnici su premjeteni u Brko i druge postrojbe 5. vojne oblasti. SVA MORH, K-da 5. VO:
Vojna pota br. 5027, Pov. br. 12/152-5 od 15. 1. 1991.; SVA MORH, K-da 5. VO: SSNO, G OS SFRJ, III uprava,
Br. 13-7 od 21. 1. 1991., Premjetaj vojnika.
44
SVA MORH, K-da 5. VO, Str. pov. br. 12/152-3 od 11. 1. 1991., Redovni izvjetaj o prijemu regruta.
45
SVA MORH, K-da 5. VO: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Pov. br. 2353-27/90 od 18. 1. 1991., Premjetaj vojnika;
SVA MORH, K-da 5. VO, Pov. br. 12/82-29 od 24. 1. 1991., Premjetaj vojnika, izvetaj.
46
SVA MORH, K-da 5. VO, Str. pov. br. 12/82-16 od 17. 1. 1991., Nareenje.
47
SVA MORH, K-da 5. VO, Str. pov. br. 12/82-30 od 24. 1. 1991., Poravnanje popune jedinica vojnicima, izvetaj.
54
2. Novaenje, mobilizacija i problemi popune postrojbi poetkom 1991.

U veljai 1991., nakon otputanja vojnika narataja sijeanj 1990. godine, postrojbe 5. vojne oblasti
imale su 31.083 vojnika mirnodopske popune vojnika to je za 2414 vojnika bilo manje od pune
formacije. Sa 76 posto (2112) vojnika najslabije je bio popunjen Rijeki korpus. S 97 posto (3518)
vojnika najbolje je stajao Zagrebaki korpus.48
Poetkom veljae 1991. godine Armija je poduzela niz mjera kojima je svrha bila da narataji
novaka oujak i svibanj, kao i oni kasniji, imaju 100-postotan odziv. Od sekretarijata za narodnu
obranu zatraen je maksimalan angaman oko priprema za novaenje to je ukljuivalo i slanje
predpoziva. S nizom mjera eljelo se pronai sve one koji su izbjegavali sluenje vojnog roka
ukljuujui i novake s mjestom boravka u inozemstvu.49 Predviajui da Republika Slovenija nee
ispuniti svoju kvotu novaka Trea uprava Generaltaba oruanih snaga SFRJ aktivirala je priuvni
plan pa je tako 5. vojna oblast u oujku 1991. dobila znaajno vei broj novaka iz Bosne i
Hercegovine, Crne Gore i Makedonije, tako da je ukupna popuna novaka i pitomaca kola za
priuvne oficire bila 103,50 posto, to jest 8266 vojnika u odnosu na planiranih 8037. Od planirana
923 novaka iz Slovenije u 5. vojnu oblast stigla su 93 od ega je 68 posto bilo Slovenaca, dok je od
planiranih 965 novaka iz Hrvatske stiglo 890 odnosno 97 posto.50 U postrojbama 5. vojne oblasti na
odsluenju vojnog roka tada su bila 2437 vojnika iz Slovenije, odnosno 7,44 posto. U odnosu na
godinji kontingent novaka iz Slovenije koji je iznosio izmeu 15. i 16. 000 novaka u 5. vojnoj
oblasti trebalo ih je biti 15,23 posto ne raunajui postrojbe SSNO i Ratnog zrakoplovstva. S
novacima iz Hrvatske stanje u 5. vojnoj oblasti bilo je mnogo bolje. Bez postrojbi 1. vojne oblasti,
Vojnopomorske oblasti, SSNO i Ratnog zrakoplovstva u 5. vojnoj oblasti bio je 5551 vojnik, u
postotcima 16,9 posto, to je bilo ak i vie od 15,86 posto to je bila planirana popuna.51
Prvog travnja 1991. godine 5. vojna oblasti imala je 33.072 vojnika, odnosno 97,9 posto u odnosu
na mirnodopski ustroj. Po nacionalnom sastavu, Srba je bilo 33,04 posto (10.928), Hrvata 16,8
posto (5551), Albanaca 14,3 posto (4731), Muslimana 12,2 posto (4038), Slovenaca 7,36 posto
(2437), Jugoslavena 5,11 posto (1693), Makedonaca 4,61 posto (1526), Crnogoraca 1,97 posto
(654), Maara 1,8 posto (593), Roma 1,4 posto (469), dok je ostalih narodnosti bilo ispod 1 posto.
Takvo, iznimno povoljno brojno stanje ostalo je do svibnja 1991. kada je otputeno 2202 vojnika
narataja svibanj 1990. a primano samo 983 novaka zbog ega je popuna trebala past na 91,3 posto,
odnosno 30.870 vojnika.52 Priblino u isto vrijeme Kninski korpus kao najznaajniji operativni
sastav JNA poveao je svoje mirnodopsko brojno stanje sa 2077 na 2235 ljudi.53
Bio je manji od korpusa 5. vojne oblasti, no za razliku od njih, glavninom snaga locirao je u znatno
povoljnijem etnikom podruju.54
48
SVA MORH, K-da 5. VO, Str. pov. br. 12/152-9 od 2. 2. 1991., Mirnodopska popuna jedinica vojnicima.
SVA MORH, K-da 5. VO: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Str. pov. br. 2353-64/90 od 8. 2. 1991., Mere za
obezbeenje mirnodopske popune JNA.
50
SVA MORH, K-da 5. VO, Str. pov. br. 12/152-26 od 4. 4. 1991., Izvetaj o prijemu regruta u martu 1991. g.
51
SVA MORH, K-da 5. VO: Brojno stanje vojnika (mart 1991. godine).
52
SVA MORH, K-da 5. VO: Brojani podaci o stanju mirnodopske popune vojnicima u 5. VO (Stanje na dan 1. 4. 1991.
godine).
53
Vojnosigurnosna agencija Ministarstva obrane Republike Hrvatske (dalje VSA MORH): Komanda 9. korpusa, Str.
pov. br. 45-40 od 15. 2. 1991., Mobilizacijska procena 9. korpusa.
54
U jednom izvjeu Komande Kninskog korpusa iz prosinca 1991. tvrdi se da je korpus u momentu zaotravanja
politike situacije u SAO Krajini bio popunjen sa 4.098 ljudi ili 29 posto nakon ega je do kolovoza 1991. narastao
na 4.705 ljudi ili 33 posto. To ne odgovara brojnom stanju iz jednog izvanrednog izvjea iz travnja 1991. VSA
MORH: Komanda 9. K, Str. pov. br. 747-1 od 2. 12. 1991., Referat tabu vrhovne komande o dosadanjim
rezultatima i izvoenju b/d, sadanjem stanju i predlogu mera; VSA MORH: Komanda 9. korpusa, DT. br. 19-592
od 27. 4. 1991., Vanredni izvetaj.
49
55
U travnju 1991. napravljen je plan prijema novaka narataja srpanja 1991. Oekujui daljnju
slovensku opstrukciju isplanirano je da 5. vojna oblast umjesto iz Slovenije bude popunjena iz
drugih republika, a da po zavrenoj izobrazbi novaka u nastavnim centrima ostane samo jedna
petina vojnika kao stalni sastav a da se ostali rasporede u druge postrojbe.55 Procjena je bila
utemeljena jer je u Sloveniji usvojen Zakon o obrani i zatiti i Zakon o vojnoj obavezi koji je
novacima iz Slovenije omoguavao da ne idu na odsluenje vojnog roka u jedinice i ustanove
JNA, kao i mogunost naputanja JNA ukoliko se donese odluka o odvajanju Slovenije od
Jugoslavije.56
S 33.072 vojnika, koliko je imala 7. svibnja 1991. godine, 5. vojna oblast je imala 98 posto popune
u odnosu na mirnodopski ustroj. Sveukupno, s oficirima i mlaim oficirima, ne raunajui civilna
lica na slubi u JNA, imala je 39.109 vojnih osoba, takoer 98 posto.57 Znaajno smanjenje brojnog
stanja, koje je oekivano sredinom svibnja 1991. zbog otpusta vojnika narataja svibanj 1990. zbog
nemira i sukoba u Hrvatskoj koji su obiljeili nekoliko prvih dana svibnja prolongirano je 7. svibnja
1991. za nekoliko dana.58 Dio vojnika ve je bio puten pa su zadrana 1403 vojnika ili 44 posto
narataja svibanj 1990.59 Zadrani su do 21. svibnja 1991. kada su po naredi generala Adia od 18.
svibnja 1991. otputeni iz JNA.60
Poetkom druge polovice svibnja od planiranih 983 prihvaeno je 908 novaka narataja svibanj
1991. Iz Slovenije nije stigao ni jedan a iz Hrvatske je stiglo poveanje za 26 posto.61 Za njihov
siguran prihvat Generaltab je 17. svibnja 1991. naredio poduzimanje mjera zatite i osiguranja na
najvanijim eljeznikim i autobusnim stanicama.62 Nakon prihvata 5. vojna oblast je 22. svibnja
1991. imala 42.052 vojna osoba, odnosno 92 posto od mirnodopskog ustroja. Stvarno stanje bilo je
ipak vee za 847 ljudi koliko je bilo brojno stanje dva oklopna bataljuna pridodana iz 1. vojne
oblasti i dva oklopna bataljuna iz 3. vojne oblasti.63 Uz slovensku opstrukciju u slanju novaka u
prihvatu narataja lipanj 1991. zabiljeeno je navodno vraanje vojnika u Zagrebu i Rijeci od strane
osoba koje su se oito lano predstavljale kao djelatnici vojne slube sigurnosti a koji su postupak
obrazlagali tvrdnjom novacima da su njihove postrojbe popunjene. Zbog toga je Komanda 5. vojne
oblasti pojaala mjere osiguranja na dovoenju novaka do vojarni.64
3. Propast novaenja i mobilizacije

Nakon to je poeo sukob u Sloveniji uestalo je vraanje vojnika kuama zbog ega je Generaltab
oruanih snaga traio od podreenih zapovjednitava da organiziraju patrolnu slubu po
eljeznikim i autobusnim stanicama radi prihvata vojnika i smjetaja u najbliim postrojbama.65 Iz
55
SVA MORH, K-da 5. VO: SSNO; G OS SFRJ, III uprava, Str. pov. br. 2353-122/90 od 5. 4. 1991., Plan prijema
regruta na sluenje vojnog roka u julu 1991. godine.
56
SVA MORH, graa Vojnog suda Zagreb (dalje VSZ): Komanda 5. VO, Pov. br. 25/295-29 od 26. 4. 1991.,
Informacija o psiholokim pritiscima na pripadnike JNA.
57
SVA MORH, K-da 5. VO: Brojani podaci o stanju mirnodopske popune vojnicima u 5. VO (Stanje na dan 7. 5. 1991.
godine).
58
SVA MORH, K-da 5. VO, DT br. 12/152-36 od 9. 5. 1991. Manji broj vojnika (34) koji su na odsluenje vojnog roka
u JNA doli iz inozemstva trebalo se otpustiti pod uvjetom da dokau da su zaposleni i da im zaposlenje dolazi u
pitanje ako se ne vrate na vrijeme. SVA MORH, K-da 5. VO, Str. pov. br. 12/82-108 od 16. 5. 1991.
59
SVA MORH, K-da 5. VO, Str. pov. br. 12/82-107 od 15. 5. 1991.
60
SVA MORH, K-da 5. VO, Str. pov. br. 12/82-113 od 19. 5. 1991., Nareenje.
61
SVA MORH, K-da 5. VO, Str. pov. br. 12/152-45 od 29. 5. 1991., Izvetaj o prijemu regruta u maju 1991.
62
SVA MORH, K-da 5. VO, Str. pov. br. 12/152-43 od 18. 5. 1991.
63
SVA MORH, K-da 5. VO: Brojani podaci o stanju mirnodopske popune u 5. VO, Stanje na dan 22. 5. 1991.
64
SVA MORH, K-da 5. VO, Pov. br. 12/152-51 od 28. 6. 1991.
65
SVA MORH, K-da 5. VO: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Pov. br. 1648-2 od 2. 7. 1991., Prihvat vojnika koje vlasti
Slovenije vraaju kuama.
56
nekoliko izvjea po tom zahtjevu u postrojbama 5. vojne oblasti razvidno je da se ta mjera u

Sloveniji nije mogla provesti, a u Hrvatskoj vrlo teko i s zanemarujuim uspjehom.66 U roku od
osam dana, od 26. lipnja do 4. srpnja 1991. brojno stanje 5. vojne oblasti palo je sa 88 na 78 posto,
odnosno sa 40.278 na 35.481 vojnu osobu. Najvee smanjenje bilo je u postrojbama JNA u
Sloveniji.67 Narataj novaka lipanj 1991. stigao je prepolovljen, od planiranih 7232 stiglo je 3635
novaka, to jest 50,26 posto.68
U toku sukoba u Sloveniji mobiliziran je dio ratnih postrojbi JNA. Izmeu ostalih mobilizirane su
postrojbe Banjalukog, Novosadskog, Tuzlanskog u Titogradskog korpusa. U Pritinskom korpusu
ratna popuna podignuta je na 100 posto.69 Ukupno su mobilizirane 82 postrojbe, od kojih 40 u 1.
vojnoj oblasti, 23 u 3. vojnoj oblasti, tri u Vojnopomorskoj oblasti i 16 u RZ i PZO. Od toga je 38
mobiliziranih postrojba bilo A klasifikacije, 13 B i 31 R klasifikacije. U propisanom razdoblju
odziv je bio 55,7 posto, a privoenjem vojnih obveznika popunjenost je podignuta na 86 posto.70
U nekoliko sluajeva propast mobilizacije nije se mogao skriti. tab Vrhovne komade OS SFRJ
priznao je 7. srpnja da je pod dojmom snane promidbe deo mobilisanih vojnih obveznika, pa ak
i cele mobilisane jedinice, ne pristaju na pokret izvan matinih teritorija.71 Provedba mobilizacije
zapela je i zbog preputanja poslova mobilizacije republikim tijelima. Posebno je to bila znaajka
u dijelu Hrvatske u kojima je JNA postavila tampon zone. Komanda 1. vojne oblasti je 15. srpnja
od Vojnog okruga Osijek traila da mobilizaciju provede osloncem na svoj pozivarski sustav,
angaman pouzdanih vojnih obveznika, priuvnih starjeina, umirovljenih starjeina i osloncem na
razvijene postrojbe JNA. Naredbom su otvorena vrata i dobrovoljcima. Zahtjev da se u provedbi
mobilizacije primjenjuju i drugi uinkoviti naini, bez obzira da li su predvieni naputkom za
mobilizaciju ili nisu, govorio je o stanju i putu na kojem se Armija nala.72
Manjak ljudstva u 5. vojnoj oblasti mogao se nadomjestiti samo uz angaman priuve. Komanda
Varadinskog korpusa zatraila je 30. lipnja 1991. od podreenih sastava detaljnu procjenu odziva
vojnih obveznika u sluaju mobilizacije. Procjena se radila na osnovu utjecaja teritorije s koje se
vri popuna ratne postrojbe, broja opina s kojih se popunjavaju, i postotka i broja oekivanog
odziva vojnih obveznika. Traena je i procjena utjecaja nacionalnog i socijalnog sastava, politikog
opredjeljenja stanovnitva, utjecaja crkve i stranke koja je na vlasti. Na kraju je trebalo prikazati
oekivani broj, popunu postrojbe kao cjeline u odnosu na ratnu formaciju s posebnim prikazom broj
postrojbi koje e se moi ustrojiti i kojeg su ranga. Rok za provedbu zadae bio je 2. srpanj 1991.
do 18 sati.73
66
SVA MORH-K-da 5. VO: Komanda 31. korpusa, Pov. br. 50-382 od 3. 7. 1991.; SVA MORH-K-da 5. VO: Komanda
14. korpusa, Pov. br. 34-50 od 3. 7. 1991.; SVA MORH-K-da 5. VO: Komanda 13. korpusa, Pov. br. 1-15 od 3. 7.
1991.; SVA MORH-K-da 5. VO: Komanda 288. mpoabr, Pov. br. 1435-89 od 4. 7. 1991.: SVA MORH-K-da 5. VO:
Komanda 367. puka veze, Pov. br. 36-279 od 11. 7. 1991., Objanjenje.
67
SAV MORH, K-da 5. VO: Pregled stanja popune 5. VO na dan 26. 6. 1991. g. i na dan 4. 7. 1991. g.
68
SVA MORH, K-da 5. VO, Pov. br. 12/152-63 od 12. 7. 1991., Izvetaj o prijemu regruta.
69
Braniemo jedinstvenu Jugoslaviju, Narodna armija, 6. 7. 1991., 42; Odlunost da se brani zemlja, Narodna
armija, 6. 7. 1991., 42; Prekaljeni tenkisti i artiljerci, Narodna armija, 10. 7. 1991., 18; Odbrana otadbine sveta
dunost, Narodna armija, 13. 7. 1991., 44; Mobilizacija na nianu stranaka, Narodna armija, 22. 8. 1991., 20-21.
70
Milisav SEKULI, Jugoslaviju niko nije branio a Vrhovna komanda je izdala, NIDDA Verlag GmbH, Bad Vilbel,
1997., 242.
71
SVA MORH, VSZ: SSNO, tab Vrhovne komande, Str. pov. br. 616-20 od 7. 7. 1991., Nareenje.
72
Protuobavjetajna agencija (dalje POA): Komanda 1. vojne oblasti, Str. pov. br. 12/73-85 od 15. 7. 1991.,
Nareenje.
73
POA: Komanda 32. korpusa, Str. pov. br. 36-93 od 30. 6. 1991., Procena odaziva v/o u sluaju mobilizacije.
Procjena je traena i od ostalih postrojba korpusa.
57
Odgovor na procjenu ovisio je o nacionalnom sastavu podruja na kojem je pojedina postrojba

locirala. Teritorija sa koje se popunjavamo je naseljena stanovnitvom koje je u veini opredeljeno
za HDZ i koji su u sutini protiv JNA, glasio je odgovor Komande 265. mehanizirane brigade, ije
je sjedite bilo u Bjelovaru, i da se svakodnevno agituje da se vojni obaveznici ne odazivaju na
eventualni zahtev za mobilizaciju to veina prihvata. S pet opina s kojih je brigada popunjavana
s 2326 ljudi, odaziv bi po procjeni bio oko 20 posto. Po nacionalnom sastavu 75 posto priuvnika
bili su Hrvati politiki opredijeljeni za desne stranke, s velikim utjecajem crkve preko koje
takoe deluje HDZ. Oekivani odaziv garantirao je popunu postrojbe s oko 60 posto uz
pretpostavku o dolasku 150-200 dragovoljaca koje se moglo pridodati borbenom i logistikom
dijelu brigade.74
Mirnodopski sustav novaenja uao je tada u najteu fazu svog postojanja. Uobiajilo se
produavanje vojnog roka novacima koji su ga odsluili. Novake narataja lipanj 1990. zadrane u
JNA u svojstvu priuve, Komanda 5. vojne oblasti poela je otputati 9. kolovoza.75 Nakon
hrvatskog uskraivanja novaka, slino je uinjeno i u Bosni i Hercegovini. Na sjednici odranoj 31.
srpnja Predsjednitvo SR BiH, uz protivljenje srpskih predstavnika, odluilo je da se novaci ne
upuuju u JNA u toku slijedeih sedam dana.76 Nakon toga, 7. kolovoza, Predsjednitvo BiH je
donijelo odluku da se novaci iz BiH upuuju u JNA samo na teritorij Makedonije i BiH.77 Konano
je slanje novaka u JNA prestalo 19. rujna.78
Odgovor Armije na opstrukcije u novaenju bilo je preusmjeravanje novaka predvienih za
Hrvatsku u mirnija podruja. Prvo preusmjeravanje novaka predvienih za 5. vojnu oblast nareeno
je 18. srpnja 1991. Novaci predvieni za nastavni centar u Slavonskoj Poegi preusmjereni su u
istovjetne automobilske nastavne centre u Belu Crkvu i apljinu s tim da se po izobrazbi
prioritetno popunjavaju 5. vojna oblast i Vojnopomorska oblast.79 Sustav posredne popune
postrojba unutar vojnih oblasti funkcionirao je najkasnije od prvih dana lipnja. Naime, tih dana je
221. motorizirana brigada iz Knina popunjena sa 117 vojnika iz Pirota, Bitole i tipa, odnosno 3.
vojne oblasti.80
Sustav popune u 5. vojnoj oblasti koji je do kraja lipnja, usprkos problemima, ipak funkcionirao
priblino po mirnodopskom ustroju krajem srpnja bio je ve ozbiljno naruen. Osipanje vojnika po
raznim uzrocima: dezerterstvo, zarobljavanje, premjetaj, zadravanje u 1. i 3. vojnoj oblasti i slino
dovelo je 5. vojnu oblast 24. srpnja 1991. na 22.997 vojnika odnosno 67,9 posto mirnodopske
popune. Uz to je u postrojbama zadrano 377 vojnika narataja lipanj 1990. Stvarno stanje nije bilo
mogue utvrditi jer se dio vojnika postupno vraao u svoje postrojbe. Popuna po narataju lipanj
1991. bila je polovina dok je popuna novaka narataja srpanj 1991. bila osjetno loija, dolo je
manje 839 ili 85,3 posto planiranih novaka. Stanje je poboljano primanjem 607 vojnika iz 3. vojne
oblasti koji su rasporeeni u granine i oklopno-mehanizirane postrojbe. Pribliavao se 10. kolovoz
1991. nadnevak s kojim je trebao poeti postupni otpust vojnika narataja rujan 1990. a koji bi
trajao do 15. rujna 1991. U tom razdoblju, ukljuujui i preostale vojnike narataja lipanj 1990.
brojno stanje 5. vojne oblasti trebalo se smanjiti za oko 6500 vojnika to je znailo da bi brojno
74
POA: Komanda 265. mbr, Str. pov. br. 381-5 od 2. 7. 1991., Procena odaziva v/o u sluaju mobilizacije.
VSA MORH: Komanda 5. VO, Pov. br. 12/111-82 od 9. 8. 1991., Nareenje.
76
VSA MORH: Komanda 1. VO, Str. pov. br. 60-284-1 od 1. 8. 1991., Izvetaj.
77
Stranka demokratske akcije, Br. 1443 od 9. 8. 1991., Obavijest o regrutaciji, mobilizaciji i vojnim vjebama. Preslika
dokumenta uz privatnog posjeda.
78
SR BiH, Ministarstvo za narodnu odbranu, Sarajevo, novembar 1991., Informacija o izvrenom regrutovanju i
upuivanju regruta u JNA u 1991. godini. Preslika dokumenta uz privatnog posjeda.
79
SVA MORH, K-da 5. VO: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Pov. br. 1648-19 od 18. 7. 1991.
80
VSA MORH: Komanda 221. mtbr, Str. pov. br. 505-134 od 5. 6. 1991., Izvetaj o prijemu vojnika.
75
58
stanje 5. vojne oblasti palo ispod 50 posto i iznosilo priblino oko 16.500 vojnika. U rujnu je
oekivan dolazak 7825 novaka to bi u sluaju 100-postotnog odziva 5. vojnu oblast odralo na
24.299 vojnika, odnosno 71,8 posto.81
Prvi na redu za otpust bili su vojnici iz Slovenije. Posljednji je trebao napustiti JNA 15. kolovoza
1991.82 Dobra strana ovog ina bilo je brisanje Slovenije s popisa popune vojnicima. Vojnici s koji
su sluili vojni rok u postrojbama u Sloveniji a koje je sukob zatekao izvan nje, produili su
sluenje vojnog roka u podruju postrojbe gdje su zateeni. Vojnici koji su samovoljno napustili
postrojbe u Sloveniji, ili su izbivali u vrijeme sukoba, vraeni su u matinu postrojbu.83 I dalje je
bila na snazi zabrana otputanja odsluenika koji su zadravani po pravu na vojnu vjebu.84
Poetkom kolovoza 5. vojna oblast pojaana je sa 183 vojnika oklopno-mehaniziranog roda iz
Banja Luke.85 Krajem kolovoza dio vojnika 5. vojne oblasti ije su postrojbe izmjetene u Bosnu i
Hercegovinu, vraen je uz velike probleme kako od strane postrojbi JNA tako i od hrvatskih
oruanih sastava.86
SSNO na kraju nije mogao nita drugo osim da 25. srpnja javno pozove omladince-novake narataja
rujan 1991. da se jave u najblie zapovjednitvo garnizona JNA radi reguliranja sluenja vojnog
roka kako bi ispunili svoju patriotsku i asnu dunost. Upozoreni su da je to njihovo pravo i
obveza koju im nitko ne moe uskratiti pa ni republiki organi vlasti, predstavnici pojedinih
politikih stranaka, grupe i pojedinci, te da je izbjegavanje obveze teko krivino delo.87 Bio je
to prvi poziv JNA s kojim su traeni i dobrovoljci roeni 1972. i starijih godita kako bi se donekle
ublaili problemi pri novaenju i opstojanju JNA kao drutvene strukture i u sadanjim uslovima
jedine snage za ouvanje mira do konanog dogovora o novom ureenju zemlje, kako je ulogu
JNA opisala Komanda 5. vojne oblasti.88 Najizraenija nesuradnja oko popune bila je u Hrvatskoj
zbog ega se general Kadijevi 29. srpnja obratio predsjedniku Tumanu traei da se s takvom
praksom prestane i da se ubudue uredno izvravaju svi poslovi vojne obaveze na teritoriji vae
Republike.89 Istog se dana na slian nain obratio i predsjedniku Izetbegoviu zbog odlaganja
slanja u JNA narataja novaka srpanj 1991. izvan teritorija BiH. Time se najdrastinije utie na
popunu JNA vojnicima, pisao je Kadijevi, te zatraio da se ta Odluka odmah povue.90
Iz jednog pregleda s kraja kolovoza 1991. godine vidi se da je 5. vojna oblast imala 721
dobrovoljca. Najbrojniji su bili u Zagrebakom korpusu, odnosno motoriziranim brigadama i
topnikim pukovima u Petrinji gdje ih je bilo 517. Ostali su bili u Karlovcu u brigadama za potporu
5. vojne oblasti.91 Njihova zastupljenost u postrojbama na podrujima s visokim postotkom Srba
81
SVA MORH, K-da 5. VO: Pregled od 24. 7. 1991.

SVA MORH, K-da 5. VO: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Pov. br. 1648-21 od 25. 7. 1991., Otpust vojnika upuenih
u JNA s teritorije Slovenije, nareenje.
83
SVA MORH, K-da 5. VO: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Pov. br. 1648-22 od 25. 7. 1991., Dalje sluenje vojnog
roka vojnika iz jedinica 5. VO; SVA MORH, K-da 5. VO: Komanda 3. VO, Pov. br. 10-108 od 26. 7. 1991.; SVA
MORH, K-da 5. VO, Pov. br. 12/82-176 od 26. 7. 1991.
84
SVA MORH, K-da 5. VO, Pov. br. 12/152-80 od 7. 8. 1991., Nareenje.
85
SVA MORH, K-da 5. VO, Pov. br. 36/2040-34 od 7. 8. 1991., Prevoenje vojnika OMJ iz garnizona Banja Luka.
86
SVA MORH, K-da 5. VO: Izvetaj potpukovnika Radenka Joviia od 29. 8. 1991.
87
SVA MORH, K-da 5. VO: SSNO od 25. 7. 1991., Javni poziv.
88
SVA MORH, K-da 5. VO (VP br. 5027), Pov. br. 12/152-95 od 22. 8. 1991., Prihvat u jedinice regruta dobrovoljaca.
89
Savjet za sukcesiju vojne imovine Ministarstva obrane Republike Hrvatske: SSNO, br. 694-1 od 29. 7. 1991.
90
Arhiv Instituta za istraivanje zloina protiv ovjeanstva i meunarodnog prava u Sarajevu, br. 2-1372: SSNO, br.
694-1 od 29. 7. 1991.
91
SVA MORH, K-da 5. VO: Pregled brojnog stanja vojnika-dobrovoljaca u 5. VO na dan 29. 8. 1991. g.
82
59
daje ujedno utemeljen odgovor i na njihovu nacionalnu strukturu.92 Poetkom rujna dozvoljen je
prijem ena-dobrovoljaca u JNA kako bi izbegle odlazak u jedinice Civilne zatite koje organizuju
predstavnici HDZ. Suprugama djelatnih vojnih obveza zaposlenim u hrvatskom zdravstvu koje u
prirodom posla slane na krizna podruja preporueno je uzimanje bolovanja ili godinjih odmora
ime bi za jedno vreme reili problem.93
Poetkom kolovoza Komanda 1. vojne oblasti naredila je da se dobrovoljci s podruja istone
Slavonije i Baranje, koji su navodno odbili poziv na mobilizaciju u hrvatske postrojbe, uz
prethodnu provjeru primaju u 12. proletersku mehaniziranu brigadu JNA razmjetenu u Osijeku,
Naicama i Vukovaru.94 To nije promaklo hrvatskoj strani koja je ocijenila da Armija provodi tihu'
mobilizaciju srpskog stanovnitva i dovodi priuvnike iz Srbije.95
Zbog opstrukcija u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji, Trea uprava Generaltaba
oruanih snaga je 1. kolovoza zatraila od podreenih zapovjednitava i sklonih civilnih institucija
koje su se bavile poslovima novaenja, da poduzmu sve mjere za 100-postotan odziv novaka
narataja rujan 1991. Popuni novaka na kriznim podrujima, to je bio eufemizam koriten za
Hrvatsku, dana je posebna panja, odlukom da se alju najkvalitetniji novaci, vrhunski sportai,
estradni umjetnici, sinovi funkcionara i slini. Na sve opstrukcije moralo se urno reagirati od
kaznenih prijava do privoenja novaka koji odbijaju poziv u najblii garnizon JNA.96 Narataju
novaka koji je u JNA stupio u rujnu1990. savezni sekretar za narodnu obranu je 17. kolovoza 1991.
produio sluenje vojnog roka za 20 dana. Odravanje borbene spremnosti u vrijeme otpusta
vojnika-odsluenika nadoknaivalo se pozivanjem priuvnog sastava JNA na vojnu izobrazbu.97
Korekciju popune 5. vojne oblasti zbog povlaenja JNA iz Slovenije, Generaltab oruanih snaga
SFRJ naredio je 7. kolovoza 1991. Narataj novaka rujan 1991. odreen za Sloveniju preusmjeren
je u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru. Jedini garnizon, odnosno postrojba u
Hrvatskoj koja je dobivala ranije predviene novake bila je 13. proleterska motorizirana brigada u
Rijeci, koja je zadrala odreenu kvotu novaka za dio brigade koji je bio u Ilirskoj Bistrici.98 Ubrzo
po tom 15. kolovoza 1991. odreeno je da se novaci ne alju vie ni u krizna podruja, odnosno u
Hrvatsku. Preusmjereni su u odgovarajue postrojbe JNA u Srbiji i Bosni i Hercegovini.99 Umjesto
njih dovoeni su vojnici koji su proli izobrazbu. Na taj su nain postrojbe osloboene izobrazbe i
mogle su se koncentrirati iskljuivo na odranje borbene spremnosti postrojba. Isto je ponovljeno i s
naratajem novaka rujan 1991. Svi oni koji su bili planirani za upuivanje i popunu postrojbi 5.
vojne oblasti i Vojnopomorske oblasti preusmjereni su u srodne postrojbe 1. i 3. vojne oblasti.
Vojnici vojnoevidencijske specijalnosti pomorstva i mornariko-tehnike slube planirani za
popunu Vojnopomorske oblasti preusmjereni su u postrojbe 9. vojnopomorskog sektora u Crnoj
92
Krajem kolovoza 1991. Komanda 5. vojne oblasti naredila je podreenima prihvat i izobrazbu dobrovoljaca - djece
vojnih osoba JNA koje nasilno mobiliu vlasti Republike Hrvatske. Za ovakvu tvrdnju nisam pronaao nikakvu
potvrdu u arhivskoj grai ZNG RH iz istog razdoblja, pa se oito radi o nainu popune koji se pokuavao
obrazloiti preventivnim djelovanjem JNA. POA: Komanda 32. korpusa, Str. pov. br. 43-575 od 28. 8. 1991., Prijem
dobrovoljaca u jedinice JNA.
93
POA: Komanda 32. korpusa, Pov. br. 25-105 od 2. 9. 1991., Postupak sa enama dobrovoljcima, objanjenje.
94
VSA MORH: Komanda 1. VO, Str. pov. br. 60-285-1 od 2. 8. 1991., Izvetaj.
95
SVA MORH, fond Glavnog stoera Hrvatske vojske: Opina Vinkovci, Sekretarijat za narodnu obranu, Centar za
obavjetavanje, R. br. 08-1932/1-91 od 12. 8. 1991., Izvjee.
96
SVA MORH, K-da 5. VO: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Pov. br. 2353-241/90 od 1. 8. 1991., Mere za obezbeenje
mirnodopske popune JNA.
97
SVA MORH, VSZ: Komanda 5. VO, Pov. br. 12/111-92 od 18. 8. 1991., Nareenje.
98
SVA MORH, K-DA 5. VO: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Pov. br. 2353-244/90 od 7. 8. 1991., Izmena plana uputa
u septembru, preusmeravanje.
99
POA: SSNO, G OS SFRJ, III Uprava, Pov. br. 2353-260/90 od 15. 8. 1991., Izmena plana uputa u septembru,
preusmeravanje.
60
Gori, a novaci 5. korpusa RV i PVO u postrojbe 1. i 3. korpusa RV i PVO. Novaci iz postrojbi 1.

vojne oblasti koji su bili na kriznim podrujima (uglavnom Tuzlanski korpus), preusmjereni su u
druge postrojbe vojne oblasti. Ukupno je planirano preusmjeravanje 4392 novaka za 5. vojnu oblast
i 3777 novaka iz Vojnopomorske oblasti.100 Ve 4. rujna 1991. Generaltab OS SFRJ je naredio
popunu 5. vojne oblasti s 3478 izobraenih vojnika i Vojnopomorske oblasti s 1972 izobraena
vojnika. Popuna se trebala provesti iz postrojbi izravno podreenih SSNO-u, RV PVO, te 1. i 3.
vojne oblasti. Popuna postrojbi 1. vojne oblasti i RV i PVO na kriznim podrujima trebale su
provesti njihova zapovjednitva po svom planu. Vrijeme provedbe trebao je biti najkasnije 16. rujan
1991. Premjetaj je naelno trebao biti zamjena vojnika, slalo se onoliko koliko se trebalo primiti iz
postrojbi 5. vojne i Vojnopomorske oblasti. U sluaju nedostatka vojnika, Komanda 3. vojne oblasti
ovlatena je da moe uz odobrenje Generaltaba OS SFRJ svesti pojedine postrojbe samo na
mirnodopsko jezgro a vojnike nadomjestiti priuvnim sastavom do punog mirnodopskog ustroja. S
vojnicima narataja rujan 1990. u postrojbama A i B klasifikacije planirana je skraena i ubrzana
tromjesena izobrazba. Po izobrazbi vojnike je trebalo vratiti u postrojbe iz kojih su
preusmjereni.101 Bez obzira na planirane namjere u rujnu su postrojbe JNA u Hrvatskoj ule u
najkritinije razdoblje popune. Hrvatski napadi na vojarne koji su poeli oko sredine rujna
onemoguili su znaajan dio planirane popune.
Sredina rujna 1991. je razdoblje velike mobilizacije priuve oruanih snaga SFRJ za provedbu
napadne operacije protiv Hrvatske. Od 10. do 20. rujna mobilizirana je 91 ratna postrojba s
prosjenim odzivom od 69 posto ukljuujui i mirnodopski sastav. U 1. vojnoj oblasti odziv u deset
dana bio je 64 posto, u 3. vojnoj oblasti 70 posto, u Vojnopomorskoj oblasti 58 posto i RV i PVO 6
posto. Ukupno se na mobilizacijski poziv odazvalo 67 posto pozvanih, pa je ratna popuna postrojbi
iznosila 73 posto. Mobilizirana je 1. proleterska gardijska mehanizirana divizija, etiri partizanske
divizije, 22 brigade kopnene vojske, tri partizanske brigade, dvije mjeovite artiljerijske brigade, pet
pukova potpore, 20 bataljuna - divizijuna, dvije ete, 15 baza, tri brigade i 19 odreda Teritorijalne
obrane, te vei broj manjih sastava.102 Odziv na mobilizaciju bio je razliit, u Vojvodini je bio 93
posto, dok je u Srbiji bio znatno manji, oko 26 posto.103
Nain na koji je mobiliziran Kninski korpus zasluuje poseban osvrt. Intenzivna popuna korpusa
poela je krajem kolovoza dovoenjem dva oklopna i dva motorizirana bataljuna iz 1. i 3. vojne
oblasti. Do poetka prosinca korpus je narastao na 17.862 pripadnika to je u odnosu na puni ratni
ustroj bila popuna od 64 posto. Od 14 opina s mirnodopskog razmjetaja korpus je popunjen samo
s tri opine. Stoga je popunjavan i s podruja Graaca i Donjeg Lapca i naravno od vojnih
obveznika i dobrovoljaca s teritorija drugih republika.104 Iako ni jedna postrojba korpusa, osim
bataljuna vojne policije, nije imala puni ratni ustroj, popunjenost glavnih motoriziranih postrojbi
bila je ipak povoljna. Od 4623 pripadnika 180. motorizirane brigade po ustroju, ona je 2. prosinca
100
SVA MORH, K-da 5. VO: SSNO, G OS SFRJ, III Uprava, Pov. br. 2353-283/90 od 2. 9. 1991., Preusmeravanje
regruta septembarske partije iz 5. VO i VPO u jedinice 1. i 3. VO, obavetenje.
101
SVA MORH, K-da 5. VO: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Str. pov. br. 2353-287/90 od 4. 9. 1991., Popuna jedinica
5. VO i VPO obuenim vojnicima, nareenje.
102
M. SEKULI, Jugoslaviju niko nije branio a Vrhovna komanda je izdala, 243, 260.
103
Ivan VESELINOVI, Razbijanje Jugoslavije i uloga Jugoslavenske narodne armije, Stvaranje i razaranje
avnojevske Jugoslavije, Drutvo za istinu o antifaistikoj narodnooslobodilakoj borbi u Jugoslaviji (1941-1945),
Beograd, 1996., 300.
104
VSA MORH: Komanda 9. K, Str. pov. br. 747-1 od 2. 12. 1991., Referat tabu vrhovne komande o dosadanjim
rezultatima i izvoenju b/d, sadanjem stanju i predlogu mera.
61
1991. imala u svom sastavu 4268 ljudi, a 221. motorizirana brigada od ustrojbenih 4572 imala je
stvarno 3723 pripadnika.105
Izlaz iz nedostatne mobilizacije Armija je pokuala nai prijemom dobrovoljaca za to je izraen i
poseban naputak. Po vaeem Zakonu o narodnoj obrani dobrovoljci su bile osobe bez vojne
obveze, a koji su na svoj zahtev se primljena i stupila u oruane snage. U jednom doktrinarnom
dokumentu SSNO kae se da dobrovoljci mogu biti lica koja su zbog starosti i bolesti (nesposobni)
brisani iz vojne evidencije (rjei sluaj) i omladinci - omladinke koji su mlai od 17 godina.106
Prema novom pogledu dobrovoljcem je drana svaka osoba koja je podnijela pismeni zahtjev za
prijem u postrojbu - ustanovu JNA ako je sposobna da obavlja odgovarajuu vojnu dunost i uz
uvjet da je stariji od 18 i mlai od 60 godina. Prava dobrovoljaca izjednaena su s pravima vojnih
osoba i vojnih obveznika. Svaki dobrovoljac bio je duan ispuniti prijavu kojom se obvezivao na
pridravanje postojeih saveznih zakona i drugih akata i nareenja koja reguliu odnose i ivot i
rad u Jugoslavenskoj narodnoj armiji.107 Tijekom 1991. u 1. vojnoj oblasti u istonoj Slavoniji,
Srijemu i Baranji bilo je oko 10.000 dobrovoljaca.108 Sredinom oujka 1992. pod zapovjednitvom
Komande 2. vojne oblasti bilo je 69.198 dobrovoljaca.109 Primanje dobrovoljaca u JNA s podruja
Bosne i Hercegovine trajalo je do 30. travnja 1992. kada je prekinuto.110
Usprkos poduzetih mjera brojno stanje oruanih snaga bilo je i dalje ispod ustrojbene razine pa je
Trea uprava Generaltaba oruanih snaga 4. listopada upozorila vojnoteritorijalna tijela da je vojna
obveza prioritetna i da se mora sve poduzeti da se plan upuivanja novaka narataja prosinac 1991.
u potpunosti provede. To je u prvom redu znailo prikupljanje svih novaka koji su po bilo kojem
osnovu do tada uspjeli izbjei sluenje vojnog roka i upuivanje u postrojbe. Uz to je trebalo izraditi
plan za upuivanje i dijela novake mase koji je bio predvien za upuivanje u 1992. godini.111 To
je dodatno aktualizirano nakon sreivanja podataka o provedbi novaenja u rujnu 1991.
Vojnoteritorijalna tijela nisu funkcionirala na veem dijelu Hrvatske, Makedonije i dijelu Bosne i
Hercegovine. Na dijelu Jugoslavije gdje su vojnoteritorijalna tijela JNA funkcionirala, Trea uprava
Generaltaba traila je poduzimanje svih mjera koje garantiraju prikupljanje novaka i njihovo slanje
u JNA.112 Za naredne narataje traene su jo rigoroznie mjere.113
105
Isto.
106
Angaovanje ljudskog potencijala za voenje optenarodnog odbrambenog rata, Narodna odbrana, Dravna tajna,
SSNO, juni 1984., 17.
107
VSA MORH: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Pov. br. 2391-1 od 13. 9. 1991., Uputstvo o prijemu dobrovoljaca u
JNA.
108
M. SEKULI, Jugoslaviju niko nije branio a Vrhovna komanda je izdala, 311.
109
VSA MORH: Komanda 2. VO, Str. pov. br. 908-1 od 20. 3. 1992., Zakljuci iz procene stanja na prostoru BiH u zoni
odgovornosti 2. VO.
110
VSA MORH: Komanda 2. VO, Str. pov. br. 09/997-177 od 30. 4. 1992., Prihvat i opremanje dobrovoljaca, prestanak
aktivnosti, Nareenje.
111
Hrvatski dravni arhiv, graa Republike Srpska Krajina-I (dalje HDA, RSK-I): SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Pov.
br. 2353-318 od 4. 10. 1991., Plan upuivanja regruta na sluenje vojnog roka od 15. do 20. decembra 1991.
godine.
112
HDA, RSK-I: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Pov. br. 2353-337/90 od 1. 11. 1991., Mere za obezbeenje
mirnodopske popune JNA; HDA, RSK-I: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Pov. br. 2353-342/90 od 7. 11. 1991.,
Mere i zadaci dati na sastanku odranom u III upravi 7. 11. 1991. godine u vezi realizacije Plana uputa regruta u
novembru i decembru 1991. godine.
113
HDA, RSK-I: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Pov. br. 3141-1 od 13. 11. 1991., Plan upuivanja i prijema regruta
na sluenje vojnog roka u januaru 1992. godine.
62
Predsjednitvo SFRJ naredilo je 22. listopada 1991. da se vojnici koji su odsluili vojni rok zadre
do dva meseca neposredno nakon odsluenja vojnog roka.114 Naredba je burno primljena i traena
su pojanjena na koje je Trea uprava Generaltaba odgovorila 7. studenog 1991. Polazei od
injenice da je Predsednitvo SFRJ utvrdilo postojanje neposredne ratne opasnosti i naredilo
mobilizaciju, odnosno da je JNA na teritoriji Hrvatske nametnut rat, to se vreme provoenja u OS
nakon mobilizacije ne moe meriti danima i tumaiti kao vojna veba, jer je mobilizacija ratna
radnja i iz nje proistie zavoenje ratnog stanja. Vreme provoenja u O[ruanim]S[nagama] je
neogranieno i ono traje koliko traje rat.115
Isto je ponovljeno s vojnicima narataja studeni i prosinac 1990. koji su nakon odsluenja vojnog
roka zadrani 60 dana.116 Naredbom Predsjednitva SFRJ od 10. prosinca 1991. odlueno je da se
zadre vojni obveznici, vojnici koji su u JNA stupili u toku 1991. godine u Armiji do tri meseca
neposredno po odsluenju vojnog roka. Za priuvni sastav odreeno je da se poziva u postrojbe
JNA i TO na razdoblje od etiri mjeseca. Priuvnici koji su bili u ratnim postrojbama trebali su u
njima ostati najdue do etiri mjeseca. Priuvnike koji su u priuvi od 1. rujna 1991. bili manje od
etiri mjeseca moglo se pozivati na vrijeme koje im je preostalo do potrebna etiri mjeseca.
Odredba nije vrijedila za krizna podruja ije je vojno sposobno stanovnitvo u ratnim postrojbama
trebalo ostati do kraja borbenih dejstava. Jedan od razloga za produenje vojnog roka bio je
nedostatak novaka koji su u JNA stizali samo iz Srbije i Crne Gore, jer su Hrvatska i Makedonija
prestale slati novake, a Bosna i Hercegovina je uputila samo 28 posto novaka to se moglo
nadoknaditi produenjem vojnog roka za tri mjeseca. U sijenju 1992. sluenje vojnog roka isticalo
je za oko 4500 vojnika, a u oujku za 35.000 vojnika, to je trailo urne mjere za ublaavanje
moguih posljedica manjka vojnika na to je Predsjednitvo SFRJ reagiralo naredbom od 10.
prosinca 1991.117
Poetkom prosinca Trea uprava Generaltaba OS SFRJ obratila se otrim tonom zapovjednitvima
vojnih okruga zbog malog broja pripremljenih novaka za prosinako slanje u JNA. Ocjenjujui da
dio vojnoteritorijalnih tijela i zaposlenika ozbiljno ne shvaa stanje, inovniki se i mirnodopski
ponaa, povlai se pred potekoama i raznim pritiscima. Za dio je traen raskid radnog odnosa i
mobiliziranje u JNA, a u sva vojnoteritorijalna tijela uvedeno je mobilno stanje to je znailo da se
od zaposlenika oekivalo da e prema potrebi i neposredno pronalaziti novake.118 Ve 19.
prosinca Trea uprava je ocijenila da je upuivanja novaka u prosincu 1991. bilo nedostatno i slabo
organizirano. Stoga je naredila da se od 15. do 20. sijenja 1992. u JNA upute svi novaci koji iz bilo
114
VSA MORH: Vojna pota br. 6065 Petrinja, Pov. br. 224-6 od 3. 12. 1991., Nareenje za otputanje vojnika
isluenika.
115
VSA MORH: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Str. pov. br. 3046-1 od 7. 11. 1991.
116
Hrvatski dravni arhiv u Sisku (dalje HR-DAS)-752-II: Komanda 592. mehanizovane brigade, Pov. br. 15-344/1 od
4. 12. 1991., Nareenje.
117
VSA MORH: Komanda 9. K, Pov. br. 790-1 od 14. 12. 1991., Naredba predsednitva SFRJ o zadravanju vojnih
obveznika u OS SFRJ u uslovima neposredne ratne opasnosti; VSA MORH: Komanda 9. K, Pov. br. 45-360 od 23.
12. 1991., Naredba broj 74 Predsednitva SFRJ od 10. 12. 1991. U privitku je Obrazloenje SSNO-a na osnovu
koje je Predsjednitvo SFRJ donijelo naredbu; Zbornik dokumenata iz oblasti odbrane i bezbednosti Jugoslavije
1990-1991 godine, 581-582: Saoptenje Informativne slube SSNO od 13. 12. 1991. povodom naredbe
Predsednitva SFRJ.
118
HDA, RSK-I: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Pov. br. 2353-347 od 10. 12. 1991., Uput regruta u decembru,
upozorenje.
63
kojeg razloga nisu upueni u 1991. Uz njih planirano je upuivanje i svih novaka redovno
planiranih u sijenju i oujku 1992.119
Sredinom prosinca 1991. Armija je poela primati vojnike po ugovoru na odreeno vrijeme na
ustrojbena mjesta u mirnodopskim formacijama. Prednost u popuni imale su postrojbe angairane u
borbama i postrojbe u priuvi. Na vrhu liste prioriteta bila je Gardijska motorizirana brigada SSNO,
postrojbe vojne policije, postrojbe PZO (dunosti na borbenim sustavima), posade tenkova M-84,
zapovjednici tenkova T-55 i oklopnih transportera i stalni lanovi posada borbenih vozila pjeatva
i borbenih oklopnih vozila.120 Planirano je primanje 26.500 vojnika po ugovoru od ega je 6500
odreeno na ustrojbene dunosti starjeina. Za Gardijsku motoriziranu brigadu odreeno je 3000
ustrojbenih vojnikih mjesta, 2500 za postrojbe vojne policije, 4618 mjesta u oklopnitvu, 3818
mjesta u topniko-raketnim postrojbama, 3280 u topnitvu, a za ostale rodove i slube znaajno
manji broj.121
Posljednje mjesece postojanja JNA obiljeilo je postupno poveanje kriznih podruja i sukladno
tome preusmjeravanje novaka na sigurnija odredita. Kopnena vojska je jo u studenom 1991. s
popisa mjesta u koje se alju novaci, izbrisala Biha a novake preusmjerila na sluenje vojnog roka
u Srbiju. U sijenju je to s Bihaem i Mostarom uinilo Ratno zrakoplovstvo s oekivanim
naratajem novaka veljaa 1992.122 Iako je Bosna i Hercegovina bila relativno mirna, novaci su
slani u Srbiju, pa je tako krajem sijenja i garnizon Travnik ostao bez novaka koji su upueni u Ni i
Sentu.123 Samo dva dan prije nego je narataj novaka veljaa 1992. trebao krenuti u JNA,
Generaltab OS SFRJ je 13. veljae 1992. obavijestio zapovjednitva vojnih okruga da se novaci
vie ne alju ni u Makedoniju. S time je novaki kontingent sveden iskljuivo na Srbiju i Crnu
Goru.124 Potez je bio u funkciji priprema Armije za rat u Bosni i Hercegovini, odnosno njenoj
transformaciji u tri srpske vojske.
119
HDA, RSK-I: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Pov. br. 2353-351 od 19. 12. 1991., Realizacija plana upuivanja
regruta na sluenje vojnog roka.
120
VSA MORH: SSNO, Personalna uprava, Str. pov. br. 01/146-1 od 17. 12. 1991., Nareenje.
121
VSA MORH: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Pov. br. 3489-2 od 23. 12. 1991.
122
HDA, RSK-I: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Pov. br. 2353-345/90 od 15. 11. 1991., Korekcija plana upuivanja
regruta na sluenje vojnog roka u decembru 1991. godine; HDA, RSK-I: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Pov. br.
3141-13/91 od 17. 1. 1992., Korekcija Plana uputa regruta.
123
HDA, RSK-I: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Pov. br. 3141-22/91 od 29. 1. 1992., Korekcija plana upuivanja
regruta.
124
HDA, RSK-I: SSNO, G OS SFRJ, III uprava, Pov. br. 3141-29/91 od 13. 2. 1992., Preusmjerenje plana uputa
regruta.
64
Zakljuak
Na kraju moemo zakljuiti da je u pogledu novaenja Armija stajala mnogo bolje no to to tvrde
neki od sudionika rata 1990.-1992. na tlu Hrvatske.125 Ona je vie-manje uspjeno reagirala na
opstrukciju novaenja u Sloveniji i Hrvatskoj nakon to je njena potpora velikosrpskoj politici bila
vie nego oita. Problem novaka rjeavala je preusmjeravanjem novaka na izobrazbu izvan
Hrvatske, odnosno, kako je to ona zvala - izvan kriznih podruja, a s druge strane iz tih podruja
dobivala je spremne izobraene vojnike za koje nije imala obvezu izobrazbe. Na taj nain se mogla
prioritetno baviti zadaama odranja bojne spremnosti. Ovo je uinkovito funkcioniralo i tijekom
srpnja rujna 1991. kada je bio najvei bijeg vojnika iz postrojba 5. vojne oblasti u Hrvatskoj.
Literatura
1. Kolek, K.,
Spomini na aetak oboroenega spopada v Jugoslaviji 1991, Obzorje,

Maribor, 2001.
2. Sekuli, M.,
Jugoslaviju niko nije branio a Vrhovna komanda je izdala, NIDDA

Verlog GmbH, Bad Virbel, 1997.
3. pegelj, M.,
Sjeanje Vojnika, Znanje, Zagreb, 2001.
4. Veselinovi, I., Razbijanje Jugoslavije i uloga JNA, Beograd, 1996.

5.
Zbornik dokumenata iz oblasti odbrane i bezbednosti Jugoslavije

1990-1991., VIZ, Beograd, 2002.
6.
Arhivska graa pohranjena u SVA, HDA i POA.
125
Npr. Milisav SEKULI, Jugoslaviju niko nije branio a Vrhovna komanda je izdala, NIDDA Verlag GmbH, Bad
Vilbel, 1997.; Martin PEGELJ, Sjeanja vojnika, Znanje, Zagreb, 2001.; Konrad KOLEK, Spomini na aetek
oboroenega spopada v Jugoslaviji 1991, Obzorja, Maribor, 2001.
65
Summary
Using the available data the author gives a survey of recruiting in the 5th and 2nd Army Division
of JNA
( Jugoslavenska narodna armija, Yugoslav People's Army ) from the beginng of 1990
till the spring of 1990. The author concludes that JNA was more successful in recruting than some
participants of 1990-1992 war in Croatia claim. JNA more or less successfully reacted to the
obstruction of recruiting in Slovenia and Croatia after its support to the idea of Great Serbia became
obvious. It solved the recruits problem by redirecting the recruits to training out of Croatia, or how
they put it, out of crisis areas. On the other hand, JNA was receiving ready and educated soldiers
from those areas and for whom JNA did not have responsibility for training. Thus JNA could deal
with priorities of keeping up combat readiness. Thus JNA colud deal with priorities of keeping up
combat readiness. This functioned effectively even in the period July September 1991 when the
ascapes of soldiers from 5. Army Division where most numerous.
Key words: recruiting, mobilization, JNA, Croatia, Slovenia
66
Recenzija
IVAN ZVONAREK
Geneza teritorijalne pretenzije Srbije prema Hrvatskoj i krenje ratnih zakona i obiaja
tijekom Domovinskog rata od strane agresora
UDNZR, Zagreb, 2005., 150 str.
U knjizi Ivana Zvonareka Geneza teritorijalne pretenzije Srbije prema Hrvatskoj i krenje ratnih
zakona i obiaja tijekom Domovinskog rata od strane agresora rasvjetljuje se burna, dinamina i
tragina dogaanja tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj. Ivan Zvonarek na interdisciplinaran
nain sustavno i argumentirano obrauje nekoliko bitnih tema: genezu teritorijalne pretenzije Srbije
prema Hrvatskoj, krenje meunarodnog ratnog i humanitarnog prava od strane agresora tijekom
Domovinskog rata i izvravanje obaveza iz meunarodnog ratnog i humanitarnog prava od strane
Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata i nakon njega. Posebnu vrijednost knjige ini
dodatak pod naslovom Svjedoanstva zatoenika srpskih logora 1991.-1992. godine.
U prvom dijelu knjige autor vrlo pregledno i argumentirano prikazuje kronologiju zbivanja u
bivoj SFRJ i Hrvatskoj, raspadu Jugoslavije, velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku, kao i stvaranje
samostalne hrvatske drave.
Analiza velikosrpskih ideja od kraja 18. i poetka 20. stoljea do danas posebno je zanimljivo
poglavlje knjige. U Hrvatskoj se malo zna o velikosrpskoj ideji i njenim glavnim nositeljima u
prolosti i njihovom utjecaju na velikosrpsku politiku juer, danas, sutra. Autor kronoloki navodi
misli glavnih ideologa velikosrpske ideje od 18. stoljea do naih dana, te na taj nain upozorava na
opasnost od velikosrpske ideologije kako danas tako i u budunosti. U ovom poglavlju autor
analizira i najnovija dogaanja u Srbiji obnovu Skuptine tzv. Republike Srpske Krajine i izbor
Vlade tzv. RSK u izbjeglitvu te naglaava injenicu o kojoj posebno u Hrvatskoj treba razmisliti
je li ba najmudrije ukinuti vojni rok u Republici Hrvatskoj?
Analiza krenja meunarodnog ratnog i humanitarnog prava tijekom Domovinskog rata od strane
agresora ini glavni dio ove knjige. Autor vrlo opirno analizira odredbe ratnog i humanitarnog
prava u Ustavu Hrvatske, Zakonu o obrani, Zakonu o slubi u oruanim snagama republike
Hrvatske i drugim podzakonskim propisima. Autor detaljno ralanjuje i meunarodne konvencije,
sporazume, deklaracije, protokole i druge meunarodne akte na temelju koji je mogue vrlo
argumentirano dokazati na koje je sve naine agresor krio meunarodno ratno i humanitarno pravo
tijekom agresije na Republiku Hrvatsku. Vano je naglasiti da je ovakav pristup prikaza agresije na
Hrvatsku vrlo edukativan jer, na alost, danas smo svjedoci kako se vrlo esto pravi inverzija
Domovinskog rata, kako se agresor pretvara u navodnu rtvu a Hrvatska od rtve vrlo esto pretvara
u navodnog agresora. No, autorova sustavna analiza koja se iznosi u ovoj knjizi daje dovoljno
argumenata svakome da se ukljui u borbu protiv povijesnih falsifikata o Domovinskom ratu.
Posebno su vrijedna i dramatina svjedoenja logoraa srpskih logora tijekom Domovinskog rata
1991.-1992. godine. Svjedoanstava je bilo vano zapisati i objaviti jer svjedoe o okrutnom,
neljudskom i necivilizacijskom ponaanju agresora prema zatoenicima srpskih logora.
67
Zvonarek je ovu knjigu posvetio svim poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima, a osobito
pripadnicima dragovoljakih odreda Narodne zatite. Istovremeno, ova knjiga je i izraz velike
zahvalnosti svim dragovoljcima Narodne zatite za nesebian doprinos u obrani suvereniteta i
stvaranju hrvatske drave. Tekstovi su pisani razliitim stilovima i postupcima, od znanstvenih i
strunih do publicistikih. U nekim je sluajevima ak rije i o osobnim razmiljanjima. U tom
smislu, siguran sam da sadraj ove dobre i potrebne knjige moe privui panju i interes vladinih
dunosnika, lanova parlamenta, novinara, studenata i obinog puka.
Branko Mihaljevi
68
Prikaz
GRUPA AUTORA
INTER SIG d.o.o., Zagreb, 2005. 260 str.
Donoenjem Zakona o privatnoj zatiti krajem travnja 2003. godine uvedene su novine u podruju
privatne zatite - odnosno djelatnosti zatite osoba i imovine koju ne osigurava drava i iznad
opsega koji osigurava drava. Nakon poetka primjene Zakona postupno su doneseni njegovi
provedbeni propisi koji su, polazei od zakonskih odrednica, takoer unijeli odreene izmjene u
reguliranju zatite osoba i imovine.
Donoenje novog Zakona kao i dinamiki razvoj zatitarstva u Republici Hrvatskoj nametnuli su
potrebu stalnog strunog usavravanja djelatnika zatitarstva kao i kvalitetnu pripremu onih koji to
ele postati. Prirunik za izobrazbu uvara i zatitara motiviran je tim promjenama u propisima,
posebice onima koji se odnose na obavljanje uvarskih i zatitarskih poslova.
INTER SIG d.o.o. je okupio eminentnu skupinu autora i uz potporu Hrvatskog ceha zatitara i
Visoke kole za sigurnost priredio izdanje Prirunika za izobrazbu uvara i zatitara.
Prirunik je izraen na temelju programa izobrazbe za uvare (40 nastavnih sati) i zatitare (100
nastavnih sati) propisanog u Pravilniku o izobrazbi i strunom ispitu za zatitare i uvare, a
namijenjen je prvenstveno teorijskoj i praktinoj izobrazbi osoba koje ele uspjeno svladati struni
ispit za uvara, odnosno zatitara pred ispitnim povjerenstvom Ministarstva unutarnjih poslova
Republike Hrvatske.
U Priruniku za izobrazbu uvara i zatitara, kroz est cjelina, sukladno Programu izobrazbe
uvara obraeno je podruje privatne zatite pruanja usluga tjelesne i tehnike zatite.
U prvom poglavlju: Normativno ureenje podruja rada i ovlasti zatitara i uvara obrauju
se osnove Zakona o privatnoj zatiti. U njemu se definira koje poslove obuhvaa privatna zatita, o
uvjetima koje mora zadovoljavati pravna osoba da moe pruati usluge privatne zatite, kao i uvjeti
koje mora zadovoljavati fizika osoba da bi mogla obavljati te poslove. Nadalje govori se o
situacijama i postupcima u kojima se ovlatena osoba moe nai pri obavljanju poslova.
Kroz osnovne oblike ugroavanja i mjere zatite, govori se o osnovnim oblicima ugroavanja ili
kaznenim djelima, te o mjerama zatite koje se u svrhu njihovog suzbijanja mogu provoditi.
U osnovama poznavanja zakonskih odrednica obrauju se pravni okviri, odnosno prava i obveze
koje imaju ovlatene osobe pri obavljanu poslova uvare i zatitara (Kazneni zakon, Zakon o
kaznenom postupku, Zakon o policiji, Zakon o prekrajima itd.).
Obzirom na vrstu poslova koji se obavljaju u pri uvanju osoba i imovine, najosjetljiviji dio
svakako je primjena nune obrane i krajnje nude, te je stoga posebna panja posveena upravo
ovim temama.
U drugom poglavlju Uporaba sredstava i ureaja tehnike zatite obraene su osnove
tehnike zatite. Prvi dio poglavlja govori o sredstvima i ureajima preventivne namjene, odnosno
odvraanja od izvrenja odreenih kaznenih djela kao to su provala i prepad. U drugom dijelu
obraeni su sustavi video nadzora i naini njihova djelovanja i pravilne uporabe. Posebno su
69
obraeni sustavi namijenjeni kontroli pristupa i registraciji radnog vremena, kao i sustavi rane
detekcije i otkrivanja poara.
Posebna pozornost u obradi ove teme posveena je Centralnom nadzornom sustavu koji
omoguava stalan nadzor i pravodobnu koordinaciju svih aktivnosti u obavljanju poslova zatite
osoba i imovine. Popratne slike koje prate sredstva i ureaje tehnike zatite uvelike pomau pri
njihovu upoznavanju.
U treem poglavlju Osnove kriminalistike i pravilima postupanja obrauju se osnove
kriminalistike, kao i tehnike i metode koje se koriste u postupcima rjeavanja nekog kriminalnog
djela (provala, prepad). Posebno se istiu dijelovi koji se tiu postupaka zatitara, a pomau u
prikupljanju materijalnih dokaza i otkrivanju poinitelja.
U etvrtom poglavlju Osnove komuniciranja govori se o osnovama psihologije i psihologiji

komuniciranju. Posebni naglasak je dan na komunikacijske procese uvara/zatitara u obavljanju
njihovih poslova te rjeavanju konflikata u komunikaciji.
Peto poglavlje Osposobljavanje u rukovanju i gaanju vatrenim orujem obrauje uporabu
vatrenog oruja u obavljanju poslova privatne zatite. Obzirom na sloene uvjete u kojima dolazi do
uporabe vatrenog oruja iznimno je vano dobro poznavanje i rukovanje vatrenim orujem.
Objavljene slike o rukovanju vatrenim orujem posebno doprinose navedenoj temi.
esto poglavlje Osposobljavanje u primjeni tjelesne snage-samoobrana obrauje vjetine
primjene tjelesne snage u obavljanju poslova privatne zatite, osiguranjima javnih manifestacija i
slinim situacijama. U ovom poglavlju prikazani su tekstom i slikom osnovni zahvati borilakih
vjetina koje se koriste prilikom obavljanja navedenih poslova.
Prirunik za izobrazbu uvara i zatitara namijenjen je svim osobama koje obavljaju ili e obavljati
poslove uvara ili zatitara, svim zatitarskim tvrtkama i unutarnjim uvarskim slubama u kojima
rade zatitari i uvari, kao i svim ustanovama koje su ovlatene za provedbu izobrazbe zatitara i
uvara.
Alen Javorovi
70
Upute suradnicima
Defendologija je tromjesenik to izlazi u proljee, ljeto, jesen i zimu svake godine.
asopis objavljuje recenzirane autorske priloge s podruja obrane, zatite, vojske, naoruanja,
globalne sigurnosti, nacionalne sigurnosti, mirovnih studija, civilne obrane i civilno-vojnih odnosa.
Prilozi po pravilu ne trebaju biti dulji od 1,5 autorskog arka, odnosno 24 kartice teksta, tipkane
dvostrukim proredom (43.200 znakova). Recenzije, prikazi i informacije ne smiju biti dulji od 10
kartica (18.000 znakova).
Svakom tekstu mora biti priloen saetak na hrvatskom jeziku, koji ne smije biti dulji od dvjesto
rijei. (1.500 znakova), popis kljunih rijei, te potanska i elektronika adresa autora.
Autor treba potivati propisane oblike opreme teksta:
- citirani izvori u tekstu navode se u skraenom obliku; npr.:( Javorovi, 1995.: 107 );
- na kraju teksta prilae se samo popis citirane literature;
- citirani izvori navode se na sljedei nain: autor, godina: naslov, izdava, mjesto izdavanja; npr.:
Javorovi, Boidar, 1995.: Velikosrpska najezda i obrana Hrvatske, Defimi, Zagreb.
- lanci u asopisima navode se na sljedei nain: autor, godina: naslov, asopis, (godite) broj:
stranice; npr.: Tatalovi, Sinia, 1998.: Etniki aspekti sigurnosti Jugoistoka Europe,
Politika misao, ( 35 ) 2: 65-67.
Svaki prilog alje se urednitvu na disketi i papiru. Prilozi se ne vraaju.
Urednitvo
71
DEFIMI
2005.
72

Novačenje I Mobilizacija U JNA U 1991. - 1992. Godini

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Novačenje I Mobilizacija U JNA U 1991. - 1992. Godini

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1 355.

Broj 1-4, God. 8.

Maja epulo Komar:

Osvrti, prikazi i recenzije

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

Izvorni znanstveni lanak

OBRAMBENA POLICY REPUBLIKE HRVATSKE SADRAJ,

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

Djelovanje u podruju javnih policy openito je esencijalno vano za nacionalnu dobrobit i

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

obrambene policy u Republici Hrvatskoj, s ciljem uoavanja odstupanja te ukazivanja na

1. Pojam i sadraj obrambene policy

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

njenom ostvarivanju. Ta razina obrambene policy uobiajeno se u demokratskim dravama

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

- Strategijsko postavljanje obrane

Prikaz 1. Sadraji/komponente obrambene policy

2. Razine, sudionici i imbenici obrambene policy

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

Prikaz 2. Sudionici i imbenici obrambene policy

3. Proces razvoja i realizacije obrambene policy

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

Zakon o obrani, NN br. 33/02, l 6. 8. i 120.

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

analiza podataka i informacija iz razliitih izvora,

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

4. Dokumenti obrambene policy

dokumenti tipa izjava o obrambenoj policy;

Dokumenti tipa izjava (statements) o ciljevima, odnosno buduim namjerama i planovima

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

obrambenih ambicija/nastojanja18 nije nuno provoditi posebne preglede pojedinih podrunih

5. Put prema poboljanju postojee prakse potreba izmjene zakonske

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

Prikaz 4. Prijedlog nadlenosti tijela dravne vlasti i uprave u podruju obrane

Sustavno zakonsko reguliranje obveza temeljna je pretpostavka za konstituiranje cjelovitog policy

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

SIGURNOSNA KULTURA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Funkcionalni vrste i oblici aktivnosti,

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

sigurnosti podrazumijeva djelovanje cjelokupnog drutva, drave i svih dravnih organa u

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

1. Razumijevanje kljunih izraza

Graf 1: Je li vam poznato znaenje navednih izraza?

bijela knjiga o obrani

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

Graf 2: Koje od nabrojenih stvari smatrate toliko vanim da bi za njih i neto

3. Obrana Republike Hrvatske

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

Graf 3: Da li bi, da ponovo zatreba, dragovoljno sudjelovao u obrani RH?

Graf 4: Kako biste vi osobno postupili u sluaju oruane agresije

4. Ponos prema Hrvatskoj dravi

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

Graf 5: Ponosite li se injenicom to ivite u RH?

6. Stavovi prema Hrvatskoj vojsci i vojnom pozivu

DEFENDOLOGIJA 1-4, prosinac 2005.

Meu osobinama dobrog asnika, anketirani graani najee

Graf 7: Kako ocjenjujete ugled Hrvatske vojske?