Ravno stanje napona

Vlatko Dole ek, Mainski fakultet Sarajevo

Stanje napona u nekoj ta ki tijela definie se kao skup svih vektora napona za sve ravni
koje prolaze kroz tu ta ku. To stanje se moe odrediti ako se znaju komponente vektora
napona u tri me usobno normalne ravni. Ako je mainska ili gra evinska konstrukcija
sastavljena iz tankih plo a ili ljuski, tada se moe pretpostaviti ravnomjerna raspodjela
napona po debljini i problem se pojednostavljuje. Naime, prostorno stanje napona se svodi
na ravno stanje napona. Ravno stanje napona nastaje, na primjer, kada je tanka plo a
optere ena sistemom komplanarnih sila, koje djeluju u ravni plo e (slika 3.1a). Tada su
naponi (normalni i smi u i) za jednu od tri me usobno normalne ravni jednaki nuli.
Iz plo e, debljine , u okolini ta ke 0 izdvaja se elementarni paralelopiped ija je
zapremina dV = dxdy. Na njegovim povrinama javljaju se unutarnje sile, odnosno
normalni i smi u i naponi x, y, xy, yx (slika 3.1b). Vidi se da smi u i (tangencijalni)
napon ima dva indeksa. Prvi indeks ozna ava povrinu na kojoj napon djeluje, a drugi
pokazuje njegov pravac.
Znak normalnih i smi u ih napona odre uje se prema usvojenoj konvenciji (data je ranije u
glavi 2.):
- Normalni napon je pozitivan ako se njegov smjer poklapa sa smjerom vanjske normale
na elementu povrine.
-

Desna i gornja strana elementa su pozitivne i ako smi u i napon djeluje na pozitivnoj
povrini u pozitivnom smjeru ose bi e pozitivan (slika 3.1b).
61

y
yx
0

x
x

xy

x dy

yx
dx y

xy

a)
b)
Slika 3.1. Ravno stanje napona u plo astom elementu

Iz stati kih uslova ravnotee elementa prikazanog na slici 3.1b slijedi:

-

nema pomjeranja elementarnog paralelopipeda u pravcu osa x, y, to ima za posljedicu

da su normalni naponi na suprotnim stranama jednaki, ali suprotnog smjera;

nema obrtanja elementarnog paralelopipeda oko ose normalne na x0y ravan, to slijedi
iz stati kog uslova ravnotee Mo = 0, odnosno

xy dxdy yx dydx = 0,
xy = yx = .

(3.1)

Izraz (3.1) pokazuje da su smi u i naponi, koji djeluju u dvije uzajamno normalne ravni
jednakih veli ina, a usmjereni su ka presje noj ivici te dvije ravni ili od nje. To su
konjugovani naponi.
Napon je po svojoj matemati koj prirodi tenzor, to zna i da treba poznavati tri vektora
napona u tri me usobno okomite ravni, odnosno napon je definisan s devet komponenti
(32 = 9).
Tenzor napona za ravno stanje napona ima etiri komponente, tj. 22 = 4, od kojih su tri
razli ite (konjugovanost smi u ih napona), te se moe pisati u obliku matrice:

[ ij ] =

x xy
yx

analogno izrazu (2.5) za prostorno stanje napona (poglavlje 2.1.).

62

(3.2)

3.1. Naponi u kosom presjeku

Analiza naponskog stanja u nekoj ta ki tijela svodi se na odre ivanje promjene napona
zavisno od poloaja presjeka kroz tu ta ku. Zato se element tijela presjeca s ravni ija
normala zaklapa sa x osom ugao (slika 3.2.). Usvaja se da je pozitivni smjer ugla smjer
obrnut smjeru kretanja kazaljke na satu. Na slici 3.2.b pretpostavljeni su pozitivni smjerovi
normalnog i smi u eg napona u kosom presjeku.

y
y

x
x

a)

b)

Slika 3.2. a) Ravno stanje napona; b) Naponi u kosom presjeku

Naponi u kosom presjeku se mogu dobiti iz stati kih uslova ravnotee za osu normalnu na
ravan presjeka ( n ) i osu u ravni presjeka ( t ).
Povrina kosog presjeka (slika 3.2.b) je a, gdje su a i duina i irina povrine kosog
presjeka elementa (slika 3.1b), a povrine u kojima djeluju naponi x i y su a cos,
odnosno a sin.
Stati ki uslovi ravnotee za ose n i t su:

Fni = 0,
i

Fti = 0,
i

n a x a cos 2 y a sin 2 a sin cos a cos sin = 0,

n a + x a cos sin y a sin cos + a sin 2 a cos 2 = 0.
Odavde slijede izrazi za napone u kosom presjeku:

n = x cos 2 + y sin 2 + 2 sin cos ,

n = ( x y )sin cos + (cos 2 sin 2 ).

(3.3)

63

Izraz za napon n se mogao dobiti i iz izraza (2.15) kada je z = 0, yz = 0 i zx = 0.

1 + cos 2
1 cos 2
,
,
sin 2 =
2
2
sin 2 = 2 sin cos , cos 2 = cos 2 sin 2 , izrazi (3.3) prelaze u:

Uvo enjem

cos 2 =

smjena

n =

x + y

n =

2
x y
2

x y
2

cos 2 + sin 2 ,
(3.4)

sin 2 + cos 2 .

3.2. Glavni naponi

U inenjerskim konstrukcijama zna ajne su ekstremne vrijednosti napona kao i pravac
njihovog dejstva. One se dobijaju iz uslova ekstrema funkcija datih izrazima (3.4).
Ekstremne vrijednosti normalnih napona dobijaju se iz:

d n
d

= ( x y )sin 2 + 2 cos 2

= 0,

to daje

tg 2 =

2
.
x y

(3.5)

Ugao odre uje ravan maksimalnog ili minimalnog normalnog napona, odnosno
ekstremnih normalnih napona u algebarskom smislu.
Jedna ina (3.5) ima dva korijena 1 i 2, jer je vrijednost tangensa u dva dijametralno
suprotna kvadranta ista. Zato treba ispitati znak sin2 ili cos2 da bi se ta no odredio
pravac dejstva ekstremnih normalnih napona.
Uvo enjem smjena:

sin 2 =
sin 2 =

tg 2

, cos 2 =

1 + tg 2
2

y ) + 4 2
2

1 + tg 2 2

, cos 2 =

x y

y ) + 4 2
2

(3.6)

i uvrtavanjem u izraze (3.4) dobijaju se kona ni izrazi za ekstremne vrijednosti normalnih

napona:

64

n
n
n

= max = 1 =

= +
=

x + y

= min = 2 =

x + y

1
2

y ) + 4 2 ,
2

1
2

y ) + 4 2 ,
2

(3.7)

= 0.

Normalni naponi 1 i 2 su glavni normalni naponi, a ravni u kojima djeluju su glavne

ravni. Pravci njihovog dejstva zovu se pravci glavnih normalnih napona.
U ravnima dejstva glavnih normalnih napona ne djeluju smi u i naponi, to se dobija kada
se uvrste izrazi (3.6) u (3.4).
Iz izraza (3.7), nakon sabiranja napona 1 i 2 dobija se:

1 + 2 = x + y = const .

(3.8)

Relacija (3.8) pokazuje da zbir normalnih napona ostaje konstantan pri rotaciji
koordinatnog sistema i predstavlja prvu invarijantu napona, to se moe dobiti i iz (2.22) za
z = 0.
Ekstremne vrijednosti smi u ih napona dobijaju se iz:

d n
d

= ( x y )cos 2 2 sin 2

= 0,

to daje

tg 2 =

x y
.
2

(3.9)

Ugao odre uje ravan maksimalnog ili minimalnog smi u eg napona.

Iz izraza (3.4), uz koritenje smjena za sin2 i cos2, analogno izrazima (3.6) dobija se:

= max = 1, 2 =
min

1
2

y ) + 4 2
2

(3.10)

ili

1, 2 =

1 2
2

(3.11)

to se dobija kombinacijom izraza (3.10) i (3.7).

Iz izraza (3.5) i (3.9) se dobija:
65

tg 2tg 2 = 1,
to je uslov ortogonalnosti pravaca, te je:

(3.12)

Izraz (3.12) pokazuje da ravni dejstva ekstremnih smi u ih napona zaklapaju ugao od /4 s
ravnima dejstva glavnih normalnih napona.
Iz jedna ine (3.4) uz ugao odre en s (3.9) i koritenjem smjena za sin2 i cos2 dobi e se:

o =

x + y

(3.13)

to zna i da u ravnima ekstremnih smi u ih napona djeluju normalni naponi.

3.3. Morov (Mohr) krug napona
Jedna ine za ra unanje napona u kosom presjeku kroz neku ta ku tijela (3.4) mogu se
predstaviti u grafi koj formi, pomo u Morovih (Mohr) krugova. Ovo grafi ko
predstavljanje je veoma korisno, jer omogu uje da se vizualizira relacija izme u normalnih
i smi u ih napona kojima je izloena neka ta ka u napregnutom tijelu, da se odrede glavni
normalni i maksimalni smi u i naponi.
Ponovo su napisane jedna ine (3.4) u obliku:

x + y

n =

2
x y

x y
2

cos 2 + sin 2 ,
(3.4)

sin 2 + cos 2 .

Da bi se eliminisao parametar 2, ove jedna ine su kvadrirane i zatim sabrane. Dobija se:

n
to

R=

predstavlja

x y
2

x + y
2
jedna inu

+ =
2
n

kruga.

x y
2
Koordinate

+ 2,
su

(3.14)
n

1/ 2

+ 2

, a centar kruga ima koordinate

n,

x + y
2

radijus

,0 .

Morov krug se moe nacrtati koritenjem jedna ina (3.4) i (3.14) na dva razli ita na ina.

66

je

Slika 3.3. Dva na ina crtanja Morovih (Mohr) krugova

Pri koritenju jedna ine (3.4) za crtanje Morovog kruga normalni napon n je pozitivan
desno od koordinatnog po etka, a smi u i napon n ispod koordinatnog po etka (slika
3.3.a), a ugao 2 je pozitivan za smjer obrnuto kretanju kazaljke na satu. Ako se koristi
jedna ina (3.14) za crtanje Morovog kruga smi u i napon je pozitivan iznad koordinatnog
po etka, a ugao 2 je pozitivan u smjeru kretanja kazaljke na satu (slika 3.3.b).
Ta ke na Morovom krugu napona odre uju sve mogu e napone u nekoj ta ki napregnutog
tijela.
Morov krug se moe nacrtati ako su poznati naponi x, y i koji djeluju na stranicama
elementa (slika 3.4a). Kada se Morov krug nacrta mogu se odrediti glavni normalni naponi,
maksimalni smi u i naponi, kao i naponi u bilo kom presjeku.
Procedura crtanja Morovog kruga (slika 3.4.b) je sljede a:

x + y

,0 ;

U koordinatnom sistemu n0n odrediti centar kruga

U dijagramu nazna iti ta ku A koja je predstavljena naponskim stanjem na x povrini

elementa (voditi ra una o znaku napona), slika 3.4a;

U dijagramu nazna iti ta ku B koja je predstavljena naponskim stanjem na y povrini

elementa (voditi ra una o znaku napona), slika 3.4a;

Spojiti ta ke A i B. Ova linija je pre nik kruga koji prolazi kroz centar C, tako da se na
ovaj na in dolazi do centra kruga i bez njegovog odre ivanja na osnovu koordinata
centra prvi korak;

Nacrtati krug iji je centar C, a radijus

CA = CB .

67

Da bi se odredili glavni normalni naponi i maksimalni smi u i naponi treba:

- Nazna iti ta ke P1 i P2 presjeka Morovog kruga s osom n, gdje su smi u i naponi
jednaki nuli, a normalni naponi imaju ekstremne vrijednosti. Te ta ke odre uju glavne
normalne napone. Na primjer,

1 = OC + CP1 =

x + y

to odgovara izrazu (3.7).

-

cos 2 =

CA i CP1 . Ta ki A odgovara ugao = 0.

x y

, sin 2 = ,
2R
R

to odgovara izrazu (3.6). Ugao je periferijski ugao nad lukom AP1 ili ugao izme u
dui

+ R,

Ugao koji odre uje ravan glavnih normalnih napona nalazi se preko ugla 2. Ugao
2 je jednak uglu izme u radijusa

AA p i A p A1 . Ta ka AP je projekcija ta ke A na krunici. Ove ta ke su s iste

strane n ose.
Nazna iti ta ke S1 i S2 u kojima su ekstremne vrijednosti smi u ih napona, te je:

1 = CS1 = R,
to odgovara izrazu (3.10).
-

Ugao koji odre uje ravan ekstremnih smi u ih napona nalazi se preko ugla 2.
Ugao 2 je jednak uglu izme u radijusa CA i CS1 . (Voditi ra una o znaku ugla, tj.
kojim smjerom se dobija u odnosu na ta ku A). Ugao je periferijski ugao nad lukom
AS1 ili ugao izme u dui

AAP i AP S1 .

Naponi u bilo kom presjeku, za poznati ugao , odre uju se na slijede i na in:
-

Nanijeti ugao 2 u smjeru suprotno kretanju kazaljke na satu od radijusa CA , jer ta ki

A odgovara =0 i ona je referentna ta ka u odnosu na koju se odre uje ugao. Ugao 2
odre uje ta ku D ije su koordinate n1 i n1, a vrijednosti tih napona mogu se dobiti i
iz izraza (3.4);

Nacrtati element ija normala ima nagib u odnosu na osu x i nazna iti napone n1 i
n1 (slika 3.4c);

U Morovom krugu nazna iti ta ku D nasuprot ta ki D. Koordinate ta ke D su naponi

n2 i n2, a vrijednosti tih napona mogu se dobiti i iz izraza (3.4) za ugao

68

Na slici 3.4d prikazan je element izloen dejstvu glavnih normalnih napona i nazna ene su
povrine na kojima naponsko stanje odgovara ta kama P1 i P2 na Morovom krugu (slika
3.4b).
y

n2 y

D'

n2
n1

n1 n1

A
a)

c)

y
B

d)

P1

P2
0

C
2

P1 x

Pravac dejstva
glavnog napona

AP

S2

D'

P2

+ y
2
x

2
S1

n1

S2
Pravac dejstva
ekstremnog
smi u eg napona

n1

b)

S1
e)

Slika 3.4. Konstrukcija Morovog kruga za ravno stanje napona

a) element u ravnom naponskom stanju
b) Morov krug za ravno stanje napona prikazano na slici 3.4a
c) Element pod nagibom u odnosu na po etno stanje
d) Element izloen dejstvu glavnih normalnih napona
e) Element izloen dejstvu ekstremnih smi u ih napona
69

Na slici 3.4e. prikazan je element izloen dejstvu ekstremnih smi u ih napona i nazna ene
su povrine na kojima naponsko stanje odgovara ta kama S1 i S2 na Morovom krugu (slika
3.4b.).

3.4. Specijalni slu ajevi ravnog stanja napona

Opti slu aj ravnog stanja napona moe se svesti na jednostavnije stanje u specijalnim
slu ajevima.
3.4.1. Element izloen dejstvu napona samo u pravcu jedne ose
Ovaj slu aj je prikazan na slici 3.5. Tada su naponi u kosom presjeku, na osnovu (3.4)
jednaki:

n =

n =

(1 + cos 2 ),

x
2

(3.15)

sin 2 .

Glavni naponi su 1 = x, 2 = 0, to se dobija iz (3.7), a ugao koji odre uje ravan glavnog
napona dobija se iz (3.5.) i iznosi = 0. Ekstremni smi u i naponi su 1,2 = x/2, dobijeno
iz (3.10), a ugao koji odre uje ravan ekstremnog smi u eg napona je na osnovu (3.9) =
/4.

y
x

x
x

Slika 3.5. Element izloen jednoosnom naprezanju

3.4.2. Element izloen dejstvu samo smi u ih napona
Ovaj slu aj je prikazan na slici 3.6. Tada su naponi u kosom presjeku na osnovu (3.4)
jednaki:

n = sin 2 ,
n = cos 2 .

70

(3.16)

Glavni naponi su 1,2 = , dobijeni iz (3.7), a ugao koji odre uje ravan glavnog napona
dobija se iz (3.5) i iznosi = /4. Ekstremni smi u i naponi su 1,2 = , dobijeno iz (3.10),
a ugao koji odre uje ravan ekstremnog smi u eg napona je dobijen iz (3.9) i iznosi = /2.

Slika 3.6. Element izloen istom smicanju

3.4.3. Element izloen dvoosnom naprezanju, ali nema dejstva smi u ih napona
Ovaj slu aj je prikazan na slici 3.7. Naponi u kosom presjeku ponovo se ra unaju iz (3.4) i
jednaki su:

n =

x + y

n =

2
x y
2

x y
2

cos 2 ,
(3.17)

sin 2 .

Glavni naponi su 1 = x, 2 = y (x>y), to je dobijeno iz (3.7), a ugao koji odre uje

ravan glavnog napona, dobijen iz (3.5) je = 0. Ekstremni smi u i naponi su

1, 2 =

x y
2

, dobijeno iz (3.10), a ugao koji odre uje ravan ekstremnog smi u eg

napona je na osnovu (3.9) = /4.

y
y

x
x

y
Slika 3.7. Element izloen dvoosnom naprezanju
71

3.5. Veza izme u napona i deformacije

U slu aju ravnog naponskog stanja, kao posljedica dejstva vanjskog optere enja, javlja se
deformacija tanke plo e i to linijska deformacija ili dilatacija () i ugaona deformacija ili
klizanje (). Dilatacija je posljedica dejstva normalnog napona, a klizanje je posljedica
dejstva smi u eg napona. Da bi se uspostavila veza izmedju napona i deformacije,
pretpostavlja se da je materijal homogen, izotropan i linearno elasti an.
Pri ra unanju deformacija moe se primijeniti princip superpozicije. Naprezanje se razlae
na dva slu aja aksijalnog naprezanja i na isto smicanje (slika 3.8). Moe se primijeniti
Hukov (Hooke) zakon, tj.:

= E ,

(3.18)

to zna i da postoji linearna zavisnost izmedju napona i deformacije. Koeficijent

proporcionalnosti je Jangov (Young) modul elasti nosti, koji je karakteristika materijala, a
izraava se u Pa.
Za naponsko stanje prikazano na slici 3.8. napon x izaziva u x pravcu dilataciju x/E
(izduenje), to se dobija iz (3.18), a od napona y u tom pravcu dilatacija je -y/E, tj. do i
e do skra enja. Naime, popre na dilatacija je jednaka:

pop = ,

(3.19)

gdje je poduna dilatacija, a je Poasonov (Poisson) koeficijent i odre uje se

eksperimentalno. Analogno se dobija za y pravac. Izduenje je posljedica dejstva napona
y, a skra enje dejstva napona x.
y
y

x
x
x
x

Slika 3.8. Ravno stanje napona

Moe se napisati:

1
( x y ),
E
1
y = ( y x ).
E

x =

(3.20)

Do izraza (3.20) dolazi se i iz izraza (2.56) za z = 0.

Pored dilatacije javlja se i klizanje, koje se ra una koritenjem Hukovog (Hooke) zakona za
smicanje:
72

 xy = yx = =

(3.21)

gdje je G modul klizanja i ra una se prema:

G=

E
.
2(1 + )

(3.22)

Izrazi (3.20) i (3.21) predstavljaju Hukov zakon za ravno naponsko stanje.

y
x

Slika 3.9. Deformacija elementa pri ravnom stanju napona

Naponskom stanju prikazanom na slici 3.8. odgovaraju deformacije prikazane na slici 3.9.
Crtkanom linijom je prikazan po etni oblik elementa, a punom deformisani.
Ukoliko je deformacija uzrokovana priratajem temperature T, tada je dilatacija jednaka:

'x = x + T , 'y = y + T ,

(3.23)

gdje je koeficijent toplotnog irenja i pokazuje kolika je dilatacija pri prirataju

temperature za 1K ili 10C. Jedinica za je

1
K

1
.
C

Izrazi (3.23) mogu se dobiti i iz (2.72) za z = 0.

Iz jedna ina (3.20) i (3.21) mogu se dobiti naponi i oni se ra unaju iz izraza:

E
( x + y ),
1 2
E
( y + x ),
y =
1 2
= G .

x =

(3.24)

Ako se javljaju toplotne dilatacije, tada su normalni naponi:

73

E
T ,
1
E
'y = y
T .
1

'x = x

(3.25)

3.6. Deformacioni rad

Deformacioni rad ili rad unutarnjih sila jednak je radu vanjskih sila ako pri deformaciji
nema promjene koli ine toplote u tijelu i ako nema promjene kineti ke energije, to se
postie pri stati kom optere enju. Stati ko optere enje se moe ostvariti ako sila na po etku
svoga dejstva postepeno raste od nule do kona ne vrijednosti.
Pri ravnom stanju napona, deformacioni rad po jedinici zapremine, odnosno specifi ni
deformacioni rad, rad unutarnjih sila jednak je:

W'
d =

1
( x x + y y + ),
2

(3.26)

to se dobija iz (2.78) za z = 0, yz = 0 i zx = 0.

3.7. Primjeri i zadaci

Primjer 3.1.
U ta ki, u napregnutoj oblasti, na vertikalnoj povrini elementa djeluje normalni napon x =
130 MPa i nepoznati negativni smi u i napon. Maksimalni glavni napon u ta ki je 1 = 150
MPa, a maksimalni smi u i napon je 1 = 100 MPa.
a) Analiti ki odrediti nepoznate napone na horizontalnoj i vertikalnoj povrini elementa.
Ove napone, kao i glavne napone prikazati na skici (prikazati orijentisani element).
b) Grafi ki, pomo u Morove (Mohr) krunice, odrediti nepoznate napone.
Rjeenje:
a)

Maksimalni smi u i napon se dobija iz izraza (3.11)

1 =

minimalni glavni normalni napon

1
( 1 2 ) , te je
2

2 = 1 2 1 = 150 200 = 50 MPa.

Prva invarijanta napona (3.8) omogu uje dobijanje napona y, tj.:

1 + 2 = x + y ; y = 150 50 130 = 30 MPa.

74

Iz izraza za glavne normalne napone (3.7) dobija se smi u i napon , tj.:

1 =
150 =

x + y
2

1
2

130 30 1
+
2
2

y ) + 4 2 ,
2

(130 + 30)2 + 4 2 ,

= 60 MPa.
Pravci glavnih normalnih napona se odre uju iz (3.5):

tg 2 =

2 60
2
=
= 0,75,
x y 130 + 30

a 2 = -36,890, odnosno = -18,4450.

Na osnovu (3.6) jasno je da je sin2 < 0, te je
2 = 3600 36,890 = 323,110, a = 161,550.
Pravci ekstremnih smi u ih napona se odre uju prema (3.12), tj. za maksimalni smi u i
napon bi e:
=161,550 450 = 116,550.
Normalni naponi u ravnima ekstremnih smi u ih napona su prema (3.13):

o =

x + y
2

130 30
= 50 MPa.
2

Orijentisani elementi su:

y

y=-30 MPa

y
2=-50 MPa

x=130 MPa
x
=-60 MPa

0=50 MPa

116,55

161,55
-18,45 x

1=100 MPa

1=150 MPa
a)

b)

x
-63,45

c)

Slika 3.10. a) Element u ravnom naponskom stanju

b) Element izloen dejstvu glavnih normalnih napona
c) Element izloen dejstvu ekstremnih smi u ih napona
75

b) Morov krug se crta prema uputstvima datim u poglavlju 3.3., a na osnovu poznatih
veli ina u primjeru koji se radi.
2

0
S2

AP

P2

P1
0

1
B

S1
x
1
n

Slika 3.11. Morov krug za ravno stanje napona prikazano na slici 3.10.
P1(1, 0) poznato

CP1 = R = 1 na osnovu (3.10) i (3.14) poznato

Preko ta ke P1 odredi se centar C i nacrta se Morov krug. Centar Morovog kruga je

x + y

OC =

,0 , te je 1 = OC + CP1 , a odavde je:

x + y
2

= 150 100 = 50 MPa = o .

Za x = 130 MPa o itano sa slike = -60 MPa.

Koordinate ta ke B (y,), o itane sa slike su y = -30 MPa, = 60 MPa. Koordinate
ta ke P2 (2, 0), o itane sa slike, su 2 = -50 MPa, = 0.
Da bi se odredili uglovi i treba nazna iti ta ku AP. Ona je projekcija ta ke A na
krunici s iste strane n ose.

76

Ugao , koji odre uje ravan glavnog normalnog napona 1, je ugao izme u dui

AAP i

AP P1 .
Ugao , koji odre uje ravan ekstremnog smi u eg napona 1, je ugao izme u dui

AAP i

AP S1 .
Primjer 3.2.
Rezervoar za komprimirani gas lei na nosa ima kao na slici 3.12. Nosa i su izvedeni tako
da ne uzrokuju nikakve podune sile na rezervoaru. Ovaj cilindri ni rezervoar (d = 800
mm) je napravljen od eli ne trake debljine = 10 mm, koja je spiralno zavarena. Zavar
du rezervoara formira ugao od 250 s popre nom ravni, koja je normalna na osu cilindra.
Unutarnji pritisak je p = 1,2 MPa.
Odrediti: a) napone x i = y,
b) napone u pravcu normale i tangente na zavar.

25

Slika 3.12. Rezervoar za komprimirani gas

Rjeenje:
a) Naponi u stijenci cilindri nog rezervoara pod pritiskom prikazani su na slici 3.13.
Rezervoar je prvo presje en popre nom ravni (vidi sliku 3.13b). Stati ki uslov ravnotee
sila za x osu daje:

Fx = 2r x pr 2 = 0.

(a)

Iz uslova (a) dobija se:

x =

pr 1,2 0,4
=
= 24 MPa.
2 2 0,01

77

x
a)

b)

= y

yy

c)

Slika 3.13. a) Naponi u stijenci cilindri nog rezervoara

b) Naponi u popre nom presjeku cilindri nog rezervoara
c) Naponi u uzdunom presjeku cilindri nog rezervoara

Zatim je rezervoar presje en s dvije popre ne ravni na udaljenosti x i jednom uzdunom

kroz osu rezervoara (vidi sliku 3.13c). Stati ki uslov ravnotee sila za y osu daje:

Fy = 2x p 2rx = 0.

(b)

Iz uslova (b) se dobija:

= y =

pr

1,2 0,4
= 48MPa.
0,01

b) Naponi u kosom presjeku dobijaju se prema izrazu (3.4), tj.

n =

x + y

n =

78

x y
2

x y
2

cos 2 + sin 2 ,

sin 2 + cos 2 .

(c)

(d)

y
y
n
x
x

25

Slika 3.14. Element u okolini ta ke na zavaru

Element na slici 3.14. je izloen dvoosnom naprezanju, ali nema dejstva smi u ih napona
( = 0). Naponi u presjeku zavara dobijeni iz (c) i (d) su:

n =

24 + 48 24 48
+
cos 50 0 = 36 12 cos 50 0 = 28,3MPa,
2
2

n =

24 48
sin 50 0 = 9,2 MPa.
2
y

n
x

Slika 3.15. Naponi u pravcu normale i tangente na zavar

Naponi u pravcu normale i tangente na zavar su prikazani na slici 3.15.
Primjer 3.3.
Stanje deformacije u ta ki, na povrini eli nog mainskog dijela (E = 210 GPa, = 0,3),
odre eno je s dvije dilatacije x = 650 m/m i y = 475 m/m i klizanjem = 550 m/m.
Odrediti naponske komponente x, y, u toj ta ki.
79

Rjeenje:
Normalni naponi x i y i smi u i napon su izra unati koritenjem izraza (3.24). Modul
klizanja je izra unat iz (3.22):

x =

E
( x + v y ) = 210 2 (650 + 0,3 475) 10 6 = 0,183GPa,
2
1 v
1 0,3

y =

E
( y + v x ) = 210 2 (475 + 0,3 650) 10 6 = 0,155GPa,
2
1 v
1 0,3

= G =

E
210
=
550 10 6 = 0,044GPa.
2(1 + v)
2 (1 + 0,3)

Primjer 3.4.
Bakarna traka (E = 100 GPa, = 1610-6 1/K) duine 1,5 m treba da osigura da stranice
kutije ine cjelinu kao na slici 3.16. Me utim, kutija je neznatno ve a i mali stezni
prstenovi su smaknuti za 1 mm.
a)

Odrediti za koliko treba zagrijati traku da se dovoljno izdui da bude mogu e uvu i
iglu kroz otvore na steznim prstenovima.
b) Odrediti napon koji e vladati u traci nakon to se ona ohladi na po etnu temperaturu.
Stranice kutije smatrati krutim.

1 mm

1,5 m

Slika 3.16. Kutija zategnuta bakarnom trakom

Rjeenje:
a) Dilatacija prema (2.42), (3.18) i (3.23) iznosi:

80

l
= + T .
l
E

(a)

Ako se traka slobodno istee za l = 0,001 m pri porastu temperature za T, u traci e

napon biti jednak nuli, te se iz (a) dobija:

l =

+ T l = 0 + 16 10 6 T 1,5 = 0,001m,

(b)

a iz (b) se dobija T = 41,670C (K).

b) Ako traka ostaje istegnuta 1 mm nakon to je ohla ena na po etnu temperaturu
(prirataj temperature u odnosu na nedeformisano stanje T = 0), tada napon mora
porasti da se zadri istegnutost trake. Bi e, na osnovu izraza (b):

l =

Iz izraza (c) se dobija

+ T l =

100 10 9

= 66,67 10 6

+ 0 1,5 = 0,001m.

(c)

N
66,7 MPa .
m2

Zadatak 3.5.
Element u ravnom naponskom stanju izloen je naponima x=0,85105 Pa, y = -0,29105 Pa
i = -0,32105 Pa, kako je prikazano na slici 3.17. Odrediti:
a) Glavne normalne napone i prikazati ih na skici pravilno orijentisanog elementa.
b) Ekstremne smi u e napone i prikazati ih na skici pravilno orijentisanog elementa.

y
Slika 3.17. Element u ravnom naponskom stanju

81

Rezultat:

2=-0,37 10 Pa
5

0,28 10 Pa

'
=75,2

1=0,93 10 Pa
5

0,28 10 Pa
'
=30,2

x
5

0,65 10 Pa

a)

b)

Slika 3.18. a) Element izloen dejstvu glavnih normalnih napona

b) Element izloen dejstvu ekstremnih smi u ih napona
Zadatak 3.6.
U ta ki, na vanjskoj povrini tankostijene posude pod pritiskom, javljaju se normalni i
smi u i naponi na horizontalnim i vertikalnim povrinama elementa unutar koga je
posmatrana ta ka, kako je prikazano na slici 3.19.
a) Odrediti glavne normalne napone i ekstremne smi u e napone u ta ki (xy ravan);
b) Prikazati napone na pravilno orijentisanom elementu.
M
F

F
M

y
80 MPa

40 MPa
100 MPa
x

Slika 3.19. a) Posuda pod pritiskom

b) Element u ravnom naponskom stanju

82

Rezultat:
a) Glavni naponi i ekstremni smi u i naponi

1 = 131,2 MPa, 2 = 48,8MPa,

= 38 0 ,
1 = 41,2MPa, 2 = 41,2 MPa,
o = 90 MPa,
= 83 0
b) Grafi ki prikaz

y
2
0
-38

x
1

-83

Slika 3.20. a) Element izloen dejstvu glavnih normalnih napona

b) Element izloen dejstvu ekstremnih smi u ih napona
Zadatak 3.7.
Element u ravnom naponskom stanju na povrini velike maine izloen je dejstvu napona
x = 1,03105 Pa, y = 0,34105 Pa i = 0,27 105 Pa, kako je prikazano na slici 3.21.
Pomo u Morove krunice odrediti sljede e:
a) napone koji djeluju na element pod uglom od 400 s osom x,
b) glavne normalne napone,
c) ekstremne smi u e napone.
Sve rezultate prikazati na pravilno orijentisanom elementu.

83

y
Slika 3.21. Element u ravnom naponskom stanju

Rezultat:
y

0,36 105 Pa

1,02 105 Pa
=40

D'

0,25 10 Pa

0,69 105 Pa
1,13 105 Pa

P2

0,44 105 Pa
S2

=19,3
x

D x
0,29 105 Pa

P1
S1

a)

b)

x
=-25,7
0,69 105 Pa

c)

Slika 3.22. a) Element pod uglom od 400 s osom x

b) Element izloen dejstvu glavnih normalnih napona
c) Element izloen dejstvu ekstremnih smi u ih napona

Zadatak 3.8.
Ravno naponsko stanje postoji u ta ki na povrini napregnute posude, kako je prikazano na
slici 3.23.. Odrediti napone koji djeluju u ravni pod uglom od 750 kako je prikazano na slici
3.23.

84

46 MPa
x
75

19 MPa

12 MPa
Slika 3.23. Element u ravnom naponskom stanju
Rezultat:
y

n = -32,6 MPa

n1
1,4 MPa
32,6 MPa

x
=-15
31,0 MPa

Slika 3.24. Element pod uglom s osom x

Zadatak 3.9.
Iz zida eli nog cilindri nog rezervoara isje en je element ija je jedna strana paralelna s
izvodnicom cilindra (slika 3.25.). Pre nik cilindra D=100 cm, debljina zida je =10 mm,
unutranji pritisak je p=2 MPa. Cilindar je pritisnut preko osnova aksijalnim silama F=500
kN.
Odrediti normalni i smi u i napon u presjeku koji je pod uglom od 600 s izvodnicom
cilindra.

600

Slika 3.25. Cilindri ni rezervoar

Rezultat:
n=50,6 MPa i n=-28,5 MPa
85

Zadatak 3.10.
Glavni pritiskuju i napon na vertikalnoj povrini elementa, unutar koga je ta ka na
drvenom bloku, jednak je etverostrukoj vrijednosti glavnog pritiskuju eg napona na
horizontalnoj povrini. Ravan drvnih vlakana je pod uglom od 600, kao na slici 3.26.
Normalni i smi u i naponi na ovoj ravni ne smiju pre i vrijednost od 2,5 MPa (normalni) i
1,2 MPa (smi u i).

Slika 3.26. Element u okolini ta ke na drvenom bloku

Pomo u Morove krunice odrediti maksimalni dopustivi napon na horizontalnoj povrini
elementa.
Rezultat:
ymax = 0,769 MPa

0,769 MPa

3,077 MPa

Slika 3.27. Element u ravnom naponskom stanju

Zadatak 3.11.
Dva elementa prikazana na slici 3.28a moraju biti sastavljena u cjelinu lijepljenjem.
Povrina popre nog presjeka je ah, a = h = 1 cm. Ako je potrebno oni mogu biti zalijepljeni
tako da se na ini kosi presjek, kao na slici, 3.28b.

h
a

a)

b)

Slika 3.28. Elementi pripremljeni za lijepljenje

86

Prva slika (3.28a) je ustvari specijalni slu aj druge slike (3.28b) za = 900. Poslije
lijepljenja, ovi elementi treba da podnesu aksijalno optere enje od 100 N. Ljepilo moe
podnijeti maksimalni normalni napon od 0,587 MPa i maksimalni smi u i napon od 0,47
MPa. Odrediti najve u vrijednost ugla da ovo ljepilo moe biti koriteno za lijepljenje
ova dva elementa.
Rezultat:
< 350
Zadatak 3.12.
eli na ipka (E = 2,11011 Pa, = 1110-6 1/K) krunog popre nog presjeka, polupre nika
r = 6 mm, ima duinu l = 1,8 m. Odrediti promjenu njene duine nakon to je izloena
dejstvu zateu e aksijalne sile F = 22,25 kN i padu temperature od 280C (K).
Rezultat:
l = 0,627 mm
Zadatak 3.13.
Tankostijena cijev je izra ena od eli nih plo a spojenih zavarivanjem uzdu spiralne
putanje kao to je prikazano na slici 3.29a. Cijev je na krajevima izloena momentima
uvijanja tako da je element cijevi A, izdvojen iz cijevi na mjestu zavarenog spoja, izloen
dejstvu tangencijalnih napona od 40 MPa kao to je prikazano na slici 3.29b. Zatezna
vrsto a zavara M = 400 MPa, a vrsto a na smicanje M = 250 MPa. Izra unati koliko je
puta vrsto a zavara pri zatezanju i smicanju ve a od normalnih i smi u ih napona u ravni
zavara.

Zavar
30

= 80 MPa

Mt

Mt

30
A
a)

b)

Slika 3.29. a) Spiralno zavarena eli na cijev

b) Element u okolini ta ke na mjestu zavarenog spoja
Rezultat:
n = 69,3 MPa, M/n = 5,8
n = -40 MPa, M/n= 6,2
87

Zadatak 3.14.
Odrediti maksimalnu vrijednost sile F, kojom je optere en drveni blok (slika 3.30.), ako se
zahtijeva da napon smicanja uzdu vlakana ne prekora i vrijednost d = 0,75 MPa, a napon
pritiska normalan na vlakna ne prekora i vrijednost d = 1,2 MPa.

Pravac
vlakana

F
200 mm
60
320 mm

120 mm

Slika 3.30. Drveni blok optere en silom F

Napomena: Normalni napon ra unati prema
presjeka drvenog bloka
Rezultat:
Fmax 38,4 kN

88

x =

F
, gdje je A povrina popre nog
A