UMJETNOST

-umjetnost je estetski objekt

''ESTETSKO'' jeono to je u vezi s lijepim
-umjetnika djela su namjenjana da ih ljudi gledaju i dive im se zbog njihove
unutranje vrijednosti
MATA = snovi = mata na djelu
-mata je jedno od najzagonetnijih podruja ljudske prirode (spojnica izmeu
svijesti i podsvijesti)
-sposobnost da proizvodimo likovna djela je jedna od najznakovitijih ljudskih
odlika, ona nas odvaja od svih drugih
PRVI UMJETNICI -amani
-Freud smatra umjetnost SUBLIMACIJOM (nadoknada neispunjenog i
neostvarenog)
Stil danas oznaava poseban nain na koji je neto nainjeno na bilo kojem
podruju ljudske djelatnosti; u likovnim umjetnostima stil znai poseban nain na
koji su odabrani i rasporeeni elementi nekog umjetnikog djela.
Prouavanje stila povjesniarima ujetnosti je vrlo vano jer im omoguuje da
pronau kada je, gdje i tko stvorio neko djelo, te ih dovodi do razumijevanja
umjetnikove namjere koju je izrazio stilom nekog odreenog djela. Stoga ako
dobro elimo razumjeti umjetnost to zahtijeva od nas da se pozabavimo stilom i
stanovnitvima pojedine zemlje, odreenog razdoblja, pa i pojedinog umjetnika.
Stil mora odgovarati namjeri djela.
PROMATRANJE UMJETNOSTI
-razumjevanje umjetnikog djela poinje pomnom procjenom njegova izgleda.
Likovnoj umjetnosti se moe pristupiti vrednovanjem sasvim vizualnih elemenata:
crtea, boje, svjetla, kompozicije, forme i prostora. U to vrednovanje se moraju
uvesti i etiri glavne grane umjetnosti: grafiku, slikarstvo, kiparstvo i
graditeljstvo. Moramo imati na umu da je ocjenjivanje umjetnosti vie od
estetskog uitka: ono se sastoji u razumijevanju smisla umjetnikog djela. Na
kraju nui jedno umjetniko djelo se ne moe razumjeti izvan njegova povijesnog
konteksta.

LINIJA
-linija je osnovni likovni element
-crte je linija u naiem obliku
1

- linija se poinje cijeniti u renesansi (papir postaje pristupaniji)

-crteima umjetnik biljei svoju misao, i oni svedoe o razvoju djela od zaetka do
zavretka

BOJA
-od svihlikovnih elemenata, boja je zasigurno najizraajnija, ali i najneuhvatljivija
-uloga boje poiva na njenoj ulnoj i emotivnoj privlanosti
SVJETLO
-umjetnici veinom iskoritavaju uinak svjetlosnog odraza, a ne direktnog svjetla
-direktnu svjetlost prikazuju na nekoliko naina: ''boanska svjetlost''-prikazuje se
zlatnim zrakama ili aureolom; ''votanica ili baklja''-naslikane su kao izvor
svjetlosti u tamnom unutranjem prostoru ili u nonom prizoru (chiaroscurootree suprotnosti svjetlosti isjene, Caravaggio)
KOMPOZICIJA
-kompozicija je organizacija oblika likovnog djela, ona je od iznimne vanosti jer
svaka umjetnost zahtijeva red jer bi bez njega likovna poruka mogla biti krivo
protumaena
-od renesanse navikli smo doivljavati sliku kao prozor u odvojenu iluzionistiku
stvarnost
-u renesansi dolazi do izuma linearne perspektive (perspektive iz jedne toke)

OBLIK
-Linija tvori oblik
-svaki oblik je pandannekoj formi jedina razlika jeu tome to je oblik plosnat,
dok forma posjeduje obujam
-kipovi se klasificiraju s obzirom na to jesu li isklesani ili modeliranbi i je lirije o
reljefu ili o samostojeem kipu
-reljef je vezan za pozadinu iz koje djelomino izranja, za razliku od
samostojeeg kipa koji je potpuno odvojen od podloge
-daljnje je razlikovanje ono izmeu plitkog (bas), srednjeg (mezzo) i
visokog(alto) reljefa
-plitki reljefi neki put imaju zajednika obiljeja sa slikarstvom

- samostojei kipovi stvoreni su ili modeliranjem(postupak koji se izvodi

dodavanjem mekih materijala kao to su gips, glina ili vosak uz kasnije lijevanje
zbog trajnosti) ili klesanjem (postupak oduzimanja koji poinje od potpunog bloka
koji se odupire kiparopvu dijetlu)

LIKOVNE TEHNIKE
1. CRTAKE: olovka, ugljen, kreda, pastela, drvene boje, flomasteri, tu
2. SLIKARSKE: akvarel, gva (bijela tempera + akvarel), tempera, uljana boja,
collage, freska (na mokru buku), mozaik, vitrail
3. GRAFIKE: drvorez, bakrorez, bakropis, linorez
4. PROSTORNO PLASTINE
SLIKA
razlika izmeu crtea i slike jest to slika ne trai nadopunu bojom
elementi slike: linija, ploha, volumen, boja, ton boje
PERSPEKTIVE
konglomerat crte bez naznake prostora
vertikalna nizanje likova po vertikali
obrnuta irenje prostora i volumena prema dubini
linearna linije se suavaju u toki nedogleda
atmosferska ( zrana)
iluzionistika lana arhitektura
ablja
ptija
koloristika
ikonografska sveti likovi istaknuti veim proporcijama
LIKOVNA KOMPOZICIJA
1. SIMETRIJA
2. ASIMETRIJA ''zlatni rez''
3. DOMINANTA
4. RAVNOTEA
KIPARSTVO
umjetnost oblikovanja volumena (3D)
SKULPTURA
1. STATUA - miruje, mi je obilazimo sa svih strana
2. MOBIL pokretna skulptura, visi u prostoru, okree se oko svoje osi
3. RELJEF: visoki, niski, uleknuti
LIKOVNI ELEMENTI
1. VOLUMEN
2. PROSTOR
3. PLOHA
4. POVRINA
5. BOJA
3

6. LINIJA

RANOKRANSKA UMJETNOST (1. 5.st.)

KATAKOMBE
simboli: kri, riba, pastir i janje
BAZILIKA ima ulogu bojeg doma, tlocrt latinskog kria
MOZAICI bljetave boje i sjaj zlatne boje, ljubiasta, plava, zelena
SARKOFAG JUNIJA BASSA najljepi ranokranski sarkofag, prednja strana
podjeljana na 10 odjeljaka s priklazima prizora iz Starog i Novog zavijeta
KIPARSTVO monumentalni kipovi su bili nepoudni za Crkvu, pa je
kiparstvo bilo zapostavljeno
Klasicizam tenje za klasicizm,om:stara grka i rim
Portreti-carevi, konzuli i visoki slubenici ''portret Eutropija''
BIBLIJSKA, CRKVENA i NEBESKA BIA: patrijarsi (Abraham, Izak, Jakov i nj
sinovi; biskupi 5 glavnih kranskih biskupija: Aleksandrije, Antiohije,
Carigrada, Jeruzalema i Rima), proroci (Izaija, Jeremija, Ezeikel), sveto
trojstvo (Bog: Otac, Sin i Duih Sveti-golubica), Sveta obitelj(dijete Isus,
Marija, Josip), Ivan Krstitelj, evanelisti(Matej, Ivan, Marko i Luka), apostoli
(Petar, Andrija, Jakov, Filip, Bartolomej, Matej, Toma, Jakov, Juda, imun,
Juda), aneli i arhaneli (Mihael, Gabrijel, Tobija, Rafael), serafini(aneli sa
6 krila) i kerubini(aneli s 4 krila- prikazivani kao debeljukasta djeca
rumenih obraza s krilima), sveci, muenici, papa (atribut:pastirski tap i
trodjelna kruna), kardinali, biskupi(atributi: savijeni tap i mitra na glavi)
RANOBIZANTSKA UMJETNOST
6.st. vladavina Justinijana ''zlatno doba''
''Aja Sofija'', Carigrad graena poput bazilike, postaje damija, a sada je
muzej
bazilika ''San Vitale'' centralni tlocrt, oktogonalne grae, mozaici (''car
Justinijan i carica Teodora s pratnjom'' ), enkaustika u drvu( ''Bogorodica s
djetetom na prijestolu'' - ikone)
bazilika ''San Apolinare Nuovo'' -''povorka muenika''
IKOLOKLAZAM car Justinijan zabranjuje prikaz bilo kakvih slika vjerskog
sadraja ikonoklasti (unitavatelji slika) vs. Ikonofili (ljubitelji slika)
PRAVOSLAVNA OBNOVA ''Bogorodica i dijete na prijestolju''
KLASNINA OBNOVA ''David sastavlja psalme''
Reljefi malog formata od bjelokosti ili metala izraivani su u velikom broju
PREDROMANIKA ( ''MRANO DOBA'' )
5. 10.st.
razliite vrste umjetnosti (nema jedinstva):
Keltsko germanski stil ''ivotinjski stil''
-metali, drvo
Langobardska umjetnost (Italija)
Merovinka (Francuska)
Vizigotska (panjolska)
Vikinka (Sj.Europa)
Irsko saksonski stil
4

- 6 7. St = zlatno doba Irske

- ukraeni pergamenti, rukopisi (''Evanelje iz Lindisfranea'', ''Knjiga
iz Kellsa'')
- simboli evanelista: ovjek(sv.Matej), lav (sv. Marko), orao (sv.
Ivan), vol (sv. Luka)
Karolinka (kraj 8., poetak 9.st.)
ROMANIKA (10. -12.st.)
crkva je4 u sreditu zbivanja
svi potuju ista pravila oblikovanja
DONJON kula kao samostalni objekt u prirodi
SAMOSTANI graeni kao donjoni ali bez katova, u njima ive samo
sveenici
CRKVA kao objekt koji oznaava romaniku
-ulaz s predvorjem
-bazilikalna osnova (3-5 brodova, apsida, transept)
-ulaz na zapadu, apsida na istoku
-oko apside je deambulatorij (polukruni ili kruni brod)
-pun zid, s malim prozorima, bez ukrasa, reljefa, masivnost, jednostavnost
NJEMAKA CRKVA Westwerk (ulaz bez predvorja sa dva zvonika ili tornja,
simetrinost zapadne i istone strane)
TALIJANSKA CRKVA mramorne ploe u razl. bojama. arkade su sve
jednake, ulaz nije naglaen
-portal monumentalno ukraen ulaz, stepenasto uvuen u masu zida, na
zapadu
-slijepe galerije niz arkada bez fje, samo kao ukras
HRVATSKA CRKVA posebnost oblikovanja zvonika (odvojen od crkve,
samostalan), jednobrodne crkve
-''crkva ''Sv. Stoije'' istaknut portal, slijepe arkade, rozeta
-hrv. majstori:
*majstor Radovan (Trogirski portal, 1240.) i Buvina (vratnice
Splitske katedrale)
KIPARSTVO ROMANIKE
portali i nosai(stup i kapitel najjae ukraeni)
Noterdam najljepa crkva u romanici
posebna panja posveena portalu portal ui vjernike o vjeri
minijaturni kiparstvo: mali reljefi, kipii od bjelokosti ili metala
kipari: Wiligelmo(klesar reljefa), Antelami (kipar monumentalnih
djela-''Kralj David'')
reljefna obrada podreena zakonima:
ikonografska perspektiva (MANDORLA)
vertikalna perspektiva
obrnuta perspektiva
zakon kadra (LUNETA polukruno polje)
horror vacui strah od praznog prostora
ROMANIKO SLIKARSTVO
freske i tapisterije

karakteristike: linearnost, plonost, ikonografska perspektiva, vertikalna

perspektiva, obrnuta perspektiva, horror vacui, prostor je zamijenjen
plohom

GOTIKA (13. 15.st.)

kontraforni sistem skeletni sistem, krino rebrasti svod, max
ralanjenost, naglaena visina, max koritenje reljefa
RAZVOJ
RANA GOTIKA jednostavna, osjea se punoa i romanika
(katedrala u Chartresu, Notre Damme u Parizu)
KLASINA max ralanjena, puno ukrasa,vrhunac gotike, rozeta
(katedrala u Reimsu)
KASNA uvod u renesansu
''cvjetna gotika'' Njemaka (Hallenkirche), Italija(Dudeva
palaa)
''plamena gotika'' Francuska, Engleska, panjolska
KIPARSTVO
-smisao za red, simetrinost, jasnoa, likovi stoje zasebno, pomak prema
trodimenzionalnim likovima, izduenost
-elja za tradicionalnim temama kranske umjetnosti pieta: Bogorodica s
dijetetom i Raspee
-Claus Sluter najvei predstavnik ''internacionalnog'' gotikog stila ''Mojsijev
zdenac''
-Nicola Pisano srednjovjekovni kalsicist ''Roenje Kristovo'',
-Giovanni Pisano (sin Nicola) elegantan stil parikoga dvora koji je krajem 13.st.
posato uvrijeena formula za gotiku umjetnost ''Roenje Kristovo'', ''Madonna''
-Lorenzo Maitani- crkvena proelja ''Posljednji sud''
-Arnolfo di Cambio razvio novi tip grobnice za crkvene vjerodostojnike
-Ghiberti istaknuti predstavnik internacionalne gotike u talijanskom kiparstvu
''rtvovanje Izaka'',
SLIKARSTVO
-vitraji ''Notra Dame de la Belle Verriere'' (Chartres)
-oslikani rukopisi- majstor Honore ''Molitvenik Filipa Lijepog''
FRESKA U GOTICI ''grki nain''
razvija se zbog masivnosti zida
CIMABUE ''Bogorodica na prijestolju''
DUCCIO ''Bogorodica na prijestolju'', ''Navjetenje Bogorodiine smrti'',
''Kristov ulazak u Jeruzalem''
CAVALLINI uzor Giottu, radio i kao restaurator freski
GIOTTO di BONDONE ''Capella Arena'' , ''Ulazak u Jeruzalem'','' Oplakivanje
Krista''(jedan od prvih slikara koji je uspio prikazati 3D u plohi koristio
tonsko oblikovanje; uspio prikazati i prostor koritenjem plave boje u
pozadini)
SIMONE MARTINI ''Put na Golgotu''
Braa LORENZETTI bliskost sa svakodnevnim ivotom, prostorni
eksperimenti (''Roenje djevice Marije''-triptih
-teme na kugu najdoimljivija verzija ove teme je golema freska TRAINIJA
''Trijumf smrti''
BROEDERLAM '' Navjetenje i Pohoenje'', ''Prikazanje u hramu'', ''Bijeg u
Jeruzalem''
6

MALOUEL, BELLECHOSE, DE BOUCICAUTA, braa LIMBOURG, majstor

FRANCKE, GENTILE DE FABRIANO

KASNA GOTIKA - Flamanski umjetnici

NIZOZEMSKO SLIKARSTVO
MAJSTOR IZ FLEMALLEA
-''prikriveni simbolizam''= bilo koji detalj na slici bez obzira na to koliko se inio
obinim, moe imati simbolino znaenje
-meu prvima upotrijebio tehniku ulja
-''Oltar Merode''(triptih)
JAN i HUBERT VAN EYCK
-Janu Van Eycku se dugo bilo pripisivalo otkrie uljnog slikarstva
-uporaba atmosferske perspektive
-''Gentski oltar''(''Raspee'', ''Poslljednji sud''), ''ovjek s crvenim
turbanom'', ''Portret Arnolfinijevih''
ROGIER VAN WEYDEN
-eli izraziti emocionalnu dramu i uzviene osjeaje gotike u okviru novog stila
-''Skidanje s kria'', ''Oltar Miraflores'', ''Francesco d'Este''
HUGO VAN DER GOES
-nerazmjerna veliina likova
-''Oltar Portinari''
GEERTGEN TOT SINT JANS
-''Roenje''
HIERONYMUS BOSCH
-zanimanje za svijet snova
-''Vrt naslada''
VICARSKO, NJEMAKO I FRANCUSKO SLIKARSTVO
WITZ -''udesni ribolov''
FOUQUET -''Etienne Chevalier i Sv. Stjepan'', ''Bogorodica i dijete'', ''Pad
Jeruzalema''
QUARTON
-pripisuje mu se najpoznatija francuska slika 15.st. ''Avignonska pieta''
KIPARSTVO
-oltari u obliku drvenih krinja
PACHER-''Oltar sv. Wolfganga''
GRAFIKA UMJETNOST
-razvoj tiskarstva
DRVOREZI ''Sv. Doroteja'', ''Navjetenja''
BAKROREZ
SCHONGAUER ''Iskuenje sv. Antuna''
MAJSTOR HAUSBACHA ''Sv. obitelj pokraj ruina grma''
RENESANSA (15. -16.st.)
7

ponovno roenje antike, ovjek je u sreditu pozornosti

postupno oslobaanje od crkve
ugledanje na antiku, naglaavanje pravilnosti pravilni geometrijski likovi
PIRAMIDALNA KOMPOZICIJA
KRUG ideal, njemu svi tee
PODJELA:
RANA RENESANSA (1400. g.)
-osnove renesanse, uvjerljivija arhitektura (prema omjeru ovjekova
tijela)
-pitanje kako da se prikae ovjek, prostor?
-P.UCCELLO ''Bitka kraj San Romana''
-S. BOTTICELLI ''Roenje Venere''
-A. MANTEGNA ''Mrtvi Krist''
-MASACCIO ''Petrov novi s apostolima'', ''Izgon iz raja'', ''Adam i
Eva''
-J. Van EYCK ''Madonna s donatorom...''
-P. della FRANCESCA ''Portreti F. Montefeltra i supruge''
KASNA (VISOKA) RENESANSA (1500 .g.)
-najvee savrenstvo, zadovoljena stvarna slika
-RAFAEL ''Galateja'',''Bogorodica u zelenilu''
-TIZZIAN ''Krunidba trnovom krunom''
-L. Da VINCI ''Mona Liza'', ''Posljednja veera''
+ sfumato
MANIRIZAM (17. st)
-zaseban stil koji se ne odvaja od renesanse
-nerealnost nema tonih portreta, sve je izoblieno
-nesigurnost, pesimizam, sukobljavanje
-najava baroka
-J.TINTORETTO ''Posljednja veera'' sveti likovi prikazani kao
obini ljudi
-PARMIGIANINO ''Madonna s dugim vratom''
-A. DRUER '' Adam i Eva'', ''Autoportret''
-ARCIMBALDI ''Proljee''
-EL GRECO
-P. BRUEGHEL ''Parabola o slijepcima''

RANA RENESANSA-FIRENZA
KIPARSTVO RENESANSE ''nova Atena''
L. GHIBERTI
-vratnice Firentinske krstionice
-''Vrata raja''
NANNI DI BANCO
-skulptura ''etiri okrunjena sveca'' (Firenca, nia proelja)
DONATELLO
-skulptura Sv. Marko (Firenca, nia) najavio oslobaanje skulpture od
arhitekture: to je prvi kip jo od antikog doba koji moe stajati sam za
sebe, tj. to je prvi kip koji sadri u sebi ono to se zove klasini kontarpost
-''Sv. Juraj'' (Firenca, plia nia od one kod Sv. Marka), ''Prorok Jeremija'',
- ''David'' prvi samostojei akt u prirodnoj veliini poslije antike(kao
djeak, nerazvijen, na glavi ima detaljno izraenu Golijatovu kacigu koja
potjee od rimskog boga vjetra Zafira, u ruci dri ma; kontrapost)
8

-''Gozba Herodova'' pozlaena bronca, reljef

-''Gattamelata''-konjaniki spomeniknedavno preminulom zapovjedniku
mletake vojske
BRUNELESCHI geometrijska(linearna) perspektiva
JACOPO DELLA QUERCIA
-''Stvaranje Adama'', ''Adam u raju''
LUCA DELLA ROBBIA
-''Cantoria'', ''Trubai''(reljefna ploa), ''Uskrsnue Kristovo''
BERNARDO ROSSELLINO ''Grobnica Leonarda Brunija''
DESIDERIO DA SETTIGNANO ''Ivan Krstitelj''
POLLAIUOLO ''Herkul i Antej'', ''Borba nagih mukaraca''
VERROCCHIO ''Nevjerni Toma'', ''Konjaniki spomenika Colleiniju''

SLIKARSTVO RENESANSE
MASACCIO
- ''Sveto trojstvo'' (freska)
-savreno razumije anatomiju, njegovi likovi su poput ''odjevenih aktova''
ija odjea pada kao prava tkanina
-por prvi put ima sve podatke dostupne za mjerenje dubine naslikanog
prostora ( zbog Brunrleschijevog otkria geometrijske perspektive)
-freske u kapeli Branacci posveene ivotu sv. Petra najvea su skupina
sauvanih Massaciovih djela:''Izgon iz raja''(ljudsko tijelo u pokretu),
''Porezni novi''(metoda simultanog prikaza- u jednoj slici vie dogaaja
kao u stripu)
FRA FILIPPO LIPPI
-''Bogorodica na prijestolju'' podsijea na Masacciovu Bogorodicu
FRA ANGELICO mjeavina gotike pobonostui i renesansnog sjaja
ublaenog spokojom
- ''Skidanje s kria'', ''Poklonstvo kraljeva''
DOMENICO VENEZIANO kolorizam, sacra converziacione
- ''Madonna s djetetom i svecima'' jedan od prvih primjera nove vrste
oltarne slike ''sacra converzacione'' (Bogorodica u arhotekturi sa svecima
koji mogu razgovarati s njom)
P. DELLA FRANCESCA vjerovao da je geometrijska perspektiva temelj
slikarstva
-ciklus fresaka: ''Otkrivanje i dokaz pravog kria''
UCELLO
-''Bitka kod San Romana''
CASTAGNO najdarovitiji firentinski slikar iz generacije Francesca
- ''Posljednja veera'' , ''David''
BOTTICELLI slikar obitelji Medici
- ''Roenje Venere''
PIERO DI COSIMO ''Otkrie meda'' (poganska mitologija)
GHIRLANDAIO ciklus fresaka: portreti pokrovitelja : ''Satrac s unukom''
PERUGINO ''Predaja kljueva''
SIGNORELLI ''Vladavina Antikrista'', ''Prokletnici baeni u pakao'',
''Krunidba odabranih''
MANTEGNA - jedan od najvanijih slikara rane renesanse
-''Sv. Jakova vode na pogubljenje'', ''Sv. Sebastijan''
BELLINI ''Sv. Franjo u ekstazi'' (magarc je njegov simbol), ''Bogorodica sa
svecima''
9

KASNA (VISOKA) RENESANSA

LEONARDO DA VINCI sfumato, chiaroscuro
''Poklonstvo kraljeva''- nedovreno, ali jedno od najambicijoznijih njegovih
djela
''Bogorodica u spilji'', ''Posljednja veera'', ''Bitka kod Angihiarija'', ''Mona
Lisa''
MICHELANGELO -slikar, arhitekt, kipar, klesar mramornih kipova
kipovi: ''Pieta'', ''David''(prvi monumentalni kip visoke renesanse),
''Mojsije'', ''Rob koji se budi'', ''Umirui rob'', ''Grobnica Medici''
slike: ''Sikstinska kapela''(svod; Stavranje Adama'', ''Prvi grijeh'', ''Izgon iz
raja'', ''Sibila Libijska'', ''Posljednji sud''),
arhitektura: ''Biblioteka Laurenziana'', ''Trg Campidoglio''
RAFAEL
''Lijepa vrtlarica'' (Marija, Isus, Petar), ''Atenska kola'', ''Galateja'', ''Papa
Lav X.'', ''rtvovanje Listre'',
GIORGONE ''venecijanska kola''
''Oluja''(Adam i Eva nakon istonog grijeha)
TIZZIAN - ''venecijanska kola''
''Bakanalije'', ''Madonna s lanovima obitelji- Pesaro Madonna'', ''ovjek s
rukavicom'', ''Papa Pavao III. i njegovi unuci'', ''Danaja'', ''Krist okrunjen
trnovom krunom''
PESARO - ''venecijanska kola''
''ovjek s rukavicom''
RENESANSA NA SJEVERU
NJEMAKA SLIKARSTVO I GRAFIKA UMJETNOST
GRUNEWALD ''Isenheimski oltar''(''Uskrsnue'', ''Navjetenje'', ''Raspee'' na
sredinjoj ploi je najimpresivnije ikad naslikano)
DRUER - nainio kopije Mantegne i ostalih ranorenesansih umjetnika; prvi
umjetnik oaran svojim likom
- ''Talijanske planine'', ''Autoportret'', ''etiri apostola'' (akvarel, ulje,ulje)
- ''etri jahaa Apokalipse'',''Adam i Eva'', ''Vitez, smrt i avao'',
''Melankolija''(drvorez, bakrorez)
CRANAH STARIJI ''Parisov sud''
ALTDORFER ''Bitka kod Isse''
GRIEN ''Smrt i djevojka''(fascinacija okultnim)
PORTRETNO SLIKARSTVO
HOLBEIN ''Erazmo Roterdamski''(portret iz profila), ''Henrik VIII.''(en face)
HILLIARD ''Mladi meu ruama''(minijaturni portreti)
NIZOZEMSKA SLIKARSTVO
GOSSAERT ''Danaja''
MRTVA PRIRODA, PEJSAI, ANR-SCENE
PATINIR (Boschov nasljednik) ''Krajolik sa sv. Jeronimom koji lavu vadi trn iz
ape''
AERTSEN ''Mesnica''
10

BRUEGEL STARIJI ''Povratak lovaca'', ''Seoska svadba'', ''Slijepac slijepca vodi''

FRANCUSKA KIPARST VO
GOUJON ''Fontana nevinih''
MANIRIZAM-FIRENZA i RIM
-reakcija na normativni ideal renesanse
-naglaeni antinaturalizam(prva faza), antiklasicizam(druga faza)
-zaseban stil koji se ne odvaja od renesanse
-nerealnost nema tonih portreta, sve je izoblieno
-nesigurnost, pesimizam, sukobljavanje
-nestvarno svjetlo, klaustrofobian
-najava baroka
ROSSO ''Skidanje s kria'' (uznemirenost, pokret, izduljeni likovi)
PONTORMO ''Skidanje s kria'' (mirnije od Rossovog, ne toliko izduljeni likovi)
PARMIGIANINO ''Autoportret''(u zrcalu), ''Madonna s dugim vratom''
BRONZINO ''Alegorija Venere'', ''Elenora od Toleda''(portret)
VASARI ''Perzej i Andromeda''
ANGUISSOLA (prva ena priznata kao umjetnica) ''Portret sestre Minerve''
TINTORETTO ''Krist pred Pilatom'', ''Posljednja veera''(prikazano u krmi)
EL GRECO ''Pokop grofa Orgaza'' svojim umjetnikim zamislima dodao je
duhovnost
KIPARSTVO MANIRIZMA
BERRUGETTE ''Sv. Ivan Krstitelj''
CELLINI ''Zlatna soljenka za Franju I.''
PRIMATICCIO ''tuko figure''
BOLOGNA '' Otmica Sabinjanki''
REALIZAM
-stil utemeljen na Giorgoneu i Tizzianu ali s naglaskom na svakodnevnoj
stvarnosti
SAVOLDO ''SV. Matej i aneo''
BASSANO ''Poklonstvo pastira''
VERONESE '' Krist u Levijevoj kui''
PROTUBAROKNO SLIKARSTVO
COREGGIO ''Jupiter i Jo'', ''Uzaae djevice Marije'' (iluzionistika perspektiva)
BAROK (1600. 1750.)
''barok'' nepravilno, izvrnuto, groteskno (prvotno znaenje naziva)
kienost, dekorativnost, prenatrpanost
podrumska svjetlost
kontrast
grad se nadograuje MANSARDAMA na renesansni grad
nema planske izgradnje, sve je nabacano jedno na drugo
avenije
ELIPSA tipian oblik baroka
fontana, stepenice
BERNINI ''Trg Sv. Petra u Rimu''
NEUMAN ''palaa Zwinger''
11

BOROMINI '' crkva San Carlo''

CARAVAGGIO ''Prozivanje Sv.Mateja'', ''Meduza''
-zaetnik talijanskog baroka, karakteristina ''podrumska svjetlost''
RUBENS ''Helena'', ''Bitka na mostu''
F. HALS ''Portret majke'', ''Portret ciganke''
REMBRANT ''Autoportret'', ''Nona straa'', ''Skidanje s kria'', ''Sveta
obitelj''

BAROK U ITALIJI SLIKARSTVO

-oko 1600. Rim postaje izvoritem baroka
CARAVAGGIO prikazuje svjetovnu temu preko jezika suvremenog ivota obinih
ljudi, njegove sliek su ''svjetovno kranske''
- ''Sv. Matej i aneo'', ''Krist poziva sv. Mateja'',
RIBERA ''Sv. Jeronim i sudnji aneo''
GENTILESCHI tek u baroku ene dobivaju po prvi put vanu ulogu u umjetnosti
''Judita i slukinja s Holofernovom glavom''
CARRACCI '''freska na stropu Galerije u plai Farnese'', ''Krajolik s bijegom u
Egipat''
LANFRANCO ''Navjetenje''
DOMENICHINO ''Sv. Cecilija''
RENI ''Aurora''
GUERNICO - ''Aurora''
DA CORTONA ''Glorifikacija vladavine Urbana VIII''
GIORDANO ''Otmica Europe''
KIPARSTVO BAROKA U ITALIJI
BERNINI - ''David''(sklad duha i tijela, sugerira nevidljivu dopunu Golijata),
''Zanos sv. Terezije''
ALGARDI ''Papa Leon I. protjeruje Atilu''
SLIKARSTVO U PANJOLSKOJ
COTAN ''Dunja, kupus, dunja, krasatvac''(mrtva priroda)
VELAZQUEZ bodegones prizori u kojima ljudi jedu i piju
-''Vodonoa iz Sevile'', ''Papa Inocent X.'', ''Las Meninas''(oparanost svjetlom)
ZURBARAN ''Sv. Serapion''
MURILLO ''Bogorodica s djetetom''
BAROK U FLANDRIJI
RUBENS ''Podizanje kria'', ''Maria de Medici'', ''Vrt ljubavi'', ''Pejsa s dvorcem
Steen''
VAN DYCK ''Rinaldo i Armida'', ''Portret Karla I. u lovu''
JORDAENS ''Alegorija plodnosti''
BRUEGHEL ''CVJETNI'' ''Alegorija zemlje''
SNYDERS ''tand na trnici''
NIZOZEMSKA
HALS slikar portereta, usredotoenost na ''dramatini trenutak''
- ''Veseli pijanac'', ''Malle Babbe'' , ''lanice Upravnog odbora doma u
Haarlemu''
LEYSTER ''Djeak koji svira flautu''
REMBRANT ''Nona straa'', ''Osljepljivanje Samsona'', ''Krist propovjeda'',
''Autoportret'', ''Povratak sina razmetnog''
KRAJOLICI
VAN GOYEN ''Pelkus-Poort''
RUISDAEL najvei holandski slikar krajobraza ''idovsko groblje''
12

CUYP ''Pogled na Valkhof''

MRTVE PRIRODE obrauje temu tatine ljudi, kratkoe ivota, umjetnost,
neizbjenost smrti i prolaznost svih ovozemaljskih uitaka
HEDA ''Mrtva priroda''
DE HEEM ''Mrtva priroda s papaigama''
RUYSCH ''Mrtva priroda s cvijeem''
STEEN anr scene ''Sv.Nikola''
VERMEER ''Pismo'', ''Alegorija slikarstva''(slikar, ena, platno), ''Djevojka s
bisernom naunicom'', ''
FRANCUSKA
GRAFIKA CALLOT ''Krvnikovo drvo''
SLIKARSTVO
DE LA TOUR ''Josip drvodjelac''
LE NAIN ''Seljaka obitelj'', ''Kefal i Aurora'', ''Otmica Sabinjanki''
VOUET ''Ukraavanje Venere''
KIPARSTVO
COYSEVOX ''Charles Leburn''
PUGET najnadareniji i najbarokniji francusku kipar ''Milon iz Krotone''

ROKOKO ''zavrna etapa baroka''

oslobaanje suvinih ukrasa baroka, naglasak na funkcionalnost, a ne
na dekorativnost
FRANCUSKA
KIPARSTVO
CLODION ''Satir i bakantica''
PIGALLE ''Grobnica marala se Saxea''
SLIKARSTVO: poussinisti(konzervativci) vs. rubensista
WATTEAU- ''Ukrcavanje za Kiteru'', ''Giles i 4 lika iz commedije dell'arte''
BOUCHER ''Odijevanje Venere''
FRAGONARD ''Kupaice''
CHARDIN ''Povratak s trnice'', ''Kuhinjska mrtva priroda''
VIGEE LEBRUN najpoznatija franc. portretistica ''Duchesee de Polignac''
ENGLESKA
SLIKARSTVO
HOGARTH ''Orgija''
GAINSBOROUGH ''Robert Andrewa i nj ena'', ''Gospoa Siddons''
REYNOLDS ''Ga Siddons kao muza tragedije''
KIPARSTVO
ROUBILIAC ''Handel''
ITALIJA
SLIKARSTVO
TIEPOLO ''Carska dvorana''
GIAQUINTO ''Pravda i mir''
PIRANESI ''Zatvorske matarije''(Kula s mostovima)
KLASICIZAM NEOKLASICIZAM (1800. -1830. )
13

 skulpture podsjeaju na antiku rimsku i grku umjetnost

SLIKARSTVO
FRANCUSKA
GREUZE ''Seoska nevjesta''
DAVID ''Sokratova smrt'', ''Maratova smrt''
ENGLESKA
WEST ''Smrt generala Wolfea''
COPLEY ''Watson i morski psi''
KAUFFMANN ''Umjetnica u liku Crtanja oslukuje nadahnue pjesnitva''
STUBBS ''Lav napada konja''
KIPARSTVO
ENGLESKA
BANKS Germanikova smrt''
FRANCUSKA
HOUDON ''Sjedei Voltaire'', ''George Washington''

ROMANTIZAM (1830. 1860.)

snovi, mata, priroda, bijeg od stvarnosti, potraga za ljepotom
SLIKARSTVO
PANJOLSKA
FRANCISCO GOYA ''3. svibnja 1808.'' (borba dobra i zla), ''Obitelj Karla
IV'',
-u poetku potuje pravila klasicizma(finoa poteza, detaljnost), kasnije
poinje unositi emocije (grub nanos boje, nema detalja, gusta boja),
poinje stvarati mrane slike
( ''Saturn jede svoju djecu'', ''Tauromagia'')
-najavljuje romantizam i djelomino mu i pripada unosei barokno
osvjetljenje, djelomino najavljuje i impresionizam grubim potezom
FRANCUSKA
GIRODET Atalin pogreb''
GROS ''Napoleon kod Arcole''
T. GERICAULT ''asnik carske garde na konju'', ''Luak''
''Splav meduza''
-podsjea na antika boanstva (na ''Laokonta sa zmijama'')
-piramidalna komp., barokno osvjetljenje
J.A.D.INGRES - ''Odaliska'', ''Louis Bertin''
-dao crteu samostalnu likovnu vrijednost
-slikar portreta, studija
E. DELACROIX ''Pokolj na Chiosu'', ''Odilaska'', ''Polaganje Krista u grob''
''Sloboda predvodi narod''
-Franc. revolucija konkretnost svakodnevnice, borba, smrt
-idealni elem. prolih stilova:
*antika(lik boice),renesansa( piram. komp.),barok
(osvjetljenje)
-grubi, slojeviti potezi, dinamino, slobodno nanoenje bojenajava impresionizma
''Lov na lavove'' brzina poteza, hvatanje trenutka vremena
impresionizam
H. DAUMIER ''Kola treeg razreda'', ''Don Quijote napada vjetrenjae''
- prvi karikaturist
COROT ''Pogled na Rim'', ''Jutro:ples nimfi''
14

 ROUSSEAU ''Livadda obrubljena drveem''

MILLET ''Sija''
BONHEUR ''Oranje''
ENGLESKA
FUSELI ''Nona mora''
BLAKE ''Pradavni''
J. CONSTABLE ''Oblaci'', ''Hampsteadska vritina'', ''Kola sa sijenom'',
''Katedrala u Salisburyju gledana s livada''
W. TURNER ''Brod robova''
''Kia, para i brzina''
-izostavljeni detalji zbog tromosti ljudskog oka
- max brzina u nanoenju boje, pokuao uhvatiti trenutak vremena
-pretea IMPRESIONIZMA
''Poar kue lordova'' maglovito, nejasno, mutno
COTMAN 'Katedrala u Durhamu''
NJEMAKA
FRIEDRICH ''Opatija u hrastovoj umi'', ''Polarno more''
OVERBECK ''Italija i Germanija''
SAD
MOUNT ''Ples na pozornici staje''
COLE (osniva kole ''Rijeke Hudsona'') Pogled na planinu Schroon...''
BINGHAM ''Trgovci krznom silaze niz Missouri''
KIPARSTVO
ITALIJA
ANTONIO CANOVA ''Napoleon'', ''Paulina Borghese''
-najkonkretniji predstavnik klasicizma
-radio portrete poput rimskih boica, vojskovoa (pretjeruje u prikazu radi
ih savrenima)
THORVALDSEN ''Venera''
FRANCUSKA
F. RUDE ''Marseljeza''(na slavoluku pobjede u Parizu ), ''Zakletva Horaciju''
PREAULT ''Pokolj''
CARPEAUX ''Ples''
BARTHOLDI ''Kip slobode''
REALIZAM (1960. 1870.)
SLIKARSTVO
FRANCUSKA
G. COURBET ''Atelijer ili alegorija stvarnosti'', ''Kamenolomci''
E. MANET revolucija ''obojenih ploha''
-impresionist
-''Doruak na travi'' izazvao skandal zbog nagosti na slici
-''Frula'', ''Olympia'', ''Bar u Foiles Bergeru''
PISSARRO
ENGLESKA prerafaeliti = voditi bitku protiv tadanje isprazne umjetnosti
BROWN ''Posljednje od Engleske''
HUNT ''Probuena savjest''
BURNE-JONES ''Kolo sree''
WHISTLER ''Whistlerova majka: razmjetaj u crnom i sivom'', ''Nokturno u
crnom i zlatnom:padajua raketa''
SAD amerika barbizonska kola
15

 INNES ''Duga'',
HOMER ''Pucni biem''
EAKINS ''William Rush klee alegorijski lik rijeke Schuylkilla''
TANNER ''Sat benda''
KIPARSTVO
AUGUSTE RODIN impresionist, kipar (kamen, bronca)
-''Mislioc'', ''Vrata pakla'', ''Poljubac'', ''Danaja'', ''Graani Calaisa'', ''ovjek
slomljena nosa''
CLAUDEL ''Zrelo doba''

IMPRESIONIZAM
1874. Pariz izloba mladih umjetnika (novo tretiranje i nanoenje boje)
degradacija boje (stapanje boja), 1 potez = 1 oblik, brzina nanoenja boje,
koloristiko oblikovanje, bez mnogo detalja
CLAUDE MONET ''Impresija izlazak sunca'' poetak
impresionizma
''Lopoi''
AUGUSTE RENOIR ''joie de vivre''= radost ivota kojom je Renoir ispunio
svoje slike ''Doruak veslaa'', ''Kupaica'', ''Le Moulin de la Galette''
EDGAR DEGAS ''aa apsinta'', ''Prima balerina'', ''Badanj'', ''Plesaice
uz pritku'' rafiranje (gusto sjenanje pastelom)
MORISOT (ena) - ''itanje''
CASSATT ''Kupka''
AUGUSTE RODIN impresionist, kipar (kamen, bronca)
-''Mislioc'', ''Vrata pakla'', ''Poljubac'', ''Danaja'', ''Graani Calaisa''
POSTIMPRESIONIZAM
1884. izloba u Parizu- umjetnici ele pokazati da je boja vana, ali da su
i osjeaji i doivljaji jednako vani pa moda ak i vie
proizaao iz impresionizma
-vidljiv potez, grub nanos boje, slojevitost kao odraz emocija
PAUL CEZANE ''Autoportret I, II'', ''Kartai'', ''Mrtve prirode'', ''Planina St.
Victoire'', ''Moderna Olimpija''
-otac kubizma smatra da se potez moe izraziti kao geometrijsko tijelo
-govori o konkretnosti oblika, a ne trenutka
VINCET VAN GOGH
-prikazao svoja psihika stanja i emocije
-''ekspresionist u impresionizmu''
-''Autoportret'', ''Izjelice krumpira'', ''Kavana nou'', Suncokreti'', ''itno
polje s empresima''
TOULOUSE LAUTREC ''Moulin Rouge''
GEORGES SEURAT
-''Nedeljno popodne na otoku La grande Jattte'',''Plaa'', ''Eiffelov toranj'',
''Chahut''
-POINTILIZAM
SIMBOLISTI
PAUL GAUGIN
-simbolist, sintetist
-''Autoportret'', ''uti Krist'', ''Dvije Tahianke'', ''Nevermore'', ''Vizija nakon
propovjedi'', ''Odakle potjeemo? to smo?Tko smo?''
16

NABIS GAUGINOVI SLJEDBENICI (simbolisti): VUILLARD ''Udvara''

CHAVANES ''Vizija antike''
MOREAU ''Prikaza''
BEARDSLEY ''Salome''
REDON ''Oko poput udnog balona uzdie se prema beskraju''

SECESIJA (1990.-te)
ele prekinuti s oponaanjem, historicizmom
trae nove likovne umjetnosti
nastaje u Beu osniva: GUSTAV KLIMT
STILOVI: Liberty stil (Eng i SAD), Jungendstil (Njemaka), Art Nova
(nordijske zemlje)
florealni motiv
GUSTAV KLIMT (Klimtov muzej u Beu kupola od zlatnih listia)
-''Poljubac'', ''Egipatsko oko'', ''Beethovenov friz''
-zlatna boja, max dekorativnost, florealni motiv, prostor nije oblikovan,
geometrizirani oblici, crna obrisna linija
EDUARD MUNCH
-''Krik'' , ''Poljubac''
-direktni najavljiva ekspresionizma
ROUSSEAU ''San''
EKSPRESIONIZAM
prvi stil u 20.st.
ekspresija stvara djelo
pojednostavljenje oblika, jaka, intenzivna, dramatina,ista boja, crna
obrisna linija
razvio se u TRI GRUPE:
1. FAUVIZAM 1905. izloba u Parizu
-okirana javnost (neprirodne boje, bojane sjene, divlje boje ''divlje
zvijeri'')
-naglasak na ulozi, vanosti i karakteru boje
-HENRI MATISSE
~''Radost ivljenja'', ''itaica'', ''Gospoa Matisse'', ''Veliki
crveni interijer'', ''Plesaice''
~bojanje sjena, koloristiko oblikovanje, crna obrisna linija
-ROAULT
~''Kristova glava'', ''Stari kralj''
-ANDRE DERRAIN
~''Big Ben'', ''Most'', ''Westminsterski most'', ''Tri drva''
~ploha glavni element
-MAURICE de VLAMINCK
~''Kue i drvee'' treperavost, tirtavost
2. MOST ''Die Brucke'' 1905. izloba u Dresdenu
-most izmeu fauvizma i kubizma
-kaos, isprepletenost stilova
-nema oznaenog kraja traje i do danas
-KIRCHNER pojednostavljeni oblik, istaknuta obrisna linija,
geometriziranost
-HECKEL ''ena pred zrcalom''
-NOLDE ''Posljednja veera''
-KOKOSCHKA ''Autoportret'',''Zarunica vjetra''
17

3. PLAVI JAHA (''Die Blaue Reiter'') 1910./1911.

-KANDINSKI
~''Jesen u Bavarskoj'', ''Kompozicija''
~toliko naglaava boju da zaboravlja na oblik apstraktne
slike
~zaetnik apstraktnog slikarstva
-MARC ''Sudbina ivotinja''
-HARTLEY(SAD)-''Portret njemakog asnika''
-SUPREMATIZAM - KAZIMIR MALJEVI (suprematizam
=geometrija je sama po sebi apstrakcija; filozofski sustav boja izgraen u
vremenu i prostoru)
~''Crni kvadrat'', ''Bijeli kvadrat'', ''Let aviona'',
''Supremat.kombinacija''
~suprematistike kompozicije odnos elemenata na slici
KUBIZAM
poetak kubizma najavljuje Cezanne 1906. izlobom u Parizu, no
pravi kubizam poinje 1907. u Parizu s PICASSSOM koji prikazuje
svoju sliku ''Gospoice iz Avignona''
geometriziranost, krutost, otri bridovi, isprekidane linije, max
ralanjenost prirodnog oblika geom. plohama, promatranje iz razliitih
kutova, tonsko oblikovanje
GEORGES BRAQUE
-''Kuice kod Lsteka'' neki kau da je ta slika poetak kubizma
DVA PRAVCA:
1. ANALITIKI KUBIZAM (1909. -1912.)
-rastvaranje volumena geom. plohama, zanemarivanje prirodnog
oblika
-apstrakcija
-monokromatsko oblikovanje
-P.PICASSO ''Djevojka s mandolinom'', ''aa'', ''Gitarist'',''Portret
Vollarda''
-G.BARQUE ''Kuice kod Lsteka'', ''Ribarski brodovi''
2. SINTETIKI KUBIZAM (1912. 1915.)
-collage kao glavna slikarska tehnika, doraivanje uljanom bojom
-apstrakcija
-polikromatsko oblikovanje
-P-PICASSO ''Tri sviraa'', ''Guernica'',''Mrtva priroda s trskom za
stolce''
-G.BRAQUE ''Pota''
ORFIZAM potpuno apstraktni stil kojeg su razvili suprunici Delaunay
pokuajui stvoriti iste harmonije boja ''Sunce i Mjesec''

FUTURIZAM
1909. Italija (F.Marinetti Futuristiki manifest)
ele prekinuti i s prolou i sadanjou
izraava dinamiku grada, oponaaju zvukove grada
M. DUCHAMP
-''Akt koji silazi niz stepenice''
18

-apstrahirano
U. BOCCUONI ''Jedinstveni oblik kretanja u prostoru'' (bronca),
''Dinamizam biciklista''
PICASSO ''Glava ene'', ''Sile ulice''
G.BALLA ''Djevojica tri na balkonu''
KUBOFUTURIZAM(Rusija) POPOVA ''Putnik''

DADAIZAM
1916. g. Zurich
negira svu umjetnost i sva pravila
destrukcija, obezvreivanje likovnih vrijednosti, pravila, elemenata
M.DUCHAMP ''Fontana'' (pisoar)
-ready made skulpture
P.MONDRIAN ''Crveno stablo'', ''Sivo drvo''

NEOPLASTICIZAM ''De Stijl''

1917. 1921.
obnavljanje pravila i vrijednosti likovnih umjetnosti
zlatni red, asimetrija dokazao da se zlatnim rezom slika moe dijeliti u
beskonanost
boje: crvena, plava, uta i neboje
NADREALIZAM
1924. Pariz
SALVADOR DALI ''Portreti Gale'', ''Prolaznost vremena ili kompozicija s
viseim satovima'', ''Gorua irafa''
MARC CHAGALL ''Autoportret sa sedam prstiju'', ''Moje selo i ja''
JOAN MIRO ''Materinstvo'',''Tri plesaice''
PAUL KLEE '' Granice razuma'', ''Zlatna riba'', ''Planine zimi''
MAX ERNST ''Velika uma'',''Priprema mladenke''
-frotlagge crtaka tehnika preslikavanja
-dekalkomanija prenoenje uljene boje pritiskom s neke druge povrine
na platno
DE CHIRICO ''Tajnovitost i sjeta ulice''
MAGRITTE ''Euklidove etnje''
KHALO ''Autoportret s ogrlicom od trnja''
REALIZAM KOLA ''KANTA ZA SMEE''
GRUPA OSMORICE: Glackens, Robert Henri, Luks, Shinn , Sloan , Davies ,
Lawson, Prendergast
BELLOWS ''Muka zabava kod Sharkeya''
REALIZAM ''SOCIOREALIZAM''
DIX ''Dr. Mayer-Hermann''
O'KEEFFE ''Crni ljiljan''
HOPPER ''Rano nedjeljno jutro''
LAWRENCE ''Seoba crnaca''
APSTRAKTNI REALIZAM: AKCIJSKO SLIKARSTVO
19

 GOTTLIEB ''Silazak u tminu''

GORKY ''Jetra su pijetlov ealj''
POLLOCK ''Jesenski ritam''
KRASNER ''Proslava''
DE KOONING ''ena II''
EKSPRESIONIZAM U EUROPI
DUBUFFET ''Tijela gospoa''
APPEL ''Izgoreno lice''
BACON ''Glava okruena govedskim polovicama''
SLIKARSTVO POLJA
ROTHKO ''Naranasto i uto''
FRANKENTHALER ''Akrilna boja na platnu''
LOUIS ''Plavi veo''
KASNI APSTRAKTNI EKSPRESIONIZAM
KELLY ''Crveno plavo zeleno''
STELLA ''Indijska carica''
AFROAMERIKO SLIKARSTVO
BEARDEN ''Nadmo obreda''
WILLIAMS ''Batman''
SAUNDERS ''Bijeli cvijet crni cvijet''
OP-ART povezan s optikom, fizikim i psiholokim aspektom vida optike iluzije
ALBERS ''Prikaza''
ANUSZKIEWICZ ''Ulazak u zeleno''
POP-ART
HAMILTON, JOHNS(''Tri zastave''),LICHTENSTEIN(''Djevojka koja se
utapa''),WARHOL
FOTOGRAFSKI REALIZAM
EDDY ''Nove cipele za H-a''
ESTES ''Trgovina hranom''
FEMINIZAM
FLACK ''Kraljica''
KASNI MODERNIZAM NEOEKSPRESIONIZAM
EUROPA CLEMENTE (''Bez naslova''), KIEFER(''Nepoznatom slikaru'')
SAD ROTHENBERG (''Mondrian''), BARTLET (''Voda''), MURRAY(''Vie nego
to zna''), WALKINGSTICK (''Na rubu'')
KIPARSTVO DVADESETOG STOLJEA
KIPARSTVO PRIJE 1.SVJ. RATA
MATISSE (''Leei akt''), BRANCUSI(''Poljubac'',''Novoroene'',''Ptica u
prostoru'')
KUBIZAM
VILLON (''Veliki konj'')
BOCCIONI (''Jedinstveni oblici kontinuiteta u prostoru'')
KONSTRUKTIVIZAM Rusija
TATLIN, GABO
READY-MADE
DUCHAMP
NADREALIZAM
OPPENHEIM, ARP, PICASSO, GONZALES, CALDER, MOORE
POST MODERNIZAM
-trajni skepticizam = glavno obiljeje
20

-odbija nametnuti znaenje ili postaviti svoju alternativu

-postmodernizam slavi smrt modernizma

21