5

U. KULTERMANN: POVIJEST POVIJESTI UMJETNOSTI ART HISTORY AND ITS METHODS PREDAVANJA

-Oscar Wilde smatra da su Grci raspravljali o umjetnosti jednako kao i mi danas; Kultermann ga pobija argumentom da se razgovor o umjetnosti i povijesti umjetnosti kod Grka javio jako kasno. -u Grkoj je umjetnost do 5.st. a i kasnije smatran zanatlijom ( latonova podjela!. "mjetnika se zbog bavljenja manualnim radom smatralo nesposobnim za du#ovno stvaranje. $ana iznimka% &emokratovi 'ragmenti ( stavio je umjetnost u povijesni kontekst) a djela je slo*io po razvoju od jednostavni# poetaka do najbolji# radova (5.+,.st.!

ANTIKA
laton Ksenokrat iz 6tene 7itruvije linije stariji auzanija -kod Grla prevladava 'ilozo'ski spekulativan odnos) a kod $imljana spisi praktinog karaktera) vodii i kriika grana umjetnosti (povezana s knji*evno-.u! te je nji#ov pristup umjetnosti praktiniji. -kod Grka su umjetnici tretirani kao zanatlije ( a 'ilozo'ija prezire manualni rad. O djelima se pi-e s divljenjem ali o radu i umjetniku ne! lutar# / remda se radujemo umjetniki# djelima i cijenimo i#) umjetnikov rad preziremo0. 1 tzv. antiki paradoks -Sokrat u poetku radi kao kipar ali napu-ta zanat; prvi pi-e o umjetnosti ali ti spisi nisu sauvani ali i# poznajemo preko uenika Kseno'onta koji je zapisao razgovore s 2okratom% stav da je umjetniko stvarala-tvo zanatstvo) te da 'ilozo' ima pravo prosu3ivanja djela jer je njegov rad bli*i spoznaji nego umjetniki. -prema #elenizmu stav prema umjetnicima se mijenja ( u*ivaju ugled -4 skupine pisaca o umjetnosti% 5.! skupina pisaca va*ni# za kritiko) te#niko i povijesno razmi-ljanje 4.! skupina pisaca vezani# uz estetiku (2okrat) laton) 6ristotel) lotin!

4 -pojam tzv. povij !"o# !$ij %a) s#ema razvojnog slijeda javlja se kod antiki# pisca (model pri#va.aju teoretiari renesanse!. DEMOKRIT 5+, st. pr. K. -stavlja umjetnost u kontekst povijesti (umjetnost kao povijesni 'enomen! -uoava da se u djelima mo*e pratiti slijed od jednostavnog) zamr-enog do pro'injenog (od ar#aike do klasike 5.st.! ( tek 48.stolje.e skepticira linearan razvoj! KSENO&ONT -2okratov uenik. 9avljenje estetskim problemima -pojam mimezisa ( opona-anje ljepota u prirodi) nji#ov odraz; ako djelo uspije izraziti te ljepote i ono je lijepo -umjetnost kao opona-anje osjetilni# i du#ovni# objekata plemeniti# i du#ovni# osobina. 2posobnost slikara da prika*e unutarnje stanje) du#ovnu ljepotu. -2okratovo poimanje umjetnosti; 'unkciju umjetnosti promatra kao i 'unkciju drugi# stvari; 'unkcija slike je da uljep-ava interijere a kipa da uljep-ava #ramove. PLATON (,4:.-;,:. pr.K.! -ne postoji cjelovita teorija umjetnosti -negativna 'ormulacija umjetnosti; ak je smatra -tetnom i suvi-nom) a umjetnika naziva opsjenarom i opona-ateljem. -nauk o idejama ( u Dravi i Fedonu! 1 temelj europskog idealizma -vi-e cijenio umjetnost klasinog 5.st. nego umjetnost svog doba -; pravila za onoga tko prosu3uje djelo% jasan sadr*aj djela i ono -to djelo prikazuje) istra*iti koliko je prikaz ispravan (mimezis!te u kojoj je mjeri postignuta ljepota. -ovozemaljska ljepota izvire iz nadnaravne ljepote ideja (utemeljio meta'iziki pojam ljepote!. Karakteristike ideja je da su trajne i nepromjenjive. <rajnost i svijetlo kao vrijednosti. (srednji vijek preuzima latona preko lotina! -=jepota je u ome3enosti i simetriji; di'uzno se ne mo*e opa*ati pa nema karakter ljepote. 2imetrija proizlazi iz ljepote i sklada svijeta ideja. 2imetrija) ome3enost) sklad i #armonija svijeta ideja odra*ava se i u na-em svijetu.

; -mimezis kao temeljni postupak) ali negativno konotira kod latona -svr#a svega je postizanje dobrote i vrline -umjetnik kao opona-atelj) opsjenar; imitator imitacije -u misaonom svijetu primjerena je jedino umna spoznaja ( ona je upravljena bitku -, stupnja stvarnosti% ideja) predod*ba) pojava) sjena -prava metoda spoznaje je dijaketika -#ijerar#ija svijeta ideja ( dosta visoko je ideja lijepog; nju poistovje.uje s idejom dobra i istine -, glavne vrline% #rabrost) razboritost) mudrost) pravednost -tek 6ristotel predstavlja pozitivnu promjenu u odnosu na ugled umjetnika) iako i dalje ostaje obian zanatlija. 6ristotel smatra da ideje nisu samo meta'izike naravi nego da se kroz materiju spu-taju na zemlju. ARISTOTEL ;>,.-;4;. -ro3en ;>,. u 2tagiri) sa 5: godina ulazi u latonovu 6kademiju i ostaje tamo 48 godina sve do latonove smrti. ?a dvoru @ilipa Aakedonskog odgajao je njegova sina 6leksandra; 6ristotel je podr*avao makednosku pan#elensku politiku. ;;5. je u gimnaziji =ikeion u 6teni osnovao vlastitu -kolu koja je dobila ime eripatos (-etali-te!. oslije 6leksandrove smrti ;4;.podignuta je optu*ba protiv 6ristotela pa je napustio 6tenu. -; 'aze u razvoju njegova mi-ljenja% 5.! platoniziraju.i period u 6kademiji 4.! postupno osloba3anje od platonizma ;.! vlastiti 'ilozo'ski sistem za drugog boravka u 6teni -6ristotel kao sistematiar% uvijek prvo daje povijesni pregled i kritiku razliiti# gledi-ta a svoje mi-ljenje izla*e na kraju. -pozitivan stav o mimezisu -sinteza materije i 'orme. "mjetnika djela razlikuju se od prirodni# po tome -to 'orma prije no -to se materijalizira prebiva u umjetnikovu du#u -umjetnost kao stvaralaki proces; umjetnik nije opsjenar nego kreator

, KSENOKRAT I' ATENE ;.+4. st.pr.K. -/otac povijesti umjetnosti0 -rekonstruiran kroz 'ragmente drugi# pisaca ( preko linija st. -najve.i dio antike ba-tine je propao ili je do-ao do nas u iskrivljenom obliku preko linija -Ksenokrat ( kipar) =izipov uenik ( 9. 2c#Beitzer ga je nazvao ocem povijesti umjetnosti. -nadovezuje se na ideju razvoja &emokrita i njegove -kole te metode organskog razvoja -spis Kanon nije sauvan -ciljem razvoja smatra precizni realizam -prosu3uje prema sustavu o , kategorije% simetrija (proporcija!) ritam) bri*ljivost izvedbe) kategorija optikog problema. omo.u ti# pojmova nastoji obu#vatiti cjelokupan razvoj umjetnosti promatraju.i je kao povijest umjetniki# problema. -Osim Ksenokratova djela u antici postoje i naznake povijesti umjetnika. <e povijesti pisane su bez vrijednosni# kriterija) to su uglavnom *ivotopisi koji nisu sasvim vjerodostojni. rvi autor zbirke *ivotopisa ( D(ri! !a Sa)a (,-;-st.!) a nakon njega &$avij &i$o!trat !tariji s otoka =emna (4;st.!. ostojali su i vodii o najslavnijim grkim gradovima; pr. #elenski kipar Pa*it $ 5.st. napisao knjigu o najslavnijim djelima grke umjetnosti; Pa(*a"ija 4.st. /7odi kroz Celadu0 +I+ERON ,.!t.pr.K. -jedna od najitaniji# autora u srednjem vijeku -D orator . (Govornik! ( pri razmatranju porijekla umjetnosti bli*i je latonovim idejama. 2matra kako u du#u umjetnika prebiva 'orma i predod*ba+ praslika same ljepote i od nje umjetnik polazi i na nju se vra.a. =jepota je unutarnja. (prvenstveno se radi o pjesnicima i govornicima! ( predod*ba idealne ljepote (od latona! koja se nalazi u umjetnikovom du#u (od 6ristotela! MAR+US VITRUVIUS POLLIO DE ARCHITECTURA LIBRI DECEM ,.!t.pr.K. -vrijeme Dulija Eezara i Oktavijana 6ugusta -projektirao i sagradio jednu javnu zgradu ( baziliku u @anu -najstariji postoje.i rukopis tzv. EodeF Carleianus potjee iz >.st. (danas u 9ritis# Auseumu!) a prvo tiskano izdanje objavljuje se 5,>G. u $imu. -prema kasnijim navodima bio je i nadzornik vodovoda grada $ima -glava od brade do kose 5+58) do tjemena 5+>. sredi-te tijela je pupak.

5 -5. knjiga ( uvod u cijelo djelo (-kolovanje ar#itekta) odnos teorije i prakse) podjela ar#itekture) teorija ar#itekture ( /ono od ega se sastoji ar#itektura0 jesu% ordinatio (red!) dispositio (raspored!) eurHt#mia (ugodan i lijep izgled!) sHmmetria (sklad zgrade!) decor (prikladnost!) distributio (razdioba!. 6r#itektura ima tri dijela% graditeljstvo (privatno i javno ( obrambeno) religijsko) za udobnost!) izradu satova i izradu strojeva. 4.knjiga (gra3evni materijali ;. knjiga ( tipovi i vrste #ramova ,. knjiga ( nastanak dorskog) jonskog i korintskog #rama 5. knjiga ( o javnim zgradama i prostorima ('orum) bazilika) teatar) terme! G.knjiga. ( privatna stambena ar#itektura (glavni prostori rimske ku.e!) grka ku.a :. knjiga ( zavr-ni radovi) obrada zida) izrada i boje 'resaka (kritika suvremenog mu slikarstva ( tj. tre.e 'aze pompejanskog stila 1 /pokvareni ukus0! >.I.58. knjiga ( vodovodi) satovi) strojevi PLINIJE STARIJI ,.!t. Nat(ra$i! Hi!toria ( enciklopedijski kompendij u ;: knjiga. Knjige ;5. i ;G. govore o umjetnosti - ro3en 4;. u Eomu) stradao :I. u erupciji 7ezuva -poimanje o kru*nom toku umjetnosti ( razvoj + procvat + pad ( vjerojatno preuzeo od Ksenokrata -prepriao mnogo anegdota o antikim umjetnicima -naje-.e citiran antiki autor -pi-e o umjetnikim te#nikama i samim djelima -normom smatra klasinu umjetnost (ve. u rimsko doba ustanovljava se normativni nain% grka klasika kao norma. <a norma ulazi u praksu srednjeg vijeka i renesanse! PAU'ANIJA /.!t. .grki putopisac) vjerojatno iz =idije u Aaloj 6ziji) -/Vo%i0 po H $a%i. u 58 knjiga ( potanko opisuje grke gradove i vjerska sveti-ta) va*an za opise umjetniki# djela koja su nestala) npr. @idijine skulpture 6tene u artenonu. PASITEL ,.!t. -knjiga o najznaajnijim djelima grke umjetnosti

G KALOS KARATIA -povezivanje dobrote s ljepotom; ono -to je dobro ne mo*e biti ru*no) ali mnogo je lijepi# stvari koje su ru*ne naravi. ostavke realizirane u umjetnosti i ovjeku -Kanon ( racionalna + matematika konstrukcija umjetnikog djela -pored opona-anja ljepota iz prirode bitno je i konstruiranje umjetniki# djela (racionalistiki pristup! - oliklet (,G8-,48!- objavljuje kanon u izgubljenom spisu- spominje se kod linija i 7itruvija. &ori'er ,,8 ( precizno odre3en) matematiki konstruiran odnos me3u dijelovima(glava%tijelo ( :F5! Aatematiki pristup ima tradiciju u 'ilozo'iji pitagorejaca. Original &ori'era je u bronci ( smatrao da je u toj skulpturi utjelovljen kanon &LAVNIJE &ILOSTRAT !t. 4 spisa% I)a#i" ! 1ivotopi! A$o$o"ija i* Tira" -problemi nastanka umjetnikog djela ( izvor djela je ma-ta) subjektivna 'antazija) sloboda -umjetnik je samostalan od opona-anja) koncepata i bo*anskog nada#nu.a (na njega se poziva Eroce te nijee izvanjske utjecaje na umjetnost i istie invenciju! -koristi 'iguru ek'raze pri opisu djela -pojam k2ra* 1 deskripcija) opisivanje umjetnikog djela. "jedno i retorika 'igura koja slu*i za isticanje neki# elemenata djela. Oblik opisivanja koji zamire u srednjem vijeku ali se pojavljuje nanovo u renesansi. "kljuuje i stilsko kritike konotacije (za-to) kako! -(t pi3t(ra po !i! (kod Coracija! ( izjednaavanje slikarstva i opisa u knji*evnom djelu (verbalno 1 vizualno! -svi aspekti pristupa umjetnikom djelu javljaju se u antici. 6spekt umjetnosti kao vje-tine koja nije samo manualna nego i umna bitan je u kasnijim razdobljima.

NEHISTORIJSKI SREDNJI VIJEK

-kraj starog vijeka% ,:G. pad Japadnog rimskog carstva -54I. odluka Dustinijana o zatvaranju svi# 'ilozo'ski# -kola u 6teni -poljoprivreda postaje glavni izvor pri#oda ; proizvodnja je niska i bez jai# gospodarski# sredi-ta -'eudalnom vazalsko vlasnikim sustavu odgovara politiki sustav s #ijerar#ijom u obliku piramide; na vr#u kralj kao vr#ovni vladar a na dnu kmetovi. Erkva je jedan od glavni# nosilaca 'eudalnog sustava ( pri tome razlika izme3u biskupa 'eudalaca i prosjaki# redova 'ranjevaca i dominikanaca koji su osu3ivali crkveno izrabljivanje i boga.enje!. -u doba razvijenog 'eudalizma ( 58-55st.! razvijaju se gradovi kao samostalne op.ine zanatlija i trgovaca) robo-novana privreda i jaaju proizvodne snage. -bilo kakva zbivanja ( politika) dru-tvena) kulturna! povezana su s kr-.anstvom i nose na sebi religiozni znamen. ( 58IG-54:8 kri*arski ratovi!. Klerici su dugo ostali gotovo jedini nosioci sveg du#ovnog *ivota) znanosti i 'ilozo'ije. -dvije srednjovjekovne 'ilozo'ije% AK2<KK6) 2KO=62<KK6 -MISTIKA 4nije usmjerena na pitanja zajednice nego nastoji pojedinca intuitivnom spoznajom voditi jedinstvu i ljubavi s 9ogom. Ono bo*ansko ne mo*e se spoznati racionalno) nego jedino mimo razuma i intuitivno (kontemplacija) ekstaza) meditacija i sl.! -srednjovjekovna kr-.anska 'ilozo'ija zove se SKOLASTIKA (scolasticus1uitelj! 1 'ilozo'ija je postala predmet -kolskog poruavanja a ne istra*ivanja -poseban odnos 'ilozo'ije ( skolastike! prema teologiji ( 'ilozo'ija kao sredstvo) oru3e teologije. ( izreka philosophia ancilla theologiae ( 'ilozo'ija je slu*avka teologije!. Eilj 'ilozo'ije vi-e nije prona.i istinu nego samo prenijeti) objaviti kr-.ansku ( crkvenu istinu. 6rgumentacija se poziva na autoritete tradicije% 9ibliju) zakljuci crkveni# koncila) 6ristotela. NEOPLATONI'AM: PLOTIN -ro3en u Lgiptu. ?amjeravao je ostvariti ideju latonove &r*ave i podi.i grad latonopolis u Kampaniji. -nastoji saznati kako bi se putem intuicije do-lo do ?ajvi-eg ( to bi bio oblik do*ivljavanja a ne racionalnog spoznavanja -'ilozo'ski misticizam -s#va.a kozmos kao jedinstveno *ivo bi.e koje je pro*eto svjetskom du-om. Dedno je uzrok i izvor svega) preobilje.

> -stupnjevi bitka% um) ideje) du-a) materija -ljepota 1 odnos materije i 'orme -'ilozo'ija *ivota ( glavno pitanje svodi se na to /-to je bla*enstvo0 - bla*enstvo se sastoji u sjedinjenju s Dednim -Lneade ( I predavanja! ( sa*etak ve.ine antiki# razmi-ljanja% zasadi antike 'ilozo'ije posredovani u srednjem vijeku. laton se recipirao kroz lotina a 6ristotel nepoznat. Ja#valjuju.i lotinu doga3a se / latonova renesansa0 u $imu. $e#abilitacija umjetnosti% za latona je umjetnost opsjena a za lotina nositeljica ljepote (a ljepota po sebi sudjeluje u bo*anskom bi.u!. rema lotinu materija je troma) pru*a otpor 'ormi (za razliku od 6ristotela koji smatra kako materija *udi za 'ormom!. <roma je jer je najdalje od osnovnog poela pa se umjetnik mora truditi pri njenom oblikovanju. "mjetnik sudjeluje u oblikovanju i ideji. AURELIJE AU5USTIN ,+5st. -misaoni vr#unac patristike -glavno djelo /D 3ivitat D i0 i autobiogra'ija /I!povij !ti. -*eli spoznati du-u i 9oga a pod utjecajem je latona i neoplatonizma -9og je uzrok i svr#a svega) sve dobro potee od 9oga a zlo je samo nedostatak dobra. -prvi u povijesti zastupao voluntaristiko gledi-te- volja je bitna mo.) ona je nadre3ena razumu i svijesti -u &e civitate &ei postavlja problem 'ilozo'ije povijesti; povijest je neprestana borba dobra i zla; svijetla i tame; vrline i grije#a; nebeskog i zemaljskog kraljevstva. Eilj povijesti bit .e dostignut pobjedom nebeske dr*ave. Jemaljskoj dr*avi pripadaju razliiti oblici #ereza i osnivai #ereza jer oni *ive po ovjeku a ne po 9ogu. P$oti"6 A(r $ij A(#(!ti" (/O ljepoti i proporcijama0!) Dio"i*ij A ropa#it (ljepotu poistovje.uje s dobrotom! 2rednji vijek nastavlja antiko dru-tveno vrednovanje umjetnosti "mjetnik se smatrao zanatlijom i iskljuivo je u slu*bi Erkve 2vaki zanatlija i-ao je u nauk majstoru koji traje 54-5; godina ostojale su knjige s pravilima koje uvode u tajne odre3ene radionice) pr. /=ivre de portraiture0 Vi$$ar%a % Ho"" 3o(rta

I Kr-.anske pisce ne zanima /poganska umjetnost0 ni njena pravila te okre.u le3a umjetnikoj produkciji. =ikovna umjetnost ne smatra se kreativnom djelatno-.u niti estetskim u*itkom. 2rednjovjekovna umjetnost je anga*irana umjetnost. ?ema zanimanja za individualne umjetnike (pa ni biogra'ija) niti povezivanja -kola! revlast teolo-ke estetike.) 'unkcija umjetnikog djela ( kori-tenje u liturgiji!) radioniki aspekti umjetnike djelatnosti% to su najbitniji aspekti odnosa srednjeg vijeka prema umjetnosti. -"mjetnost ulazi u sustav me#aniki# vje-tina (zadovoljavanje materijalni# *ivotni# potreba M du#ovno uzdizanje!) ne ulazi u : artes liberales I'IDOR SEVILJSKI 7.!t. -Eti)o$o#i . -razra3uje i de'inira sustav artes liberales % gramatika) retorika) dijalektika) muzika) geometrija. Ja nji# je potreban umni rad) a za me#anike vje-tine potreban je 'iziki rad. 7i-e od me#aniki# vje-tina su teologija) pravo) medicina. HU5O OD SVETO5 VIKTORA ,/.!t. -skolastika -opatija kod ariza --iri sustav s me#anikim; tkalstvo) izrada oru*ja) brodarstvo) ratarstvo) lov i kazali-na znanost(izme3u intelektualne i 'izike!. Dedino to smatra va*nim prouavanja u okviru -kolstva. -porijeklo umjetniki# oblika i umjetnikove kreacije ( nadovezivanje na kasnu antiku (neoplatonizam! - ostavke o ideji koje prebivaju u du#u umjetnika ( to preuzima i srednji vijek (in mente arti'icis1 u umjetnikovu du#u! ali to dolazi posredstvom 9oga. SV. AU5USTIN 8.-9.!t. -neoplatonizam) vjeruje u uro3enost ideja u ovjekovom umu -du# ima sposobnost stvaranja novi# oblika (kombinacija oblika) idealizacija! SV. TOMA AKVINSKI -smatra se da je skolastiku doveo do njenog sadr*ajnog vr#unca -dominikanac) njegovo je uenje dominikanski red primio kao slu*beno uenje

58 -prilago3ava 6ristotelovu 'ilozo'iju kr-.anskom vjerovanju -tomizam ( spajanje 6ristotela s katolikim nazorom na svijet -uenje izla*e u Summama -sloboda1 djelovanje na osnovi uma; volja 1 podre3ena nu*nosti u te*nji prema krajnjem cilju) ali je ipak slobodna. "m je podre3en vjerovanju -vjerovanje se bavi i natprirodnim istinama) a um istra*uje svijet i za to podruje nije potrebna objava -'ilozo'ija ima veliku vrijednost za teologiju ( ona brani teologiju i daje joj potrebne argumente -bi.e je ono -to odre3uje su-tinu stvari -u umjetnikovom du#u postoji predod*ba predmeta koji .e izraditi ('orma eFemplaris1 primjereni oblik prema kojem se ne-to izra3uje!; umjetnik u du#u ima ono -to .e stvoriti ali to nije njegovo vlastito nego dobiva od 9oga -Kdeja + predod*ba u umu ne poklapa se do kraja ni s materijom ni 'ormom nego je kombinacija (umjetnik radi kombinaciju 'orme i materije! -smatra kako slikani prikaz mo*e ak jae od teksta potaknuti pobo*nost. (pojava emotivnosti u kasnom srednjem vijeku! MAJSTOR EKHARDT ,:.;,8.!t. -mistik -umjetnik u du#u ima predod*bu predmeta. redod*ba mu je dana od 9oga (jer su ideje u 9ogu i svaki stvoreni predmet predegzistira u bo*jem du#u!. 9og ideju spu-ta u umjetnikov du#. -u teolo-koj estetici ljepota se posti*e putem dva atributa% svijetlo (korijen u neoplatonizmu! i proporcije ( olikletov kanon!. 2vijetlo i sklad su atributi 9oga. / prav3a: 5.! neoplatonizam; 6ugustin) Kzidor 2eviljski Nsve do pojave skolastike u 54.st. 4.! aristotelizam ( od 54+5; stolje.a do pojave sveuili-ta; <oma 6kvinski) 9onaventura -itav svijet je alegorija) vidljiva slika nevidljivog 9oga (". Lco ( meta'zika pansembioza ( cijeli svijet je prirodan ali ima meta'iziko znaenje) ita se semiotikim putem! -likovni prikaz u sklopu vjerskog sustava ima uvijek didaktiku 'unkciju ( a estetsku 'unkciju posjeduje ako posjeduje didaktiku!

55 -alegoreza- pojedine *ivotinje mogu simbolizirati razliita znaenja (pr.lav!) pr. katedrala u $eimsu; alegorijski panoptikum (54,8.! -alegoriziranje i simboliki pristup svijetu pro*ima i tumaenje umjetnikog djela -spisi srednjovjekovni# autora bave se simbolima i 'unkcijama + namjenama slika. 9izant poetkom >.st.- zalaganje teologa i =eona KKK. za zabranu upotreba slika ( *estoki ikonoklazam. 2uprotno mi-ljenje zastupa papa Grgur 7eliki koji smatra kako su slike potrebne u vjerskoj poduci jer su one /knjige0 nepismeni#. roblem ikonoklazma rije-en je :>>. u ?iceji ( prevladalo zapadno stajali-te (ne -tuju se slike nego likovi na njima prikazani!. $eakcija na ikonoklazam u rimskom carstvu ( oko :>8. pojava tzv. libri karolini ( odgovor bizantskim teolozima; pisac <eodul' Orleanski) redigirao opat 6lOuin (tzv. Kar$ov k"ji# 1 prvi pisani dokument s podruja teorije umjetnosti zapadnog svijeta.! ( zabranjuje se idolopoklonstvo (-tovanje slika! ali se dopu-ta nji#ova izrada u skladu s papinskim odredbama. 2like imaju 'unkciju u sklopu religijske didaktike i ne mogu nadi.i tu 'unkciju i postati svete. $azuman) racionalan odnos prema slikama se zastupa. -pisci koji se osvr.u na liturgijsku upotrebu slika% William &urandus 54>G. ravilnik o liturgijskim obredima; u ;. poglavlju govori kako su slike ukrasi i poduka i pismo neuki# i nema zapreke za umjerenu upotrebu. -nastaje i te#nika literatura posve.ena umjetnikoj praksi; nastaje u okviru radionica% T o2i$ ,,.!t. -D %iv r!i! arti<(!. (/O razliitim umije.ima0! ( niz radioniki# savjeta svi# podruja umjetnikog obrta (vitraji) rezbarije) zlatarstvoN! M opis razliiti# postupaka pri izradi umjetnikog djela (pr. zidanje pe.i za taljenje metala!. "mjetnik preuzima recepte od svog majstora + uitelja; ne oekuje se nikakva inventivnost M nepo*eljno je izla*enje iz okvira radioniki# pravila. +ENINO +ENINNI IL LIBRO D'ARTE oko ,8==. -rana renesansa -uenik 6gnola Gaddia (sin <addea) u. Giotta! -obra.a se kolegama; zabilje*uje iskustva radionice i osobna iskustva -5:.poglavlje (od preko 588! izla*e metodu slikanja 'reske na zidu i kako naslikati mladolika lica. Kstie izravnu povezanost s Giottom. -<raktat objavljen tek 5>45. -utilitarni du# knjige ( opisivanje te#niki# vje-tina

54 -zanatski aspekt ( istie nu*nost radionikog obrazovanja svakog umjetnika -58,. poglavlje ( opis uenika u radionici; G godina traje obrazovanje u radionici) zatim oko G godina praktini# radova; ukupno 5; godina do osamostaljenja -savjetuje poprimanje stila od uitelja; ako poku-ava uenik svladati nekoliko naina slikanja razliiti# majstora to ga mo*e samo zbuniti pa zato treba slijediti samo jedan nain pa kasnije na njega nadogra3ivati. -umjetnik kao kreativac (prvi puta nakon antike! koji radi na temelju ma-te. Jbog toga smatra da slikarstvo treba premjestiti na vi-u razinu (barem kao i pjesni-tvo! -u :8.poglavlju ( o kanonu i proporcijama% tijelo 1 > glava M 4+; (a 7itruvije > glava! -4I.poglavlje ( moraliziranje; tra*i ist *ivot umjetnika -sugerira opona-anje prirode kao glavni izvor nada#nu.a -nagla-ava znaenje crte*a ( disegna; preduvjet za iskusnost bilo kojeg umjetnika

RENESANSA
6lberti G#iberti =eonardo $a'ael &urer ietro 6retino pretee 7asarija 7asari Karel van Aander

>IO5RA&IJE UMJETNIKA -uzori za *anr% u antici ( lutar# 5.st.pr.K. /7ite parallele0 - na zapadu poznat od 55.st. &aje 4; usporedna *ivotopisa poznati# rimski# i grki# linosti; povjesniari) politiari) govorniciN nema umjetnika ali se spominju u dvije biogra'ije. -srednji vijek ne poznaje *ivotopise umjetnika. Janimljivi samo ako su sveci) pr. sv. Llidije (zlatar i sv. =uka (za-titnik slikara! zanimljivi biogra'ima. 9iogra'ije svetaca znaajne su od 5;.stolje.a% Dacob % Vora#i" /=egenda aurea0 (Jlatna legenda! ( zbirka *ivotopisa svetaca (vrsta prirunika za umjentika! ?ovi razvoj pratimo u djelima knji*evnika) pr. Da"t spominje Eimabuea i Giotta ( u 55. pjevanju Pistili-ta!) a Giottom se bavi >o33a33io (kako je slikao iznimno vjerno) stvari koje je naslikao su proizvod same prirode i sl.!

5; P trar3a je dio soneta posvetio prijatelju 2imone Aartiniju &i$ippo Vi$$a"i 5;55+5;54 radi opis @irence u koji ukljuuje malu zbirku *ivotopisa umjetnika -sredina 55.st. ( novo poimanje umjetnosti -rana renesansa ( zaokret u dru-tvenom polo*aju umjetnika -okretanje antici ( nu*no uvo3enje #istorijske komponente u umjetnost -ueni umjetnik stjee ugled) a i sam postaje dio znanstvenog promatranja) pr. 6lberti i G#iberti LEONE >ATTISTA AL>ERTI DE PICTURA 1436 (5,8, Genova-5,:4 $im) on inae @irentinac! -prvi tip tzv. uomo letterato; va*na uloga u doba #umanizma. 2 ustolienjem pape ?ikole 7. zapoela je i 6lbertijeva suradnja s papinskom kurijom. 9io je jedan od papinski# savjetnika na projektima za obnovu $ima (5,,:-5,55! -autobiogra'ija (sam autor ili neko njemu blizak! ( govori o vlastitom karakteru i vrijednostima (za razliku od G#ibertija koji govori o djelima!. Kstie ideale #umanizma. <e*nja za empirijskim znanjem. Ocrtan #omo universalis. <e*nja znanju. 2matra da je u prirodi sadr*ana sva ljepota; samo je iz prirode treba izvu.i -, va*na elementa% priroda) pravilo) ideja) genij. Odnos prema prirodi je mimetiki odnos. $egula ukljuuje -to vjernije preno-enje oblika iz prirode. Kdeja kao unutra-nja predod*ba je bitan element kreativnosti ( ona se ra3a u prirodi a u povezanosti s prirodom stvara djelo. Genije je kreativna sila. <i svi elementi povezani su u cjelinu i me3u njima nema suprotnosti. -posezanje za antikim autoritetima (7itruvije) Luklid) linije! -uvodi autonomiju estetske s'ere) ,8:7. objavljuje traktat o slikarstvu -D pi3t(ra. (jako utjecao na umjetnike talijanske rane renesanse! ( osvr.e se na suvremene umjetnike) smatra da su se konano nakon dugog razdoblja nazadovanja pojavili veliki umjetnici ( &onatello) G#iberti) =uca della $obbia) Aasaccio!.?ajstariji od svi# renesansni# traktata. ; knjige% 5. knjiga ( matematika ( polazi od geometrije i optike 4. knjiga ( tumae se dijelovi slikarskog umije.a ;. knjiga ( pouava umjetnike kako napraviti savr-eno djelo rincip vidne piramide preuzima od Luklida i konstruira je tako da se njome mogu slu*iti slikari. 7idnu piramidu prenosi u geometrijski sustav kojim se ;& prostor mo*e prikazati na 4& plo#i. DE RE AEDIFICATORIA 14!"#

5, ?jegovu metodu nadogra3ivao iero della @rancesca (5,>8. napisao traktat o perspektivi baziran na Luklidu i 6lbertiju!. rvi je pokrenuo problem perspektive i konstrukcije vidne piramide. -; glavna elementa slikarskog umije.a% 5.! obris ( linearni crte* kojim se opisuje lik 4.! povezivanje i me3usobno uskla3ivanje povr-ine oblika putem kompozicije (o odnosu proporcija! ;.! modelacija pomo.u boja i svijetlosti ( kako oblici primaju svijetlo) pojam sjene) nastaje slo*enica c#iaro scuro /kad nema svijetla nema ni boja0; svijetlost kao temelj opa*anja -osvrt na prikaz narativni# prizora (#istorijsko slikarstvo! ( smatra i# najvi-im u slikarstvu (antike teme) teme iz 9iblije!. ?ajjednostavnijim smatra portret. #istorijske kompozicije su najza#tjevnije jer ukljuuju i ljude) pejza*) te unaprijed stvorenu koncepciju. -ljepota se temelji na izboru umjetnika koji iz prirode bira ono najljep-e. Aetoda korekcije i dotjerivanja prirode M idealizacija. Kdealizacija prirode temelji se na racionalnom pristupu. -slikarstvo je /projekcija linija i boje na povr-inu0 - ,89/. traktat o ar#itekturi -D r a %i2i3atoria. - kao uzor je preporuen 7itruvije. ?ajranija verzija iz 5,54) dovr-en 5,:4. a tiskan 5,>5. u 5Gst. dodane ilustracije (drvorez!. Od 7itruvija preuzima pojam ljepote) te bitna 'unkcija i upotrebljivost gra3evine. =ijepo je ono -to se sla*e s razumom a ugodno je oku. =jepota u ar#itekturi poiva na #armoniji dijelova i skladu dijelova (conzinnitas!) a budu.i je ljepota ostvarena u prirodi ( priroda je uzor. "zor je i ljudsko tijelo. ostoje razliiti stupnjevi ljepote ( najvi-a je umjetnika ljepota (7itruvije je naziva elegancijom!. $azliite inaice ljepote kroz redove (dorski ( mu-ki) jonski ( *enski! si#olo-ka determinacija ljepote ( pored objektivne va*an je i odnos dijelova koji kod promatraa budi osje.aj ugode. &aje opis svi# 5 redova i mjesta nji#ove primjene ridaje va*nost disegnu ( kao ideja) zamisao) koncepcija umjetnikog djela u umu (a ne obris lika! (disegno u kasnoj renesansi ima znaenje crte*a! -,878. D Stat(a- latinski) najmanje recipiran. okazati kako se mjeri ljudsko tijelo te kako to prenijeti u skulpturu. atentirao mjera putem kojeg se mo*e izmjeriti veliina i odnos dijelova u razliitim pokretima. (komplicirano pomagalo) nije imalo odjeka!. rvi u novom vijeku daje praktine primjere.

55

5HI>ERTI -stvara kriterije povijesnog promatranja umjetnosti koji polaze od linija i 7itruvija -tri knjige -I +o)) "tarii.% 5.! antiki autori) 4.! osvrt na umjetnike 5,.st.) ;.! nauk o proporcijama i druge teorijske teme - rvi umjetnik koji je napisao vlastiti *ivotopis -5,:;. Eristo'oro =andino preveo je cijelog linija -povijest umjetnika postaje sve va*nijom -sami umjetnici vi-e se posve.uju teoretskim problemima LEONARDO DA VIN+I (5,54-555I! -daje slikarstvu prednost pred ostalim umjetnostima -umjetnost je za nje ga oblik spoznaje) 'ilozo'ije -prirodu prouava prirodoznanstvenim metodama -znaenje antike za njega nije toliko veliko ( najvi-a vrijednost je originalnost -novi poetak (nakon perioda nazadovanja! je Giotto zbog izravnog prouavanja prirode. ?akon Giotta opet dolazi pad ( jer se umjetnici opet poinju dr*ati stari# majstora) umjesto da se neposredno dr*e prirode. -s crte*ima @rancesco dio Giorgio) Guliano da 2angallo i Eronaca) =eonardovi su studije me3u prvim primjerima ar#itektonskog crte*a u renesansi. " njegovim se crte*ima prvi put pojavljuju 'orme ortogra'ije i perspektivni# projekcija koje ilustriraju razliite naine perspektivnog prikazivanja unutra-njeg i vanjskog prostora. -Ra!prava o ar?it kt(ri. - prvi dio posve.en je teoriji ar#itektonski# tipova i 'ormi sakralni# i svjetovni# gra3evina te proporcijama i ornamentu. &rugi dio rasprave planiran je kao teorija ar#itektonske konstrukcije. ?jegov tekst predstavlja va*nu vezu izme3u rano renesansni# ar#itektonski# teorija (6lberti) @ilarete) @rancesco dio Giorgio! i visoko renesansni# ar#itektonski# rasprava ( 2ebastiano 2erlio!. $azlikuje je od rasprava njegovi# pret#odnika jer je prvenstveno planirana kao klasi'icirana kolekcija ar#itektonski# crte*a malo obja-njeni# tekstom (crte* kao pouzdanija metoda komunikacije nego rije!.

5G

RA&AEL (5,>;-5548! -vi-e od =eonarda se bavi umjetno-.u pro-losti -po nalogu pape =ea Q. napravio cjelokupan plan restauracije staroga $ima -ustanovio pojam snimke (plan + presjek + elevacija! AL>RE+HT DURER (5,:5-554>! -kritiki se suoava s talijanskim uzorima -dnevnik s puta u ?izozemsku u kojem izvje-tava o umjetnosti svoga doba -cijeni bra.u van LHck) $ogiera van der WeHdena) Cuga van der Goesa -prvi upotrijebio termin slikarstva krajolika pi-u.i o atinieru -pod &urerovim utjecajem pi-u E#ristop# 2c#eurl) Do#ann ?eudor'er) Do#annes 9utzbac# +ESARE RIPA -talijanski ikonogra') ro3en u erugi. i-e /Kconologia0 s opisima alegorijski# vrlina i poroka) umjetnostiN 55I;. standardan prirunik za umjetnike.

RASPRAVA O PRVENSTVU UMJETNI@KIH VRSTA APARA5ONEB

-rasprave potiu >a$%a!!ar +a!ti#$io" u knjizi /&voranin0) > " % tto Var3?i koji je 55,G. napravio anketu me3u 'irentinskim umjetnicima o tome koju vrstu umjetnosti (slikarstvo ili kiparstvo! treba smatrati vrednijom ( odgovaraju ontormo) 9ronzino) 7asari) Eellini) Aic#elangelo PIETRO ARETINO (5,I4-555G! -prvi kritiar umjetnosti -tra*i neposredan kontakt s pojedinanim umjetnikim djelom -postavio se iznad svi# umjetniki# i dru-tvenim propisa) sam sebe nazivao /il divino0 -djelovao je kao posrednik izme3u umjetnika i kolekcionara

5: -pribavljao je 7asariju materijal za /7ite0 -njegovo lobiranje rezultiralo je /odijevanjem0 Aic#elangelovi# likova osljednjeg suda.

PRETE@E VASARIJA
&i$ippo vi$$a"i6 +ri!to2oro Lo"%i"o6 A"to"io Mar" tti (*ivotopis @ilippa 9runellesc#ija koji sadr*i osvrt na razvojnu povijest ar#itekture! A"to"io >i$$i /=ibro0 55;8. obra3uje umjetnike iz @irence poev-i od Eimabuea 7enecijanac Mar3a"to"io Mi3?i $) je kao i 7asari planirao opse*nu povijest slikarstva ali je odustao kad se pojavilo 7asarijevo djelo 55,>. Pao$o Pi"i pi-e dijalog o slikarstvu Jbirku *ivotopisa sastavio je i Pao$o 5iovio; mogu.e da je neposredno potaknuo 7asarija da napi-e /7ite0

5IOR5IO VASARI $I%OTI UM&ET'I(A ,97C. (5555-55:,! /otac povijesti umjetnosti0 Ja Aedicije radi "''izi i 'reske u alazzo 7ecc#io. Oko 55G8. osniva 6kademije u @irenci) za Eosima K. -9iogra'ije o povijesti talijanske renesanse. 5.izdanje 5558. posve.eno Eosimu deRAedici) a 4.izdanje 55G>. ukljuuje i portrete umjetnika) *ive stvaraoce i vlastiti *ivotopis -o povijesti nastanka knjige pi-e sam 7asari) pripremni radovi zapoeli oko 55,8. Od mladosti je prikupljao podatke o umjetnicima i skupljao nji#ove crte*e -knjiga se sastoji od ; dijela ( svaki s predgovorom! 5.dio- predgovor ( razvoj povijesti umjetnosti od antike do prvog umjetnika renesanse Eimabue (za razl. Od Giotta! 4. dio ( de'inira karakter umjetnosti u 55.st. ( u radovima Aasaccia) iera della @rancesce) Aantegna ;. dio ( *ivoti umjetnika koje smatra vr#uncem renesanse ( =eonardo) $a'ael) Aic#elangelo; tek je Aicjelangelo prevladao antiku -; cilja knjige% 5.! promocija <oskane kao centra umjetnosti (uz Grku i $im! 4.! status umjetnika u dru-tvu razliit je od statusa obrtnika

5> ;.! smje-tanje vlastitog rada u kontekst onoga -to vidi kao najve.u umjetnost vremena -obra.ao se umjetnicima i mecenama. -osnovna jedinica njegove povijesti je biogra'ija -umjetnika povezuje s vremenom) pokrajinom i drugim uvjetovanostima -biolo-ki model povijesnog razvoja umjetnosti; kao i ovjek umjetnika djela se ra3aju) rastu) stare i umiru -vr#unac u klasici; revival u renesansi -ne bavi se utjecajem politike i sociolo-ki# previranja (invazija barbara) ikonoklazam) pad zapadnog rimskog carstva! -svaki *ivot umjetnika prati detaljna studija radova -razlikuje dobro) bolje i najbolje ( pitanje kvalitete; kriterij je vjernost prirodi. $azlikuje apsolutne i relativne standarde kvalitete. -podjela umjetnosti renesanse na ; sukcesivna stupnja% 5.! 5,.st. Giotto ( 'reske u kapeli 2crovegni) adova 5;85.; 'igure u pro'ilu) te-ka draperija) nagla-ena kontura) malo interakcije me3u likovima 4.! 55.st. Aasaccio ( kapela 9rancacci u 2anta Aaria del Earmine @irenze 5,4,; ve.a raznolikost u pozama i draperijama) otvorenije konture) 'igure prirodnije smje-tene u pejza*u ;.! 5G.st. Aic#elangelo ( 2ikstinska kapela 558>-5554; poze su serpentinate) ve.a otvorenost kontura) 'igure integrirane u prostor u kojem se kre.u -predstavnici ;. ili zlatnog doba transcendiraju elementima prirode% $a'ael ( boje 'inije od oni# u prirodi) Aic#elangelo- genije koje je nadvladao prirodu -kritika nji#ovi# pretea u 55.st. ( 7errocc#io i ollaiuolo ( postigli stupanj pre'ekcije u kojem su vjerno i istinito reproducirali prirodu ali zadr*ali su stil koji je onkraj sebe (postignut ekstenzivnom studijom!. &a bi se uzdignuo nad tu razinu umjetnik mora tra*iti savr-enu verziju 'orme. @orme i oblici moraju se izdi.i iznad naturalizma ako *ele rezultirati najboljom umjetno-.u (5G.st.! ( koncept idealne 'orme. -termini koje koristi pri opisu slikarstva mogu se aplicirati na ar#itekturu. 6r#itektura se mo*e ocjenjivati po sposobnosti kori-tenja ar#itektonskog djela kao modela -koristi termin stila ( u standardnom znaenju ( slinosti izvedbe koje povezuju umjetnike u grupe. 2elektira umjetnike prema -kolama razliiti# stilova a ne kronolo-ki

5I -umjetnik mora kopirati najsavr-enije primjere da bi stvorio dobar stil. 9izant i gotika nisu vrijedni naziva stila -7asari razjasnio mnoge pristupe koji karakteirizraju povijest umjetnosti sve do 48.st.% 5.! koncentracija na biogra'iju 4.! mecenatstvo ;.! kori-tenje dokumenata ,.! va*nost individualnog genija 5.! centralnost umjetnikog djela i te#nike G.! procjena kvalitete :.! de'inicija stila >.! identi'iciranje uzora I.! kriterij naturalistike reprezentacije 58.! 55.! biolo-ki cikliki model razvoja evolutivnost

-njegove sudove pri#va.aju sljede.e generacije /stvara trio0 majstori 5,)55)5G st. su Giotto) Aasaccio i Aic#elangelo) a slavna trojka su =eonardo) $a'ael i Aic#elangelo (kao visoka renesansa! Ogroman utjecaj 7asarija% -9enedetto Eellini potaknut 7asarijem. 2voje memoare pisali su kipar 9accio 9andinelli) $a''aello da Aonteluipo) $a''aello 9org#ini -kritka /7ita0% =odovico &olce ( dijalog koji se vrti oko pitanja treba li dati prednost Aic#elangelu) $a'aelu ili <izianu KAREL VAN MANDER )LI(ARE%A ('&I*A ,7=8. (55,>-5G8G! /nizozemski 7asari0) slikar) osniva 6kademije) najva*nije djelo na 7asarijevom tragu /Knjiga o slikarima0 55>;-5G8, u ; dijela% 5.! didaktika pjesma s praktinim instrukcijama o plemenitom inu slikanja 4.! biogra'ije slikara ;.! traktat o Ovidijevim tekstovima relevantnima za umjetnike

48 -centralni dio ine biogra'ije podijeljene na tri dijela% slikari antike) slikari Ktalije) slikari ?izozemske i sjeverne ?jemake. -bavi se samo slikarima. 6mbicioznija od Vita jer biogra'ije smje-ta u kontekst -umjetnike 2jevera #tio je pokazati jednakovrijednima umjetnicima Ktalije. olovica djela bavi se suvremenicima. -knjiga je uglavnom nizanje anegdotski# biogra'ski# podataka s popisom najva*niji# djela svakog autora -*ivio u G#entu) 9rugesu i Caarlemu -dok 7asari koristi antiku kao mjerilo usporedbe) van Aander za usporedbu s vlastitom kulturom koristi Ktaliju svog vremena (55:;-55:: boravi u $imu!) a kao model koristi i 7asarija (kao model knjige!. -sjevernjaka umjetnost i povijest potpuno drugaije od Ktalije (nema veze s antikom umjetnosti!; nema ni karakteristika koje bi se mogle tumaiti kao unutra-nji razvoj od rane do zrele 'aze -paralele van Aandera i 7asarija% 5.! glavna uloga dana biogra'ijama individualni# umjetnika 4.! skupljanje injenica ;.! analiza ljepote ,.! oblikovanje pro-losti -oblikovanje pro-losti ( opisuje kvalitetu umjetnosti i *ivota u antikom $imu) dekadenciju i revival talijanske renesansne umjetnosti. 9udu.i da ne mo*e stvoriti isti uzorak za 2jever) van Aander govori da je umjetnika tradicija na 2jeveru nastala kasnije- sa bra.om LHck. ?e spominje cikliki razvoj. "mjetnost kao napredak od vremena van LHcka od 5,88 do njegova doba 5G88 M naznake budu.eg pada kvalitete -raspravlja o *ivim umjetnicima (opravdava se da su podaci lak-e dostupni! -lekcija od 7asarija ( slava umjetnika je vjerojatnija ako je rad dokumentiran u pisanim djelima -analiza ljepote ( ne mo*e se primijeniti 7asarijev model ljepote na sjevernjake slikare. &urer i van LHck rade iz svakodnevnog *ivota a ne ideja idealne ljepote (intenzivan izraz) nemaju pret#odnika da se ugledaju!

45 JOA+HIM VON SANDRART '&EMA+(A A(ADEMI&A ,7D9. -raspored uglavnom kao i /7ite0 -u prvom dijelu bavi se ar#itekturom) u drugom kiparstvom) u tre.em su *ivotopisi -boravio u $imu gdje je bio slikar i savjetnik u pitanjima umjetnosti) nakon ega odlazi u ?jemaku pa ?izozemsku -njegovo djelo zapravo je teorija triju umjetnosti; jednako tretira kiparstvo) slikarstvo i ar#itekturu i po tome nadilazi pret#odnike -procvat vidi u &urerovo doba a nakon toga nazadovanje HOU>RAKEN -prenosi 7asariejv obrazac na sjever 5>.st. -svoje djelo smatra nastavkom van Aanderova rada; isto puno anegdota -stvara temelje za novu prosudbu $embrandta ( pozitivne (za razliku od 2andratove!

,7. STOLJEEE U ITALIJI

Dacopo ontormo 9artolomeo 9accio 9andinelli aolo ino =odovico &olce Gabriele aleotti Giovanni aolo =omazzo @ederico Juccaro -autobiogra'ski zapisi talijanski# umjetnika (G#iberti) ontormoN! -=ut#erova re'ormacija zapoinje 555:) a <ridentski koncil zavr-ava 55G,. 7jerske promjene povezane s politikim zbivanjima ( izravne posljedice na sam umjetnike (npr. 554>. 2acco di $oma i koje posljedice ima na umjetnost!. -?emirno vrijeme nosi nemirnu umjetnost -uzrona povezanost re'ormacije + proture'ormacije i manirizma (prilago3avanje umjetnosti povijesti i politici! -spisi koji prate umjetniko oblikovanje ( ; skupine% 5.! ino i &olce ( sredina 5G.st. 7enecijanci 4.! 6utori koji pi-u s pozicije proture'ormacije (upute umjetnicima! ;.! Kasnomaniristiki autori ( =omazzo i Juccario kraj 5G.st.

44 JA+OPO PONTORMO IL LIBRO MIO (5,I,-555G!. &nevniki zapisi. redstavnik ranog manirizma u @irenci odaci koji odra*avaju njegovu #ipo#ondriju) zapisi koji su neka vrsta psi#ograma njegove osjetljivosti. ?a temelju njegovog stanja zakljuivalo se i o njegovoj maniristikoj umjetnosti. vrst dijaloga koji umjetnik vodi sam sa sobom. / olaganje u grob0 (5545-554>!) 2.Eroce @irenze ( tjeskobna zbijenost likova) dematerijalizacija) spiritualizacija. Kz 7asareijvog *ivotopisa ontroma saznaju se neke osobine ontormove linosti. >ARTOLOMEO >A++IO >ANDINELLI MEMORIAL ,99/. (5,>>-55G8! nagla-ena samosvijest i ta-tina. Aanirist) ali po du#ovnom #abitasu renesansni ovjek. Aemorial je zbirka njegovi# dnevniki# zapisa i sje.anja na vlastiti *ivot; vrsta obiteljske kronike; *eli ostaviti svjedoanstvo o veliini njegove osobe) obitelji i rodoslovlja 7rsta umjetnika- karijeriste (tad je ve. postojao du# po kojem se umjetnik cijenio po svom bogatstvu a ne radu! -" 22. 6nnunziata @irenze radi nadgrobni spomenik s ?ikodemom i Ksusom (kritika% nesposobnost dobre kompozicije!. -" sva3i s suvremenicima 7asarijem i Eellinijem (Eellini ga stalno vrije3a u svojoj autobiogra'iji! rvo *ivi u $imu a zatim na dvoru obitelji Aedici gdje ga 5558-i# istiskuju pojave 7asarija) 6mmanattia) Eellinia itd. Kritizira svoje suparnike na razliite naine (umjetnika kritika puna predrasuda i izrazito subjektivna!. $adi kopiju grupe =aokonta na nalog Klementa 7KK) a ispred alazzo 7ecc#io u @irenzi radi grupu Cerkul i Eacus ( i to kritizira Eellini! -9andinelli pi-e i sonete (oko 488! i u tome se uspore3uje s Aic#elangelom ( smatra mu se jednakim. ?jegovi su soneti nabo*ne) vjerske i .udoredne naravi (a nema ljubavni#! -" $imu je odr*avao umjetniku -kolu koju je nazvao 6kademijom; u to doba jedinstvena kao neka vrst privatne -kole. Gra'ikama je *eli popularizirati u javnosti. Kod njega se -koluju Giovanni de $ossi) 9. 6mmanatti) de $odriguez iz <oleda. Kasnije 6mmanattija kritizira jer mu je poeo konkurirati.

4; PAOLO PINO DIALO*O DELLA PITTURA ,98C. -7enecijanac) slikar i teoretiar -naslje3uje i kopira strukturu 6lbertijevog traktata o slikarstvu) ali u novoj reviziji (odra*ava poglede sredine 5G.st.! (S6lbertijev) inov i =omazzov traktat objavljeni a =eonardov nije! -u &ijalogu raspravljaju 7enecijanac =auro i @irentinac @abrio; rasprava o vrijednostima slikarstva 2jeverne i 2rednje Ktalije. -nastoji biti pravedan prema umjetnicima jednog i drugog podruja i jednako i# vrednovati. -spominje i 9ronzina) Klovi.a a o Aeldoli (Aeduli.u! nema povoljno mi-ljenje ( zamjera mu nedotjeranost u stilu) isto -to zamjera i <intorettu! -nain postizanja idealnog stila je kombinacija uzora% Aic#elangelov crte* i <izianova boja (eklektiki program koji se -iri i na $a'aela ( Eorreggio je ostvaritelj tog programa! -cijeni i pejza*; po#vale ?izozemcima i <izianu -Kstie &urera kao bitnog i spominje njegovu knjigu o proporcijama (prva poznata po#vala &urera kao teoretiara u Ktaliji! -iznosi i vlastiti teoretski slikarski sustav ( bitne kategorije slikarstva su% disegno) invenzione) colorito bitno je isticanje invencije ( centralni maniristiki pojam. <o se odra*ava na kompoziciju -to opet vra.a na 6lbertija (prilago3avanje 6lbertijevi# postavki vlastitom vremenu!. <ra*i se i namjerno isticanje umjetnike vje-tine umetanjem za#tjevni# poza i 'igura ( /tutte s'orciate e di''icile0! i skra.enja) ali opominje pred pretjerivanjima. -Knvencija onemogu.ava nazadovanje umjetnosti LODOVI+O DOL+E DIALO*O DELLA PITTURA I'TITOLATO L'ARETI'O ,99D. -prvi kritiki osvrt na 7asarijeve /7ite0 -dijalog izme3u ietra 6retina (prijatelj! i slikara @abrinija (@irentinac! -opona-anje prirode je temeljna kvaliteta koja se tra*i od umjetnikog djela (neposredan dodir s 6ristotelom!. &oktrina mimezisa odgovara venecijanskim umjetnikim strujanjima ( za razliku od srednjotalijanske umjetnosti sklone stilizaciji i idealizaciji!. -$asprava u spisu se okre.e oko pitanja prvenstva umjetnika% Aic#elangelo) $a'ael ili <izian Kod Aic#elangela #vali disegno a osporava osje.aj za dekorum) a kod $a'aela #vali invenciju. -nagla-ava se didaktino-religiozna namjena slika ( proture'ormacijska teza

4, -njegov spis va*an je jer se prelamaju i razliiti drugi likovi venecijanske umjetnosti sredine 5G.stolje.a. -izriito nagla-ava va*nost boje (opozicija prema 7asariju koji nagla-ava disegno! -Tri% "t!ki ko"3i$ zavr-ava ,978. -zakljuci sabora nastoje se postaviti prema protestantskom osporavanju upotrebe religiozni# slika. -=ut#er dopu-ta upotrebu slika ali bez prikazivanja 9o*jeg lika) a ostali radikalniji protestanti sasvim iskljuuju upotrebu slika. -55GG. val uni-tavanja slika i kipova -sustavno prevo3enje 9iblije na nacionalne jezike- 5544. =ut#er prevodi ?ovi zavjet (jer protestanti smatraju da nije potreban ueni ovjek koji bi obja-njavao 9ibliju. <ek u drugoj polovini 5:.st. katolika crkva dopu-ta cjelovite prijevode 9iblije- do tad su oni bili na indeFu zabranjeni# knjiga!. rotestanti navode tri sola koja spa-avaju ovjeka% sola 'ides) sola scriptura) sola gratia (samo vjera) sveto pismo) 9o*ja milost! -na protestantsku re'ormaciju dolazi katolika proture'ormacija -crkveni sabor u <ridentu odredio se prema slikama i nainu slikanja crkveni# slika% 5.! potvr3ena uporaba slika u katolikoj tradiciji 4.! tra*i se kontrola nad izradom i postavljanjem slika za crkvenu uporabu ( biskupi vr-e kontrolu (biskupska cenzura! ( utilitarna a ne idolatrijska ni estetska namjena slika ;.! tra*i se uklanjanje estetiki# e'ekata) svjetovnosti) poganstva i lascivnosti iz religiozni# slika (ne smiju zavoditi svojom ljepotom! -nadzor nad pona-anjem umjetnika vodi Knkvizicija ( primjer aola 7eronesea pred Knkvizicijom (zbog *anr detalja u biblijskim prizorima ( 55:;. sudi mu se zbog umetanja svjetovni# elemenata na prizor osljednje veere za samostan Giovanni e aolo. 7eronese je sliku preimenovao u /Gozba u ku.i =evija0 i tako izbjegao kaznu! -objavljuju se savjetodavni spisi i traktati% 5.! sve.enik i teolog 5. DA &A>RIANO DE*LI ERORI DEI PITTORI ,978.; slikar se prvenstveno mora dr*ati 2vetog pisma) najva*nija je vjerodostojnost sadr*aja) kritizira Aic#elangelov osljednji sud (jer su an3eli prikazani bez krila) Krist nema bradu i sl.! 4.! milanski nadbiskup +ARLO >ORROMEO UPUTA O *RAD'&I I OPREMA'&U CR(A%A ,9D/. (/Knstructiones0! ; crkva mora imati oblik kri*a u tlocrtu (oblik kruga smatra se

45 poganskim!) treba o*ivjeti crkveni sjaj i rasko- obreda (protivljenje protestantskim obiajima!) uvodi se visoki oltar i redovniki kor) preporuuje se atrij ispred crkve. 9orromeo naruuje u Ailanu crkvu 2. @edele od ellegrina ellegrinija 55GI. u kojoj te*i ostvarivanju spomenutog modela (a izgra3ena je prema Kl Gesu Dacopa 7ignole iz 55G>! ;.! kardinal 5A>RIELE PALEOTTI DE IMA*I'I) )ACRI) ET PROFA'I) ,9C/. djelo u du#u proture'ormacije. Objavljena u ?jemakoj na latinskom ali prevedena na talijanski. Obavezuju.e preporuke umjetnicima. 9orromeo i aleotti izravno odra*avaju ideje proture'ormacije. -Krajem 5G.st. javljaju se =omazzo i Juccaro koji naslje3uju du# vjerske obnove. ?adovezuju se na du#ovnost neoplatonizma (=omazzo! i aristotelizma (Juccaro! pri de'iniranju porijekla umjetnosti. neoplatonistiki pristup izra*ava opreku izme3u materije i du#a) a aristotelijanci su vi-e skloni pomirbi ta dva aspekta(priroda i umjetniko stvarala-tvo 1 aspekt materije i du#a!. ojavljuje se pitanje ideje kao neeg meta'izikog karaktera i neeg -to ini jezgru umjetnikog potencijala i stvarala-tva. 5IAN PAOLO LOMA''O -Traktat o !$ikar!tv(6 ar?it kt(ri i kipar!tv(. ,9C8. -I% a % $ t )pio % $$a pitt(ra. ,9F=. -u svom prvom traktatu obu#vatio je teorijske i povijesnoumjetnike spoznaje 5G.st.- najopse*niji traktat koji je postojao do tada. "kljuuje teoretski i praktini dio. ?astoji obu#vatiti cjelokupno umjetniko stvarala-tvo. -te*i-te potpuno prebacuje na podruje teorije i pojmovne sistematizacije -=omazzo zaokru*uje dugaku traktatistiku tradiciju i sistematizira sve -to se tada o umjetnosti pisalo. Obra3uje sve *anrove i slikarske te#nike te me3usobne utjecaje umjetnika. -smatra kako gra'ika umrtvljuje inventivnost; jer svi preuzimaju s gra'iki# predlo*aka ( to citiranje s predlo*aka postaje sasvim uvrije*eno u baroknom razdoblju! -navodi kako je kriterij za prepoznavanje umjetnike vje-tine 'igura serpentinata (kao dokaz umjetnike izvrsnosti! ( zapravo nain dematerijalizacije ljudskog tijela (neovisno o 'izikim zakonima pokreta!

4G -njegov traktat o slikarstvu smatra se prvim doprinosom akademskom pristupu ( jasno de'inirana pravila o sadr*ajima) temama) vje-tinama koja umjetnik treba pratiti. -pi-e na deskriptivan i preskriptivan nain ( zato je pretea akademskom pristupu obrazovanja umjetnika (od sredine 5:.st. takav pristup postaje pravilom. 6kademije su 'orumi na kojima se raspravlja o umjetnosti i ustanove na kojima se ui umjetnost!. -smatra kako treba popravljati nedostatke iz prirode 1 zalaganje za idealizaciju (inzistira na prikazivanju najljep-i# likova!. -" -I% a % $ t )pio % $$a pitt(ra. ,9F=. javlja se kao zagovornik neoplatonizma. ovezuje planete i umjetnike kao me3usobno srodne entitete; umjetnikov temperamet odgovara oznakama koje se u astrologiji pripisuju odre3enom planetu npr. Aic#elangelo-2aturn) $a'ael-7enera) =eonardo-2unce) <izian-Ajesec) Aantegna-AerkurN =jepota je vezana uz 9o*je ( kao du#ovna milina1 grazia) a odra*ava se u tri zrcala% an3elima) ljudima) materiji (preuzima i dio @icinova komentara) a poslije u ano'skH Kdea!. odrijetlo umjetnosti je meta'iziko- kao i ideja. (9lunt =omazzov antiracionalizam i misticiziam navodi kao karakterisitan za maniristiku umjetnost! -=omazzo u svojim spisima spaja 4 suprotne stvari% racionalistiki pristup umjetnikom stvarala-tvu i meta'iziki pristup porijekla umjetnosti. (<ijekom 5:. i 5>. stolje.a sve vi-e prevladava racionalni aspekt; racionalistiki idealizam u doba akademskog + klasicistikog umjetnikog stvarala-tva. Kasnije) nakon @rancuske revolucije zamjenjuje ga materijalizam; misticizam ( racionalizam ( materijalizam! &EDERI+O 'U++ARO ,7=D. -I% a % i !3($tori6 pittori % ar3?it tti. - rvi predsjednik rimske 6kademije -ne smatra da se umjetnici moraju dr*ati pravila; pa ak ni u geo.-mat. 2ustavima prikazivanja i proporcijama. "mjetnik sam stvara pravila (kontrapunkt akademskoj tradiciji! -ali ne zala*e se za potpunu samovoljnost i anar#iju nego smatra da ne mo*e sve biti propisano (negacija preskribivnosti! -inzisitranje na tra*enju uzora u prirodi -umjetnik se ravna prema unutarnjoj koncepciji + zamisli (tu se podudara s =omazzovim neoplatonizmom!. /disegno interno0 (nadovezivanje na aola ina i 7asarija!) a materijalizacija unutarnjeg koncepta je /disegno esterno0.

4: @orma spirituale1 umjetnika zamisao i ideja se oblikuje u umjetnikovu umu. =judska zamisao je odraz iskre bo*anskoga du#a. articipacija umjetnikova du#a u bo*anskoj ideji. 2piritualno porijeklo umjetniki# ideja. &isegno 1 segno di &io 1 9o*ji znak u umjetnicima; umjetnik je aktivan i participira u bo*anskom -irenju ideje (aristotelijansko! ( a kod =omazza umjetnik samo pasivno prima! -Kod =omazza i Juccarija umjetnik je ovisan o tradiciji i o autoritetima te tradicije ( to isticanje ideje zajedniko je svim konceptualnim usmjerenjima u umjetnosti!

POUSSIN I &RAN+USKA AKADEMIJA

9ellori ?icolas oussin @reart de E#ambraH $oger de iles alomini

-poimanje umjetnosti u 5G. i 5:.st.- utjecaj 7asarija i suoavanje s njegovim djelom -sve je izra*enije pro*imanje teorije umjetnosti) povijesti umjetnosti i umjetnike kritike -u 5:.stolje.u te*i-te se premje-ta postupno na sjeverni dio Lurope. Osobito je va*na 6kademija) odnosno praksa i teorija vezana za 6kademiju te s njom povezana klasicistika estetika. ?a du# klasicistike teorije utjee i ?icolas oussin. oussinov glavni protivnik bio je $ubens - oussin% primarni aspekt disegna) 'orme jasno crte*om odvojene $ubens% 'orme se me3usobno pretapaju) crte* nije toliko bitan koliko su bitni koloristiki e'ekti -sva 'rancuska elita 5:.st. promovira vrijednosti disegna NI+OLAS POUSSIN (55I,-5GG5! -otvorio novi put prema poimanju tradicije -za njegov rad presudan je utjecaj antike -idealna ljepota mo*e se dobiti samo povezivanjem i sabiranjem ra-trkani# ljepota po prirodi. -razmatra i oblikovne aspekte umjetnikog stvarala-tva; pretpostavlja da umjetnik mora svladati te#nike vje-tine te da mora imati -iroku du#ovnu naobrazbu. -bio je veliki uzor za pari-ku akademiju otvorenu 5G,>.

4> -novo s#va.anje umjetnosti) izvedeno iz oussinova djela) radi Giovanni ietro 9ellori ( grka antika je vr#unac razvoja umjetnosti) on 5G:4 pi-e oussinovu biogra'iju. +HARLES LE >RUN - oussin je bio glavni uzor E#arlesu le 9runu- glavni teoretiar 6kademije koji nastoji uvesti u 6kademiju du# poussinovskog idealistikog klasicizma (vezanost uz idealiziranu antiku!. -predstavnik akademizma u @rancuskoj &r*i tzv. Kon'erencije (1predavanja na 6kademiji! ( ciklus posve.en problematici prikazivanja osje.aja u umjetnosti (predavanja dr*ana godine 5GG>) a 5GI>. objavljena u /<raite des passions0!; te*nja kodi'ikaciji osje.aja i tako i# prenijeti umjetnicima (stvara se sustav koji poiva na repeticiji osnovnog modela!. ?agla-ava primat crte*a) pravila i strogog sustava ponavljanja ( to osporava $ogier de iles i te*i istaknuti one komponente vezane uz $ubensovo) a ne oussinovo stvarala-tvo! &REART DE +HAM>RAY -spis iz 5GG4; dao niz analiza slika pomo.u koji# je poku-ao sistematizirati umjetniku kritiku -on i njegov brat dovode oussina iz $ima u @rancusku na dvije godine; taj doga3aj je prekretnica u slu*benoj umjetnikoj situaciji u @rancuskoj -nastoji protumaiti odnose izme3u umjetnosti i publike -bitni pojmovi su mu invencija) proporcija boja) izra*avanje osje.aja) sveukupna kompozicija RO5ER DE PILES -postavio naela koja su davala smjer razvoju u 5>.st. -predstavnik oporbe akademizmu -za#valjuju.i njemu povijest umjetnosti na-la je put iz ateljea prema -iroj publici -u tekstu iz 5GII. raspore3uje slikare i umjetnika djela prema -kolama -osporio je 6kademiji ekskluzivno pravo prosu3ivanja umjetnosti -zagovara novo poimanje boje; zala*e se za $ubensa. ?jegovo mi-ljenje na kraju je prevagnulo te je i sam primljen na 6kademiju 5GII. -govori o umjetnosti kao conossier a ne umjetnik kao le 9run -nadovezuje se na . 6retina -preko njega se ustoliuje instanca kritiara) povjesniara koji govore o umjetnosti /izvana0

4I -dva dijaloga u kojima se suprostavlja primatu crte*a (5G:;) 5G::!% Dija$o# o <oji- crte*) boja i svijetlo ine oblike -<iziana smatra dobrim uzorom -postulat za istra*ivanjem prirode nasuprot postulata o opona-anju i nasljedovanju antike -naelo slobode u umjetnikom stvarala-tvu nagla-eno kod de ilesa (na to se nadovezuju teoretiari u doba romantizma (pogotovo Goet#e u drugoj polovini 5>.st.! -pi-e zbirku *ivotopisa umjetnika ,7FF. (uzor u 7asariju! ( slikare i umjetnika djela raspore3uje prema -kolama ( a ne kronolo-ki niti stilski!) npr. talijanska (venecijanska) lombardijska) rimskaN!. roblemski odnos pri pisanju biogra'ija; sinkronijski pristup (ta podjela uskoro postaje mjerodavna ( grupiranje umjetnika po -kolama. <ako se rade i rasporedi muzejski# zbirki! - ,D=C. Va#a !$ikara 4 vrednovanje slikara renesanse i baroka; , kategorije prosudbe%kompozicija) crte*) boja) izraz. 2likari se ni*u po abecednom redu. Ja svaku kategoriju odre3uje 48 bodova kao najvi-i izraz vrijednosti) npr. &urer >)58)58)>; $embrandt 55)G)5:)54) Aic#elangelo >)5:),)> . 48 bodova nije dobio nitko) a najvi-e su skupili $ubens i $a'ael -teoretiari u 5:. stolje.u koncentriraju se na oblikovne probleme stvarala-tva -pojava da se odre3ena struja mi-ljenja te*i uiniti normom; normativna mi-ljenja ( esto kod akademskog pristupa -uz akademizam u @rancuskoj se pojavljuje i rokoko (predstavnik% E#ardin! koji je de ilesu odgovarao. -Querelle des anciens et de la moderne- sva3a stari# i moderni# u @rancuskoj) istovremena rasprava koja se vodi paralelna s sva3om poussenovaca i rubensovaca. PALOMINI -grupira umjetnike prema sadr*aju nji#ovi# slika; slikari bitaka) krajolika) portreta % /Auseo pitorico0 ; ra3eno ve. u znaku prosvjetiteljstva 5IOVANNI >ELLORI $I%OTI MODER'IH )LI(ARA, (IPARA I ARHITE(ATA ,7D/. (5G55-5GIG! ( prvi koji je doprinio pisanju o povijesti umjetnosti a da sam nije bio umjetnik. 9io je opat) *ivio u $imu kao bibliotekar -vedske kraljice. -u teoretskom pogledu pretea Winckelmanna. rema ano'skom utemeljitelj klasicizma -najznaajnija djela% monogra'ija $a'aela) Tivoti ( napisani uz pomo. ?. oussina

;8 -de'inirao osnovne klasicistike postavke ( u odnosu na manirizam i naturalizam ( a Winckelmann i u odnosu na rokoko! -revival antikog ideala -me3ustanica izme3u antike i novog doba je $a'ael -najva*niji #istoriogra' druge polovine 5:.st; -iroki# obzora) bavio se povije-.u) ar#eologijom) teorijom umjetnosti) pisanjem *ivotopisa umjetnika. -zanimao se za male predmete i nji#ovu prezervaciju ( nazivan i /otac ar#eolo-ke povijesti umjetnosti0 -objavljuje nekoliko va*ni# prirunika (corpusa! o ba-tini antike ar#itekture i skulpture u $imu (oko 5GI5! ( grka antika kao nedosi*iv vr#unac umjetnosti (u tome ga naslje3uje Winckelmann) kao i u kritici 9erninija! -u uvodu *ivotopisa 54 umjetnika prve polovine 5:.st. donosi svoje teoretske stavove; ,7D/. -Vit % pittori6 !3($tori % ar3?it tti )o% r"i.G model mu je 7asarijevo djelo) ali za razliku od njega 9ellori pi-e samo o umjetnicima koje smatra vr#unskim. ?jegov princip selekcije povezan je s vjerom u centralnu ulogu idealne ljepote u umjetnosti. ("vod /=Ridea del pittore) scultore ed arc#itetto0 - to je zapravo jedan govor koji je odr*ao pred 6kademijom sv. =uke u $imu) a to kod ano'skog kasnije! 2matra da savr-ena idealna ljepota ne postoji u prirodi i da ju se mora tra*iti u s'eri ideja. 9o*ja kreacija ideja; umjetnici slijede taj model da bi prevladali disproporcije i de'ormacije koje se nalaze u prirodi i ljudima. "mjetnik mora od razliiti# tijela uzeti pojedinosti koje su savr-ene (jer je te-ko na.i jedno savr-enstvo!- idealistika neoplatonistika tradicija -problem da ar#itektura nije imitativna umjetnost 9ellori opravdava argumentom da dobra gra3evina imitira druge dobre gra3evine. &obri ar#itekti uvaju savr-ene oblike redova i nji#ov se crte* treba sastojati od reda) raspored) mjere i ritma cjeline i dijelova. 6r#itekt imitira 9oga u svojim postupcima ( crta savr-en tlocrt i prevodi da u materijalnu 'ormu. $edove navodi jonski) dorski i korintski ( tu naslje3uje 6lbertija! -ne smatra da je porijeklo ideje meta'izike naravi; ideja je stvarnost ali u svom proi-.enom obliku. ano'skH smatra da je 9ellorijeva 'ormula idejaM priroda zapravo preobrazba iz meta'izike u akademski + klasicistiki ideal -9ellori osu3uje naturaliste jer previ-e izravno opona-aju prirodu ( nema /idealnog proi-.enja0!) a kritizia i maniriste jer nemaju dovoljan kontakt s prirodom te opona-aju neke druge umjetnike i nji#ova djela.

;5 -u tonosti imitacije slijedi 7asarija% antika ar#itektura za ar#itekte) modeli iz prirode za slikare i kipare -slavi 9ramantea) kritizira 9orrominija -opisuje pad umjetnosti nakon pada rimskog carstva; revival s 9ramanteom i $a'aelom koji imitiraju antiku -ne koristi ideju kru*nog rasta umjetnosti) zrelosti i dekadencije jer bi primjenom tog modela umjetnike svog vremena smjestio u s'eru pada. 2tvara puno 'leksibilniji model ( umjetnici i pokreti se pribli*avaju i udaljavaju od savr-enstva -ukljuuje u svoju knjigu oussina i Earraccije) a iskljuuje 9erninija. -smatra se klasicistom i osu3uje barok. -,7F9. objavljuje tekst o $a'aelovim 2tanzama i istie kategorije izraza) invencije i grazie. -govori s pozicija akademskog klasicizma a utjee i na ve.inu -kola pisanja povijesti umjetnosti u 5>.stolje.u.

POIMANJE UMJETNOSTI U PROSVJETITELJSTVU

=ord 2#a'tesburH 2ri Dos#ua $eHnolds &iderot -poetak 5>.st. (tra*i se napu-tanje prije utvr3eni# stajali-ta i uspostavljanje novi# vrijednosti -nastoji se stvoriti uzajamnost izme3u umjetnika i publike LORD SHA&TES>URY /<#e Aoralist0 5:8I. ( de'inirao tri vrste ljepote% 5.! ljepota mrtvi# oblika 4.! ljepota oblika koji su stvoreni ali ne mogu stvarati novu *ivu ljepotu ;.! najvi-a ljepota) poelo i pratemelj svake ljepote ( ona iznutra odu#ovljuje svijet -umjetnost se u prosvjetiteljstvu svrstava u me#anike znanosti -2#atesburH dolazi do drugaiji# s#va.anja umjetnosti itaju.i latona i lotina -tra*i mogu.nost povezivanja zbilje i ideala) osjetilnosti i inteligibilnosti -s njim poinje pojam estetike) pojam /nekorisnog svi3anja0 M pojam unutarnje 'orme

;4

JOHNATHAN RI+HARDSON STARIJI I MLAHI uveli nov nain promatranja likovni# umjetnosti utemeljen na iskustvu IILLIAM HO5ARTH -najva*nijim je smatrao originalnost i osobno iskustvo; presudnu ulogu ima du# genija SIR JOSHUA REYNOLDS 5:G>. u =ondonu utemeljena Kraljevska akademija a sir Dos#ua $eHnolds bio je njen glavni autoritet. Od umjetnika tra*i da se obrazuje) putuje) prouava djela stari# majstora% neka vrsta umjetnikog eklekticizma Op.i razvoj umjetnosti uspore3uje s razvojem pojedinog umjetnika oetak 5>.st. (sve jae isticanje prava na individualnost. $azvoj razmatranja o svrsi umjetnosti i mogu.nostima djelovanja pojedinanog djela na promatraa 5RO& +AYLUS -spoznavanje stila stari# naroda -poku-ao uspostaviti razvojnu povezanost od Lgipta) preko Ltru-.ana i Grka) $imljana do nazadovanja u kasnoj antici DIDEROT -va*an za umjetniku kritiku; uglavnom se usredotoio na kritiku 2alona -Goet#e ga je cijenio i prepoznavao u njemu ravnopravnog sugovornika -9io je protivnik akademske naobrazbe; *eli da umjetnici promatraju svijet oko sebe i ue iz njega &AL+ONET -umjetnost se mo*e promatrati s nekoliko stajali-ta% s stajali-ta% uenog istra*ivaa) ljubitelja) umjetnika

;; -Ktalija 5: i 5>.st. ( pojavila se zamisao da se priredi obu#vatni prikaz umjetnike povijesti. ?astoji se napraviti reizdanje knji*ice o Aic#elangelu) radi se novo izdanje /7ita0 a L(i#i La"*i 5:>I. objavljuje /2toria pittorica del Ktalia0 (materijal ra-lanjen prema -kolama! -&i!3? r vo" Er$a3? /?acrt povijesne ar#itekture0 - ar#itektura od starog Orijenta) preko antike do gra3evina udaljeni# krajeva RASPRAVA O LAOKONTU Kip prona-ao @elice de @redir 558G. u svom vinogradu na Lskvilinu. O toj skulpturi izvje-.uju ve. linije stariji i 7ergilije. Kzazvala je sveop.e zanimanje. Original je 5:I:. prenesen u ariz) a 5>55. se vra.a u $im. $ade se mnoge kopije i varijacije. =essing nagla-ava trenutak koji je umjetnik izabrao za prikazivanje; onaj koji polazi od neposredne pro-losti ili nagovije-ta budu.nost. Wil#elm Ceinse otvoreno polemizira s Winckelmannom i =essingom. 9io je jedan od rijetki# koji otvoreno govori da mu se skupina ne svi3a; smatra je izvje-taenom. Goet#e je tako3er dao osvrt na =aokonta ( simetrija i raznolikost) mir i pokrenutost) suprotnost i stupnjeviti pomaci 6rt#ur 2c#open#auer uzima =aokonta kao polazi-te za polemiku protiv =essinga. Dcob 9urck#ardt vidi u =aokontu potpuno jedinstvo 'orme i sadr*aja

TEORETI@ARI KLASI+I'MA
iranesi Uuertemere de UuincH Winckelmann Aengs

<eoretiari klasicizma bili su G.9. iranesi u Ktaliji) D.=. &avid i Uuatremere de UuincH u @rancuskoj) D.2tuart i ?. $evett u Lngleskoj i D.D. Winckelmann u ?jemakoj te 6.$.Aengs. Oni teoretski razmatraju nova znanstveno povijesna otkri.a o antici. 7eliku prekretnicu u 'ormiranju stila) iz poetne) ar#eolo-ke 'aze prema promi-ljeno konceptualnom stilu rade teoretiari i to prvenstveno Winckelmann i Aengs. " tom odluuju.em razdoblju oni) zajedno s ostalim

;, teoretiarima) umjetnicima i ar#eolozima borave u $imu koji tada (jo- jednom i ponovo! postaje glavnim kulturnim 'okusom Lurope. JOHANN JOA+HIM IIN+KELMANN (5:5:.-5:G>.!J " $imu boravi od 5:55. kao bibliotekar kardinala 6lbanija i kustos njegove zbirke. Godine 5:G;. postavljen je za kustosa svi# starina u $imu i okolici. " svome kapitalnom djelu Geschichte der Kunst des Altertums (5:G,.! dao je temeljne teze o povijesnom razvitku antike umjetnosti. rvi je istra*iva koji kod ocjene spomenika primjenjuje estetsko-umjetniki kriterij. <o je jedna od novosti u njegovim izlaganjima i zato se on smatra glavnim teoretiarom klasicizma) iako je i prije njega bilo teoretiara koje on ak u nekim tokama naslje3uje. Govori o potrebi nasljedovanja) zapravo imitiranja antiki# autora i to zato jer su grki umjetnici ve. razvili do savr-enstva opona-anje prirode. " opona-anju antike umjetnosti vidi ne-to -to ne vidi u prirodi a to je ideal ljepote kojeg umjetnost treba uiniti vidljivim u svojim djelima. Ja ostvarivanje ljepote bitni su proporcije) simetrija i sklad i Winckelmann i# smatra temeljnim. <ime uzori) uz stvarnost postaju djela antike. Winckelmann smatra da je /ljepota misterija ije e'ekte vidimo i osje.amo) ali o kojoj nitko nema preciznu ideju0. <o nadilazi ikakvu sluajnu pojavu i zato je ona superiorna prirodi koja je sluajna) i ne ba- uvijek lijepa. 6ntiki umjetnici su ve. iz prirode izvukli ono -to je lijepo i zato se treba ugledati na nji#. <ako ideja umjetnosti antike kod Winckelmanna postaje /ti#a veliina i plemenita jednostavnost0. <aj postulat idealne ljepote postigla je grka umjetnost i to ekspresijom du#ovnosti preko intelekta. rema Winckelmannu antiki umjetnici ostvarili su sklad prirode i idealnog lijepog. romatraju.i antiku skulpturu primijetio je njenu mirno.u a to objasnio meta'orom morske povr-ine (snaga koja postoji u dubini mora na njegovoj povr-ini tek se zamje.uje!. <ako3er primje.uje da antiki kip de'inira njegova kontura. Jbog svoje velike uloge u de'iniranju skulpture i slikarski# djela kontura) odnosno linija postaje kljunim pojmom klasicizma. rvo objavljeno djelo ,D99. -Ra*)iK$ja"ja o "a!$j %ova"j( #r0ki? %j $a ( kipar!tv( i !$ikar!tv(. - grka antika projicirana je poput idealne slike u vlastito vrijeme ,D78. -Povij !t ()j t"o!ti !taro#a vij ka. - smatra da povijest umjetnosti treba prikazati porijeklo) rast) promjene i pad umjetnosti M razliite stilove naroda) vremena i umjetnika. 2ve promatra kroz proces razvoja) procvata i nazadovanja. <umaio je -to je na starim statuama originalno a -to su kasnije dopune
S

;5 Winckelmann utemeljuje prvu 'azu povijesti umjetnosti i odvojio je od ve. uvrije*ene povijesti umjetnika. 5:G:. kre.e na put u ?jemaku s talijanskim kiparom 9artolomeom Eavaceppijem ali brzo se vra.a natrag u Ktaliju) u <rst gdje ga u svrati-tu ubija 6rcangeli. ANTON RAPHAEL MEN5S (5:4>.-5::I.! &rugi teoretiar klasicizma koji ,D7/. izdaje djelo Ra-.i/01an1a o 01e2o3i i u4u5u u 50i4ar53vu u kojem izla*e svoje ideje klasicistike teorije) koje su bliske Winckelmannovim postavkama. <ra*i objedinjavanje $a'aelova izraza) Eorreggiove gracije i <izianova kolorita. 2matra da ljepota proizlazi iz sklada izme3u misterije i ideje. Jato je ideja glavna u umjetnikom djelu. Kdeja odre3uje djelatnost umjetnika) ona je polazi-te i u njoj je sadr*ana ljepota. Kdeal u slikarstvu se sastoji od selekcije onoga -to je lijepo u prirodi) proi-.eno od nepravilnosti) iz ega proizlazi da se idealno promatra intelektom a ne oima. K umjetnost klasicizma je re'leksivna umjetnost. ripremio pojmove za prosu3ivanje pojedinanog umjetnikog djela% crte*) svijetlo-tamno) kolorizam) invencija) kompozicija (nji#ovim me3usobnim uskla3ivanjem nastaje umjetniko djelo!

IIN+KELMANNOVA REVOLU+IJA
errault =augier =odoli 9londel

+LAUDE PERRAULT - pozivao se na grke #ramove) na iskrenu ar#itekturu stupova i greda i na gotiku konstrukciju. /O%ro""a"3 ! % ! 3i"L E!p 3 ! % +o$o"" . kritika disertacija o redovima MAR+-ANTOINE LAU5IER - ME! j o Ar?it kt(riM6 ,D9: - oti-ao jo- dalje u potrazi za racionalistikim izvorima u ar#itekturi) model nalazi u primitivnoj kolibi. Osnovna ar#itravna konstrukcija sastoji se od , drveta kao potpore za otvorenu natkonstrukciju sa #orizontalnim gredama i dvoslivnim krovom. (?epotreban ornament treba biti eliminiran) a redovi 'unkcionalni a ne dekorativni!.

;G

" @rancuskoj se sredinom Q7KK. 2tolje.a poelo postavljati pitanje prave prirode redova i naina na koji se moraju rabiti u modernim gra3evinama. / rirodna valjanost0 redova nije bila osporena i glavna je briga 'rancuski# kritiara bila da im zajame isto.u i integritet. <o se nastojanje iskazalo u nizu knjiga. rvo se pojavilo djelo Ro$a"%a &r arta% Parallele de l'Architecture Antique et de la Moderne, u kojem se zagovara strogi purizam. Jatim slijedi glavni ar#itekt =ouvrea) +$a(% P rra($t sa svojim komentiranim izdanjem 7itruvija te traktatom o redovima. Godine 5:8G. pojavljuje se znaajno djelo opata +or% )oNa% Nouveau raite de oute Architecture! EordemoH se zala*e za osloba3anje redova svake ukrasne uporabe (on to naziva /relje'nom ar#itekturom0!) a to znai pilastara) polustupova) prizidani# stupova.. Ovaj je purizam bio sukladan 'rancuskoj misli u to doba- a ona je bila racionalna. Godine 5:5;. jezuit La(#i r u svojem djelu "ssais sur l'Architecture iznosi teoriju koja je izokrenula ar#itekturu iz temelja i izmijenila osnove ar#itektonske misli idu.i# stolje.a. =augier se stoga naziva prvim 'ilozo'om moderne ar#itekture. Ae3u svim tada-njim teoretiarima vladalo je mi-ljenje da je ar#itektura stvorena kada je primitivan ovjek podigao sebi primitivnu kolibu. 2a kolibe je pre-ao na #ram i usavr-avaju.i njegovu 'ormu izmislio je drvenu verziju dorskog reda i potom je kopirao u kamenu. <u su teoriju svi pri#vatili ali jedino =augier o njoj konkretno promi-lja. On primitivnu kolibu vizualizira u strukturi koja se sastojala od drveni# okomiti# potpornja) od popreni# greda i kosog krova (prikazana na naslovnici njegove knjige!. o prvi puta je bio uzdrman autoritet redova i zamijenjen slikom onog -to se pretpostavljalo nji#ovim 'unkcionalnim i racionalnim prototipom. Kao i EordemoH) =augier je smatrao da sva /relje'na ar#itektura0 mora nestati) ali je i-ao i dalje% prema =augieru nestati su morali i zidovi. Kdealna gra3evina sastoji se samo od stupova koji nose gre3e (koje nosi krov!. 7rlo velik je bio uinak njegove knjige; u naredne dvije godine do*ivljava prijevode na njemaki i engleski.

JA+OUES-&RAN+OIS >LONDEL 4 /Eours dRarc#itecture0 5:58-5::5 u traktatu postavlja osnovna pravila o primjeni ar#itektonski# tipova u kompoziciji

;: +ARLO LODOLI - ar#itektura treba poivati na prirodi materijala - ar#itektura $enesanse i 2taroga $ima je la*na jer se zasniva na neiskrenim grkim stilskim redovima koji su prvobitno bili razvijeni za drvene konstrukcije. Dedina prava kamena ar#itektura je egipatska i 2tone#enge.

NA PUTU PREMA HISTORIJSKOJ 'NANOSTI

Kant 2c#iller 2c#legel 2c#elling Cegel Cerder IMMANUEL KANT (5:4,-5>8,! (RITI(A RA)UD'E MO6I -Kritika ra!(%" )oPi. - daje de'iniciju ljepote prema kojoj se estetski sud odvaja od spoznajnog. =jepota je stvar osje.aja pomo.u koje se ne mogu iznositi nikakvi egzaktni pojmovni dokazi. <o je bezinteresno svi3anje koje se odvaja od ugode i dobrote. "mjetnost za#valjuju.i geniju daje zakone prirodi. Kant je svojim uenjem o geniju prevladao teoriju opona-anja. " /Kritici rasudne mo.i0 poku-aj da znanstveno utemelji estetiku. 2matra kako zada.a estetike nije ispitivanje lijepoga ve. na-i# sudova o lijepome. "*ivanje u lijepom je uvijek /bez interesa0. Lstetski sud nije spoznajni sud; njime se istiemo nikakvu oznaku na objektu ve. u njemu subjekt izra*ava ono uvstvo koje u njemu budi predod*ba. Osje.anje lijepog razlikuje se od u*itka koji u nama budi ugodna stvar. &okazuje da je sredi-nji problem estetike pronicanje u su-tinu estetskog u*itka JOHANN 5OTT&RIED HERDER (5:,,-5>8;! /2kulpture% neka opa*anja o 'ormi i obliku Hgmalionova Kreativnog sna0 5::>. -glavna 'igura 2turm und &ranga -u njegovim tekstovima opa*a se rastu.a svijest o va*nosti nacionalni# i povijesni# utjecaja u 'ormiranju estetskog iskustva -u eseju *eli napraviti pro-irenje analitike metode prirodni# znanosti na podruje estetike -cilj% ustanoviti kako kod skulpture presudnu ulogu ima osje.aj dodira

;> -smatra kako bi se skulptura trebala promatrati kao odvojena umjetnika 'orma s vlastitim zakonima i principima. &RIEDRI+H S+HILLER (5:5I-5>85! PI)MA O E)TET)(OM OBRA7O%A'&U +O%&E(A -s Cerderom glavni predstavnik 2trum und &ranga; njegova drama /$azbojnici0 (5:>5! prva je politika tragedija 2trum und &ranga -Kantova estetika razvoj do*ivljava kod 2c#illera (pjesma /&ie Kunstler0! ( osjet lijepog priro3en je jedino ovjeku i to kao izvor spoznaje) .udorednosti i sve kulture. <umaenje umjetnosti posredstvom nagona za igrom. Ja razja-njenje estetskog u*itka upotrebljava analogiju igre. Kgra kao oitovanje suvi-ni# sila; oni# koje u *ivotnim potrebama ne dolaze u upotrebu. 7a*an za stvaranje povijesne svijesti svog razdoblja. -u spisu reagira na doga3aje @rancuske revolucije koji su iz prvotne borbe za slobodu pre-li na podruje terora. 2matra kako se prava sloboda mo*e posti.i jedino kroz ljepotu. Kritizira 'ragmentarnost i de#umanizaciju modernog ovjeka. =jepota je most izme3u ljudske emocionalne i racionalne prirode koji vodi do ljudske potpunosti. &RIEDRI+H S+HLE5EL (5::4-5>4I! (RITI+(I FRA*ME'TI 1898# -rani njemaki romantizam -u ranim radovima bavi se klasinom antikom (smatra se da je za grku poeziju napravio ono -to je Winckelmann napravio za grku skulpturu!. Kasnije odbacuje ideju o slijepom imitiranju antike te pri#va.a 2c#illerovu tezu da speci'ian karakter moderne umjetnosti i literature za#tjeva i nove 'orme i kategorije kako bi bili s#va.eni na pravi nain. -Knterpretacija kao dinamian neprekidan proces koji izvlai kreativne snage itatelja i gledatelja -umjetnost oblikuje poput same prirode ( utemeljuje teoriju umjetnosti koja anticipira 48.st. &RIEDRI+H S+HELLIN5 (5::5-5>5,! -/2 obzirom na odnose plastike umjetnosti i prirode0 5>8:. -predaje 'ilozo'iju umjetnosti na sveuili-tu u Deni (kontakti s bra.om 2c#eleg) ?ovalisom) =. <ieckom! -pri#va.a tradicionalnu de'iniciju umjetnosti kao imitaciju prirode ali smatra pojam prirode nedovoljno odre3enim ( trebamo prepoznati duboku unutra-nju me3upovezanost izme3u ljudskog du#a i prirode; /du# je nevidljiva priroda0 a /priroda je vidljivi du#0

;I -smatra da bi isti kreativni principi koji o*ivljuju prirodu trebali probuditi i umjetniko djelo. -smatra da je 'ilozo'ija umjetnosti zavr-ni kamen cijelog svoda 'ilozo'ije ( ona je objava apsoluta) odnosno bo*anstva% ljepota je ono beskonano prikazano kao konano ( umjetnik ne opona-a prirodu nego stvara ne-to novo. Ja umjetniko stvarala-tvo nu*na je snaga genija ( bo*ansko u ovjeku!) a takva je i stvaralaka snaga prirode ( umjetnost je sama sebi svr#a) nezavisna od svi# vanjski# svr#a i zato odbija srodnost s osjetilnim u*itkom) kori-.u) moralitetom i znano-.u. &RIEDRI+H VON HARDEN>UR5 4 NOVALIS (5::4-5>85! /@ugitive <#oug#ts0 5:I>. -pod utjecajem 'ilozo'ije njemakog idealizma -ambicija /poetizirati svijet0 - otkriti originalnu temeljnu snagu iza pojavnosti stvari -svako umjetniko djelo oblikovano je du#ovnim elementom HE5EL (5::8-5>;5! -temeljne postavke njegove 'ilozo'ije% ideje podupiru sve oblike stvarnosti) svi doga3aji moraju biti s#va.eni u terminima evoluiraju.i# principa) cjelokupni povijesni proces je racionalan i neop#odan razvoj koji vodi koji vodi do ponovne samospoznaje i bo*anskog du#a 1 idealistika + meta'izika teorija. &u# kao unutra-nja priroda i sudbina svijeta) unutarnji ar#itekt povijesti i vjena i apsolutna ideja. &u# sebe izra*ava kao du# nacije ( 7olksgeist! i du#a perioda + doba (Jeitgeist!. "mjetnost je najni*i stupanj na kojem se objektivira apsolutni du#. ?a vi-im stupnjevima nalaze se vjera i 'ilozo'ija. <i su se stupnjevi jedan za drugim i jedan iz drugoga povijesno razvijali u starom) srednjem i novom vijeku. =jepota u umjetninama je odraz ideje u tvari. Kz zbilje apstra#ira svoje zakone; zavr-nica i cilj povijesnog razvoja za njega je suvremenost. "mjetnost stvara novu realnost% oslobo3enje du#a od tvarnosti i konanosti. 2vako razdoblje u umjetnosti u sebi nosi klicu idu.eg) svoju antitezu. 7rijeme oko 5>88. smatra prekretnicom umjetnosti ( totalna re'leksija. 2veukupna du#ovna naobrazba je takva da umjetnik ne mo*e zanemariti misaono okru*enje i njegove odnose. &olazi do zakljuka da je umjetnost stvar pro-losti jer je izgubila pravu *ivotnost. 2ituacija nove kulture je da .e umjetnost i povijest umjetnosti morati poeti postojati jedna uz drugu. -umjetnost) religija i 'ilozo'ija kao oblici apsolutnog du#a ( apsolutni du# se ozbiljuje u umjetnosti u obliku zora tj. osjetilnoj pojavnosti) u religiji u obliku predod*be i uvstva a u 'ilozo'iji u istim pojmovima kao du#u najprimjerenijem obliku.

,8 -estetika je 'ilozo'ija umjetnosti; lijepo je osjetilni privid ideje (sadr*aj umjetnosti je ideja) a njem oblik osjetilni slikoviti lik. $azlikuje ; odnosa ideje prema svome oblikovanju% 5.! simbolina 'orma ( ideja je apstraktna i neodre3ena; tra*i svoj oblik. Oituje se u ar#itekturi. 4.! Klasina umjetnika 'orma ( ima kao svoj sadr*aj i oblik ideal ( dosi*e ideal ljepote a najizrazitije se oituje u kiparstvu ;.! $omantika umjetnika 'orma ( ponovno dokida potpuno jedinstvo ideje i njene realnosti i na vi-em stupnju vra.a na razliku i suprotnost obiju strana koje nisu bile svladane u simbolinoj umjetnosti ( ideja sada vi-e ne vodi nedovoljnosti simbolikog oblika) nego se u svom savr-enstvu osloba3a jedinstva s izvanjskim te svoju istinsku realnost posti*e u samoj sebi. 2likarstvo) muzika) poezija. ?ajvi-i oblik apsolutnog du#a je 'ilozo'ija. -glavne promjene koje #egelijanizam do*ivljava u djelima povjesniara umjetnosti kao $iegl) Wol''lin i @rankl su sekularizacija) redukcija va*nosti bo*anski# aspekata svjetskog du#a i ideja napretka kombinirano s stavom su sve socijalne 'orme mani'estacije jedinstvene biti.

-,C=,. poelo lijevanje gipsani# odlijeva prema skulpturama s artenona -Uuatremere de UuincH 4 presudan utjecaj na oblikovanje klasicizma u @rancuskoj; bio je protivnik napoleonski# umjetniki# nastojanja i dopremanja opljakani# umjetnina u ariz tijekom osvajanja europski# zemlja. i-e o egipatskoj ar#itekturi. <ada doktrine dosti*u vr#unac ra3io"a$" ar?it kto"!k )i!$i u @rancuskoj% JEAN- >APTISTE RONDELET - 5>84-5>8; - V<eoretska i praktina rasprava o umjetnosti gra3enjaV JEAN-NI+OLAS-LOUIS DURAND - 5>84-5>85 - MPr 3i! % ! $ 3o"! %o"" ! $Q 3o$ po$Nt 3?"iL( . vr#unac racionalne tradicije klasicizma u 'rancuskoj ar#itekturi prve polovine 5I.st. $azra3uje sistem u kojem se klasini oblici) s#va.eni kao modularni elementi) mogu spajati i slagati kako bi omogu.ili realizaciju novi# gra3evinski# tipova (tr*nice) knji*nice!. Kodi'icira te#nike i projektantske metode koje .e omogu.iti da se racionalnim klasicizmom mogu zadovoljiti i nove dru-tvene potrebe i nove te#nike. Osnovna preokupacija ar#itekata trebalo bi biti rje-avanje

,5 kompozicijski# problema metodikim postupkom. 2vjesno ignorira 9oulleeovo s#va.anje ar#itekture kao simbolike vrijednosti i njenog ekspresivnog izraza. $ondelet i &urand su reducirali ar#itekturu na dva elementa% strukturu i 'ormalnu geometriju. Ja $ondeleta je ona samo me#aniko rje-enje speci'ini# praktini# problema. Oni svode ar#itekturu na njena dva elementa% strukturu i 'ormalnu geometriju) tvrde.i da ona ne predstavlja vi-e od me#anikog rje-enje speci'inog praktinog problema Ovakvo gledanje se ponovo javlja u djelu E#oisHa. ?ji#ov je opse*an program utjecao na 2c#inkela. ?ajistaknutiji teoretiar za vrijeme ?apoleona K. bio je OUATREMARE DE OUIN+Y koji je smatrao veliinu jednu od osnovni# odrednica ar#itekture. 2matra kako se veliinom gra3evine izaziva divljenje kod promatraa. Dakobinci pri#va.aju klasicizam kao vlastiti o'icijalni umjetniki stil i u njemu se izra*avaju. Ksto ini i carsko doba) ali s razlikom -to je ve. tada klasicizam postao pomodan. Lmpire oznaava rapidni zalaz klasicistikog pokreta i njegovu trans'ormaciju na puki revival antike) iscrpljen u svojim vi-im idejama i 'orsiran. ostao je dekorativnim stilom) komparabilan s pola stolje.a ranijim gout grecom. $aniji klasicisti tra*ili su inspiraciju u najprimitivnijim 'ormama antike umjetnosti) a umjetnici empire perioda obra.aju se Kmperijalnom $imu kao vrelu izvora i uzora. 6r#itektura i dekoracija gotovo da postaju sinonimi. Kmperijalno-rimski stil ar#itekture i dekoracije odgovarao je ?apoleonu iz simboliki# i umjetniki# razloga% 2lika se ponovno koristi kao alat kojim se prikazuju vrline monar#ije) ideja umjetnosti kao edukacije promijenjena je u ideju umjetnosti kao propagande) centrirane na kult carske linosti. (veza izme3u =ouisa QK7 i ?apoleona je te*nja grandioznosti! JOHANN IOL&5AN5 VON 5OETHE (5:,I-5>;4! ,DD/. O n1e.a:4o1 ar;i3e43uri ( prvo djelo) anonimno objavljeno. "vodi novo vrednovanje gotike ( u 2trasbourgu je spoznao zakon i #armoniju gotike (opisuje samo proelje ( jedinstvo dijelova i cjelovitost!. 5::5. ponovno pi-e o toj katedrali. -ro3en u @rank'urtu) *ivio u Weimaru osim posjeta Ktaliji 5:>8-i#. -bavi se teorijom boja) ali i ostalim temama% problemski povijesni zadaci) koncepcija stila) problemi terminologije) monogra'ski prikaz) *ivotopis -interes za gotiku ar#itekturu ( katedrala u 2trasbourgu

,4 -tekst publicirao Do#ann von Cerder -kasnije napustio gotiku i bavi se klasikom -njegov tekst jedan je od glavni# razloga gotikog revivala u ?jemakoj; gotika je dobra kao i klasika samo potpuno drugaija -bitan tekst jer se od 7asarija gotika smatrala barbarskom i bila je odbacivana. Goet#e nagla-ava senzaciju cjelovitosti u kojoj su svi detalji #armonizirani i sve prisutne mase potrebne. ?agla-ava gotiku strukturu loginosti i isto.e. -pi-e o @alconetiu ( jo- uvijek zastupa mi-ljenje da se ljubitelj umjetnosti mora ograniiti na djela grkog kiparstva -5>8>. / riroda je lijepa sve do odre3ene granice) umjetnost je lijepa za#valjuju.i odre3enoj mjeri0 - naela% 5.! opona-anje prirode 1 predvorje stila 4.! manira 1 subjektivan pristup predlo-ku ;.! stil 1 najvi-i izraz umjetnikog stvarala-tva ta naela primjenjuje i na ar#itekturu. -po povratku s dvogodi-njeg puta u Ktaliji nastoji utjecati na sveukupan umjetniki *ivot u ?jemakoj. 7odio je Biemarsku akademiju i pisao umjetniko- teorijske spoznaje za asopis ropHlaen. 5:I8. poku-ao sa*eto obu#vatiti povijest venecijanskog slikarstva -zala*e se za za-titu spomenika -pi-e *ivotopise (Eellini!

POVIJEST UMJETNOSTI ROMANTI'MA

Goet#e Cerder Ceinse dR6gincourt $uskin -Lngleska ( zbog peri'ernog usvajanja renesanse najdu*e se zadr*ala srednjovjekovna tradicija. isci i umjetnici osuvremenjuju srednjovjekovnu pro-lost. -/2trum und &rang0 pokrenuo Goet#eov lanak o katedrali u 2trasbourgu

,; -H r% r ( oblikovao pojam povijesnog razvoja u njemakoj klasici ( ljudsko opa*anje je razliito u svakom povijesnom razdoblju. 2#va.ao je razvoj u smislu op.e povijesti ovjekova obrazovanja. -Ii$? $) H i"! 4 suoavanje s Winckelmannom; smatra da ne treba samo prouavati antiku i da je priroda bogata i neiscrpna -Ia3k "ro% r ,DFD. /Kzljevi srca jednog redovnika zaljubljenog u umjetnost0 - jedan od programatski# spisa romantiarskog pokreta u ?jemakoj. Ja njega je prototip umjetnika &urer. "vodi osje.ajnost kao za#tjev za suvremenu umjetnost. "mjetnost se ne mo*e nauiti pa se te#niko obrazovanje na umjetnikim -kolama ne smije prenagla-avati. -S ro(R %QA#i"3o(rt 4 autor prikaza cjelokupne srednjovjekovne umjetnosti) G svezaka. rikazuje povijest umjetnosti kao razvojni tijek u velikim cjelinama) a kao uzor navodi Winckelmanna% 5. grka umjetnost) 4. kiparstvo i slikarstvo) ;. popis tabli s preciznim tumaenjem) ,. gra'ike reprodukcije prijelomna znaenja -u @rancuskoj se javlja odu-evljenje srednjim vijekom pod utjecajem E#ateubrianda. 5:I5. u arizu se otvara /Ausee des monuments 'rancois0 - djela iz razoreni# crkava i samostana itave @rancuske. Gotika se propagira i za#valjuju.i romanu /Jvonar crkve ?otre &ame0 5>;5. (renesansu Cugo gleda kao potpunu propast ar#itekture!. -Jo?a"" Davi% Pa!!ava"t 4 povjesniar umjetnosti) djelovao s nazarencima JOHN RUSKIN 4 utjecaj na politika) socijalna i umjetnika poimanja svog doba. ?astoji uskladiti te*nje romantiarskog pokreta s modernim s#va.anjem *ivota. " 5 svezaka pi-e -Mo% r" pai"t r!. obrana djela W. <urnera koje je tad u Lngleskoj izazvalo op.i prosvjed ( <urner tada postaje nacionalni #eroj. -S v " La)p! o2Ar3?it 3t(r . -T? Sto" ! o2 V "i3 . -Mor"i"#! i" &$or "3 . povijest kao instrument za oblikovanje budu.nosti. 5>5,. utemeljio &ru-tvo za ouvanje stari# gra3evina. 5>GI. postao pro'esorom povijesti umjetnosti na OF'ordu ( nastoji objediniti praksu i teoriju umjetnosti. Oko 5>58 poinje podr*avati gotiki revival /Aodern painters0 (5>,5.! /<#e 2even =amps o' 6rc#itecture0 (5>,I! /<#e 2tones o' 7enice0 (5>55.-5>5;.!

,, S %a) !vj ti$jki ar?it kt(r (ono -to je za ugina bilo religiozno) za $uskina je etino. 2tvaranje dobre gra3evine mo*e istovremeno doprinjeti dobroti dru-tva. $adikalno se udaljava od ugina) jer je njegova pozicija anti'unkcionalistika) i ukras je za njega ono -to ar#itekturu odvaja od graditeljstva ( svi njegovi dozvoljeni stilovi su talijanski i sa jako nagla-eom bojom) posebno voli konstrukcijsku polikromiju! 2vjetiljke koje osvjetljuju ar#itektonski put su% Trtva ( potrebna jer ar#itektura ukljuuje umjetnikov napor) a nije samo me#aniko rje-enje materijalnog problema. Kstina - nagla-ava ar#itektonske prijevare (/la*ni0 materijali) sakriveni potpornji) strojno proizvedeni ukrasi! 2naga ( kontrola mase i sjene 2je.anje ( gra3evina mora kroz vrijeme dobiti povijesne asocijacije) i zato se gradi za budu.nost oslu-nost ( vjernost pro-lim 'ormama) a ne potraga za novim Tivot) =jepota rvenstveno su to moralne i etike kategorije. ?agla-ava i trajni karakter neke gra3evine. Gra3evine vidi kao /propovjedi u kamenu0 (kao per'ormansi koju pobu3uju odre3ene emocije u promatrau!. Kzra*ava potrebu za uni'ormiranjem nacionalne ar#itekture% /Kzbor bi mislim bio izme3u etiri stila% 5. pizanska romanika) 4. rana gotika zapadni# talijanski# republika) ;. venecijanska gotika u svojoj naji-.oj 'azi) ,. engleska rana dekoriranaNmo*da oboga.ena s dodavanjem dekorativni# elemenata iz iznimno dekorativne 'rancuske gotike0 . ri tome se primje.uje kako $uskin vidi stil internacionalne gotike kao karakteristiku europskog jedinstva. ?agla-ava kako je obavezna strukturalna polikromija (to se mo*e promatrati kao reakcija protiv puritanizma anglikanske crkve! i smatra je dijelom internacionalne gotike. $estauraciju smatra kao /najve.u destrukciju koju gra3evina mo*e pretrpjeti0 - smatra kako restauracija dokida jedinstvenost gra3evine. Dedinstvenost gra3evine ne le*i u njenom nacrtu i dizajnu nego i u svim stolje.ima koje je ona pro*ivjela) u njenom kumulativnom *ivotu kroz stolje.a i zato je svaki dio strukture gra3evine nezamjenljiv. $uskinova gotika lilterarna je u izvoru a 7iollet-le-&ucova apstraktna (derivirana iz logike tradicije strukturalne analize!. Ka) "j V " 3ij ,C9,-,C9: 4 dok je : svjetiljki traktat o moralu) ovaj tekst otkriva posve.enost gotici. Kzmi-lja ideju /du-e gotike0 sastavljene od povijesni#) dru-tveni# i etiki# elemenata. ovijesno uvi3a kako kulturalna produkcija odre3enog perioda ovisi o materijalnoj produkciji pa se

,5 bavi pitanjima socijalne povijesti koja utjee na kulturu. osebno razmatra katedralu sv.Aarka u 7eneciji i du*devu palau. " svom vremenu vidi kako se rad degradirao na industrijski rad strojeva) bez kreativne slobode; kritika industrijskog kapitalizma. 2matra kako jedino revolucijom u materijalnim uvjetima koji odre3uju naine i proizvode ljudskog rada mo*e se osigurati *ivot i sloboda svakog radnika (slian AarFovim stavovima!. 7idi savez izme3u gotike i slobode. (6li gotiki je revival u cijeloj Luropi ovisio o kapitalistikim sredstvima proizvodnje) distribucije i nabave!.

>ERLINSKA SKOLA POVIJESTI UMJETNOSTI

7on $umo#r Kugler Waagen 2c#naase

-Kar$ &ri %ri3? vo" R()o?r ( temeljitost istra*ivanja) promatranje. 5>4:. /<alijanska istra*ivanja0 - prekretnica znanosti o umjetnosti; cjelovit pregled talijanskog slikarstva metodom povijesne kritike izvora. <ra*io je objektivne kriterije i znanstvene injenice) strogo kritiko znala-tvo) koristi izvore i ar#ivsku gra3u) dublje tumaenje umjetnikog djela. oticanjem mladi# na umjetnost nastoji utjecati na umjetnost vlastitog vremena. Jnanstvena metoda razvijanjem objektivni# kriterija mora voditi kro.enju subjektivnosti. ( ?apisao i /Ku#arski prirunik0 i /Wkola uljudnosti za stare i mlade0! -&ra"* K(#$ r 4 sredi-nji lik 9erlinske -kole. /"mjetnost kao predmet dr*ave uprave0. Obra3uje povijesnu i suvremenu umjetnost bez teritorijalni# ogranienja. 9urck#ardt njegov uenik. -5(!tav &ri %ri3? Iaa# " 4nabavio brojna djela za Galeriju slika u 9erlinu M radio muzejske kataloge -+ar$ S3?"aa! 4pravnik) nije polazio od poznavanja pojedinani# djela nego od s#va.anja odre3eni# 'ilozo'ijom i religijom. oetkom 5>,8-i# povijest umjetnosti ije je stajali-te vi-e 'ilozo'sko i kulturnopovijesno.

,G

JA+O> >UR+KHARDT REFLE()I&E O PO%I&E)TI ,CD/. (5>5>-5>I:! -prvi koji se mo*e nazvati modernim sveuili-nim pro'esorom ( predaje u 9aselu! -njegovo putovanje Ktalijom znailo je odluni okret prouavanju #istorijskog razdoblja; iz tog vremena on stvara epo#u. Japoinje pisati kao putopisni vodi nazvan /Eicerone0 - klica budu.i# djela. -Wvicarac) studirao teologiju i grki) kod @ranza Kuglera u 9erlinu studira povijest umjetnosti -5>G8. Civi0i-a<i1a rene5an5e u I3a0i1i ( pi-e je u 9aselu gdje predaje o razliitim aspektima kulture. ?agla-ava va*nost umjetnosti u s#va.anju pro-losti. "temeljuje prvenstvo tog razdoblja na vrijednosnoj ljestvici. -5>G:. / ovijest renesanse u Ktaliji0 - renesansna ar#itektura -bavi se i grkom umjetno-.u pri emu korigira Winckelmanna -u predgovoru Re=0e45i1e o 2ovi1e53i govori kako ga zanima cijela povijest. ?jegov pristup temi povijesti je praktini i empirijski. &aje povijesna razmatranja o velikim osobnostima ( poku-ava rekonstruirati pro-lost u svim detaljima -govori kako nema sistem -ne sla*e se s Cegelovim uvjerenjem da je povijest svijeta racionalna -smjestio je povijest umjetnosti u kontekst (kao i Winckelmann! klime) politike i misli te drugi# dru-tveni# aspekata. &aje sociolo-ku povijest umjetnosti (za razliku od Cegela koji je empiriki #umanist i zagovornik kulturalne povijesti koja mora biti -to potpunija i obu#va.ati povijest umjetnosti uz sve ostale aspekte socijalnog *ivota!.

REALNOST I METODA
CippolHte <aine 7iollet-le-&uc Gott'ried 2emper Giovanni Aorelli Lugene @romentin 6nton 2pringer -na metodu povijesti umjetnosti utjee razvoj prirodni# znanosti

,: -napori oko ujedinjenja umjetnosti i znanosti -*eli se prevladati romantizam ali se prema tom cilju ne ide izravno nego zaobilaznim putovima) pr. sociolo-kim istra*ivanjem umjetnosti -Hippo$Nt Tai" je pod utjecajem Eomtea nastojao uvesti prirodoznanstveni nain promatranja. ozitivistika podloga ( sve se nastoji objasniti vanjski# uvjetovanostima i nema mjesta za individualizam. VIOLLET LE DU+ 2voje misli i teorijske postavke oblikovao je u niz djela. =iterarna djela koja ga pokazuju kao jednog od najve.i# teoretiara ar#itekture svoga vremena pripadaju sredi-njem djelu njegove karijere) dijelu koji se poklapa s periodom &rugog carstva5. ?ajkompleksnije takvo djelo svakako je #ictionnaire raisonne de l'architecture $rancaise de %ie au %V&e siecle iji# 58 volumena izlazi u arizu u periodu od 5>5,-5>G>. Godine 5>5>. zapoinje s kra.im djelom) dodatkom '(e)ni*u u kojem se bavi povije-.u namje-taja i opreme unutarnji# prostora. " ta dva djela njegova se 'ilozo'ija ar#itekture pojavljuje implicitno) a u sljede.em djelu eksplicitno% "ntretiens sur l'architecture koje izlaze u arizu od 5>G;-5>:4 u dvije serije. "pravo u dvama rjenicima i predavanjima ostavljeno je njegovo glavno naslje3e ar#itektonskoj misli. "z dva volumena "ntretiens-a dolazi i atlas koji sadr*i na ;G strana reprodukcije njegovi# (ve.inom didaktiki#! crte*a. ?jegovo djelovanje kao restauratora usko je povezano i zapravo i proizlazi iz teorije ar#itekture koju razvija tijekom itavog *ivota. <ema koja se provlai kroz itav njegov rad kao teoretiara je pitanje racionalnosti i racionalne ar#itekture) pitanje usko povezano s s#va.anjem gotike. ?akon -to gotiku progla-ava primjerom racionalne ar#itekture njegov se rad odvija u dva smjera; znanstveno prikazivanju gotike i goriki# gra3evina te stvaranju moderne paralele. " strukturi gotiki# katedrala primje.uje se odre3ena igra racionalno-.u) isto kao -to postoji i u srednjovjekovnoj 'ilozo'iji. "pravo je ta igra racionalno-.u zaokupila 7iollet-le-&uca i um 5I. stolje.a. ?akon -to je pokazao kako je gotika ar#itektura racionalna) 7iollet nastavlja i govori kako su i grka) rimska i bizantska ar#itektura unutar svoji# granica) racionalne ar#itekture) te da je zapravo sva dobra ar#itektura racionalnog karaktera. <ako ar#itektura biva povezana s kategorijom razuma i sposobno-.u rasu3ivanja. 7iollet-le-&uc smatra da je ukus) pravilno s#va.en) nesvjesno rasu3ivanje. 6li za umjetnika takvo nesvjesno rasu3ivanje nije dovoljno. "mjetnik mora analizirati
5

&rugo carstvo 84.54.5>54 - 8,.I.5>:8.

,> ono -to mu se svi3a) mora biti svjestan logiki# procesa koji su temelj stvaranja. <ako 7iollet-le&uc smatra da% /7rlo esto (mo*da uvijek! osje.aj ukusa je jedino nesvjesno rasu3ivanje) a iji nam izrazi promiu. 2te.i ukus nije ni-ta drugo do prilagoditi sebe na dobro i lijepo; ali da bi se prilagodili na ono -to je dobro moramo to znati prona.i- pri tome moramo birati. Kako bi pravilno izabrali prizivamo u pomo. sposobnost rasu3ivanja. Gledamo gra3evinu. <renutano smo oarani njome. Aislimo /kako lijepa gra3evina0) ali za umjetnika taj instinktivan sud nije dostatan. On sebe ispituje za-to je gra3evina lijepa i poku-ava analizirati sve karakteristike gra3evine koje ga oaravaju i to tako da i# mo*e primijeniti i sintetizirati kada on poinje stvarati0. Kz toga proizlazi i 7iollet-ovo mi-ljenje da se obrazovanje ar#itekta mora odvijati u dvije 'aze% u prvoj mora nauiti analizirati remek djela pro-losti) a u drugoj mora nauiti napraviti vlastitu sintezu) koja je 'unkcionalna i u kojoj koristi materijale koje diktira njegovo doba. Kako se njegova teorija temelji na zamisli da ar#itektura sada-njosti mora derivirati iz ar#itekture pro-losti) odvija se pitanje revivalizma. rema 7iollet-u moderan ar#itekt mora) analiziraju.i remek djela pro-losti) reducirati i# na proces argumenata) a zatim te argumente primijeniti na vlastite probleme. "mjesto imitiranja srednjovjekovni# 'ormi on i# *eli adaptirati potrebama 5I. stolje.a. Osim toga) u svoju teoriju uvodi i socijalnu dimenziju; nagla-ava kako su gotike katedrale u @rancuskoj bile izraz potreba @rancuza u 5;.stolje.u) isto kako je i grka ar#itektura bila izraz potreba antiki# ljudi. <ime implicitno govori kako bi suvremena ar#itektura trebala biti izraz potreba moderni# ljudi. Wto se tie stila 7iollet-le-&uc je vjerovao da stil mo*e biti stvoren samo pomo.u primjene razuma. <ako da je stilistiki pristup stran 7iollet-ovoj metodi. On na kompoziciju gleda iskljuivo kao na rje-enje problema ravnote*e. ri tome uvijek u vidu ima racionalni kriterij. $acionalizam je bio jedan od njegovi# argumenata kojima preporuuje gotiki stil u suvremenim gra3evinama. &rugi argument bio je taj da je gotiki stil porijeklom 'rancuski) nacionalan. Kpak ne te*i imitaciji nego interpretaciji. On je nudio racionalizam kao metodu) a srednjovjekovnu gotiku kao model4. Katedrala je postala prototipom racionalne gra3evine) a 7illard de Connecourt prototip racionalnog ar#itekta. 5OTT&RIED SEMPER (5>8;-5>:I! 7'A'O)T, I'DU)TRI&A I UM&ET'O)T ,C9/. -graditelj dresdenske opere) bekog 9urgt#eatra -nagla-ava ulogu materijala) svr#e i te#nike u razvoju 'orme
4

Kao i $uskin i 7iollet-le-&uc najvi-e cijeni period visoke gotike 5;.stolje.a) u @rancuskoj doba $eimsa i 6miensa a u Lngleskoj Westminsterske opatije.

,I -znanstveni i te#niki napredak omogu.uje nove ar#itektonske i izra*ajne mogu.nosti -potrebna je revalorizacija koncepcija stila i dizajna u industrijsko doba -ar#itekt mora prouavati pro-lost ar#itekture; zato se i poeo baviti povijest umjetnosti. kritika Winckelmanna i =essinga jer su iz prouavanja antike umjetnosti izuzeli ar#itekturu; tada je do-lo do nezdravog razdvajanja umjetnosti. 5G,5. /2til u te#nikim i tektonskim umjetnostima0 predla*e da se uredi muzej umjetnikog obrta a predla*e i da se Kristalna palaa uredi kao umjetniki centar. 5IOVANNI MORELLI TALI&A')(I )LI(ARI ,CF=. (5>5G-5>I5!. olitiar. " vojsci tijekom $isorgimenta 5>G8-i#. 5>:8-i# lan senata u novoj nezavisnoj Ktaliji ( predsjeda mnogim narud*bama umjetnosti (nadgleda prodaju umjetniki# djela iz javni# institucija i crkvi!. 2tudirao medicinu u Wvicarskoj ( dovelo ga do razvoja metoda bazirani# na minucioznom istra*ivanju djela za razliku od teoretski# i akademski# studija suvremeni# povjesniara umjetnosti. polemike s njemakim povjesniarima umjetnosti -uspje# njegovi# reatribucija -5>I8. napisao njemaku kritiku slika u glavnim galerijama $ima) &resdena) 9erlina pod pseudonimom Kvan =ermolie'' (ruski aristokrat! ( uvod u obliku razgovora =ermolie''a i educiranog <alijana koji ga ui temeljima morellijanske metode. <akav nain dopu-ta mu komentare o povjesniarima umjetnosti) njemakim pro'esorima) poznavaocima) kritiarima i drugim rivalima. -Aorellijeva inovacija ( analiza slika s puno ve.om pa*njom posve.enom detaljima; prouavanje aspekata koji su do tada smatrani neva*nima i koje umjetnik nije mijenjao za svaku sliku (oblik u-iju) noktiN! ( tako i reatribucije slika radi (pr. slika 2alome s glavom Kvana Krstitelja iz 5555. u galeriji &ora amp#ilj bila je atribuirana ordenoneu a Aorelli je na temelju oblika u-ki i noktiju pokazao da je <izianova!. -njegova metoda bila je kritizirana kao nebitna jer su je koristili drugi uenjaci ( Aorelli odgovara da je to mogu.e ali pita se gdje su onda reatribuirana djela. 2matra da se njegovom metodom mo*e slu*iti samo istinski poznavatelj. -prema njemu studij povijest umjetnosti mora prvenstveno biti baziran na djelima (kritika oni# koji se oslanjaju na dokumentirane dokaze ( na temelju toga suprostavlja poznavaoca +connoisseur i povjesniara umjetnosti; treba svjedoenje pisanog dokumenta da bi utvrdio autorstvo slike!.

58 otrebno je da se bude poznavatelj prije no -to se postane povjesniarom umjetnosti te da se poznavanje temelji na promatranju u galeriji a ne knji*ici. <emelji aduti povjesniara umjetnosti trebaju biti intuicija i impresija (svijest o generalnom dojmu! -vrlo 'okusiran pristup -ne vodi rauna o kontekstu kao 7asari
Ja prosu3ivanje talijanskog i nizozemskog slikarstva bitni su Dosep# EroBe i Givanni 9attista

Eavalcaselle. Dosep# EroBe /<#e LarlH ?et#erlands ainters0) /?eB CistorH o' ainting in KtalH0 -E%(ar% Ko$o22- uglavnom djelovao u arizu. Otkri.e $embrandta uglavnom njegova zasluga. 2uprostavljao se velianju antike i srednjeg vijeka) a zalagao se za kontinuitet razvoja i priznavanje epo#a koje su se smatrale nazadnim. -E(# " &ro) "ti" 4 otvara novo podruje prouavanja u povijesti umjetnosti% 'lamansko i nizozemsko slikarstvo; osvrtao se na djela i te#niku slikanja) a prikaz pi-e kao putni izvje-taj. 9io je protivnik metode i nastojao je posredovati svoje osobne dojmove. -A"to" Spri"# r- povijest umjetnosti mora razjasniti koje su misli vladale ma-tom umjetnika) a bitno je i ozraje u kojem djeluju umjetnici. ?astojao oko tonijeg povezivanja oblika djela sa svim onim -to i# uvjetuje. Otkrio ikonogra'iju kao pomo.nu znanost za srednjovjekovnu povijest umjetnosti; te prvi ukazao na kontinuitet antike u srednjem vijeku. ?ije se slagao s Kuglerom ni 9urck#ardtom. ?astojao pokazati da znanost) vjera i umjetnost idu skupa.

POVIJEST UMJETNOSTI UTEMELJITELJSKO5 RA'DO>LJA

-H r)a" 5ri)) /$a'aelov *ivot0 - proiza-ao iz romantike tradicije i smatrao se neposrednim Goet#eovim nasljednikom. &osta crpi iz knji*evnosti; manjkavost u strunom znanju. -+ar$ J(!ti 4pi-e *ivotopise) posvetio se istra*ivanju Winckelmannova *ivota i spisa /Winckelmann i njegovi suvremenici0. Eilj mu je prikazati velike umjetnike linosti a ne razvoj. -J($i(! La"#< ?"-/$embrandt kao odgajatelj0 5>I8. ; nacionalistike i -ovinistike ideje iznijete preko $emdrandtovi# djela da bi ga prikazao kao odgojitelja njemakog naroda. -Ri3?ar% M(t r- / ovijest slikarstva u 5I.st.0 / ovijest engleskog slikarstva0 /9elgijsko slikarstvo u 5I.st.0 - smatra se pobornikom onodobne moderne umjetnosti -+or" $i(! 5(r$itt- ar#itekt koji je dao presudan poticaj prevrednovanju barokne umjetnosti. -nakon 5>:5. razdoblje utemeljenja) osobito na podruju muzeja

55

RASPRAVA O HOL>EINU U DRESDENU -/Aadona gradolnaelnika AeHera0 u &armstadtu je original iz 554G. a u &resdenu je kopija od 2arbur#a Colbeinova izlo*ba iz 5>:5. ( povlai se pitanje atribucija ( s ,G na ;4 slike! =e 9lond je u 5:.st. naruio kopiju koju je) kao Colbeinovo djelo) prodao Aariji Aedici. Kugler i Waagen i ostali priznali su autentinost slici iz &armstadta. resudila je te#nika- EroBe je pokazao da otapalo za boju na dresdenskoj slici iskljuuje Colbeinovo autorstvo.

POIMANJE UMJETNOSTI U DO>A IMPRESIONI'MA

-&ra"* Ii3k?o22- bavio se impresionizmom) rimskom umjetno-.uN svim -to se do tad nije smatralo dostojnim obrade -Ia$t r Pat r- kreator ukusa u anglosaksonskom svijetu) za#valjuju.i njemu uvedeni impresionisti u Lnglesku -Ro< rt Vi!3? r ,CD:. -O opti0ko) %oTiv$jaj( o<$ika. u podnaslovu /doprinos estetici0 ?jegova je estetika danas najopse*niji i najstvarniji prikaz estetike kao discipline. $azlikovao je plastiko-slikarski i crtaki stav. 5>GG. u /O kritici srednjovjekovne umjetnosti0 nastoji iznova vrednovati kasnobizantsko slikarstvo a bavi se i barokom. Jadr*avao se na boji) te#nici i nji#ovom djelovanju na promatraa.

>E@KA SKOLA POVIJESTI UMJETNOSTI

$udol' LitelbergerS 2edlmaHr Wick#o'' ac#t $iegl &vorak 7on 2c#losser -povijesna preciznost i neposredan odnos prema originalu -vr-.e povezivanje speci'ino povijesne sa speci'ino umjetnikom komponentom M bliskost sa za-titom spomenika

54 -J($i(! vo" S3?$o!! r je opisao 9eku -kolu. "temeljiteljem smatra G.6. von Ceidera) a praocem -kole smatra $udol'a von Litelbergera. Eit $< r# r je 5>,:. u 9eu dobio docenturu teorije i povijesti umjetnosti) polemizirao je protiv nastavne metode direktora 6kademije @erdinanda Waldmullera koja te*i me#anikom opona-anju prirode. Teli re'ormu nastave povijesti umjetnosti. za#valjuju.i njemu 9e dobiva katedru posve.enu iskljuivo povijesti umjetnosti. Osniva 6ustrijskog muzeja za umjetnost i industriju) a u 9eu je otvorio Auzej za umjetnost i obrt. "temeljio je tradiciju povezivanja muzeja i sveuili-ta kao me3usobno pripadaju.i# podruja. "temeljitelj one grane 9eke -kole koja se usmjerila na povijest pisanja povijesti umjetnosti. -Morit* T?a(!i"# 4prouavanje srednjeg vijeka M monogra'ija o &ureru -&ra"* Ii3k?o22 4prouavanje renesanse) umjetnikog obrta i negativno vrednovana razdoblja. ri#va.a Aorellijevu metodu. 5>I5. /9eka geneza0. 2uprostavlja se promatranju kasnorimskog razdoblja kao perioda nazadovanja. ALOIS RIE5L (A)'ORIM)(I UM&ET'I+(I OBRT ,F=,. (5>5>-5I85! -malo objavio) nikad radio izvan 9ea -jak utjecaj na povijest umjetnosti 48.st. -radio kao pro'esor povijesti umjetnosti) kustos( austrijski muzej primijenjene umjetnosti!) konzervator -interes za 'izike aspekte svakodnevni# predmeta smatrani# obrtom a ne umjetno-.u. -u povijest umjetnost uvodi crtu apstrakcije. 7a*ni su mu objektivni kriteriji koji nadilaze osobne stavove. -,CF:. -Sti$2ra# ". (/ roblemi stila0! - tu razvija pojam umjetnikog #tijenja. Kzme3u stilski# tipova ne mo*e biti kvalitativne razlike. -,CFC. -Hi!torij!ka #ra)atika $ikov"i? ()j t"o!ti. - teorija koja ukljuuje povijest) 'ilozo'iju prirode) estetiku i mor'ologiju kulture. -,F=,. -Ka!"ori)!ki ()j t"i0ki o<rt. -,F=/. -Ei" N ( K("!t# !3?i3?t . - u jednoj slici prikazao itavu povijest umjetnosti; , stupca umjetnosti%antika) renesansa) srednji vijek) slikoviti umjetniki stilovi -Pro<$ )i !ti$a.: - ; kljuna elementa teksta% zakoni povijesti) kunstBollen) obrti

5; -*ako"i povij !ti% univerzalni zakoni koji vode razvoj umjetnosti kroz povijest ( svaki period nosi svoju verziju zakona. Dedan od ti# zakona je da umjetnost stalno napreduje bez regresije i pauze. ?pr. smatra da period kasne antike nije pad ve. dio progresa sa vlastitim odrednicama bez kojeg umjetnost renesanse i kasnije ne bi bila mogu.a. -k("!tUo$$ "-1 umjetniko i estetsko #tijenje% svojom 'ormom umjetnika djela nude vjeran izraz du#ovni# uvjeta svoga vremena i sva nose neki znak unutarnje odre3enosti ( to obja-njava postojanjem umjetnikog #tijenja ( ne-to -to se instinktivno osje.a u djelima. <aj je koncept razliito tumaen% ac#t ( estetski poriv; Gombric# ( *elja za 'ormom; 2c#apiro ( aktivni kreativni proces u kojem nove 'orme izrastaju iz umjetnikove *elje da rije-i speci'ine umjetnike probleme!. itanje tko ne-to *eliX 2c#apiro- umjetnik) $iegl ( ideja + princip -uspostava veze 'orme i stila -kontrastira svoju ideju kunstBollena ideji G. 2empera koji smatra da je umjetniko djelo kombinacija 'unkcije) materijala i te#nike (materijalizam!. $iegl ne negira ta tri 'aktora ali smatra da se uvo3enjem umjetnikog #tijenja uloga ti# materijalni# 'aktora mijenja iz pozitivnog u negativno) otpor koji du# treba savladati. -smatra da su vrijednosti znaenja u umjetnikom djelu i studij ikonogra'ije precijenjeni na -tetu 'orme -o<rti- obrte i dekoraciju koristi kao glavni dio svoji# teza smatraju.i da su sve umjetnosti nekog razdoblja podlo*ne istim zakonima. "kljuivanje obrta u koncept umjetnosti je $ieglova najdalekose*nija opaska. -Jo! 2 Str*N#oU!ki ( 5I8:. /Knji*ica za svakoga0 - zauzeo se za suvremene umjetnike. ostignu.a svog doba povezao s tradicijom i usporedio s perzijskim ) japanskim i egipatskim umjetnikim djelima. -MaR Dvorak 4 naslje3uje Wick#o''ovu katedru. 2inteza Wick#o''a i $iegla. /Kdealizam i naturalizam u gotikom slikarstvu i kiparstvu0. 9avio se kriznim vremenskim razdobljima i pojedinanim problemima. Dedan od du#ovnim otaca ekspresionizma. -J($i(! vo" S3?$o!! r- &vorakov nasljednik na katedri

5,

POVIJEST UMJETNOSTI OKO ,F==.

-&ra"3(!ka ( polarizacija na one koji su usmjereni na pojedinano djelo i one koji razmi-ljaju u ve.im sklopovima 5.! Aolinier ( kritika i znalstvo 4.! Auntz ( ar#ivska istra*ivanja i povijesno genetika metoda -povijest umjetnosti kao znanstvena disciplina u @rancuskoj nastaje poetkom 5I.st. -E(# " M("t* ( procvat u 'rancuskoj povijesti umjetnosti. na prvo mjesto stavlja kulturno povijesne sklopove) radi velike preglede (o renesansi) &onatellu) $a'aeluN! -E)i$ Ma$ - ikonogra'ska preciznost) istra*ivanje simbola -Ita$ija- na tradiciju Aorellija i Eavalcasellea se nadovezuju 7enturi i Eorrado $icci -A%o$2o V "t(ri 45I85. 5. svezak /2toria del arte italiana0 (45 svezaka) zadnji 5I,8! -+orra%o Ri33i- poznavatelj barokne ar#itekture i skulpture -SAD: > r"ar% > r "!o" / ovijest umjetnosti sjeverne Ktalije0. Dedan od tvoraca povijesti umjetnosti u 6merici. A%o$p? 5o$%!3?)i%t- metoda egzaktnog istra*ivanja u drugim zemljama. 9avi se srednjovjekovnom umjetno-.u ( knji*no slikarstvo) bjelokosti!. renosi tradiciju njemake umjetnosti u 6meriku.

POVIJEST UMJETNOSTI EKSPRESIONI'MA

Worringer orter 9urger inder -znanstveni nain bavljenja primitivnom umjetno-.u -otkri.e Ll Greca ( Aanuel Eossio. Kzlo*ba 5I84. u radu koja je Ll Greca predstavila -iroj javnosti -Ii$? $) Iorri"# r- 5I8:. /6pstrakcija i u*ivljavanje0. Kntuicija kao najva*niji element umjetnikog stvarala-tva. 6pstraktna umjetnost kao umjetnost za mase. /O transcedenciji i imanenciji u umjetnosti0 - objektivna znanost o umjetnosti i estetika su neuskladive. -Art?(r Ki"#!$ N Port r- znaajan za novo vrednovanje romanike -&rit* >(r# r-polazi od subjektivnog poimanja) stvara tip znanstvenog ekspresionista.

55 -Er"!t H i%ri3?- 5I5;. /@lamansko slikarstvo0 5I5:. / rilozi povijesti i metodi povijesti umjetnosti0 -ekspresionistika povijest umjetnosti% Wil#elm inder) 6lbertL. 9rinckmann -Ii$? $) Pi"% r- / roblemi pokoljenja u europskoj povijesti umjetnosti0- govori o generacijskim ritmovima) dominaciji pojedinani# umjetniki# vrsta u odre3enim razdobljima

OTKRIEE &ORME
@iedler Eroce Wol''lin @rH @rankl @ocillon

-sredina 5I.st. ( 'orma kao klju za bolje razumijevanje umjetniki# djela

KONRAD &IEDLER (5>,5-5>I5! O PRO)U>I%A'&U D&ELA LI(O%'E UM&ET'O)TI isprva mecenatsko djelovanje. ,CD7. /O prosu3ivanju djela likovne umjetnosti0 5>:>. /Opaske o naravi i povijesti ar#itekture0 5>>:. /O podrijetlu umjetnike djelatnosti0 Lstetika je iskljuena iz podruja istra*ivanja speci'ino umjetniki# znaajki; estetika ima zada.u prouavanja pojma ljepote) ali estetika vi-e nema veze s razmatranjem umjetnosti. Jaokret na ijem tragu treba promatrati noviju umjetnost i povijest umjetnosti 48.st. 2 @iedlerom je prevladan #istorizam i subjektivizam -u ranoj 'azi pod utjecajem 2c#open#auerovog subjektivnog idealizma ( stvarnost je ne-to -to moramo dovesti u egzistenciju putem vlastite aktivnosti + to je okvir kako @iedler gleda na umjetniku aktivnost -odbija mimetike teorije umjetnosti i gleda na umjetnost kao /slobodna oblikovna aktivnost0 -stvaranje pravi# umjetniki# djela temelji se na pojaanom razvoju perceptivnog iskustva koje je paralelno (ali se razlikuje! od znanstvenog +konceptualnog s#va.anja svijeta.

5G -kreativnost umjetnikove aktivnosti; umjetnik iznosi jedan svijet koji ne mo*e postojati izvan njegove aktivnosti -/Aoderni naturalizam i umjetnika istina0 5>>5; raspravlja o dvije struje ( akademizmu i pokreta /modernog naturalizam0 (Eourbet i Jola!. Cvali naturalizam jer je vratio sadr*aj djela na suvremenu tematiku i odstranio distorzije akademske umjetnosti ali ga i optu*uje jer smatra da je ostao zaglavljen u 'ilozo'sko-estetikoj naivnoj 'ormi i realizmu. -"mjetnost nije ni idealizacija niti imitacija stvarnosti nego je umjetniko djelo nezavisan i autonoman rezultat produktivnosti kreativnog umjetnika. AU5UST S+HMARSOI -odre3ivanje naravi i de'iniranje povijesno umjetnike terminologije M dolazi do spoznaje oblikovni# odnosa u umjetnosti. nastojanja oko sustavnog pregleda povijesti umjetnosti i njena uskla3ivanja s suvremenim osje.ajem *ivota. >ENEDETTO +RO+E - prekretnica racionalnog poimanja povijesti prema iracionalnom. "mjetniko djelo smatra proizvodom intuicije. 7eliki kritiar 'a-izma.5I88. /Lstetika0 - a#istorijsko stajali-te. 2tavlja u pitanje znanost o umjetnosti i povijest umjetnosti. 'anatik 'orme ( samo je 'orma estetski in. "mjetniko djelo se sastoji od odnosa sadr*aja i 'orme i obrnuto ( kad i# se izolira oni nisu ni-ta. "nato svemu bavio se povije-.u umjetnosti. 5I5:. /$e'orma povijesti umjetnosti i povijesti knji*evnosti0. Ja njega je va*no samo pojedinano umjetniko djelo. Lkstremno priznavanje samo klasine umjetnosti. protivnik Wol''lina. HEINRI+H IOL&&LIN PRI'CIPI PO%I&E)TI UM&ET'O)TI ,F,9. (5>G,-5I,5! -veliki pro'esori njemakog podruja% 9urck#ardt) $iegl) Wol''lin -9urck#ardtov uenik -jak utjecaj na povijest umjetnosti 48.st. -publikacije% 5>>>. /$enesansa i barok0 5>II. /Klasina umjetnost0 5I55. / rincipi povijesti umjetnosti0 (1<emeljni pojmovi pov.um.!

5: / rincipi povijesti umjetnosti0- karakter te#nikog prirunika ( pojmove je nazvao pomo.nim konstrukcijama koje trebaju voditi preciznijoj spoznaju *ivi# umjetniki# odnosa. ?ajva*nije mu je stilsko-kritiko oznaavanje razdoblja -5 parova- usporedba visoke renesanse (5G.st.! i baroka (5:.st.! -doprinos konceptu ciklusa ( razlikuje ; 'aze% rana renesansa (55.st.!) klasina visoka renesansa) barokna ( smatra kako taj progres nema ni-ta sa pobolj-anjem kvalitete niti se treba poistovje.ivati s biolo-kim konceptom tj. nezrelosti) zrelosti i pada. <aj se koncept mo*e primijeniti i na ostale stilove a ne samo antiku i renesansu. ?pr. visoka gotika (klasina) linearna i plo-na!) kasna gotika (barokna) slikovita) nejasni planovi!- na primjeru ar#itekture -#egelijanski koncept- *eli uspostaviti -to u du#u svakog vremena determinira stil individue) perioda i ljudi. Kzra*ava kulturalni du# -#egelijanizam1 *ivot ljudi se izra*ava u ljudima i ostalim stvarima ( kada ljudi reprezentiraju volju du#a tad stil ne.e biti suprotstavljen 'azama. -primjena apstraktni# s#ema za oznaavanje i rasvjetljavanje umjetniki# odnosa. RO5ER &RY IDE&A I DI7A&' ,F/=. (5>GG.-5I;,! -osnovao 9urlington Aagazine -pri#vatio moderan pokret (organizirao izlo*be postimpresionista 5I58. i 5I54. u Gra'ton galeriji u =ondonu i monogra'ija o Eezanneu. 5I58. organizirao prvu izlo*bu postimpresionista u =ondonu koja je zavr-ila skandalom! -poku-aj smje-tanja s#va.anja modernizma vizualni# umjetnosti u povijesni kontekst; -to ini modernizam dijelom kontinuumaX -analizira djela na nov nain) pr. $a'ael <rans'iguracija ( obra3uje ga sa stajali-ta sadr*aja) vjernosti prirodi i 'orme. 6nalizira izrazitu snagu strukture koja postoji kod $a'aela ali i Eezannea) 2eurata) van Gog#aN to povezuje navedene moderne slikare s tradicijom. -bezvremenski model ( postulira tradiciju u kojoj predstavnici mogu pripadati bilo kojem razdoblju; umjetnika djela kao zasebni predmeti a ne produkti vremena -de'iniranje umjetnosti u apstraktnim terminima) gdje je svaki stupanj naturalizma sluajan

5> -$iegl analizira 'orme da bi se s#vatio period povijesti a @rH smatra da 'orma konstituira umjetnost te ne treba opravdanje izvan sebe same. -<reba se truditi oko spoznavanja 'orme. utem 'orme i njome posredovanog osje.aja nastaje estetska cjelina -simpatije za avangardnu umjetnost ipak su mu ograniene; nije ga zanimao ekspresionizam) ni njemaka umjetnost niti 'uturizam --E! j o !t ti3i. ,F=F.G ovjek ima mogu.nosti prisje.anja i to predstavlja njegov imaginarni *ivot. "mjetnost je izraz imaginarnog *ivota a ne kopija stvarnog *ivota. "mjetnost kao izraz i stimulans imaginarnog *ivota (koji se od stvarnog *ivota razlikuje u odsutstvu povratni# reakcija!. Glazba daje najjai stimulans imaginarnom *ivotu. $e'erira na <olstojev tekst /Wto je umjetnost0 - umjetnost kao komunikacija emocijama. 6li <olstoj ure3uje emocije koje pobu3uje umjetnost samo u odnosu na reakcije u stvarnom *ivotu i otuda njegovo osu3ivanje Aic#elangela) $a'aela) 9eet#ovena kao lo-e umjetnosti. @rH smatra da ne smijemo suditi djelo prema njegovoj reakciji na *ivot jer je umjetnost izraz imaginarnog *ivota. Dedinstvo kao glavni aspekt reda u umjetnikom djelu Kako umjetnik pobu3uje na-e emocije (a ne samo senzacije 1 opa*anje! ( ima metode putem koji# to posti*e- to @rH naziva /emocionalni elementi dizajna0% 5.! ritam linija koje ocrtavaju 'orme 4.! masa objekta (kada ga do*ivljavamo kao ispunjen iznutra! ;.! prostor ,.! svijetlo ( sjena (o njima ovise na-i osje.aji o prikazanom objektu! 5.! boja (ima izravan emocionalan e'ekt! PAUL &RANKL PRI'CIPI PO%I&E)TI ARHITE(TURE ,F,8. -uenik Ceinric#a Wol''lina -*eli s#vatiti tijek ar#itektonski# stilova 55-5I stolje.a -bavi se gotikom -bliska suradnja s Wol''linom -utjecaj Cegela% osnovni pokretai povijesti su 'orme ili ideje koje transcendiraju i oblikuju ljudske aktivnosti -opisuje povijest stilova kao da je organizam + proces ( zanemario i nacionalne karakteristike) individualne umjetnike

5I -opisuje ar#itekturu kao re'leksiju drugi# socijalni# 'ormi ( 'ilozo'ije) religije) politike) znanosti -promjena stila je uzrokovana imanentnim stilskim silama (ekvivalent $ieglovom kunstBollen! -te#niki- koristi Wol''linove opozicije -stil i 'orma se udru*uju kao mani'estacija kulture -pred kraj *ivota razvio model socijalne promjene ( dru-tvo kao cilindar koji napreduje kroz vrijeme po osima i sadr*i niz elemenata (ar#itektura) 'ilozo'ija) religija! evolucijske linije specijalizirani# podruja paralelne su povr-ini cilindra i time dijelovi prepoznatljive cjeline 1 dijakronijski model #egelijanskog sistema koji prolazi kroz vrijeme ( razliito od Gombric#ovog sinkronijskog sistema! HENRI &O+ILLION $I%OT OBLI(A U UM&ET'O)TI ,F:8. (5>>5-5I,;! predstavnik 'rancuske povijesti umjetnosti -poku-ava analizirati *ivot oblika kombiniraju.i koncept stila M #egelijanske sisteme $iegla i Wol''lina M sistematiniji i empirijski 9urck#ardtov pristup -kao i @rH u analizi $a'aelove <rans'iguracije) smatra da su 'orme apstraktne po prirodi) ak i u najvi-e reprezentacijskim djelima kao npr. 6tenska -kola.. -stil de'inira kao egzistenciju ko#erencije i #armonije. 2til ima 'ormalne elemente i sistem veza kao -to jezik ima vokabular i sintaksu. " nekim primjerima cijeli stil je sadr*an u jednom elementu ( rebrasti svod u gotici. -razlikuje ; stupnja stilskog razvoja% 5.! rani stupanj ( eksperimentalni ( odlikuje ga vitalnost 4.! srednji stupanj ( klasina umjetnost ;.! kasni stupanj- barokni ( kon'uzija izme3u 'orme i znaka -promatranje 'orme i usredotoenost na oblike. 9avi se oblikovnom stranom umjetnikog djela ( smatra kako se umjetnost ne mo*e objasniti povijesnim odnosima. Pak je i ikonogra'ska pitanja smje-tao me3u kategorije odre3ene 'ormom. olazi od razmi-ljanja umjetnika) od stvaralakog procesa. -/"mjetniko djelo jer mjera prostora) ono je oblik0 /Odnosi oblika u nekom djelu i izme3u pojedini# dijelova uspostavljaju poredak) meta'oru univerzuma0 -oblici prolaze kroz nekoliko doba) ovisno o stilovima% eksperimentalno doba) klasino doba) doba istananosti i barokno doba

G8 Lksperimentalno stanje je ono u kojem stil tra*i svoje odre3enje (ar#aizam! -T? o%or M t* r-bavi se problemom 'orme. rosudba Giottove umjetnosti za koju je izradio poseban pojmovni sustav. osebnu va*nost pridaje boji. 9itan je genij) speci'ina oblikovna nadarenost umjetnika.

UTEMELJENJE IKONOLO5IJE
Warburg 2aFl ano'skH WittkoBer -A<N Iar<(r# 4utemeljitelj) *elio prevladati promatranje povijesti umjetnosti sa stajali-ta 'orme te nanovo ukljuiti nova podruja i stvoriti sveobu#vatnu kulturolo-ku znanost. 7a*ni su odnosi izme3u umjetnosti i religije -&rit* SaR$- povezuje povijest umjetnosti s povije-.u politike) knji*evnosti) religije) 'ilozo'ije -Ldgar Wind) Walter @riedlaender) $ic#ard Kraut#eimer (istra*ivanja na podruju ikonogra'ije ar#itekture! ERIIN PANO&SKY PO%I&E)T UM&ET'O)TI (AO HUMA'I)TI+(A DI)CIPLI'A ,F87. -nazivan zadnjim #egelijancem -bavio se razliitim podrujima; gotikom ar#itekturom) nizozemskim slikarstvom) povijesnim znaajem studija ljudski# proporcija) klasine de'inicije ikonogra'ije) va*nost neoplatonizma u renesansnoj umjetnosti) 'ilm kao medij -od 5I45. predaje u Camburgu) radi s Warburgom i 'ilozo'om L.Eassirerom) 5I;;. bje*i pred nacistima u 26&.

G5 -u / ovijest umjetnosti kao #umanistika disciplina0 daje de'inicije #umanizma i povijesti umjetnosti. #umanizam je stav vjere u dostojanstvo ovjeka; inzistiranje na vrijednostima racionalnosti i slobode) ideali odgovornosti i tolerancije -pojam #umanitasa kao vrijednosti 'ormiran je u krugu oko 2cipiona mla3eg ( #umanitas kao svojstvo koje ovjeka razlikuje od *ivotinje i oni# koji ne zaslu*uju ime #omo #umanus. " srednjem vijeku pojam #umaniteta razmatra se u suprotnosti prema divinitetu. $enesansa se nadovezuje na klasine i srednjovjekovne antiteze te se iz te ambivalencije 'ormira #umaniza. 4 struje% 5.! determinizam% #umanist je izgubljena du-a i zanesenjak 4.! autoritarizam% #umanizam je ili #eretik ili revolucionar Opisuje #umaniste kao kulturne povjesniare koji odbijaju autoritete ali po-tuju tradiciju. &ijele puno karakteristika s znanstvenicima ( poinju s promatranjem i kre.u prema analizi. Jnanstvenik odma# analizira objekt a #umanist ga prvo mora mentalno rekonstruirati ( i to na temelju drugi# predmeta i intencije autora!.znanstvenik se pri prouavanju slu*i instrumentima a #umanist dokumentima. (obino su dokumenti jednako zagonetni kao i sama djela!. Cumanistiko istra*ivanje je misaoni proces reaktiviranja postupaka i reaktiviranja tvorevina ( kako onda izgraditi povijest umjetnosti kao znanstvenu disciplinu kad poiva na subjektivnomX ovjesniari umjetnosti su #umanisti iji je primarni materijal svijet umjetnosti (1 svaki predmet koji ima estetsko znaenje! ( trebaju rekonstruirati znaenje djelomino na temelju intuicije &e'inicija povijesti umjetnosti kao grane #umanizma. Ja razliku od povjesniara umjetnosti) doprinos connosseuira je limitiran na identi'iciranje datuma) autorstva te procjene kvalitete i stanja. Cumanist mora biti dobro educiran -razumijevanje jednog dokumenta za#tijeva razumijevanje drugi# dokumenata -bavi se estetskim rekreiranjem djela i njegovom racionalnim istra*ivanjem (kontradiktorno obzirom na instinktivne i subjektivne temelje na kojima se rekreacija treba temeljiti! -bavi se racionalnim istra*ivanjem i 'ormacijom teorije umjetnosti. smatra kako je teorija najbitnija za racionalno istra*ivanje. -; bitna elementa djela% oblik) ideja i sadr*aj. Lstetski do*ivljaj poiva na jedinstvu ti# triju elemenata. -ne postoji apsolutno naivni gledalac ( svi imamo bar malo vizualne uvje*banosti) priro3ene senzibilnosti i kulturne spreme -djela poinju postojati tek s procesom re-kreativne estetske sinteze

G4 -predmet teorije umjetnosti1 'ormuliranje i sistematizacija umjetniki# problema -razlikuje teoretiara i povjesniara umjetnosti -nalazi se pred problemom svi# povjesniara; moramo imati okvir da bi s#vatili povijest kao ne-to vi-e od kaosa individualni# doga3aja. ?emogu.e konstruirati okvir bez poznavanja doga3aja. -opisuje poku-aj da se predmeti ocjenjuju u terminima vrijednosti doba u kojem su nastali ( smatra kako je to objektivnije nego superponiranje vrijednosti jednog vremena na drugo. -pro-lost nas zanima da bi s#vatili stvarnost a da bi se to postiglo treba se odvojiti od sada-njosti -#umanistika *eli o*ivjeti ono -to bi inae ostalo mrtvo -ar#eolo-ku metodu istra*ivanja opisuje slijepom i praznom (jer ne rekreira predmet!. 6r#eolozi ne prepoznaju kategoriju umjetnikog djela i tretiraju predmete kao arte'akte -pri#va.a potrebu testiranja teorija i predmeta u odnosu na politike i socijalne tendencije) osobnosti perioda i nacije -proces istra*ivanja zapoinje s opa*anjem -za povijest umjetnosti je predmet istra*ivanja (pr. oltarna pala! primarni materijal a dokument sekundarni -ne postoji nain da se znanstveno precizno utvrdi koliko je te*i-te stavljeno na oblik ( zato je te-ko odrediti kad praktini predmet postaje umjetniko djelo. 2ve to ovisi o namjeri autora a ta se namjera ne mo*e apsolutno tono utvrditi. -istra*uje znaenjske vrijednosti umjetnine i njezine simbolike vrijednosti u du#u Eassirerove 'ilozo'ije PANO&SKY *OTI+(A ARHITE(TURA I )(OLA)TI(A -povjesniar ne mo*e izbje.i podjelu materijala na razdoblja ( to esto dovodi do potjere za paralelama -nastoji povezati gotiku ar#itekturu i skolastiku 'ilozo'iju -su -summa1 naziv za iscrpna i sustavna djela. ?ajraniji potpuno razvijeni primjerak te vrste je 2umma <#eologiae 6leksandra Cale-koga 54;5. -nakon 54:8. zavr-na 'aza zrele skolastike i zavr-na 'aza zrele gotike -rastu.e te*nje decentralizaciji ( kreativni impulsi sele u ju*nu @rancusku) Ktaliju) njemake zemlje i Lnglesku. ojava subjektivizma; estetiki) religiozni) epistemolo-ki -mistika% uva integritet religioznog osje.aja

G; -nominalizam% *eli sauvati integritet racionalne misli i empirijske opservacije -oba ovise o osjetilima% mistik je ga ona opskrbljuju vizualnim slikama i emocionalnim poticajima) nominalist jer mu ona omogu.uju percepciju realnosti -umjetnost kasne gotike raspada se u mno-tvo stilova -mistika i nominalizam se stapaju tek u 'lamanskom slikarstvu -u razdoblju 55;8-55,8 do 54:8 postoji veza izme3u umjetnosti i skolastike koja nije puki paralelizam; tu se radi o uzrono-posljedinom odnosu koji se stvara di'uzijom (a ne izravnim dodirom!. 7eza nastaje -irenjem mentalne nauke. <ada je skolastika 'ilozo'ija imala monopol u obrazovanju -skolastiki pokret preuzimaju dominikanci i 'ranjevci i dovode ga do procvata -gotiki stil do*ivio je procvat u velikim gradskim crkvama -graditelji nisu itali skolastike spise ali su bili izlo*eni utjecajima skolastike (-kole) propovjedi i sl.! -pojavljuju se pro'esionalni nakladnici) prodavai knjiga) slikari) kipari) i pro'esionalni ar#itekti (on se uzdigao iznad obini# radnika i sam nadgledao posao!. Oko 54G:. na ar#itekta se gledalo kao na nekog skolastika; imao je veliki ugled -54. i 5;. stolje.e ( trajno pomirenje vjere i razuma -; za#tjeva skolastiki# summa% 5.! za potpuno-.u (dostatnim nabrajanjem! 4.! za rasporedom (dostatnom artikulacijom! ;.! za precizno-.u i deduktivnom uvjerljivo-.u -tek skolastika uvodi podjelu knjiga na dijelove ( poglavlja koji vode itatelja od jednog problema do drugog -vizualne umjetnosti bile su artikulirane preciznom i sistematinom podjelom prostora ( razja-njavanje radi samog razja-njavanja (pr. kompozicija zrelogotikog portala! -u ar#itekturi vlada naelo transparentnosti) pr. presjek brodova mo*e se oitati s 'asade) odvaja se volumen interijera od vanjskog prostora -gotika katedrala poput skolastike summe te*i potpunosti) te*i obu#va.anju cjelokupnog kr-.anskog znanja) teolo-kog) moralnog. povijesnog) prirodnjakog -ravnote*a bazilikalnoga i centralnog plana ( svi elementi koji bi mogli ugroziti simetriju su napu-teni (galerije) kriptaN! raznovrsnost se potiskuje u korist standardizirani# tipova

G, -zrelogotika mjerila% pojedinani elementi tvore nedjeljivu cjelinu ali moraju zadr*ati svoj identitet ostaju.i jasno odvojeni jedni od drugi# -skolastiar .e smatrati da je svr#a brojni# elemenata na gotikoj katedrali osiguranje stabilnosti jednako kao -to je svr#a elemenata 2ummae osiguravanje dokazne valjanosti -#umanistiki um tra*i -to vi-e #armonije a skolastiki -to ve.u razgovijetnost -kod zrelogotiki# ar#itekata postojao je slian odnos prema autoritetima kao kod visoko skolastiki# 'ilozo'a ( kad su postojala dva prividno proturjena motiva) oba sankcionirana autoritetom) nije se moglo jednostavno odbaciti jedan nego i# je trebalo do kraja razraditi i konano poni-titi. -R(%o$2 IittkoU r- prenio ikonologiju na podruje ar#itekture. 4 struje talijanske ar#itekture interpretirao kao rimsku tezu i sjevernotalijansku antitezu. /6rt and 6rc#itecture in KtalH 5G88-5:580 -Dan 9ialostocki) Gombric#) 6ndre E#astelN

POVIJEST UMJETNOSTI DANAS

-sredi-te suvremene povijesti umjetnosti je danas u 26&-u -najva*nije mjesto za europske emigrante za 4.sv.rata je sveuili-te u ?Y (@ocillon) ano'skH) Kraut#eimer) Celd! -5 or# K(<$ r 4Yale) pripisuje mu se otkri.e -panjolske kolonijalne kulture. rvi proveo interdisciplinarno istra*ivanje. &jelo /<#e s#ape o' time% remarks on t#e #istorH o' t#ings0 -L o St i"< r#- metoda pro*imanja vjerski# i povijesni# rezultata -" Lngleskoj Gombric#) Cerbert $ead -K "" t? +$ark 5I4>. /<#e Gotic revival0 -Ha"! S %$)aNr- 6ustrija) o!"iva0 !tr(kt(ra$" a"a$i* ; zadatak povijesti umjetnosti je promicanje /smisaonog oblika0. "vo3enje ge-talt psi#olo#ije u povijest umjetnosti ( bitan je vizualni karakter djela. Od 5I55. predaje na 2veuili-tu u Aunc#enu. &jela% -5(<itak !r %iKta. ,F8C6 -R vo$(3ija )o% r" ()j t"o!ti. ,F99. (moderna umjetnost propagira ovjeka bez 9oga i da je umjetnost mogu.a samo u smislu jedinstvenog svjetonazora kojim dominira religija!

G5 6ustrija% Otto ac#t) Karl Aaria 2Boboda Wvicarska% 2ig'ried Giedion AL&RED H. >ARR RA7%O& AP)TRA(T'E UM&ET'O)TI ,F:7. (5I84.-5I>5.! od 5I4I do 5I,; direktor AoA6-e. ovezan s pri#va.anjem moderne umjetnosti kao dijela zapadne tradicije. -sistematizacija stilova i me3usobni# utjecaja stilova u 'ormi tablice -smatra kako se djela mogu klasi'icirati u -kole ili stilove -brojnost kategorija; 4; stila -uvjerenje da se karakter svi# pokreta mo*e sumirati u jedno ime -smatra da je apstrakcija dominantna umjetnika 'orma modernizma -*eli prikazati modernu umjetnost kao dio velike tradicije -ostala djela% / icasso% @i'tH 7ears o' Cis 6rt0 (5I,G!) /Aatisse; Cis 6rt and Cis ublic0 (5I55! IALTER >ENJAMIN -njemaki pisac) u 9erlinu radi kao novinar do 5I;;. kada zbog nacista odlazi u ariz (*eli pobje.i u Wpanjolsku ali ga na granici ne pu-taju zbog birokratski# pogre-aka ( poinio samoubojstvo na granici 5I,8.! -prema <. Lagleton 9enjaminovi tekstovi su /zanimljiva mje-avina ezoterine) ponekad mistike *idovske misli) artistikog modernizma i neortodoksnog marksizma0 --U)j t"i0ko %j $o ( %o<a !voj t ?"i0k r pro%(k3ij . ,F:7. "mjetniko se djelo u naelu uvijek moglo reproducirati ( Grci su poznavali 4 postupka te#nike reprodukcije% odljev i otisak; srednji vijek% drvorez) bakrorez) litogra'ija u 5I.st. i 'otogra'ija. 6li te#nika reprodukcija umjetnikog djela je ne-to drugo. K kod najsavr-enije reprodukcije umjetnikog djela gubi se njegova jednokratna egzistencija na mjestu gdje se nalazi. /ovdje i sada0 originala tvori pojam njegove autentinosti. 6utentinost se ne mo*e reproducirati. Okolnosti u koje mo*e dospjeti proizvod te#nike reprodukcije ne moraju nauditi strukturi umjetnikog djela ali u svakom sluaju obezvre3uju njegovo /ovdje i sada0. ( propada aura djela. Dedinstvenost umjetnikog djela identina je s njegovom ukorijenjeno-.u u kontekst tradicije. Dedinstvena vrijednost autentinog umjetnikog djela utemeljena je u ritualu u kojem je posjedovala svoju

GG izvornu i prvu upotrebnu vrijednost. /<e#nika reprodukcija umjetnikog djela prvi put u svjetskoj povijesti osloba3a djelo njegove parazitske egzistencije u ritualu0. $ecepcija umjetnikog djela odvija se u razliite naglaske% naglasak na kulturnoj vrijednosti) naglasak na izlo*benoj vrijednosti umjetnikog djela. rije ritualna) danas umjetnika 'unkcija umjetnikog djela. <e#nika reproduktivnost umjetnikog djela mijenja odnos mase prema umjetnosti /Wto se vi-e smanjuje dru-tveno znaenje neke umjetnosti to se u publici vi-e razilaze kritiki i u*ivalaki stav promatraa0 2posobni za simultanu kolektivnu recepciju su ep) ar#itektura i 'ilm a nesposobno je slikarstvo /Dedna od najva*niji# zada.a umjetnosti bila je oduvijek stvaranje za#tjeva koje jo- nije kadra zadovoljiti. Cistorija svakog umjetnikog oblika ima kritike trenutke kada taj oblik te*i e'ektima koji se bez napora mogu ostvariti tek u drugaijem te#nikom standardu) to znai u novom umjetnikom obliku0 /Aasa je matrica po kojoj se danas preobra*avaju svi uvrije*eni stavovi prema umjetnikim djelima0 ARNOLD HAUSER FILO7OFI&A PO%I&E)TI UM&ET'O)TI ,F9F. -niz radova o sociologiji 'ilma; 5I;I. /@ilm kao proizvod dru-tva0 -5I55. /2ocijalna povijest umjetnosti i knji*evnosti0 - uvod toga je teorijsko-metodolo-ko obja-njenje svoji# stavova koji objavljuje zasebno 5I5> pod naslovom /@ilozo'ija povijesti umjetnosti0(poznato i pod naslovom /Aetode modernog pogleda na umjetnosti0! -sinteza stavova 5I:,. /2ociologija umjetnosti0 --&i$o*o2ija povij !ti ()j t"o!ti.,F9C. - kritiki dijalog s nizom metoda teorija umjetnosti ( Wol''linov #istorizam) psi#oanalitika teorija umjetnosti) Weberova teorija idealni# tipova!) odre3uje svoju sociolo-ku metodu prouavanja umjetnosti u njezinom povijesti i njezinom aktualnosti -stil kao sredi-nji povijesno-umjetniki pojam; ako neki umjetniki 'enomen postane stil onda je to dokaz da je taj umjetniki 'enomen izrastao u zaista povijesno-umjetniki 'enomen -,FD8. -So3io$o#ija ()j t"o!ti. - bavi se nizom problema; problem temeljni# pojmova) interakcija umjetnosti i dru-tva) dijalektika stvaranja i primanja) tzv. elitna i masovna umjetnost i kultura) problem krize moderne umjetnosti

G: " osnovi umjetnike proizvodnje poiva stvaralaka spontanost pojedinca (koji je povezan s dru-tvom i povijesnim kontekstom!. ?a sociologiji umjetnosti nije da utvr3uje umjetniku vrijednost djela% ona mo*e pokazati razloge odre3enom vrednovanju djela) objasniti razloge trajanja odre3eni# estetski# kanona i kriterijaN -velike kritike na njegova djela -kontrasti 'lamanskog i nizozemskog naturalizma 5:.st.; $ubens vs $embrandt ( iako su suvremenici) geogra'ski povezani i iste kulturne tradicije razliiti su zbog razliiti# socijalni# i ekonomski# uvjeta u kojima su djelovali. ?agla-ena veza izme3u umjetnike 'orme i socijalni# uvjeta. -smatra da je sociologija relevantna jer je centralna disciplina na-eg vremena ( kao -to je teologija bila u srednjem vijeku) 'ilozo'ija u 5:.st. i ekonomija u 5>.st.!. -utjecaj AarFa) ?ietzc#ea) @reuda -na-e ideje su pod utjecajem na-eg porijekla) klasni# interesa te da su one du#ovne vrijednosti politikog oru*ja (soc. interes! - riznaje ogranienja apliciranja takvi# teorija na umjetnost% 5.! zbog prirode djela% jedan od najznaajniji# svojstava umjetnikog djela je njegova nezavisnost kao nezavisnost etniteta s unutarnjom logikom. &e'inicija socijalnog kontekst mo*e uni-titi svijest o estetskoj kvaliteti te izgubiti iz uvida kompleksnost samog djela 4.! sociologija ne obja-njava kvalitetu ( kako to da u istom dru-tvu nastaju bolja i lo-ija djela ;.! sociologija ne obja-njava vezu izme3u kvalitete i popularnosti -ravnote*a izme3u sociologije i povijesti umjetnosti je potrebna ( prema principu; pona-anje individua je spoj uro3eni# kapaciteta i situacije u kojoj se na3u ANTHONY >LUNT (5I8:-5I>;! -britanski povjesniar umjetnosti i -pijun (na strani 2ovjetskog saveza sa vrijeme 4.sv.rata. to se u Lngleskoj saznalo tek 5IG,.- skandal! -5I;8-i# kritike moderne umjetnosti i zanimanja za suvremene pokrete) ali pod utjecajem marksizma 5I;,. okre.e se protiv modernizma jer je neva*an za suvremene politike borbe; napadi na icassovu Guernicu ( zbog ega nastaje polemika s C. $eadom!

G> -nakon 4.sv.rata bavi se ve.inom talijanskom i 'rancuskom umjetno-.u 5:.stolje.a /6rt and 6rc#itecture in @rance 5588-5:580 +LEMENT 5REEN>ER5 (5I8I-5II,! -najutjecajniji kritiar suvremene umjetnosti nakon 4.sv.rata u 6merici (jedini rival Carold $osenberg! - rani kontakti s marksistikom kritikom a zatim 'ormalistiki pristup kritici -smatra kako u svakoj umjetnosti postoji te*nja prema /isto.i0 a da u slikarstvu ta te*nja rezultira progresivnim naglaskom na plo-nost povr-ine slike i odbijanja svakog oblika iluzionizma -marksistiki poetak ostavio je traga na razmatranje povijesti kao neeg s odre3enim poretkom i svr#om -bavi se apstraktnim ekspresionizmom (posebno ollockom! -kao kritiar najutjecajniji 5I58-5IG8 -zbirka eseja /6rt and Eulture0 (5IG5! ( iznimno popularna SUSAN SONTA5 A*AI')T I'TERPRETATIO' ,F78. -od latona do danas postoji uvjerenje da se umjetnost treba interpretirati. <ime je do-lo do odvajanja sadr*aja koji je postao esencijalan od 'orme koja je u podre3enom polo*aju -do*ivljaj djela postao je nerelevantan -@reud ( izgled nije bitan) sve je odraz podsvjesnog ( nema znaenja bez interpretacije; 2ontag to smatra agresivnom doktrinom koja osiroma-uje subjekt -interpretacija je neizbje*na; 2ontag se bavi razliitim vrstama interpretacije -alternativa interpretaciji je posve.ivati vi-e pa*nje 'ormi MEYER S+HAPIRO (5I8,-5IIG! -ameriki povjesniar umjetnosti (emigrirao iz =itve! -bavi se ranim kr-.anstvom i romanikom ali pi-e i eseje o modernoj umjetnosti -istra*ivanje simbola i analiza oblika (do tada se smatralo oprenim! 5I58. knjiga o 7an Gog#u) 5I54 o Eezanneu M rane interpretacije ollocka i $#otkoa -zanimaju ga @reudove analize) ge-talt psi#ologija) marksistika intelektualna tradicija

GI -5I::-5II, , vol. /2elected apers0 5RISELDA POLLO+K -'eministika likovna kritika -/Old Aistresses% Women) 6rt and KdeologH0 (5I>5! ( suradnja s $. arker /&ealing Bit# &egas% $epresentations o' Women and t#e olitics o' 7ision0 (5II4!- suradnja s $. Kendallom -pridavanje *ena povijesti umjetnosti predstavlja i politiki izazov za disciplinu (jer nji#ovo iskljuivanje predstavlja rezultate strukturalnog seksizma koji operira paralelno uz podruja klase i rase! -potrebno je bilo nanovo de'inirati kompletno podruje umjetnosti kako bi ukazali na umjetnice ija kvaliteta mo*e mjeriti s umjetnicima. Aarksistike metode ( umjetnost se mora promatrati u kontekstu cjelokupnog dru-tva.