Nasilje Prepoznaj I Sprijeci PDF

NASILJE PREPOZNAJ I SPRIJEI!
(proivljeno iskustvo ena u teoriji i praksi)
Izdava:
Udruenje ene enama
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Za izdavaa:
Ranka Katalinski
Uredila:
Memnuna Zvizdi
Autorice:
Dr.sc. Maja Mamula
Doc.dr.sc. Silvija Ruevi
Maja Vukmani
Mr.sc. Memnuna Zvizdi
Priprema:
Selma Kemalovi Ali
tampa:
Cober doo Sarajevo
Tira:
300 primjeraka
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
343.6-055.2(497.6)(049.5)
NASILJE prepoznaj i sprijei! : (proivljeno
iskustvo ena u teoriji i praksi) / [autorice Maja
Mamula ... [et al.]. - Sarajevo : Udruenje ene
enama, 2013. - 73 str. : graf. prikazi ; 21 x 21 cm
Bibliografija: str. 70-73
ISBN 978-9958-9695-9-1
1. Mamula, Maja
COBISS.BH-ID 20546566
Sarajevo, 2013.
SADRAJ
Uvod .......................................................................................................................................................................... 5
Teorijski koncepti o nasilju prema enama u porodici ............................................................................................. 7
Prvi dio: Fenomen nasilja, historijski kontekst i drutvena reakcija ........................................................................ 9
1. Fenomen nasilja prema enama
2. Etiologija nasilja
3. Pokret za zatitu enskih prava
4. Nasilje u porodici, ena rtva, drutvena reakcija
5. Konceptualizacija problema iz perspektive rtve/poinioca nasilja
6. Rezime prvog dijela
Drugi dio: Pravni standardi zatite............................................................................................................................ 17
1. Meunarodni i domai pravni okvir
2. Sadraj pravnih normi koje sankcioniu nasilje u porodici-rezultati predhodnih istraivanja
3. Uloga institucionalnih mehanizama za rodna pitanja
4. Uloga i znaaj enskih nevladinih organizacija u zatiti od nasilja u porodici
5. Postupanjeprofesionalaca kod pojave nasilja prema eni u porodici
6. Rezime
Trei dio: Istraivanje i rezultati istraivanja............................................................................................................. 31
Problem, ciljevi, nain, sudionice,vremensko i prostorno odreenje
Rezultati istraivanja
1. Analiza stavova ena, rtava nasilja u porodici
2. Analiza stavova profesionalaca
Zakljuna razmatranja i preporuke ........................................................................................................................... 65
Bibliografija ............................................................................................................................................................... 70
UVOD
Nasilje prema enama, grijeh utnje ili rizik govora
Nasilje prema enama ukljuujui i nasilje u porodici, je skriveni fenomen i iroko rasprostranjeni oblik krenja ljudskih
prava, koji teti pojedincima, porodicama i drutvu u cjelini. Nasilje prema enama u svim vremenima i na svim
prostorima, prepoznaje se najprije kao privatni problem jer su korjeni ovog skrivenog fenomena, duboko utkani u
patrijarhalnu tradiciju kultura i drutvenih sistema. Stoljeima je nasilje prema enama bilo u "grijehu" utnje. Obino
svako drutvo podstie tezu da je porodica privatna stvar, to utie na to da se nasilje u porodici preutkuje, i oni koji
unutar porodice imaju manje moi, a to su ene i djeca, gube mogunost da imaju podrku i da izau iz nasilja. U fokus
javnog interesovanja, nasilje prema enama ulazi tek 60-tih godina prolog vijeka, putem koncepta nasilja prema djeci
kojim je naruena do tada neprikosnovena "privatnost" porodice. Sloenost problema ukazala je na to da nije rije o
privatnom problemu lanova porodice nego da je to drutveni problem koji zahtjeva hitnu drutvenu akciju/reakciju.
Nasilje prema enama je svjetski fenomen koji je zahtjevao "rizik" javnog govora i otpora protiv "grijeha utnje i
privatnosti. Sistemsko istraivanje ove pojave, inicirano aktivnostima feministikih organizacija, u 70-tim i 80-tim
godina prolog vijeka dovelo je u devedesetim godinama do promjena u razumjevanju nasilja prema enama kao
povrede osnovnih ljudskih prava na meunarodnom planu.
Prvi dokument organa UN-a koji direktno tretira pitanje nasilja u porodici jeste Preporuka br. 19 "Nasilje prema
enama" CEDAW Komiteta za sprjeavanje diskriminacije prema enama iz 1992.godine1. Ovaj dokument je vaan i
stoga to uvodi pojam "rodno zasnovano nasilje" koji se odnosi na svaku povredu uinjenu eni i predstavlja uzrok i
posljedicu nejednakih odnosa moi to dovodi do podreenog poloaja ena kako u privatnoj tako i u javnoj sferi2.
Stope rasporostranjenosti nasilja prema enama ne postoje, kako u svijetu i Evropi tako i u Bosni i Hercegovini.
Provoena su mnoga istraivanja i ankete kako bi se izmjerio obim nasilja prema enama na nacionalnom, regionalnom
i svjetskom nivou. Iako se metodologije razlikuju, podaci iz ovih anketa ukazuju na to da je u razliitim zemljama od
jedne petine do jedne etvrtine svih ena iskusilo fiziko nasilje najmanje jednom do punoljetsva. Preko 45% ena
iskusilo je neki od oblika nasilja koje su poinili mukarci iz njihovog najblieg drutvenog okruenja.
Prema procjenama UN-a, iznesenim u studiji Women in an Insecure World (2005), 113-200 miliona ena godinje
demografski nestane. One su rtve infanticade, uskraivanja hrane i medicinske brige, seksualne ekspoloatacije i nasilja
u porodici.
ene u dobi izmeu 15 i 50 godina vie umiru kao rtve nasilja mukaraca nego od raka, malarije, saobraajnih nesrea
ili ratnih deavanja.
Podaci o nasilju prema enama i nasilju u porodici u Bosni i Hercegovini su zabrinjavajui. U Gender akcionom planu
Bosne i Hercegovine (2006) navodi se da se veliki broj ena u Bosni i Hercegovini suoava sa problemom nasilja u
1
Preporuka daje pravno tumaenje CEDAW Konvencija UN-a o eliminaciji svih oblika diskriminacije prema enama (1992). Definicija diskriminacije
data u Konvenciji u svom pojmu rodno zasnovano nasilje prema enama prepoznaje kao oblik diskriminacije prema enama.
2
Rodno zasnovano nasilje je duboko ukorjenjeno u drutvenim i kulturolokim strukturama, normama i vrijednostima koje vladaju
drutvom a opstaju zbog kulture poricanja i utnje. Upotreba ovog izraza u dokumentima (meunarodnim i nacionalnim) ima za cilj da zatiti ene od
nasilja koje potie iz rodnih sterotipa i posebno obuhvata ene i tako ga treba i razumjeti.
Nasilje prepoznaj i sprijei!
porodici, a Ministarstvo sigurnosti BiH navodi da je nasilje u porodici () sve uestalije krivino djelo u dravi pa je
zbog toga postalo ozbiljna sigurnosna pojava.
Pored toga, grupa NVO-a3 istie u Alternativnom izvjetaju o implementaciji CEDAW konvencije u BiH (2010) da je
nasilje prema enama, posebno nasilje u porodici, i dalje iroko rasprostranjen problem u BiH, ozbiljno krenje
osnovnih ljudskih prava i sloboda ena .
Istraivaka i drutvena panja, poslednjih deset godina u Bosni i Hercegovini se sve vie usmjerava na drutvenu
reakciju spram problema nasilja prema enama u porodinom kontekstu.
Drutvena reakcija kod nas se najee razumuje pod pojmom "zatita od nasilja" i obuhvata zakone, politike i mjere
kojima se osigurava "sigurnost" a ne "dobrobit i blagostanje" razliitih "osjetljivih" grupa ljudi, prije svega ena.
Pojam "zatita od nasilja" odnosi se na intervencije postizanja sigurnosti, odnosno na uspostavljanje i sprovoenje
zakonskih sankcija nad poiniocem nasilja.
Na taj nain koncept "sigurnosti" uspostavljen da kontrolie nasilnika, ukazuje da je zatita od nasilja prvenstveno
pravno pitanje a da je primarna nadlenost u zatiti u okviru policijsko-pravosudnog sistema. Ovaj koncept "zatite"4 je
nedostatan za drutvenu reakciju i dravnu intervenciju koja bi dovela do praktinog djelovanja profesionalaca u
rjeavanju konkretnih problema, zbog zanemarivanja rodne dimnzije u zakonima, pozakonskim aktima i dravnim
politikama i nedostatka jedinstvene evidencije sluajeva nasilja u porodici, ukljuujui i nasilje prema enama.
S obzirom na sve naglaeniju drutvenu opasnost od nasilja u porodici, istraivanja koja ukazuju na propuste u sistemu
"zatite" rtava nasilja u porodici su neophodna.
Ova, publikacija u kojoj su analizirane teorijske i zakonske osnove u pristupu problemu i a na osnovu prikupljenih
podataka o zatiti, podrci i pomoi rtvama nasilja na podruju Bosne i Hercegovine u periodu juni 2011 maj 2013
godine, potvruje tezu da su nasilje prema enama i nasilje u porodici kompleksni fenomeni te da se u razumjevanju
pojma "zatite" rtava od nasilja na individualnom, grupnom i strukturalnom nivou koriste razliiti pristupi.
Publikacija sadri pet cjelina: uvodno razmatranje (nasilje prema enama-grijeh utnje ili rizik govora); teorijske
konceptualizacije nasilja prema enama (prvi dio); fenomen nasilja i drutvena reakcija (drugi dio), organizovan u dva
poglavlja, drutveno-historijski kontekst i pravni standardi zatite u kojima se govori o oblicima nasilja, faktorima
uticaja, drutvenoj reakciji na ovu pojavu kroz "okvir" meunarodnih dokumenata, domaeg zakonodavstva, i prakse
(ne)koordiniranog odgovora zajednice, znaaju enskog pokreta u zatiti ena od nasilja; istraivanje, rezultate
istraivanja i njihovu interpretaciju (trei dio) te zakljuke i preporuke za daljna istraivanja.
Prava za sve (Sarajevo) i Helsinki Parlament graana (Banja Luka) u saradnji sa Fondacijom Cure i ene enama (Sarajevo), Forumom ena
(Bratunac), Budunost (Modria), Lara (Bijeljina) i Udruenim enama (Banja Luka).
4
Zanimljivo je da se zatita od nasilja ne sagledava iz perspektive ljudskih prava, te stoga i ne uzima u obzir uticaj ponaanja i elje rtve odnosno
poinioca kao i potrebe i oekivanja rtve u sluajevima nasilja u porodici niti ukljuuje mjere pomoi i osnaivanja rtve koje su obavezni pruiti
drugi subjekti zatite.
Teorijski koncepti o nasilju u porodici

Kada govorimo o nasilju u porodici, ne postoji saglasnost teoretiara oko toga ta se sve podrazumjeva pod pojmom
"nasilje" i ko su sve lanovi "porodice" to utie na odrivanje drutvene reakcije a prije svega na koga se to odnosi
zatita odnosno sankcionisanje odreenih ponaanja (Luki, 2003). Razliiti teoretiari su se bavili prouavanjem
uzroka nasilja i ponaanjem nasilnih osoba i rtava kako bi utvrdili karakteristike ove pojave, te stoga moemo
govoriti o psiholokim, sociolokim, kriminolokim, ekolokim i feministikim teorijama. Kod psiholokog pristupa,
uzroci nasilja se prepoznavaju u iskustvima iz djetinjstva (zlostavljanje vodi zlostavljanju), crtama linosti (visoka
potreba za moi i kontrolom), poremeajima linosti (granini, asocijalni, narcisioidni) te mentalnim oboljenjima
(zloupotreba supstanci). Iako psiholoke karakteristike ili bolesti ne mogu uticati na nasilno ponaanje, odgovornost za
nasilje ne bi trebalo pomjeriti sa nasilnika na rtvu. Istovremeno, trebalo bi imati u vidu ulogu drutvenih faktora i
odgovornost drutvenih institucija za pomo i podrku rtvama. Psiholoke teorije o uzrocima nasilja u porodici ne
mogu da objasne neke karakteristike ove pojave, kao na primjer: zato su ene, djeca i nemoni lanovi porodice
najee rtve nasilja, odnosno zato u 90% sluajeva nasilja u porodici ne postoji psihiki poremeaj nasilnika ili zato
vie od 50% poinilaca i/ili rtava nije imalo iskustvo zlostvljanja u djetinjstvu, kao uzrok nasilnog ponaanja odnosno
trpljenja u odrasloj dobi. Teoretiari socioloke i feministike orijentacije, nasilje sagledavaju kroz koncept moi i
kontrole i znaaj daju drutvenim konstrukcijama kljunih pojmova-pol, porodica, drutveni status i sl. Prema
sociolokom pristupu (teorija socijalnog uenja, teorija razmjene) uzroci nasilja su strukturalni faktori, sters, konflikti,
siromatvo i nezaposlenost, posebno u odreenim subkulturama. Svi lanovi porodice imaju ulogu u odravanju nasilja
i njegovom prenoenju sa generacije na generaciju. Za ene, se esto kae da su drutvena grupa s manje drutvenih
privilegija i moi te ih definiramo kao manjinske grupe s obzirom na socioloko znaenje pojma manjina, koja se obino
nalazi u nepovoljnijem drutvenom poloaju od dominantne grupe koja posjeduje resurse. Meutim, ni multifaktorski
socioloki pristup ne moe da objasni zato se daleko najvei procenat nasilja u porodici deava prema enama i zato
se nasilje deava u nekim porodicama. Feministike teorije su dale jednostavne odgovore na ta pitanja i ukazale da je
nasilje u porodici najoptija drutvena pojava, prisutna u svim vremenima i u svim kulturama ( prostorna i vremenska
univerzalnost)5. Kontrola putem prinude osnovni je mehanizam nasilja u porodici. Feministiki pristup nasilju prema
enama u porodici u osnovi je kljunih dokumenata Ujedinjenih nacija i Vijea Evrope. U teoriji feminizma se navodi da
je nasilje prema enama u porodinom kontekstu, obrazac kontinuiranog nasilja i zloupotrebe, situacija ponovljene
viktimizacije, gdje je rtva ranjiva zato to dijeli dom sa zlostavljaem a u isto vrijeme osjea ljubav i lojalnost prema
njemu (Kelly, 2003:55-8). Svaki disbalans moi u porodici i partnerskoj relaciji je potencijalna situcija koja moe dovesti
do nasilja (Ignjatovi, 2011:21).
Feministike teorije nejednakosti i ugnjetavanja i teorija razlike napravile su revolucionarni zaokret u razumjevanju
socijalnog okruenja i objanjavanju i analiziranju nasilja u porodici, incesta i seksualnog uznemiravanja a razotkrile su i
5
Ove teorije ukazale su na injenicu da nasilje u porodici nije sukob "prirodan" lanovima porodice koji imaju razliite interese odnosno ne radi se tu
o sukobu "jednakih" nego o borbi za mo "nejednakih" . Nasilje u porodici je vaan izvor osiguravanja podreenosti nemonih lanova porodice u
zajednikom ivotu. Patrijarhat kao najiri kontekst zloupotreba i diskriminacije unutar porodice te drutvena konstrukcija pola, proizvodi i odrava
nasilje u porodici preko strukturalnog i ideolokog uticaja.
tradicionalne institucije braka i materinstva. Ekoloke teorije definiraju nasilje kao rezultat interakcije linih, situacionih,
drutvenih, politikih i kulturnih inilaca (Heise,1998).
Iako, postoje razlike u teoretskim tumaenjima, ipak moemo rei da postoji i saglasnost oko kljunih injenica kada se
govori o nasilju prema enama u porodici: nasilje predstavlja krenje temeljnih ljudskih prava; postoji meugeneracijski
prenos nasilja; postoji jasna povezanost izmeu nasilja u porodici i koliine nasilja u drutvu, ukljuujui tu i nasilje
prikazano u medijima; nasilje se objanjava interaktivnim djelovanjem veeg broja faktora; nasilje u porodici ukljuuje
irok spektar ugroavajuih ponaanja jednog ili vie lanova porodice; posljedice izloenosti nasilju su brojne i bitno
utiu na mentalno i fiziko zdravlje; ena moe biti izloena nasilju u porodici tokom cijelog svog ivota (Ajdukovi,
2000:11-16).
Prvi dio
Fenomen nasilja, historijski kontekst i drutvena reakcija
Globalni karakter nasilja prema enama se ogleda u njegovom prisustvu u svim vremenima i prostorima, u svim
kulturama i drutvenim sistemima i uvijek je usmjereno ka enama kao grupi a ne prema pojedinanim enama.
Sistemski i sistematski karakter ovog vida nasilja veoma je blizak svim hijerarhijskim sistemima (seksizam, rasizam,
homofobija i sl.) to se esto ne prepoznaje ni u konceptima ni u praksi te se u njegovom objanjavanju zanemaruje
kontekst, historijske i kulturoloke razlike i specifinosti kao i lokalni dogaaji koji utiu na promjene u reakcijama
(individualnim i drutevnim) na nasilje prema enama (Yick,2001;Piispa,2002;Hester,2004;Lybecker Jensen and
Nielsen,2005). Ali globalizacija, meunarodne preokupacije i transnacionalne veze uticale su na sagledavanje
fenomena nasilja i pojavu i irenje specifinih formi nasilja,6 ali i usmjeravanje politika i akcija u ovoj oblasti (Hester,
2004).
Komitet ministara Savjeta Evrope naglaava injenicu da je nasilje protiv ena u porodici u porastu i da je prisutno u
svakoj dravi lanici Savjeta Evrope, da ne poznaje geografske granice, da nije ogranieno godinama, da ne predstavlja
posebnu sklonost ni jedne posebne rase i da je prisutno u svim vrstama porodinih odnosa i u svakoj drutvenoj sredini,
da je jedno od najrasprostranjenijih oblika krenja ljudskih prava na svijetu, da je posljedica nejednake moi izmeu
mukaraca i ena, da vodi ka ozbiljnoj diskriminaciji enskog pola, unutar drutva i porodice i oduzima enama
sposobnost da uivaju osnovne slobode, te da stoga mora biti sprijeeno. Trokovi nasilja su ogromni. enske nevladine
organizacije ukazuju na uticaj koji na pojavu nasilja u porodici imaju patrijarhat, drutveni faktori i meugeneracijska
transmisija nasilja ali i naglaavaju nedostatak sagledavanja uticaja irih drutvenih faktora na svakodnevni ivot ena i
mukaraca kada su u pitanju prevencija i zatita to ima za posljedicu preuzimanje rjeenja oslonjenih iskljuivo na
represiju umjesto na potencijale restorativne pravde.
1.
Fenomen nasilja prema enama
Nasilje prema enama je fenomen koji poznaju kulture i drutveni sistemi u svim vremenima i na svim prostorima i
najtei oblik krenja enskih ljudskih prava (Mamula i sur.,2010). Prisutno u svim drutvima, razlikuje se po
dominantnim oblicima nasilja, odnosu prema nasilju, zakonskim mehanizmima za sankcionisanje nasilja i
mehanizmima zatite ena rtava nasilja. Nasilje prema enama se esto naziva i rodno zasnovano nasilje, pojam koji je
prvi put naveden u Deklaraciji o eliminaciji nasilja prema enama (UN, 1993)7, a koji danas prepoznaju i priznaju
meunarodna i nacionalna tijela i institucije. Odnosi se na bilo koji in nasilja koji dovodi do, ili je vjerojatno kako e
dovesti do fizike, seksualne ili psiholoke tete ili patnje ena. Ukljuuje prijetnje, prisilu i/ili oduzimanje slobode. Prvi
6
U specifine forme nasilja, mogu se nabrojati: trgovina enama, seksualna ekspolatacija, radna ekspoloatacija(kuno roblje)
Nasilje prema enama je "svako djelo nasilja utemeljeno na rodnoj/polnoj osnovi, koje rezultira, ili bi moglo rezultirati, u fizikoj, seksualnoj ili
psihikoj povredi ili patnji ena, ukljuujui prijetnje takvim djelima, prisiljavanje ili oduzimanje slobode, bez obzira na to da li se dogaa u privatnom
ili javnom ivotu." Iz UN Deklaracije o eliminaciji nasilja prema enama
put se unutar spomenute Deklaracije navodi kako se ne radi samo o fizikom, seksualnom i psiholokom nasilju koje se
dogaa u obitelji, ve i o svim oblicima nasilja usmjerenim protiv ena koji se dogaaju u cijelom drutvu, ili su izvreni
i/ili nesankcionisani od strane drave. Pojednostavljeno reeno, rodno zasnovano nasilje ukljuuje one oblike nasilja u
kojima su veina rtava ene, a u veini sluajeva poinitelji su mukarci (Mamula i Komari, 2005). Dva dominantna
oblika nasilja prema enama su nasilje u porodici i seksualno nasilje. Nasilje u porodici iroko je rasprostranjeno i
pojavljuje se meu svim socioekonomskim grupama. Ukljuuje fiziko, psihiko, seksualno i ekonomsko nasilje, ali i
pokuaj ubistva i ubistvo. Karakterie ga izrazita rodna asimetrija, kao i veliki broj neprijavljenih sluajeva. rtve nasilja
sistemski su izloene nevjerici, podsmijehu i optuivanju, a socio-kulturalni kontekst u kojem ivimo u veini sluajeva
okrivljuje rtve za doivljeno nasilje. Izmjenama u Krivinom zakonu BiH i Zakonom o zatiti od nasilja u porodici, kojim
se inkrinimie nasilje u porodici, nasilje prema enama postaje vidljiviji fenomen.
Nasilje prema enama je najuestaliji, iroko rasprostranjeni vid nasilja u porodici. Razliite metodologije prikupljanja
podataka o rasprostranjenosti nasilja8 daju razliite pokazatelje godinje stope nasilja. Evidencije o prijavljenim
sluajevima nasilja u porodici, iako sadre brojne nedostatke, potvruju rodni karakter i rasprostranjenost fenomena.
Sva dosadanja saznanja potvruju da se ne radi o prolaznom problemu i izoliranom dogaaju. Nasilje traje dugi niz
godina prije nego to se prijavi i rijei. Razlozi ostajanja ene u nasilnoj vezi i odustajanja od tube su razliiti i esto su
mjesto nerazumjevanja od strane profesionalaca koji se bave problemom nasilja u porodici. Nasilje u porodici praeni
su nizom rodnih sterotipa (uvjerenja,stavova i predpostavki) o pojavi zasnovani na pojednostavljenim objanjenjima
ovog sloenog fenomena.
Mitovi o ovom fenomenu oblikuju ne samo stavove javnosti nego i stavove ena prema nasilju kojem su izloene, to
onda utie na njihovo razliito ponaanje i izbore (Ajdukovi,2000:33-42).
Nasilje u porodici karakterie odreena pravilnost u nastajanju, trajanju i prestanku odnosno rije je o ciklinoj
dinamici nasilja9. U literaturi se ponaanja kojima partner ostvaruje kontrolu i mo, opisana je u modelu "toak
nasilja"(Pence,1993;1995). Razliite su strategije i taktike koje koristi nasilnik (zlostavljanje, prijetnje, izolacija,
manipulacija djecom, ekonomsko zlostavljanje). Veoma je vano sagledati vezu izmeu nasilja prema enama i nasilja
prema djeci u porodici, to se esto u naem kontekstu analizira kao odvojene pojave. Neprepoznavanje ove veze
dovodi do pogrene procjene i intervencija i dovodi do tetnih posljedica (Ignjatovi,2004;2006, ukljuujui daljnju
izloenost ene i djece nasilju, pa ak i do smrtnog ishoda. Posljedice nasilja su viestruke i meusobno povezane.
Prije svega, to su posljedice po zdravlje, fiziki i psihiki integritet rtava, njihove radne sposobnosti i ukupnog
socio-ekonomskog statusa. Posljedice po drutvo su ogromni trokovi za suzbijanje nasilja, poveana morbidnost i
smrtnost, te povean broj samoubistava, zloupotrebe droga i alkohola, te druge patoloke pojave, smanjenje radnog
potencijala stanovnitva i obrazovnih mogunosti usljed loeg kvaliteta ivota porodica u kojima se deava nasilje,
erozija socijalnog kapitala i mnoge druge ( Milinovi, 2011:26-29).
Nasilje prema enama je kombinacija razliitih vrsta nasilja, mjesta izvrenja i razliitih izvrilaca i odnosi se na razliite
forme nasilja (nasilje u porodici; nasilje u zajednici; nasilje poinjeno ili odobreno od strane dravnih slubenika i
8
Najei izvori o rasprostranjenosti nasilja su: baza podataka u pravosudnim sistemima, bolnicama ili slubama hitne pomoi, nacionalan
istraivanja, statistike ubistava, silovanja.
9
Prva faza-javljanje manjih incidenata, rast napetosti.Druga faza ili faza eskalacije sukoba. Trea faza je faza aljenja i izvinjavanja(u ovoj fazi se ena
najee vraa nasilniku).Nakon ove faze, tenzije ponovo rastu i ciklus zapoinje ponovo.
10
institucija gdje borave ene i nasilje protiv ena i krenje ljudskih prava ena tokom rata ili oruanog sukoba (Preporuka
Vijea Evrope Rec(2002)5).
Nasilje prema enama i nasilje u porodici su kompleksni fenomeni i zato je potrebno koristiti razliite pristupe da bi se
mogli razumjeti. Nasilje prema enama ugroava uivanje ljudskih prava ena, posebno njihovih osnovnih prava na
ivot, sigurnost, dostojanstvo i fiziki odnosno emocionalni integritet. Prepoznato je da nasilje teti ne samo enama,
ve i drutvu u cjelini.
Vano je naglasiti injenicu da su neke grupe ena, kao to su ene i djevojice sa invaliditetom, esto izloene veem
riziku od nasilja, iskoritavanju i zlostavljanju kako unutar porodice tako i izvan nje.
2.
Etiologija nasilja
Etiologija je primarna determinanta svih poremeaja u ponaanju, a posebno u nasilju u porodici. U centru svih
dogaanja, pored brojnih faktora, je linost i njena interakcija sa socijalnom sredinom koja rezultira povoljnim i/ili
nepovoljnim ivotnim situacijama. Porodica je temeljni faktor razvoja zdrave, zrele i otporne linosti, a koju modeluju
stalni i raznovrsni socio-psiholoki mehanizmi. Porodica moe biti funkcionalna i disfunkcionalna. Za razvoj zdrave, zrele,
otporne i sposobne linosti su tetne naruene porodine interakcije u kojima dominiraju brojni modaliteti agresija i
nasilja. Nasilje u porodici se odvija u naruenoj komunikaciji i interakciji nasilnika i rtve koji su u meusobnoj
formalnoj, kulturolokoj, socijalnoj i emocionalnoj povezanosti.
U osnovi svih nasilja i agresija je patogeni faktor. Izvori destruktivnih snaga su: patoloki nagoni, potrebe i motivi koji su
sigurni znaci (indikatori) poremeaja i patologije linosti, razliite simptomatologije i njihovih brojnih refleksija. Pored
brojnih i razliitih oblika nasilja i agresija, u bilo kom vremenu i prostoru, posebnu panju, sa psiholokog, socijalnog,
pedagokog, pravnog, policijskog i sudskog aspekta, zasluuje nasilje u porodici, koje je u dosadanjim obiajnim,
etikim, kulturolokim pa i pravnim okvirima, bilo u sjenci i predstavljalo samo privatnost porodice. Sa dijagnostikog i
terapijskog aspekta i drugih aspekata reakcija subjekata zatite (policije, socijalnog rada, zdravstva, kolstva, nevladinog
sektora, medija i pravosua) potrebno je identifikovati psihosocijalne karakteristike aktera nasilja, posebno nasilnika, a
i njegove rtve.
Psiholoki profil nasilnika podrazumijeva odreeni nivo impulsivnosti, agresivnosti i sadizma, nesigurnosti, asocijalnosti,
sklonosti pijanstvu, destrukcijama, laima, antisocijalnosti, etike defektnosti, nedostatkom osjeajnosti,
nedosljednosti, emocionalne promjenljivosti i labilnosti, ljubomore, nedostatka osjeaja krivnje, neintegrisanosti,
neprilagodljivosti, razdraljivosti, neurotinosti i psihotinosti.
rtve su neupadljive, inferiorne, nesigurne, uplaene, rjee agresivne, neotporne, zavisne, ranjive, psihoneurotizirane,
preosjetljive, slabe. Nasilja i agresije su ekstremne socio-patoloke pojave povezane i uslovljene sa: mentalnom
zaostalou, poremeajima emocija, nagona, motiva, unutranjim i vanjskim konfliktima, slabljenjem ili slomom
adaptivnih snaga, smanjenom otpornou ili izrazitom vulnerabilnou (neotpornou), siromatvom, niskim socijalnim
nivoom.
Brojni su modaliteti (obrasci i oblici) nasilja u porodici.
Osnovni su: fiziko, verbalno, neverbalno (psihika nasilja) i seksualno nasilje. Fiziko nasilje i agresija su: napadi,
prinude, zabrane, zlostavljanja, tue, povrede, ubistva i samoubistva, edomorstva, seksualna zlostavljanja, silovanja,
11
incesti, naruavanja i unitavanja materijalnih dobara, liavanje osnovnih uslova preivljavanja. Fizika nasilja i agresije
su burna, ekstremna, upadljiva i evidentna. ee su rasvijetljena i zakonski sankcionisana. Gotovo su uvijek predmet
intervencije: zdravstvenih institucija, socijalnog rada, policije i pravosua.
Verbalna (psihika) nasilja su: napadi, este i pretjerane kritike, grdnje, prijetnje, zastraivanja, uvrede, potcjenjivanja i
ignorisanja, omalovaavanja,psovke, vulgarnosti, konflikti, svae, optube. Verbalna nasilja su manje upadljiva, vidljiva i
evidentna. Rjee su predmet intervencije, iako su esta, brojna, stresogena i izrazito psiho-socijalno tetna. Neverbalna
nasilja proistiu iz naruenih emotivnih veza i odnosa, iz hladne i netrpeljive porodine klime. Manifestuju se
postupcima koji su, svjesno ili nesvjesno, ciljano ili spontano usmjereni ka psihikom povreivanju koji uzrokuju:
iritiranje, nerviranje, provociranje, uznemiravanje, preziranje, mrnju, ljutnju, osvetu, laganje, neprijatnost,
neizvjesnost, napetost, nezadovoljstvo, strah, gnjev, tugu, bespomonost, patnju. Nasilja u porodici su i neinjenja,
zanemarenost, nebriga, zaputenost, psiho-socijalni problemi.To su povremeni i/ili svakodnevni (uvreni) postupci
koji ugroavaju rtve nasilja. Oni su stalni ili povremeni izvori neotpornosti (vulnerabilnosti) linosti koji permanentno
naruavaju: adaptivne snage, somatsko i mentalno zdravlje, psihosomatsku otpornost, tj. psihosocijalnu, i duhovnu
ravnoteu i uzrokuju psihosomatsko obolijevanje ugroene linosti.
Nasilja i agresije su visoko korespodentne, uzrono-psljedino povezane sa brojnim socio-patolokim pojavama:
socijalnim bolestima (somatskim, duevnim, psihosomatskim); individualnim i drutvenim dezorganizacijama i
disfunkicjama (predbranim, vanbranim i branim zajednicama, porodicom, kolom, duhovnim institucijama, uom i
irom socijalnom zajednicom); sociopatijama (puenjem, alkoholizmom, narkomanijom, seksualnim izopaenostima i
nasiljem, agresijama destrkcijama, ubistvima i samoubistvima) i kriminalitetoma. (Milinovi,2011:29-40).
3.
Pokret za zatitu enskih prava
Tokom 60-tih i 80-tih godina dvadesetog vijeka, feminizam je ujedinio ene u aktivni pokret protiv podreivanja,
opresije i patrijarhata u svakodnevnom ivotu. Patrijarhat je znaajna tema feministike teorije i konkretno upuuje na
podinjenost ena, posebno ako obratimo panju na brani ugovor. Feministkinje kritiziraju tekst branog ugovora i
tvrde da je brak vie status nego ugovor u kojem stranke ne mogu birati sadraj. I upravo zbog toga, brani ugovor je
stup patrijarhata u kojem spolno/rodne razlike ostaju netaknute ali i potisnute u savladavanju prepreka protiv rodno
zasnovanog nasilja. Feministika politika je imenovala ensku patnju vezanu za razliite tipove nasilja, odgovornost u
djelovanju protiv tradicionalnih rodnih uloga i preispitala koncept sigurnosti iz iskustva ena i sigurnosnih institucija.
Poslednjih dvadeset godina nasilje u porodici je imenovano kao jedan od najdrastinijih krenja ljudskih prava to je
dovelo do irokih drutvenih rasprava, naunih istraivanja, te vee zainteresiranosti drutvenih i dravnih aktera, a
posebno enskih nevladinih organizacija. Zahvaljujui snanom pritisku enskog pokreta, nasilje u porodici je
prepoznato kao ozbiljan drutveni problem koji je iz grijeha utnje uao u javni rizik govora i brige. Medjunarodni
enski pokret je pokazao da je muko nasilje nad enama globalna pojava, i da ima istu dinamiku u svim kulturama,
samo to su neki oblici u odredjenim zajednicama razliiti (spaljivanje ena, ubijanje ena zbog miraza, odsjecanje
klitorisa, kamenovanje ena, itd). Objanjenje i sistemski pristup u razumjevanju ove pojave vezano je za aktivnosti
feministikih organizacija 70-tih i 80-tih godina prologa vijeka.
Devedesetih godina prolog vijeka, enske organizacije su pruale prve specijalizovane usluge, podrku i pomo za
12
ene, rtve mukog nasilja (Mlaenovi,1995), prikupljale podatke, podizale svijest javnosti a posebno kljunih aktera i
pomogle da se razliiti oblici nasilja prema enama nau na politikoj agendi. ene u nevladinim organizacijama i dalje
aktivno lobiraju za promjene, okupljene u mrei koja je posveena borbi protiv nasilja prema enama na nivou drave a
ipak nisu prepoznate kao nosioci zatite od nasilja u zakonodavstvu.
Nakon enskih aktivistikih akcija zalaganja da se nasilje prepozna kao problem javnog zdravlja po prvi put drave
objavljuje da nasilje u prodici nije lina stvar lana porodice nego da je to drutveno i dravno pitanje.10 Dakle, nasilje
prema enama se na zahtjev globalnog enskog pokreta definira kao krenje osnovnih ljudskih prava. enske
organizacije su naglaavale odbranu enskih ljudskih prava i dostojanstvo ena, efikasnost zatite i stalni pritisak na
institucije drave ali i meunarodne organizacije kako bi ispunile standarde garantovane u meunarodnim
dokumentima. U poetku, enske organizacije su gajile veliko nepovjerenje prema dravi i dravnim institucijama,
posebno prema policiji i pravosudnom sistemu, doivljavajui ih kao dio patrijarhalnih institucija koje nisu solidarne sa
enama (Logar, 2004). Ovaj stav se promjenio, kako kae Elen Pens (1996:177): "Shvatile smo da patrijarhat nije nain
miljenja, nego je praksa i zato smo poele da mislimo kako da promjenimo djela koja kontroliu enu. A nju ne
kontrolie samo onaj ko je tue, ve je kontrolie i sistem koji je titi i koji tako ojaava njegovu mo. I zato za mene na
rad poinje u tom sistemu. Pravosudni sistem je umjean u ivot pretuenih ena. A tu nedostaje nae zastupanje
njenih prava".
Za sve zakone koji kanjavaju nasilje u porodici i seksualno nasilje zaslune su mnogobrojne aktivistkinje i feministkinje
enskog pokreta koje su se godinama zalagale da se takvi zakoni formuliu i usvoje u njihovim zemljama.
U regiji ali i u naoj zemlji su od kraja 1990-ih godine uoljivi pozitivni pomaci u suzbijanju nasilja nad enama, koje su
pokrenule enske organizacije koje se sistemski bave ovom problematikom. Kao pozitivne pomake u zatiti ena od
nasilja, moemo navesti prije svega otvaranje SOS telefona, savjetovalita i sklonita za ene, nune promjene u
zakonodavstvu, razvoj potrebnih protokola za postupanje profesionalaca, kao i osvjetavanje javnosti o rodno
zasnovanom nasilju.
4.
Nasilje u porodici, ena rtva, drutvena reakcija
Muko nasilje protiv ena u porodici je svaki in protiv enine volje, a koji je ugroava psihiki, fiziki, seksualno ili
ekonomski. Nasilnik moe biti lan porodice (mu, sin, otac, brat, ujak..) ili bilo koji poznati (prijatelj, poznanik, ef,
kolega) ili nepoznati mukarac. Vano je znati da se nasilje moe desiti svakoj eni i da nasilje nije posljedica eninog
ponaanja nego sistema patrijarhata u kome mukarci imaju mo, a nasilje protiv ena je nain da oni tu mo odre.
Nasilje protiv ena je primjer zloupotrebe moi jednog pola nad drugim, podsticano od svake drutvene zajednice
tokom hiljadugodinje istorije.
ene imaju ogranien pristup informacijama o svojim pravima i mogunostima zatite od nasilja, te stoga pomo trae
tek nakon dugotrajne izloenosti nasilju, kada je ono ostavilo vidljive posljedice na fiziko i psihiko zdravlje. eni, rtvi
10
Nasilje prema enama u porodici, posredstvom enskog pokreta postaje drutveno pitanje (javni problem). U veini drava enske grupe i
organizacije su organizirale kljune aktivnosti:besplatne usluge za ene izloene nasilju, prikupljanje podataka, izrada studija i istraivanja, promjene
zakona i procedura, podizanje svijesti javnosti, poticale multidisciplinarni i multisektorski pristup, organizovale sklonita za ene i prve obuke za
profesionalce i dravne institucije (Mlaenovi, 1995; Logar, 2004,2005; Anti Gaber, Dobnikar, and Selinik, 2009)
13
nasilja je najprije potrebno da pria i razmisli o onome to je preivjela. Konstantna izloenost nasilju umanjuje volju
rtve da napusti nasilnika. Ima nisko samopotovanje; trpi nasilniko ponaanje; ekonomski i emocionalno zavisi od
nasilnika; nesigurna je u vezi sa sopstvenim potrebama; ima lou sliku o sebi; ima nerealna uvjerenja da moe
promjeniti nasilnika; vjeruje da je ljubomora dokaz ljubavi; nezaposlenost i siromatvo povoljno utiu na vulnerabilnost
ena za nasilje u porodici; ene koje preuzmu tradicionalno muku ulogu hranitelja u porodici su esto zlostavljane od
strane partnera.
Svaka ena rtva nasilja moe razgovarati i prekinuti utnju; odluiti da vjeruje sebi i da vrednuje ogroman rad koji je
uloila u djecu i porodicu; nai svoju mreu podrke i donjeti odluku da eli izai iz situacije nasilja. Prijavljivanje moe
biti teka odluka jer se ene boje jo veeg nasilja.To je veliki korak, jer se mukarcu daje do znanja da ima neko moniji
od njega, i da je nasilje zloin. Veina ena pokuava prikritri nasilje koje je nad njima izvreno zato to ne zna kome se
obratiti, kome moe vjerovati. One trebaju telefone koje mogu nazvati u hitnim sluajevima i ustanove u kojima mogu
nai savjete. Potrebno je upoznati je sa svim mogunostima kako da se zatiti i kako da prevazie to to je preivjela.
Drutvena reakcija na nasilje prema enama i nasilje u porodici je osnova za efikasnu zatitu ena od nasilja, a odnosi
se na javnu osudu nasilja, prijavljivanje, savjetovanje, pomo, pokretanje sudskih procesa, prevenciju i
moralnu podrku u okruenju.
Inkriminacijom nasilja u porodici drava radi na njegovom suzbijanju i to preventivno (davanjem jasnog upozorenja da
je to neprihvatljivo ponaanje koje drutvo nee tolerisati) i represivno (kanjavanjem i dranjem odgovornim za
poinjenje nasilja iskljuivo njegovog poinioca). Iz svega ovog slijedi da bi drutvena reakcija trebala da bude
optimalan multidisciplinarni pristup, usklaeno, adekvatno i efikasno preventivno djelovanje organa vlasti na svim
nivoima i nevladinih organizacija u sprjeavanju nasilja u porodici kada su u pitanju i uzroci ali i posljedice. Naravno,
osim institucionalnog pristupa, vaan je i na lini pristup, odnosno promjena vlastitih stereotipnih stavova i (ne)
djelovanja na okolinu u pravcu osvjeivanja i unapreenja zdravog okruenja bez diskriminacije po bilo kom osnovu
(Andri,1999).
5.
Konceptualizacija problema iz perspektive rtve/poinioca nasilja
ena o nasilju koje trpi, ne razgovara jer je niko ne podrava i niko joj ne vjeruje, drugi trae krivicu u njoj, zakonske
procedure predugo traju, ima strah od nasilnika, nema dovoljno prihoda, nema gdje da ode, ima djecu, boji se da e joj
on uzeti djecu, stidi se onoga ta e ljudi misliti, emotivno je zavisna od partnera, brine o nasilniku i vjeruje da e biti
bolje. Nasilnik se najee postavlja kao vrhovni kontrolor koji odluuje u svim situacijama kada se radi o eninom
ivotu. On odluuje ta ona treba da radi, ta da govori, ta da misli, kada da telefonira, koliko novca joj je potrebno.
Ovu kontrolu plasira kao njegovu ljubav i brigu za njom. Nasilnik postie kontrolu neprestanim zastraivanjem: spaliu
ti kosu, baciu te sa krova, isjeiu te na komade, nai u te kud god da ode. esto se te prijetnje odnose i na djecu ili
na bliske osobe: roditelje ili sestre i brau.
Mukarci su naueni da dominiraju u porodici, a ponekad ili esto to rade nasilno. Djeca koja odrastaju u situaciji
nasilja kasnije ne poznaju drugi nain komunikacije. Pozicija ena je u mnogim situacijama ne samo razliita, nego je i
manje povoljna. Poloaj ena je manje povoljan i nejednak u odnosu na mukarce. Poloaj ene i ensko iskustvo u
veini situacija su razliiti od poloaja mukaraca u istim situacijama. Poloaj ena posljedica je odnosa moi izmeu
14
mukaraca i ena.
ene su izloene ugnjetavanju, iskoritavanju i podinjavanju. One su nevidljive, manje priznate i njihove uloge iako
razliite podreene su ulogama mukarcima. Nejednakost potie iz drutva a ne iz biolokih razlika (Ajdukovi,2000).
Veza izmeu nasilja prema enama u porodici i socijalne reprodukcije (opstanka) patrijarhata je sistemska i moe se
uoiti na svim nivoima. Pri tom, veza izmeu (re)produkcije nasilja nad enama u porodici i (re)produkcije nasilja
drutvenog sistema nije neposredna i jednostavna, jer sistem svakodnevno proizvodi nasilje prema enama sloenim
sistemom nejednake moi odnosa meu polovima u porodici.
Patrijarhalna ideologija, koja je u osnovi mizogina, opravdava postupke mukaraca prema enama i djeci kroz prava i
obaveze da ureuju unutranje odnose i kanjavaju neprilagodljive lanove porodice.
Nasilje prema enama po ovoj ideologiji nema karakter disfunkcije, dezorganizacije, dezintegracije i poremeaja
porodinih odnosa, ve naprotiv, ono se stimulie, propisuje i namee kao sredstvo disciplinovanja loeg, enskog,
pasivnog i prirodnog od strane kulturnog, mukog, kontroliueg aktivnog elementa( MiletiStepanovi, 2006.)
Tako porodica, koja svojim lanovima treba da obezbjedi uzajamnu ljubav, brigu i potovanje, postaje prostor u kojem
se nasilje producira i reporoducira kao jedini obrazac ponaanja. Ugnjetavanje i poniavanje slabih i nemonih ostae u
opticaju desetine godina i prenosie se na potomstvo, to ima za posljedicu da ene prihvataju nasilje kao prirodno
stanje i/ili kao sudbinu.
6.
Rezime prvog dijela
Rodno zasnovano nasilje je globalni fenomen, deava se svakodnevno i svugdje i zbog toga se posebna panja
posljednjih godina poklanja ovom problemu. Oblici rodno zasnovanog nasilja nasilja su razliiti i brojni, javljaju se u
svim fazama ivota i veoma esto zavise i od kulturnih i drutvenih normi koje vladaju u razliitim krajevima svijeta.
Nasilje u porodici nije nova pojava. Postoji u porodici od pamtivjeka u svim kulturama i drutvenim sistemima, ali se
svijest o potrebi izuavanja i sprjeavanja nasilja u porodici poela razvijati tek od druge polovine 20.vijeka, kada je je
"otkriven" problem zlostavljanja djece, nasilja prema enama u partnerskim odnosima te nasilja prema starijim
osobama u porodici.
Nasilje u porodici je jasna manifestacija sile i kontrole koja se vri prepoznatljivim oblicima prinude, preko psihikog i
verbalnog nasilja do fizikog. I nikad se tu ne radi o pojedinanom ili povremenom fenomenu nego o "preutnim"
ponovljenim oblicima prisile i zloupotrebe koji imaju brojne manifestacije, a najee klasifikacije specifinih oblika
ukljuuju fiziko, seksualno, psihiko i ekonomsko. Statistike pokazuju da rtva mukog nasilja moe biti bilo koja ena,
bez obzira na godine i obrazovanje, materijalnu situaciju ili nacionalnost a da su da nasilnici mukarci bilo koje profesije,
nivoa obrazovanja, materijalne situacije i nacionalnosti.
Nasilje u porodici moemo razumjeti samo ako shvatimo vezu koja postoji izmeu viestrukih faktora (makrosocijalnih,
relacionih, psiholokih, psihosocijalnih i faktora povezanih sa rodnom socijalizacijom) i drutvene strukture koja je
stalni izvor stresa i osobnih problema. Stoga, u izuavanju ove pojave neophodan je interdiciplinarni pristup, posebno
sveobuhvatno istraivanje i upoznavanje fenomenologije, etiologije, posljedica, te razvoja pojave i njene prevencije.
Etiologija je primarna determinanta svih poremeaja u ponaanju unutar porodice.
enske nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini, kao dio meunarodnog enskog pokreta, iznjele su proces
15
prepoznavanja nasilja u porodici kao neprihvatljivog ponaanja i ujedinile se oko pritiska na institucije vlasti da
priznaju pravo na ivot slobodan od nasilja u porodici (Petri, 2010).
Iako je u proteklih etrdeset godina prikupljeno zavidno znanje o pojavnim oblicima, uzrocima i posljedicama nasilja u
porodici, neposredni rad sa zlostavljenim enama i nasilnicima te prevencija nisu zadovoljavajui. Kljuno je pitanje
kako steena znanja koristiti u sprjeavanju nasilja u porodici u specifinom socio-kulturnom okruenju (Ajdukovi i
Pavlekovi 2004:15-17)11. Drutvena reakcija (preventivno i tretmansko djelovanje) na smanjivanju nasilja u porodici
ne zasniva se na saradnji i uzajamnom nadopunjavanju dravnih slubi i nevladinih organizacija. Mnoge ene potiskuju
negativana iskustva, negiraju nasilje koje su preivjele i ne razgovaraju o tome. Ovo ne treba da udi, jer u javnosti
ene se jo uvijek smatraju suodgovornim za nasilje koje su preivjele. Stav da je nasilje porodini problem, prisutan i u
gradskoj i u seoskoj sredini, oteava razumjevanje nasilja kao javnozdravstvenog problema koji ima duboke
zdravstvene, socijalne ali i ekonomske posljedice kako na pojedinca/pojedinku, tako i na porodicu i cijelu zajednicu.
Nasilje u porodici je lini, porodini i drutveni problem. Razvojem svijesti o ljudskim pravima, te pravima djece, ena i
starijih osoba u poslednjih etrdeset godina srueni su brojni sterotipi o porodici kao temeljnoj jedinici drutva koja je
podravajue okruenje lanovima porodice. Porodica je i nasilno okruenje u kojem se kre temeljna ljudska prava
njenih lanova.
Ako poemo od injenice da je nasilje prema enama, ukljuujui i nasilje u porodici, rodni fenomen, tada je vano
prepoznati da i mukarci i djeaci takoer mogu biti rtve nasilja u porodici. Prepoznato je takoer da su djeca rtve
nasilja u porodici, iako ne moraju direktno trpjeti nasilje. Prisustvo nasilja u porodici je trauma, dovoljna da ih
viktimizuje.
Sprjeavanje nasilja u porodici, stoga trebamo razumjeti u irem kontekstu borbe protiv diskriminacije prema enama i
dostizanja rodne ravnopravnosti, zakonske i injenine, kako za ene tako i za mukarce.
11
Prema UNICEF-ovoj analizi (1994.), Poloaja ena u zemljama u tranziciji, nasilje prema enama esto prolazi nezamjeeno i nedokumentirano
iako postoje brojni podaci da je u porastu
16
Drugi dio
Pravni standardi zatite
Normativno-pravna regulacija problema nasilja u porodici( nasilja prema enama i djeci u porodici) su novijeg datuma i
u skladu su sa promjenama razumjevanja nasilja u porodici kao javnog problema a ne iskljuivo kao privatnog
problema. Meunarodno pravo je jasno u propisivanju da drava koja propusti da obezbjedi adekvatnu institucionalnu
zatitu rtvama nasilja, smatra se odgovornom za krenje ljudskih prava ena (Mrevi, 2002). Promjene u pristupu
pravnog regulisanja poele su u zadnjih dvadeset godina u svijetu a inkrimisanost nasilja u porodici u pravnom sistemu
u Bosni i Hercegovini prisutna je od 2000.godine.
Nasilje u porodici, regulie domai i obiman, pravno obavezujui meunarodni okvir, s obzirom na ustrojstvo pravnog
sistema nae zemlje i injenicu da su meunarodni izvori prava, po pravnoj snazi iznad domaih, te na njihovu direktnu
i proiritetnu primjenu u velikom broju sluajeva koja proizilazi iz Ustava BiH (Aneks 1 Opteg okvirnog sporazuma za mir
u BiH). Bosna i Hercegovina je ratificirala sve relevantne meunarodne dokumente i uspostavila znaajan pravni okvir
za zatitu ena. Ustav BiH navodi da e BiH i entiteti osigurati najvii nivo meunarodno priznatih ljudskih prava i
sloboda (lan II/1.), da e se Evropska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (ECHR) direktno
primjenjivati u BiH te da e imati prioritet u odnosu na ostale zakone (lan II/2). Takoer, svi sudovi, ustanove, organi
vlasti te organi kojima posredno rukovode entiteti ili koji djeluju unutar entiteta podvrgnuti su, odnosno primjenjuju
ljudska prava i temeljne slobode kako je to utvr no Ustavom BiH (an II/6) (Sali-Terzi, 2011).
Nasilje prema enama, posebno nasilje u porodici, i dalje predstavlja iroko raireni drutveni problem u Bosni i
Hercegovini i ozbiljno krenje osnovnih ljudskih prava i sloboda ena rtava/onih koje su preivjele nasilje.12
1.
Meunarodni i domai pravni okvir
Meunarodni pravni okvir odnosi se na dokumenta Ujedinjenih nacija, Vijea Evrope i druga znaajna dokumneta koji
na direktan ili indirektan nain tretiraju materiju nasilja u porodici, od kojih su neki ekvivalent nacionalnom
zakonodavstvu, a drugi su preporuke o ciljevima kojima treba teiti. Neki od najvanijih dokumenta su:
Povelja Ujedinjenih nacija (1945),

Univerzalna deklaracija o pravima ovjeka (1948),
Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950),13
Evropska socijalna povelja(1961) i Revidirana evropska socijalna povelja (1996),
Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena/CEDAW (1979),
Preporuka br.R (85) 4 o nasilju u porodici
12
Alternativni izvjetaj o implementaciji CEDAW i enskim ljudskim pravima u BiH, oktobar 2010, objvljeno na:
http/www.rightsforal.ba/eng/dw/alternativ report pdf
13
lanom II Ustava BiH predviena je direktna i prioritetna primjena Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama u pravnom
sistemu Bosne i hercegovine i entiteta
17
Preporuka br. R (87) 21 o pomoi rtvama i prevenciji viktimizacije

Konvencija o pravima djeteta (1989),
Opta preporuka br.19 Cedaw Komiteta (1992),
Deklaracija UN-a o eliminaciji nasilja prema enama (1993),
Amerika konvencija o sprjeavanju i kanjavanju nasilja prema enama (1994)
Pekinka deklaracija i platforma za akciju (1995),
Milenijumska deklaracija i milenijumski razvojni ciljevi (2000)
Preporuka br. R (2000) 1450 o nasilju nad enama u Evropi,
Preporuka br. R (2002) 5 o zatiti ena od nasilja
Plan Kampanje Vijea Evrope za borbu protiv nasilaj prema enama ukljuujui nasilje u porodici (2006-2008)
Konvencija Vijea Evrope o sprjeavnju i borbi protiv nasilja nad enama i nasilja u porodici (2011)
Prvi dokument Ujedinjenih nacija koji direktno tretira pitanje nasilja u porodici jeste Preporuka br 19. Nasilje nad
enama CEDAW Komiteta iz 1992. godine, koja daje pravno tumaenje Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije
ena (CEDAW ), po kojoj definicija diskriminacije14 data u Konvenciji u svom pojmu obuhvata i rodno zasnovano nasilje
kao formu diskriminacije. Poetak sistemskog pravnog normiranja i pristupa pitanju nasilja prema enama, vee se za
1993.godinu i donoenje Deklaracije UN-a o ukidanju nasilja prema enama. Nasilje prema enama u ovim
dokumentima je definasano dijapazonom oblika nasilja, konteksta i odnosa u kojima se deava, i postalo je glavno
pitanje ljudskih prava ali i vano zdravstveno, socijalno i ekonomsko pitanje (Ignjatovi, 2011:84). U njima se naglaava
da drava ima kljunu ulogu, a vlade odgovornost da stvore "klimu nulte tolerancije" uvoenjem sistema zatite i
prevencije.
Domai pravni okvir za zatitu od nasilja, zbog sloenosti ustrojstva drave, promatramo na nivou Bosne i Hercegovine,
nivou entiteta i Brko distrikta BiH, a odnosi se na:
Ustav BiH (Aneks IV Opteg okvirnog sporazuma za mir u BiH)
Ustav Federacije BiH
Ustav Republike Srpske
Zakon o ravnopravnosti polova u BiH
Krivini zakoni Bosne i Hercegovine, entiteta i Distrikta Brko
Izmjene i dopune Zakona o krivinom postupku
Porodini zakoni entiteta i Brko distrikta
Zakon o zatiti od nasilja u porodici entiteta
Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine 2006-2011 (GAP BiH)
Rezolucija o borbi protiv nasilja nad enam u porodici (2008)15
14
CEDAW je prvi meunarodnopravni dokument koji je dao definiciju diskriminacije po osnovu pola
15
Rije je o politikom dokumentu najvieg zaakonodavnog tijela u dravi kojim se Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine prikljuila kampanji
18
Strategija protiv nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini 2007-2010

Strategija prevencije i borbe protiv nasilja u porodici za BiH 2009-2011
Strateki plan za prevenciju nasilja u porodici za Federaciju BiH, 2009-2010
Strategija za borbu protiv nasilja u porodici u Republici Srpskoj do 2013
Normativno-pravni okvir koji regulie materiju nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini u poslednjih nekoliko godina
doivio je znaajnu ekspanziju samim zaokretom u drutvenom percipiranju problema nasilja kao javne, a ne vie samo
privatne stvari (Gali, 2010:9).
Inkriminisanost nasilja u porodici u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine prisutna je od 2000. godine, odnosno
2003.godine uvoenjem krivinog djela nasilje u porodici ili porodinoj zajednici u Krivini zakon entiteta i Brko
distrikta BiH.16
Osnov za unoenje ove inkriminacije proizilazi i iz mnogobrojnih meunarodnih dokumenata kojima se porodino
nasilje tretira kao krenje ljudskih prava i kao jedan od najteih vidova nasilnikog kriminaliteta uopte. (Zahiragi,
2012:3).
Radi omoguavanja bre, potpunije i efikasnije zatite rtava nasilja u porodici, definisanja drutvenih subjekata zatite
u sluajevima porodinog nasilja i sistematinijeg pristupa poiniocima nasilja 2005. godine donijet je Zakon o zatiti od
nasilja u porodici u oba entiteta u kojem su radnje nasilja propisane kao krivino djelo i kao prekraj.
Entitetski parlamenti su donoenjem zakona o zatiti od nasilja u porodici, prije svega imali namjeru da utiu na
sporost krivino-pravne zatite tako to e pravosudne institucije (tuilatvo i sud) obavezati da prue zatitu rtvama
nasilja u porodici do okonanja krivinog postupka, izricanjem nekih od zatitnih mjera propisanih tim zakonima.
Nasilje u porodici, je ovim zakonom definisano kao bilo koje djelo koje nanosi fiziku, psihiku, seksualnu ili ekonomsku
tetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima, ili proputanje dunog injenja i panje koje ozbiljno sputavaju lanove
porodice da uivaju u svojim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti u javnoj ili privatnoj sferi ivota.
2.
Sadraj pravnih normi koje sankcioniu nasilje u porodici-rezultati predhodnih istraivanja
Inkriminisanje nasilja u porodici imalo je za cilj da sankcionie i sprijei porodino nasilje koje se najee ispoljava kao
nasilje u braku, nasilje prema lanovima zajednikog domainstva i nasilje prema djeci. Svaki od navedenih oblika
podrazumijeva psihiko, fiziko i ekonomsko zlostavljanje i ukazuje na povreivanje i ugroavanje sigurnosti i odnosa
povjerenja, uz istovremenu manifestaciju moi i kontrole nad rtvom.
Krivinim zakonima, svrha kanjavanja je, openitno, trostruka: a) preventivni uticaj na druge da potuju pravni
poredak i ne ine krivina djela (odnosno generalna prevencija), b) da se utie na poinioca da ubudue ne poini
krivina djela i potakne njegov preodgoj (odnosno, pojedinana prevencija i rehabilitacija) i c) izraavanje drutvene
Parlamentarne skuptine Vijea Evrope. Iako nema pravno-obavezujui karakter, rezolucija je vaan dokument jer izraava jasan stav o nasilju koje
ene trpe u porodici.
16
Krivini zakon Republike Srpske (lan208), Krivini zakon Federacije BiH (lan 222) i Krivini zakon Brko distrikta BiH (lan 218), normirali su nasilje
u porodici kao posebno krivino djelo i propisuju kaznu za njegovo izvrenje.
19
osude za uinjeno djelo i pravednosti kanjavanja poinioca. Krivinim zakonima propisuju se vrste kazni i predvia da
one mogu biti: kazna zatvora, kazna dugotrajnog zatvora i novana kazna. Zakoni takoer predviaju i uvjetnu kaznu,
kao vrstu krivinopravne sankcije, mjere upozorenja koja se moe izrei pod uvjetima propisanim zakonom17. Osim toga,
zatvor se moe zamijeniti novanom kaznom ili drutveno korisnim radom, pod odreenim uvjetima18. Osim ovih
krivinopravnih sankcija, sudovi poiniocu mogu izrei jednu ili vie zatitnih mjera, kao to je obavezno psihijatrijsko
lijeenje, obavezno lijeenje ovisnosti i dr.19 U krivine zakone Federacije BiH i Brko distrikta BiH uveden je od 2010.
godine, jo jedan element svrhe krivinopravnih sankcija uope (zatita i satisfakcija rtava krivinih djela).
Zakon o zatiti od nasilja u porodici je usvojen iskljuivo radi zatite rtve i sprjeavanja teih posljedica za rtvu 20.
Zakon o zatiti od nasilja u porodici je radnje nasilja propisivao i kao krivino djelo i kao prekraj te se otvorilo pitanje
kako primjeniti ovaj zakon u praksi21.
17
lanom 198 Krivinog zakona Republike Srpske iz 2000.godine, odnosno lanom 222 Krivinog zakona Federacije BiH i lanom 218 Krivinog
zakona Brko distrikta BiH iz 2003.godine propisane su odredbe koje definiraju kaznu za poinjeno djelo prema lanu porodice. Poinilac e biti
kanjen novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Takoer, zakonom je propisano nekoliko kvalifikovanih oblika krivinog djela nasilja u
porodici, koji ukljuuju upotrebu oruja, nanoenje tekih tjelesnih povreda ili prouzrokovanje smrti, te usmrivanje lana porodice kojeg je poinilac
predhodno zlostavljao. Ova djela kanjavaju se kaznom zatvora od tri mjeseca do 15 godina ili "kaznom dugotrajnog zatvora" od 21 do 45 godina.
18
lan 7.taka b); lan 42, lan 43.a), lan 44,lan 62 Krivinog zakona Federacije BiH; lan 28,lan 34, lan 46 Krivinog zakona Republike Srpske;
lan 7,lan 44, lan 61 Krivinog zakona Brko distrikta BiH.
19
lan 71 Krivinog zakona Federacije BiH
20
Ovim Zakonom ureuje se: zatita od nasilja u porodici, pojam nasilja u porodici, osobe koje se smatraju lanovima porodice u smislu ovog
Zakona, nain zatite lanova porodice, te vrsta i svrha prekrajnih sankcija za uinioce nasilnih radnji (lan 1).
Opi principi i pravila ureeni ovim Zakonom i drugi propisi koji ureuju oblast nasilja u porodici, osiguravaju spreavanje i suzbijanje ove vrste
nasilja, efikasne mjere uticaja na nasilnike i druge osobe da ne ine nasilje te otklanjanje posljedica uinjenog nasilja propisujui nain ostvarivanja te
zatite. Postupak zatite ostvaruje se prema odredbama zakona o prekrajima, ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno.Rjeenje o izreenoj
zatitinoj mjeri nadleni sud za prekraje duan je dostaviti odmah, a najkasnije u roku od osam dana (lan 2).
Zatitu od nasilnikog ponaanja, u smislu ovog Zakona, duni su pruiti policija, organ starateljstva i sud za prekraje.Subjekti zatite od nasilja u
porodici i sud osigurat e hitno rjeavanje ove vrste predmeta (lan 3).
Prekrajne sankcije za zatitu od nasilja u porodici su zatitne mjere. Svrha propisivanja, izricanja i primjene prekrajnih sankcija je osobna zatita
porodice i njenih lanova - rtava nasilja, osiguranje ostvarivanja i razvijanja zdravog i harmoninog ivota unutar porodice, te potivanje pravnog
sistema (lan 8).
Svrha zatitnih mjera je spreavanje i suzbijanje nasilja u porodici, otklanjanje posljedica uinjenog nasilja i poduzimanje efikasnih mjera preodgoja
nasilnika i otklanjanje okolnosti koje pogoduju ili podstiu izvravanje novih prekaja nasilja u porodici (lan 10).
21
Radnje nasilja u porodici prema ovom zakonu su sljedee:
svaka primjena fizike sile ili psihike prinude na fiziki ili psihiki integritet lana porodice,
svako postupanje jednog lana porodice koje moe prouzrokovati ili izazvati opasnost da e prouzrokovati fiziku ili psihiku bol ili
ekonomsku tetu,
prouzrokovanje straha ili osobne ugroenosti ili povrede dostojanstva lana porodice ucjenom ili drugom prinudom,
fiziki napad lana porodice na drugog lana porodice, bez obzira na to da li je nastupila fizika povreda ili nije,
verbalni napad, vrijeanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima te drugi naini grubog uznemiravanja lana porodice od drugog
lana porodice,
seksualno uznemiravanje, uhoenje
svi drugi slini oblici uznemiravanja drugog lana porodice, oteenje ili unitenje zajednike imovine ili imovine u posjedu,
proputanje dune panje, nadzora prema drugom lanu porodice ili ne pruanje pomoi i zatite tom lanu porodice iako za to
postoji obaveza prema zakonu i moralu to moe imati za posljedicu ili osjeaj fizike, psihike ili ekonomsko-socijalne ugroenosti
tog lana porodice.
20
U septembru 2006. godine zakonodavac u Federaciji BiH je donio Zakon o izmjenama Zakona o zatiti od nasilja u
porodici kojim su otklonjene ove dileme. Radnje nasilja su normirane iskljuivo kao krivino djelo. U Republici Srpskoj i
nakon izmjena zakona tokom 2008.godine, radnje nasilja se normiraju kao krivino djelo i kao prekraj.
Zakon o zatiti od nasilja u porodici Federacije BiH izriito regulira obavezu prijavljivanja nasilja u porodici za
zdravstvene i socijalne radnike, nastavnike, vaspitae, za medicinske, obrazovne i druge ustanove i organe, kao i za
nevladine organizacije koji u obavljanju svoje dunosti saznaju za uinjeno nasilje u porodici. Oni su duni odmah po
saznanju prijaviti uinjeno nasilje u porodici nadlenoj policijskoj upravi.
Oba zakona o zatiti od nasilja u porodici22, osiguravaju primjenu zatinih mjera u prekrajnom postupku: (1)
udaljavanje iz stana, kue ili drugog smjetaja, (2) rjeenje o zabrani pribliavanja rtvi, (3) zabranu uznemiravanja ili
uhoenja rtava nasilja, (4) obaveza psihosocijalnog tretmana, (5) lijeenje ovisnosti, (6) osiguranje zatite za rtve
nasilja i (7) mjere drutveno korisnog rada koje postoje samo u zakonu RS.
Cilj ovih zatitnih mjera23 jeste da se sprijei dalje injenje radnji nasilja u porodici i da se prui zatita rtvama nasilja u
porodici, a krivina sankcija prema poiniocu nasilja e uslijediti nakon okonanja krivinog postupka.
Zakon o krivinom postupku obavezuje policiju da, u ovisnosti o vrsti djela, odmah, ili u roku od sedam dana, obavijesti
tuioca o sluajevima gdje postoji osnov sumnje da je poinjeno krivino djelo24. Odgovarajua kvalifikacija djela treba
biti provedena od strane tuioca, a istrane radnje u neposrednom nadzoru ili po ovlatenju tuioca.
Ovdje je takoer, vano spomenuti norme i procedure Porodinog zakona u vezi sa nasiljem u porodici. Ovaj zakon
sadri odredbe o nasilju u porodici u lanovima 4-5 i 380-382, stim da se postupak zatite upuuje na Zakon o zatiti od
nasilja u porodici Federacije BiH. U lanu 4 Porodinog zakona FbiH regulira se zabrana nasilnikog ponaanja branog
partnera ili bilo kojeg drugog lana porodice a pod nasilnikim ponaanjem se podrazumjeva naruavanje fizikog ili
psihikog integriteta linosti u smislu lana 4 zakona o ravnopravnosti spolova. U lanovima 380-382 ureuje se pravo
na zatitu od nasilnikog ponaanja u porodici koji se odnosi na brane i vanbrane partnere te lanove porodice.
Zatitu je obavezna pruiti policija, organ starateljstva i sud za prekraje, dok su poinjeno nasilje, odmah po saznanju,
duni prijaviti nadlenoj policijskoj upravi sva fizika i pravna lica. U centru za socijalni rad istiu da se nasilje u porodici
uzima u obzir prilikom dodjele strateljstva nad djecom.
Zakonom nije posebno propisana naknada tete rtvama nasilja u porodici. Opa pitanja nadoknade tete regulisano je
Zakonom o obligacionim odnosima Federacije BiH. Iako pojam nasilja u porodici nije izriito propisan ovim zakonom,
lanovi porodice nisu iskljueni od odgovornosti za nadoknadu tete zbog meusobno nanesenih tjelesnih povreda ili
naruavanja zdravlja, tako da su sudovi primjenjivali ovu odredbu prilikom odreivanja naknade tete nastale zbog
nasilja u porodici (Nezirovi, 2005:92).
Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom, pored kategorija koje titi,
22
do danas, Brko distrikt BiH jo uvijek nije usvojio Zakon o zatiti od nasilja u porodici
koje su u sutini prekrajne sankcije za zatitu od nasilja u porodici koje se izriu poiniocu nasilja. Svrha ovih zatitnih mjera je spreavanje i
suzbijanje nasilja u porodici, otklanjanje posljedica uinjenog nasilja i poduzimanje efikasnih mjera preodgoja nasilnika i otklanjanje okolnosti koje
pogoduju ili podstiu izvravanje novih djela nasilja u porodici. Zakonom je propisana i obaveza donoenja podzakonskih akata koji trebaju osigurati
provoenje izreenih zatitnih mjera. Svi podzakonski akti se donese od strane nadlenih ministarstava.
24
policija najee to djelo okvalificira kao prekrajno djelo naruavanje javnog reda i mira.
23
21
uvodi i kategoriju korisnika socijalne zatite osoba izloenih naislju. S obzirom na to da centri za socijalni rad nemaju
uspostavljene mehanizme zatite rtava nasilja u porodici, oni zbrinjavaju rtve nasilja u porodici kao osobe u stanju
socijalne potrebe, ako prema kriterijima spadaju u tu kategoriju i pruaju im pomo u saradnji sa nevladinim
organizacijama.
U Zakonu o zdravstvenoj zatiti Federacije BiH nije posebno regulisana obaveza pruanja medicinske niti psiholoke
pomoi rtvama nasilja nu porodici, te se i ne vode posebne statistike u zdravstvenim ustanovama po osnovu kojih bi
bilo lake procjenjivati broj rtava nasilja u porodici.
3.
Uloga institucionalnih mehanizama u sprjeavanju rodno zasnovanog nasilja
Bosna i Hercegovina je izradila impresivan okvir institucionalnih mehanizama za integraciju ravnopravnosti spolova:
Agencija za ravnopravnost spolova i Gender centri u oba entiteta, sa ciljem da se pitanja ravnopravnosti spolova
integriraju u sve oblasti javnog i privatnog ivota. Ove institucije izrauju izvjetaje o provedbi CEDAW Konvencije,
izrauju strategije ravnopravnosti spolova, akcione planove za razliite identificirane probleme, provode edukacije
dravnih slubenika, daju komentare na zakone i propise u smislu usklaenosti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova i
prate provedbu specifinih preporuka UN CEDAW komiteta.
Vijee ministara Bosne i Hercegovine usvojilo 2006.godine Gender akcioni plan 2006-2011(GAP) kao 5-godinji
strateki dokument, iji cilj je postizanje ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini u svim oblastima javnog i
privatnog ivota, kao i plan za njegovu provedbu provedbu. Gender akcioni plan definira aktivnosti koje se trebaju
preduzeti u 15 razliitih oblasti, jedna od tih oblasti je i nasilje prema enama u porodici. Institucionalni mehanizmi za
rodna pitanja izrauju strategije i akcione planove za sprjeavnje i borbu protiv nasilja prema enama i nasilja u
porodici u kojima naglaavaju potrebu uspostavljanja vrste veze izmeu dostizanja rodne ravnopravnosti i suzbijanja
nasilja prema enama.25 Na ovaj nain, suzbijanje nasilja se stavlja u iri kontekst borbe protiv diskriminacije ena i
dostizanja rodne ravnopravnosti, stvarne i zakonske. Institucionalni mehanizmi, naglaavaju obaveze drave i
obezbjeuju smjernice donosiocima odluka za razmatranje brojnih obaveza i mjera koje su potrebene za suzbijanje
nasilja prema enama i nasilja u porodici.
Uloga institucionalnih mehanizama za ravnopravnost polova u spreavanju rodno zasnovanog nasilja, ukljuujui i
nasilje u porodici, kao strunih slubi vlada za jednakost i ravnopravnost polova odnosi se na:
Praenje primjene Zakona o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini, UN CEDAW konvencije, Pekinke
deklaracije i Platforme za akciju i preporuka i smjernica Savjeta Evrope sa aspekta rodno zasnovanog nasilja i
nasilja nad enama, ukljuujui kvalitativne i kvantitativne podatke;
25
Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine je na prijedlog agencije z ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine usvojilaStrategiju za borbu
protiv nasilja u porodici u periodu 2009-2011. Takoer oba entiteta su usvojila strategije i akcione planove za borbu protiv nasilja u porodici u
periodu 2009-2013 u Republici Srpskoj i u periodu 2013-2017 u Federaciji Bosne i Hercegovine.
22
Praenje usklaenosti i iniciranje izmjena i dopuna zakona koji reguliu oblast spreavanja i suzbijanja nasilja u
porodici, u skladu sa domaim i meunarodnim standardima za ravnopravnost polova;
Struna i savjetodavna podrka sa aspekta ravnopravnosti polova u unapreenju rada multisektorskih modela
zatite i prevencije nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja;
Podizanje svijesti i znanja o rodno zasnovanom nasilju i ravnopravnosti polova, kao preduslovu za ukidanje rodno
zasnovanog nasilja, u saradnji sa svim sektorima zatite i prevencije nasilja;
Iniciranje i sprovoenje istraivanja o rodno zasnovanom nasilju;
Struna i savjetodavna podrka u uvoenju rodnog aspekta u strategije, politike, planove, programe, budete i
programe obrazovanja i obuke.
Gender Centar Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa djelokrugom svoga rada sainjava godinje izvjetaje o
stanju ravnopravnosti spolova za podruje Federacije Bosne i Hercegovine. Navedeni izvjetaji sadre i podatke
kantonalnih ministarstava unutranjih poslova vezano za lan 222. Krivinog zakona Federacije BiH koji se odnosi na
nasilje u porodici26, podatke optinskih sudova27 vezano za provedbu Zakona o zatiti od nasilja u porodici, podatke o
broju smjetenih rtava nasilja u porodici u est sigurnih kua28 i podatke o broju poziva na SOS telefon 1265
(jedinstveni broj za Federaciju BiH)29 za period od 2006. do 2011.godine u Federaciji BiH.
4.
Uloga i znaaj enskih nevladinih organizacija u zatiti od nasilja u porodici
Sve do reforme krivinog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, nasilje u porodici se smatralo privatnom sferom i nije
posmatrano kao krenje osnovnih ljudskih prava i sloboda. Do tada su se samo enske nevladine organizacije u oba
entiteta bavile pruanjem podrke rtvama. Inkriminacijom nasilja u porodici ovim problemom sve vie se poinju
baviti i institucije drave, u okviru svojih nadlenosti, kao subjekti zatite ljudskih prava u zajednikom djelovanju sa
enskim organizacijama, a posebno onim koje vode sklonita za pretuene ene i/ili sigurne kue.
Iskustva nevladinih organizacija u radu sa enama rtvama nasilja u porodici ukazuju da veina ena uti o nasilju koje
su preivjele, te da ne pomiljaju da ga prijave vladinim institucijama koje su ovlatene i dune pruiti pomo i zatitu.
Takoer, aktivistkinje ukazuju i na jo jednu vanu injenicu a to je ekonomska zavisnost ena od poinilaca nasilja.
Ekonomsku zavisnost, navode kao jedan od primarnih uzroka zbog kojih ene rtve nasilja ostaju u vezi sa poiniocem
nasilja.
Za razliku od dostupnih zvaninih statistika, koje ukazuju da se nasilje prema enama u porodici smanjuje, podaci
nevladinih organizacija koje rade na pruanju pomoi i podrke enama rtvama nasilja ukazuju na kontinuirano
poveanje broja rtava nasilja u porodici. Nevladine organizacije u BiH prikupljaju podatke putem evidentiranja broja
ena korisnica besplatne pravne i psiholoke pomoi, SOS telefona i sigurnih kua za ene i djecu rtve nasilja u BiH.
26
27
28
29
9597 prijavljenih sluajeva nasilja u porodici i 4446 podneenih izvjetaja o krivinom djelu u kantonalnim MUP-a
332 zatitne mjere izreene u opinskim sudovima Federacije BiH
u sest sigurnih kua (Sarajevo, Mostar, Jajce, Zenica,Tuzla i Biha) u istom periodu bilo smjeteno ukupno 1459
ena i djece
Poziva na jedinstveni broj SOS telefona, tokom 2010. bilo 1902, a tokom 2011. 1431
23
Podaci nevladinih organizacija ukazuju da se nasilje nad enama u porodici u BiH u velikoj veini sluajeva manifestuje
kao kombinovano fiziko, seksualno, psihiko i ekonomsko nasilje. enske nevladine organizacije jo uvijek rade na
promjeni javne percepcije nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini jer su sterotipi sve prisutni kako u privatnom tako i u
javnom ivotu to odgaa sagledavanje nasilja kao javnog a ne samo kao privatnog problema. Jo uvijek se istie da su
kljuni uzroci nasilja nad enama u porodici nizak drutveni i ekonomski status, alkohlizam, koritenje droga i sl.
U Bosni i Hercegovini trenutno postoji devet sigurnih kua za ene i djecu rtve nasilja u porodici30, est u Federaciji BiH
i tri u Republici Srpskoj u kojima timovi strunog osoblja pruaju psiholoku, medicinsku i pravnu pomo, podrku u
rehabilitaciji i resocijalizaciji, te podrku u pronalasku izlazne strategije. U sigurnim kuama na podruju Federacije BiH,
prema podacima Gender centra FbiH, je tokom 2010.godine bilo smjeeno 316 irtava nasilja u porodici (ena i djece)
odnosno 317 tokom 2011.godine. Finansiranje trokova sigurnih kua je bilo uglavnom iz donatorskih sredstava sve do
izmjena zakona o zatiti od nasilja u porodici. Izmjenama i dopunama Zakona o zatiti od nasilja u porodici,
2006.godine u Federaciji BiH odnosno 2008.godine u Republici Srpskoj, utvrena je obaveza obezbjeivanja sredstava
za privremeni smjetaj i zbrinjavanje rtava nasilja u sigurnoj iz budeta entiteta do visine od 70% sredstava
neophodnih za rad sigurne kue, a iz budet optina i gradova do visine od 30% sredstava neophodnih za rad sigurne
kue.31 Smjetaj ena i djece rtava nasilja u porodici u sigurne kue vri policija i centri za socijalni rad. Nakon boravka
u sigurnoj kui (koji u prosjeku traje tri mjeseca) ene rtve nasilja uglavnom ostaju nezaposlene i bez rijeenog
stambenog pitanja, te se, budui da nemaju kuda, u najveem broju sluajeva vraaju u nasilno okruenje.
Istraivanja nevladinih organizacija u BiH32 takoe ukazuju da su mladii i djevojke adolescentske dobi izloeni jakom
uticaju rodnih stereotipa, koji usmjeravaju njihovo razmiljanje o suprotnom polu, te utiu na nivo tolerancije na rodno
zasnovano nasilje u adolescentskim vezama. Nesporna je uloga ali i znaaj enskih organizacija u oblasti prevencije i
zatite od nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini od 1996.godine. Ako moemo govoriti o kontinuitetu rada koji e
osigurati usklaeno, adekvatno i efikasno preventivno djelovanje institucionalnih i vaninstitucionalnih subjekata zatite
u sprjeavanju nasilja u porodici, onda je to rad nevladinih organizacija, a posebno enskih. Nevladine organizacije u
Bosni i Hercegovini su iznijele proces prepoznavanja domaeg nasilja kao neprihvatljivog ponaanja i ujedinile se oko
pritisaka na institucije vlasti da priznaju pravo na ivot slobodan od nasilja u porodici.
Uporedo sa radom na senzibilizaciji javnosti i lobiranju za zakonske promjene, nevladine organizacije su osnovale i prve
servise podrke enama koje su preivjele, trpe ili su rtve nasilja u porodici. SOS telefoni i usluge besplatne pravne i
psihosocijalne pomoi i podrke su prve aktivnosti koje su nevladine organizacije ponudile enama koje su imale i imaju
problem sa nasiljem unutar svojih porodica.
Zagovaranje za izmjene postojeih zakona i donoenje novih mjera kojima bi se nasilje u porodici prepoznalo kao
30
Sigurne kue/sklonita za ene i djecu rtve nasilja postoje u sljedeim gradovima: Sarajevu (Fondacija Lokalne Demokratije), Banja Luci (Udruene
ene), Mostaru (Mirjam Caritas Mostar i Margeruite ena BiH Mostar), Prijedoru (Fondacija za obrazovanje i socijalnu zatitu djece), Bihau (ene
sa Une), Modrii (Budunost), Tuzli (Vive ene), Zenici (Medica).
31
Sredstva za privremeni smjetaj i zbrinjavanjertava nasilja u sigurnoj kui obezbjeuju se iz budeta entiteta do visine od 70% sredstava
neophodnih za rad sigurne kue, a iz budeta optina i gradova do visine od 30% sredstava neophodnih za rad sigurne kue. Sredstva koja se
obezbjeuju iz budeta optine ili grada prenose se, prema mjestu prebivalita rtve, nadlenom centru za socijalni rad, odnosno slubi socijalne
zatite, koja je duna da sredstva doznai sigurnoj kui u kojoj je rtva nasilja privremeno zbrinuta.Sredstva iz budeta entiteta dostavljaju se
sigurnim kuama. ( lan 7 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zatiti od nasilja u porodici RS). Iste odredbe sadri i zakon u Federaciji BiH.
32
Vesta Tuzla i ene enama Sarajevo
24
drutveno opasno ponaanje, ali i unaprijedila njihova primjena, samo su dio aktivnosti koje poduzimaju organizacije
ena u Bosni i Hercegovini.
Preventivne mjere koje preduzimaju enske organizacije odnose se na: a) kampanje za podizanje svijesti i nenasilno
ponaanje u dravnim i privatnim medijima; b) promocija ostvarivanja pravne zatite i c) obrazovni program u kolama
radi promjene kulturnih obrazaca I tradicionalnih rodnih uloga.
Zahtjev ena i enskih organizacija, uvijek se temelji na paradigmi da rtva ima pravo da bude zatiena, odnosno da
drava ima obavezu da izgradi sistem zakonskih instrumenata kojima se titi pravo na ivot, slobodu i linu sigurnost,
odnosno da sprijei nasilje gdje god da se deava te da prui i druge vrste podrke socijalnu, ekonomsku i zdravstvenu
osobama koje su preivjele nasilje i da stvori drutvenu klimu "nulte tolerancije".
5.
Postupanje profesionalaca kod pojave nasilja prema eni u porodici
Uspjeno suzbijanje i spreavanje nasilja u porodicama i porodinim zajednicama

zahtijeva aktivnu ulogu drutva u cjelini, a prije svega dravnih organa i institucija, koji su zakonom odreeni kao
subjekti zatite, meu kojim naroit znaaj imaju organi policije i pravosudni organi sudovi i tuilatva.
Prema odredbama Zakona o zatiti od nasilja u Federacije BiH, zatitu od nasilnikog ponaanja duni su pruiti policija,
tuilatva, centar za socijalni rad, odnosno slube socijalne zatite i sud u postupku koji je hitan. Nakon prijema prijave
ili saznanja da je uinjeno nasilje u porodici policija je duna da odmah o tome obavijesti centar za socijalni rad,
odnosno slubu socijalne zatite, koja e bez odlaganja neposredno pruiti usluge socijalne zatite i psihosocijalnu
pomo rtvi nasilja i o tome sainiti izvjetaj. Navedeni subjekti zatite, kao i medicinske i druge nadlene slube,
obavezane su da uspostave odgovarajui protokol za postupanje u sluajevima nasilja uporodici, kako bi se obezbijedila
potpuna i sinhoronizovana povezanost sistema zatite od porodinog nasilja. Od svih subjekata zatite oekuje se
aktivan rad i doprinos pronalaenju najdjelotvornijeg modela zajednikog rada na zatiti od nasilja u porodici, koji bi
bio primjenjiv u svim sluajevima ovog oblika nasilnikog ponaanja, koji je specifian po nainu izvrenja i
meusobnom odnosu uinioca koji su bili ili su jo uvjek u bliskim emotivnim odnosima, imaju zajedniku djecu,
zajedniku imovinu i sl (Mari, 2010:135).
Krivini postupak se provodi po odredbama Zakona o krivinom postupku. Istragu provodi nadleni tuilac, a sude
osnovni sudovi za krivino djelo nasilje u porodici ili porodinoj zajednici (u prvom stepenu), odnosno Vrhovni sud
Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine u drugom stepenu. Mjesno su nadleni oni sudovi na ijem podruju
je izvreno krivino djelo, odnosno prekraj. Otkrivanje i gonjenje uinioca krivinog djela nasilja u porodici ili
porodinoj zajednici, osnovno je pravo i dunost tuioca. Tuilac odmah po saznanju da postoje osnovi simnje da je
uinjeno ovo krivino djelo, preduzima potrebne mjere u cilju njegovog otkrivanja i sprovoenje istrage, pronalaenju
osumnjienog, rukovoenja i nadzorom na istragom, kao i radi upravljanja aktivnostima ovlaenih slubenih lica
vezanih za pronalaenje osumnjienog i prikupljanje izjava i dokaza.
Tuilac provodi istragu u skladu sa zakonom podie i zastupa optunicu pred sudom, izjavljuje pravne lijekove i obavlja i
druge poslove odreene zakonom.
Krivini postupak se moe pokrenuti samo po zahtjevu tuioca. Nakon prikupljanja svih potrebnih obavjetenja i dokaza
u krivinom postupku tuilac podnosi sudu optunicu protiv poinioca krivinog djela nasilje u porodici ili porodinoj
25
zajednici.
Sud presudu zasniva samo na injenicama i dokazima iznesenim na glavnom pretresu. Presudom se optuba odbija ili
se optueni oslobaa od optube ili se optueni oglaava krivim za krivino djelo nasilja u porodici i za to djelo mu se
izrie adekvatna krivina sankcija (kazna, uslovna osuda, sudska opomena i mjera bezbjednosti).
Uiniocu krivinog djela nasilja u porodici ili porodinoj zajednici izriu se krivine sankcije: kazne (novane ili zatvora),
uslovna osuda kao upozoravajue sankcija, mjere bezbjednosti (obavezno psihijatrijsko lijeenje, obavezno lijeenje od
zavisnosti i oduzimanje predmeta).
Policijski slubenik ili drugo ovlaeno lice moe liiti slobode lice koje je osumnjieno za prekraj nasilja u porodici i
odmah ga, a najkasnije u roku od 12. asova, izvesti pred sud da bi se obezbijedilo njegovo prisustvo u sudu ukoliko:
odbije da otkrije svoj identitet, ako nije nastanjeno u BiH ili postoji opasnost da e nastaviti sa vrenjem prekraja ili
ponoviti nasilje koje ima znaaj prekraja.
Prekrajni postupak se pokree izdavanjem prekrajnog naloga od strane ovlaenog organa ili podnoenjem sudu
zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka. Od vremena kada su stekli saznanje o izvrenom nasilju u porodici
ovlateni policijski organi postupaju dvojako, u jednom smjeru da bi sprijeili poinioca u daljem nasilnikom
ponaanju i obezbijedili fiziku zatitu i interese rtve (koju uz njen pristanak mogu privremeno zbrinuti u odgovarajui
smjetaj, sigurnu kuu, uz pruanja potrebne zdravstvene i druge pomoi), a s druge strane preduzimaju mjere
otkrivanja nasilja i gonjenja poinioca nasilja.
Uloga policije u suzbijanju ove pojave je stroga odredba, pri emu vanu ulogu igra tzv. pravilo ava, odnosno
procjena da li se radi o nasilju ili ne, ima li elemenata krivine ili prekrajne odgovornosti. Identifikacija poinioca,
provoenje predistranih ili istranih radnji, lienje slobode su represivne mjere koje preduzima policija kako bi se
nasilje okonalo i uspostavila kontrola nad nasilnikom.
Adekvatnom primjenom raspoloivih zakonskih mjera, kao i odgovarajuom saradnjom rtava nasilja sa policijom,
prvenstveno u oblasti dokumentovanja i prijavljivanja krivinog djela i njegovog poinioca, postigli bi se znatno
povoljniji rezultati u suzbijanju pojave nasilja u porodici.
U sluaju zaprimanja (na bilo koji nain i od bilo koga) dojave o nasilju ili zaprimanja zahtjeva za pruanje pomoi osobi
izloenoj bilo kojem obliku ili modalitetu nasilja u porodici, slubena (struna) osoba duna je postupati na sljedei
nain: hitno i bez odgode uputiti se na mjesto dogaaja, pribaviti podatke, privesti poinioca nasilja u porodici u
prostorije policije, sainiti izvjetaj, poslati izvjetaj Centru za socijalni rad i unjeti podatke u postojeu evidenciju.
Nasilje u porodici teko je otkriti, jer se deava u privatnosti doma i branog ivota, koja su takoe pravno zatieni. I
kad se nasilje otkrije i protiv poinioca pokrene krivini ili prekrajni postupak, nerijetko se takvi postupci ne zavre
osudama. Brojne su tekoe u prikupljanju dokaza protiv poinioca nasilja. Mali je broj neposrednih dokaza i esto su
to jedino iskazi samih rtava nasilja.
Policajac, tuilac, sudija, socijalni radnik, kao i svi drugi koji u svom radu pruaju zatitu rtvama porodinog nasilja i
uestvuju u postupcima protiv poinioca takvog nasilja, moraju biti posebno edukovani i provjereni poznavaoci
osnovnih ljudskih prava i sloboda i dostignutih meunarodnih standarda po svim pitanjima iz ove oblasti, jer samo tako
mogu odgovoriti zadatku pruanja zatite od svih vidova nasilja u porodici.
Pravilnikom o nainu provoenja zatitnih mjera koje su u nadlenosti policije, regulisano je da nadlenom opinskom
sudu (prekrajnom odjeljenju) zahtjev za izricanje zatitnih mjera podnosi nadlena policijska uprava.
26
Zahtjev mora sadravati line podatke o poiniocu nasilja u porodici, te prijedlog zatitne mjere i obrazloenje.
Obrazloenje treba sadravati injenice i dokaze o izvrenoj radnji nasilja, kao i podatke o rtvi nasilja. Zatitne mjere
priprema planira i provodi nadlena policijska uprava na ijem podruju rtva nasilja u porodici ima prebivalite ili
boravite. Policijski slubenici nastoje da svojim profesionalnim postupanjem prema rtvi i poiniocu doprinesu ope
drutvenoj osudi nasilja i razvoju javne svijesti. Pravilnik detaljno regulie procjenu ugroenosti rtve i plan provedbe
zatitne mjere. Pravilnikom se takoer propisuje evidencija koju kantonalna ministarstva unutarnjih poslova imaju
obavezu voditi u vezi sa rtvama i poiniocima, te izreenim zatitnim mjerama.
Pregledom izreenih krivinopravnih sankcija u 289 pravomono rijeenih predmeta u periodu od 2004. do
2010.godine, a koji su praeni u sklopu Programa Misije OSCE-a za praenje rada pravosudnog sektora u Federaciji BiH,
Republici Srpskoj i Brko distriktu BiH, ustanovljeno je da su u veini predmeta izreene uvjetne kazne, skoro 77,2% (ili
223 predmeta) a kazne zatvora su izreene samo u 8,3% od ukupnog broja predmeta (ili 24 predmeta) dok su poinioci
kanjeni novanom kaznom u 13,5% predmeta (ili 39 predmeta).33
Prema podacima Optinskog suda Sarajevo, u skladu sa lanom 222 Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine,
za 2011.godini u 124 pravomono rijeena predmeta nasilja u porodici, izreene su 42 osuujue odluke (40 zatvora, 1
novana i 1 uvjetna).
U skladu sa lanom 6 Zakona o zatiti od nasilja u porodici u Federaciji BiH , izreeno je 17 zatitnih mjera (3 udaljenja
iz stana ili nekog drugog stambenog objekta; 9 zabrana pribliavanj rtvi; 4 zabrane uznemiravanja i 1 obavezan
psiho-socijalni tretman).
Prema podacima Ministarstva unutranjih poslova Kantona Sarajevo tokom 2011.godine broj prijava o nasilju u
porodici je 223 prijave34 a broj podnesenih izvjetaja o poinjenom krivinom djelu za isti period je 221. U sigurnoj
kui u Sarajevu (Fondacija lokalne demokratije) tokom 2011.godine bile su smjetene 92 osobe, etrdeset ena i pedest
dvoje djece, a broj poziva na SOS telefon 1265, bio je 1431 u istom periodu.
Na osnovu lana 18. Zakona o zatiti od nasilja u porodici, zahtjev za izricanje zatitnih mjera mogu podnijeti osoba
izloena nasilju, odnosno njezin punomonik, policija, tuilatvo, organ starateljstva, vladine i nevladine organizacije, a
takoer zatitna mjera se moe izrei i po slubenoj dunosti.
Imajui u vidu da se zatitne mjere izriu u hitnom postupku, te da se ne vodi ni jedan od klasinih postupaka kojima se
dokazuje odgovornost (npr. prekrajni postupak i sl.), potpuno je razumljivo da najee policija podnosi zahtjev za
izricanje zatitne mjere. Policija je ta koja moe u relativno kratkom vremenu prikupiti neophodnu dokumentaciju
(izjave rtve, svjedoka, ljekarski nalaz, izvod iz krivine evidencije i sl) koju e priloiti uz zahtjev, a koju e sud cijeniti
prilikom izricanja zatitne mjere.
Nakon to sud zaprimi zahtjev za izricanje zatitne mjere osigurat e hitnost, u skladu sa lanom 3. Zakona o zatiti od
nasilja u porodici, u cilju odluivanja po navedenom zahtjevu. Ukoliko sud na osnovu podnesenog zahtjeva i priloenih
dokaza utvrdi da postoje osnovi sumnje da je uinjeno krivino djelo nasilja u porodici, te da postoji opasnost za
tjelesni integritet rtve, odnosno da postoji opasnost da e se nasilniko ponaanje nastaviti, donijet e rjeenje kojim
e poiniocu nasilja u porodici izrei jednu ili vie zatitnih mjera iz Zakona o zatiti od nasilja u porodici.
Sud e u rjeenju o izricanju zatitnih mjera zahtijevati od organa nadlenih za provedbu zatitnih mjera da u
33
34
Odnosi se samo na predmete u kojima je donesena osuujua presuda.

258 prijava o nasilju u porodici- nasilnici: 246 mukaraca i 12 ena; 223 prijave o nasilju u porodici- nasilnici: 219 mukarci i 4 ene
27
odreenom vremenskom periodu izvjetavaju sud o provedbi izreenih zatitnih mjera. Zatitne mjere su usmjerene na
zatitu rtve i one nisu ni u kom sluaju usmjerene na sankcionisanje poinioca nasilja u porodici.
Zatitna mjera psihosocijalnog tretmana, regulisana je takoer posebnim Pravilnikom a provodi se u zdravstvenim
ustanovama primarne zdravstvene zatite - centrima za mentalno zdravlje ili specijalistikokonsultativnim
psihijatrijskim slubama pri zdravstvenim ustanovama u saradnji sa organima starateljstva. Ukoliko zdravstveno stanje
nasilne osobe kojoj je izreena ova zatitna mjera iziskuje hospitalizaciju, zatitna mjera se provodi u bolnici osnovanoj
na nivou kantona, gdje nasilna osoba ima prebivalite, odnosno boravite. Nasilna osoba, kojoj sud izrekne zatitnu
mjeru, obavezna je uestovati u provedbi zatitne mjere. Tokom provedbe zatitne mjere rtva nasilja u porodici moe
biti ukljuena u tretman, ukoliko na to pristane.
Pravilnikom se nadalje propisuje da trokove tretmana snosi sud koji izrie mjeru. Plan provedbe zatitne mjere prije
zapoinjanja tretmana izrauje multidisciplinarni terapeutski tim (socijalni radnik, psiholog, psihijatar, medicinske
sestre i druge osposobljene osobe za rad ) iz zdravstvene ustanove ili terapijske zajednice i organ starateljstva, zajedno
sa uiniocem nasilja u porodici. Pravilnik detaljno propisuje ta plan provedbe ove zatitne mjere treba da sadri, te
nain voenja evidencije i izvjetavanja o izreenim mjerama obaveznog lijeenja ovisnosti od alkohola, opojnih droga
ili drugih psihotropnih supstanci uinilaca nasilja u porodici.
Centri za socijalni rad su osnovni nosioci socijalne, porodine i djeije zatite u lokalnoj zajednici. U sluajevima
porodinog nasilja, samo u pojedinim centrima rtve porodinog nasilja imaju podrku u smislu psiho-socijalne terapije
i zbrinjavanja.
Jedan od dobro organizovanijih je Centar za socijalni rad Banja Luka, koji je po uzoru tzv. Somborskog modela uradio
banjaluki model pruanja podrke rtvama porodinog nasilja. U vezi s tim formiran je Mobilni, multidisciplinarni
tim za pomo i podrku rtvama nasilja u porodici, koji deura 24 sata i reaguje u trenutku kada se nasilje deava. U
sluaju prijave ili dojave o porodinom nasilju, struna sluba za rad na poslovima nasilja u porodici u centru za
socijalni rad ili ovlatena osoba, duna je da po saznanju, o porodinom nasilju o svemu obavjestiti policiju, saini
slubenu zabiljeku o informacijama, izai na teren i uspostaviti saradnju sa institucijama i pojedincima, pruiti
psiholoku podrku rtvi/ama nasilja, upoznati rtvu sa njenim pravima, poduzimati adekvatne mjere zatite,
obezbjediti rtvi zdravstveno zbrinjavanje, ako je potrebno, i uspostaviti kontakt za besplatnu pravnu pomo, provoditi
psihosocijalni tretman te sve podatke evidentirati, obraditi i razvrstati po polu.
kola, kao institucija u kojoj se vri dalja socijalizacija djece nakon porodice i predkolskih ustanova, predstavlja mjesto
u kojem bi se trebala uvesti primarna prevencija nasilja u porodici s obzirom da se u njoj utie i na ponaanje uenika i
razvijaju stavovi o interpersonalnim odnosima meu vrnjacima ali i meu lanovima porodice i odraslima. Zadatak
obrazovnih ustanova je prije svega zatita djeijih prava.
6.
Rezime drugog dijela
U Bosni i Hercegovini reformom krivinog zakonodavstva nasilje u porodici definisano je kao krivino djelo.
Inkriminisanje nasilja u porodici imalo je za cilj da sankcionie i sprijei porodino nasilje koje se najee ispoljava kao
nasilje u braku, nasilje prema lanovima zajednikog domainstva i nasilje prema djeci. Svaki od navedenih oblika
28
podrazumijeva psihiko, fiziko i ekonomsko zlostavljanje i ukazuje na povreivanje i ugroavanje sigurnosti i odnosa
povjerenja, uz istovremenu manifestaciju moi i kontrole nad rtvom.
Osnov za unoenje ove inkriminacije proizilazi i iz mnogobrojnih meunarodnih dokumenata kojima se porodino
nasilje tretira kao krenje ljudskih prava i kao jedan od najteih vidova nasilnikog kriminaliteta uopte, uz zahtjev
upuen svim dravama da se takva ponaanja inkriminiu. Sve do reforme krivinog zakonodavstva u Bosni i
Hercegovini, nasilje u porodici se smatralo privatnom sferom i nije posmatrano kao krenje osnovnih ljudskih prava i
sloboda.
Inkriminacijom nasilja u porodici drava radi na njegovom suzbijanju i to preventivno (davanjem jasnog upozorenja da
je to neprihvatljivo ponaanje koje drutvo nee tolerisati) i represivno (kanjavanjem i dranjem odgovornim za
poinjenje nasilja iskljuivo njegovog poinitelja).
Uprkos inkriminisanju nasilja u porodici nisu rijeeni svi problemi rtava. Sam krivini postupak pred sudovima traje
prilino dugo, tako da rtve ne mogu da dobiju efikasnu i pravovremenu zatitu. Nasilje u porodici predstavlja sasvim
novo krivino djelo koje ranije nije postojalo u naem krivinom zakonodavstvu te se pojavio problem nedovoljne
educiranosti profesionalaca (policija, tuioci, sudije) da primjene propisane norme, odnosno nespremnosti da se suoe
sa duboko ukorjenjenim sterotipima o "rodno zasnovanom nasilju".
Odluka o "zatiti", uglavnom se donosi po osnovu precepcije o muko/enskim ulogama subjekata zatite, a nekako je
po pravilu na tetu ena. Izreene krivinopravne sankcije su na granici ili ispod granice propisane zakonom, Drugi
problem je to se poinioc procesuira za "nekvalifikovani" oblik krivinog djela nasilja u porodici" iako bi se djelo koje je
poinio moglo podvesti pod kvalifikovani oblik nasilja u porodici, koji ukljuuje koritenje vatrenopg oruja, to uz teke
tjelesne posljedice po rtvu, ima i negativvne posljedice na djecu u porodici gdje se nasilje dogaa. Takoer, problem je
i to to sudovi na podruju cijele drave rijetko opzivaju uslovnu osudu, zbog poinjenja novog djela u toku trajanja
vremena provjeravanja iako za to postoji mogunost u zakonu (lan 64 KZ FBiH).
ene, rtve nasilja uglavnom nisu upoznate sa postupkom, iako je obaveza i sudije i tuioca da je upute u njena parva.
Zabrinjavajue je, da ene nikad ne podnose imovinskopravni zahtjev niti u krivinom a niti u parninom postupku. Sve
ovo ukazuje da, potrebe rtava nasilja nisu zadovoljene, te da se zakonske odredbe uglavnom odnose na potrebe
kanjavanja poinioca a ne na zatitu prava rtve. Takoer, problem sporosti krivino-pravne zatite je i u nedostatku
multidisciplinarnog pristupa u rjeavanju problemu nasilja u porodici.
Ovaj problem, zakonodavci (entitetski parlamenti) su pokuali ublaiti donoenjem zakona o zatiti od nasilja u porodici,
ija je osnovna svrha pruanje zatite rtvama nasilja u porodici do okonanja krivinog postupka, izricanjem zatitnih
mjera propisanih ovim zakonima. Takoer, ovim zakonom su definirane odgovornosti i obaveze institucija drave,
subjekata zatite od nasilja u porodici.
Obaveze i odgovornosti subjekata zatite (policije, sudova, tuilatva, centra za socijalni rad, zdravstvenih institucija),
definisane su Pravilnikom o postupanju koje donosi nadleno ministarstvo.
Postoje brojni problemi u primjeni ovog zakona. Posebno, treba naglasiti to to zakonske odredbe nisu meusobno
usaglaene, a nisu usaglaene ni sa zakonom o ravnopravnosti polova to dovodi do toga da rtve nasilja irom Bosne i
Hercegovine ne mogu ostvariti isti nivo zatite i podrke. Navedeno dovodi do pravne nesigurnosti, nejednakog
tretmana pred zakonom i nemogunosti ostvarivanja zatite ena i djece rtava nasilja u porodici.
Iako se nasilje definie kao krivino djelo i sankcionie graansko-pravnim i krivino-pravnim procedurama, ene
29
nedovoljno prijavljuju nasilje jer imaju malo ili nimalo povjerenja u institucionalnu zatitu.
30
Trei dio
Istraivanje: problem, ciljevi, uzorak, metode, obrada
Nasilje u porodici je drutvena opasnost koja rezultira dalekosenim posljedicama, a ostavljena je u privatnosti i u
intimi partnerstva da amnestira poinitelje nasilja i sve strukture drutva od odgovornosti, kako za injenje, tako i za
neinjenje, kao i za impliciranje krivnje ene. U provedbi istraivanja u svim njegovim fazama, bio je ukljuen veliki broj
saradnika i saradnica iz nevladinih organizacija i institucija iz Zagreba, Sarajeva, Istonog Sarajeva, Mostara, Tuzle,
Modrie, Bihaa, Gorada, Zenice i Banja Luke u periodu od augusta do oktobra 2011. godine.
Namjera je bila da se sistematizuju iskustva ena rtava nasilja kada je rije o institucionalnoj i vaninstitucionalnoj
zatiti u Bosni i Hercegovini, to moe biti osnova za pronalaenje ili bolje rei otkrivanje inovativnih rjeenja u
aktivistikoj i profesionalnoj praksi. Ovo istraivanje je posebno po tome to se temelji na stavovima i miljenjima ena
rtava nasilja o postupanju subjekata zatite i prevencije u sluajevima nasilja u porodici i kao takvo nadopunit e
rezultate dosadanjih istraivanja.
Istraivanjem na temu: Zatita ene od nasilja u porodici, eljele smo utvrditi rasprostranjenost ne samo nasilja u
porodici, nego i drugih, razliitih oblika nasilja prema enama u Bosni i Hercegovini, najee oblike nasilja prema
enama, uestalost prijavljivanja nasilja, faktore koji doprinose (ne)prijavljivanju nasilja, zadovoljstvo rtve
mehanizmima zatite od strane nadlenih institucija, najee poinitelje nasilja prema enama, najee glavne oblike
posljedica i dominantne stavove drutva prema enama rtvama nasilja, posebno nasilja u porodici.
Uzorak istraivanja inilo je 388 punoljetnih osoba, ena koje su preivjele neki oblik nasilja. Prema planu istraivanja,
uzorak je trebao ukljuivati 500 ena koje su tokom ivota doivjele razliite oblike nasilja. Odlueno je da u uzorak
bude ukljuen podjednak broj ena koje su prijavile nasilje nadlenim institucijama i onih koje ga nisu prijavile, upravo
kako bi se moglo utvrditi koji to razlozi pridonose odluci o prijavljivanju nasilja.
Istraivanje je provedeno na prigodnom uzorku od 388 punoljetnih ena, koje su preivjele neki oblik nasilja u dobi od
18 do 79 godina (M = 41.14; SD = 11.69). Od 388 ena koje su doivjele nasilje, gotovo polovina (48.6%) ga je prijavila
nadlenim institucijama. Vie o sudionicama istraivanja nalazi se u dijelu Rezultati istraivanja.
Za potrebe istraivanja konstruiran je upitnik, u kojem su kombinirana pitanja otvorenog tipa (npr. duina trajanja
nasilja), viestrukog izbora (npr. oblik nasilja) i procjena na ljestvicama Likertovog tipa (npr. zadovoljstvo pruenom
pomoi).
Osnovni dio upitnika je konstruiran 2010. godine u Hrvatskoj za provoenje istraivanja Zatita prava i pruanje
podrke rtvama/svjedocima nasilja u obitelji koji je provela enska soba na inicijativu i uz financijsku podrku Ureda
za ravnopravnost spolova Vlade RH. Za potrebe ovog istraivanja dodano je nekoliko specifinih pitanja.
Kako bi se provjerila jasnost i razumljivost oba upitnika, provedeno je pilot-istraivanje na 15 ena koje su doivjele
nasilje, pri emu se upitnik pokazao jasnim i razumljivim, tako da nije bilo potrebe za promjenama.
Anketiranje je provedeno na popdruju oba eniteta Bosne i Hercegovine u saradnji s organizacijama civilnog drutva
(OCD) ene sa Une (Biha), Viva ene (Tuzla), Udruenje ena (Tuzla), Budunost (Modria), ena BiH (Mostar), Centar
31
za pravnu pomo enama (Zenica), Udruene ene (Banja Luka) i Centrima za socijalni rad Gorade, Grad Sarajevo (5
opina) i Grad Istono Sarajevo (6 optina). Istraivanjem su obuhvaene sudionice iz 56 gradova i sela.
Nakon detaljne upute, ene su samostalno ispunjavale upitnik, ali su im osobe iz organizacija/ centara u kojima je
provoeno istraivanje bile spremne pomoi oko pitanja koja nisu bila u potpunosti jasna, kao i osobama koje imaju
potekoe s itanjem (npr. slabovidne, nepismene). Prosjeno vrijeme popunjavanja upitnika bilo je izmeu 20 i 30
minuta. Prikupljeni upitnici stavljani su u zatvorene kuverte, te su bili spremljeni u zatienom prostoru organizacije
ene enama do konanog unosa i obrade podataka.
Dobiveni rezultati su kodirani i obraeni statistikim programom SPSS 16.0 for Windows -osnovna deskriptivna
statistika: frekvencija dobivenih odgovora i postotak odgovora za svaku pojedinu esticu, aritmetike sredine,
pripadajue standardne devijacije; kvantitativna analiza upitnika: testiranje razlika (t-test, ANOVA), povezanost
(regresijska korelacija).
32
Rezultati istraivanja
1.
Analiza stavova ena, rtava nasilja u porodici
Rezultati istraivanja prezentirani su i interpretirani u odnosu na est sljedeih cjelina:

Sudionice istraivanja; Iskustva nasilja; Prijavljivanje nasilja, pomo rtvama i zadovoljstvo radom institucija; Poinitelji
nasilja; Posljedice nasilja i Stereotipi prema rtvama nasilja.
Sudionice istraivanja
Podaci su prikupljeni od 388 ena koje su tokom ivota doivjele najmanje jedan oblik nasilja. Vano je napomenuti da
veina sudionica istraivanja nije odgovarala na sva pitanja u upitniku, to pripisujemo specifinosti teme.
Raspon dobi sudionica kree se od 18 do 79 godina (M = 41.14; SD = 11.69; Medijan= 40 godina). Najvie ena koje su
sudjelovale u istraivanju dolazi iz dobne skupine od 36 do 40 godina (17.1%), nakon ega slijede ene starosti od 41
do 45 godina (15.8%) i skupina ena od 31 do 35 godina (15.5%). (Slika 1).
Slika 1. Postotak sudionica istraivanja prema dobnim skupinama
18
16
14
12
10
%
8
6
4
2
0
<20 21-25 26-30 31-35 36-40 41-45 46-50 51-55 56-60 61-66 67-79
33
Gledajui prema mjestu u kojem su provele najvei dio ivota, to je najee manje mjesto (29.9%), nakon ega slijedi
grad (26.1%), selo (24%) i veliki grad (20%).
Postavljeno je pitanje i o tome jesu li trenutno u braku/vezi ili same. Vie od dvije treine ena trenutno ima partnera,
pri emu je njih oko polovice u braku (55.2%).
Slijedi vanbrana zajednica (9.1%) ili veza (5.2%). Razvedenih je 20.8%, a udovica 4.2%. Njih 5.5% trenutno nije u vezi.
Rezultati su prikazani na Slici 2.
Slika 2. Brani status/ status veze sudionica istraivanja
60
50
40
30
20
10
0
Na pitanje imaju li djecu, veina ena (84%) odgovara potvrdno, od ega 25.3% ima jedno dijete, 35% dvoje djece,
16.2% troje djece, a 6.3% vie od troje djece. Njih 16.2% nema djece, dok su 4 ene u trudnoi.
Po pitanju obrazovanja, veina sudionica ima zavrenu srednju kolu (46.5%). Svaka peta ena ima zavrenu osnovnu
kolu (21.5%), dok je najmanje onih s nezavrenom osnovnom kolom (6.1%). Rezultati su prikazani na Slici 3.
34
Slika 3. Stepen obrazovanja sudionica istraivanja

50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
nezavrena
o.
osnovna
kola
nezavrena
s.
srednja
kola
via kola,
fakultet
Takoer, zanimalo nas je koliko se ena slui Internetom. Utvreno je da se oko polovice ne slui njime i nema pristup
(52.3%), dok se podjednak postotak slui povremeno (24.5%) i svakodnevno (23.2%).
Na pitanje o trenutnom zaposlenju, gotovo polovina ena izjavljuje da je nezaposlena i bez ikakvih prihoda (35.9%) ili s
povremenim honorarima (9.3%). U stalnom radnom odnosu je 23.8% ena, njih 9.8% radi na odreeno vrijeme, a
13.7% radi na crno, dakle bez prijave. Slijede penzionerke (4.7%), a najmanje je uenica i studentica (1.3%) (Slika 4).
Slika 4. Trenutni radni status sudionica istraivanja

35
40
35
30
25
20
15
%
10
5
0
Na pitanje da procijene svoj socio-ekonomski status, gotovo polovica ena (48.9%) smatra da je njihov materijalni
status vrlo lo ili lo, njih 37.9% smatra da je osrednji, dok 13.3% smatra da im je materijalni status dobar ili izrazito
dobar.
Od ukupnog broja ena 12.7% trenutno prima socijalnu pomo, a 10.8% ih je primalo u nekom ranijem razdoblju.
Iskustva nasilja
S obzirom na ciljeve istraivanja, zanimali su nas svi oblici nasilja koje su ene
doivjele tijekom ivota, kako u djetinjstvu u primarnoj obitelji, tako i kasnije u ivotu.
Nasilje u djetinjstvu
36
Oko treine ena (36.5%) dolazi iz porodica u kojima je bilo prisutno nasilje. Najee je nasilnik bio otac (89.4%),
slijedi majka (5.6%) i drugi lan/ica obitelji, kao to su dijete, brat ili maeha (3.3%). Na pitanje o tome je li doivljeno
nasilje prijavljeno policiji, samo je 19.9% odgovorilo potvrdno.
Iskustvo nasilja u odrasloj dobi
Skala iskustva nasilja u odrasloj dobi razvijena je za potrebe ovog istraivanja, a sastoji se od 29 estica kojima su
opisani razliiti oblici nasilnog ponaanja. Oblici nasilja (psihiko, fiziko, seksualno i ekonomsko) kao i pripadajue
estice prikazane su u tablicama od 3 do 7. Zadatak sudionica bio je procijeniti jesu li ikada doivjele opisano
ponaanje, te je li to bilo jedanput ili vie puta. Ukupni rezultat za pojedine oblike nasilja izraunat je kao zbroj bodova
na pripadajuim esticama. S obzirom da veliki broj sudionica istraivanja nije odgovorio na sva pitanja, u Tablici 1
navodimo broj sudionica koje su odgovorile na sva pitanja iz pojedine kategorije nasilja.
Tablica 1. Ukupan broj sudionica istraivanja koje su ispunile sva pitanja iz pojedine
kategorije nasilja.
Oblik nasilja
N
ne (%)
psihiko nasilje
223
7.6
psihiko nasilje - izolacija
243
40.7
ekonomsko nasilje
241
39
fiziko nasilje
223
20.2
seksualno nasilje
232
70.7
da (%)
92.4
59.3
61
79.8
29.3
Usporedbom razliitih oblika nasilja kojima su sudionice bile izloene u odrasloj dobi,
utvreno je da je najei oblik bilo psihiko nasilje, a najrjei seksualno nasilje. Rezultati korelacijske analize pokazuju
da su razliiti oblici nasilja u odrasloj dobi pozitivno povezani (Tablica 2).
Tablica 2. Povezanost razliitih oblika nasilja
psihiko
nasilje-izolacija
psihiko nasilje
.76***
psihiko nasilje-izolacija
ekonomsko nasilje
fiziko nasilje
*** p < .001; ** p < .01; * p < .05
ekonomsko nasilje
fiziko nasilje
seksualno nasilje
.72***
.66***
.72***
.61***
.65***
.46***
.45***
.41***
.48***
37
Kao to se moe vidjeti, meusobne korelacije psihikog nasilja, psihikog nasilja koje ukljuuje izolaciju, fizikog i
ekonomskog nasilja su vee od korelacija ovih oblika nasilja sa seksualnim nasiljem. Seksualno nasilje je najvie
povezano s fizikim, a najmanje s ekonomskim nasiljem.
Takoer je provjerena povezanost iskustva nasilja u obitelji u kojoj je osoba odrastala i doivljaju nasilja u odrasloj
dobi. Utvrena je znaajna povezanost gotovo sa svim oblicima nasilja u odrasloj dobi i to najvie sa seksualnim
nasiljem (r = .30, p < .01); fizikim nasiljem (r = .27, p < .01); psihikim nasiljem (r = .27, p < .01) i psihikim nasiljem
koje ukljuuje izolaciju rtve (r = .14, p < .01). Dakle, ene koje su izjavile da su odrastale u obitelji u kojoj je bilo
prisutno nasilje, ujedno su navodile da su ee doivjele pojedine oblike psihikog, fizikog i seksualnog nasilja u
odrasloj dobi, ali ne i ekonomskog.
U tablicama od 3 do 7 prikazane su frekvencije pojedinih oblika nasilja.
Tablica 3. Uestalost pojedinih oblika psihikog nasilja
Psihiko nasilje
ne (%)
prijetnje silom
314
prijetnje oduzimanjem djece
265
oduzimanje djece
238
omalovaavanje, poniavanje, obezvrjeivanje
294
uhoenje
260
oduzimanje osobnih dokumenata
247
unitavanje osobnih dokumenata
250
oduzimanje dokumenata djece
242
prijetnje orujem (no, pitolj i sl.)
275
69
(22)
139
(52.5)
177
(74.4)
35
(11.9)
138
(53.1)
197
(79.8)
206
(82.4)
198
(81.8)
172
(62.5)
da, jednom
(%)
42
(13.4)
22
(8.3)
23
(9.7)
29
(9.9)
34
(13.1)
14
(5.7)
18
(7.2)
15
(6.2)
26
(9.5)
da, vie puta

(%)
203
(64.6)
104
(39.2)
38
(16)
230
(78.2)
88
(33.8)
36
(14.6)
26
(10.4)
29
(12)
77
(28)
Najei oblici psihikog nasilja su omalovaavanje, poniavanje i obezvrjeivanje

(88.1%) i prijetnje silom (78%). Slijede prijetnje oduzimanjem djece (47.5%) i uhoenje (46.9%). Vie od treine ena
doivjelo je prijetnje orujem, svaka etvrta doivjela je da joj nasilnik oduzme djecu, a gotovo svaka peta doivjela je
38
unitavanje osobnih dokumenata ili oduzimanje dokumenata djece. Veina ena doivjela je razliite oblike psihikog
nasilja vie puta.
Tablica 4. Uestalost pojedinih oblika psihikog nasilja koje ukljuuje izolaciju rtve
Psihiko nasilje-izolacija rtve
N
ne (%)
zabrana odravanja kontakata s rodbinom i prijateljima
271
zabrana izlaska izvan kue, osim na posao
253
potpuna zabrana izlazaka izvan kue
251
119
(42.9)
155
(61.3)
182
(72.5)
da, jednom
(%)
31
(11.4)
21
(8.3)
25
(10)
da,
vie puta
(%)
121
(44.6)
77
(30.4)
44
(17.5)
Sudionice su kao najei oblik doivljene izolacije navodile zabranu odravanja kontakata s rodbinom i prijateljima
(56%), od ega je 44.6% ena doivjelo takvo ponaanje vie puta. Slijedi zabrana izlaska izvan kue osim na posao
(38.7%), to je 30.4% doivjelo vie puta. Sudionice su najrjee izvjetavale o potpunoj zabrani izlazaka izvan kue
(27.5%), to je 17.5% doivjelo vie puta.
Tablica 5. Uestalost pojedinih oblika ekonomskog nasilja
Ekonomsko nasilje
ne (%)
da, jednom
(%)
uskraivanje sredstava za ivot
251
oduzimanje i prodaja vlastite imovine
246
zabrana zapoljavanja
262
110
(45.8)
158
(64.2)
178
(67.9)
27
(10.4)
30
(12.2)
15
(5.7)
da,
vie puta
(%)
114
(43.8)
58
(23.6)
69
(26.3)
Od pojedinih oblika ekonomskog nasilja najei je uskraivanje sredstava za ivot (54.2%), od ega je vie od 40%
ena to doivjelo nekoliko puta. Oduzimanje i prodaju vlastite imovine doivjelo je oko 36% sudionica, od toga 24%
vie puta. Zabranu zapoljavanja doivjelo je 32% sudionica, od toga njih 26% vie puta.
39
Tablica 6. Uestalost pojedinih oblika fizikog nasilja

Fiziko nasilje
ne
(%)
da, jednom
(%)
naguravanje na zid ili druge predmete
261
amaranje
324
nanoenje opekotina
246
udarac akom
312
udarac nogom
274
nanoenje tekih tjelesnih ozljeda
247
ranjavanje orujem
243
pokuaj ubojstva
234
93
(35.6)
69
(21.3)
198
(80.5)
102
(32.7)
123
(44.9)
175
(70.9)
227
(93.4)
208
(88.9)
42
(16.1)
38
(11.7)
15
(6.1)
30
(9.6)
34
(12.4)
32
(13)
4
(1.6)
19
(8.1)
da,
vie puta
(%)
126
(48.3)
217
(67)
33
(13.4)
180
(57.7)
117
(42.7)
40
(16.2)
12
(4.9)
7
(3)
Najei oblici fizikog nasilja su amaranje (79%), naguravanje na zid ili druge predmete (67.3%), udarac akom (64%)
i udarac nogom (55%), a najrjea su pokuaj ubojstva (11%) i ranjavanje orujem (6.5%). Dakle, najei oblici fizikog
nasilja mogli bi se okarakterizirati kao lake tjelesne ozljede. Meutim, gotovo treina sudionica izvjetava o
nanoenju tekih tjelesnih ozljeda, a petina o nanoenju opekotina. Takoer treba naglasiti da je veina sudionica
pojedine oblike nasilja doivjela vie puta.
40
Tablica 7. Uestalost pojedinih oblika seksualnog nasilja

Seksualno nasilje
N
neeljene seksualne primjedbe i/ili ponude
251
neeljeni ili prisilni dodiri tijela
250
neeljeni seksualni odnos
244
prisiljavanje na prostituciju
239
pokuaj silovanja
241
silovanje
236
ne (%)
da, jednom
(%)
27
(10.8)
23
(9.2)
13
(5.3)
3
(1.3)
15
(6.2)
8
(3.4)
146
(58.2)
149
(59.6)
179
(73.4)
231
(96.7)
204
(84.6)
211
(89.4)
da, vie puta

(%)
78
(31.1)
78
(31.2)
52
(21.3)
5
(2.1)
22
(9.1)
17
(7.2)
Najei oblici doivljenog seksualnog nasilja su neeljene seksualne primjedbe i/ili ponude (42%) i neeljeni ili prisilni
dodiri tijela (40%), od ega su oba oblika ponovljena vie puta. Neeljeni seksualni odnos doivjelo je 26.6% ena, od
ega 21.3% vie puta. Pokuajsilovanja doivjelo je 15% ena, a silovanje 10.6%. Od ena koje su navele iskustvo
silovanja, 7.2% navodi da ga je doivjelo vie puta. ene su najrjee izvjetavale o prisiljavanju na prostituciju o emu
je izvijestilo otprilike 3% ena. Nadalje, zanimalo nas je tko su bili najei poinitelji nasilja koje su ene doivjele u
odrasloj dobi (Tablica 8).
Tablica 8. Poinitelji doivljenog nasilja u odrasloj dobi
N
ne, nikada
mu/ partner/ bivi 283
34
partner
(12)
lan obitelji
170
121
(71.2)
prijatelj/ poznanik
156
145
(92.9)
nadreena osoba s 230
138
posla
(87.9)
nepoznata osoba
229
144
(91.1)
netko drugi
100
90
(90)
da, jednom
27
(9.5)
9
(5.3)
3
(1.9)
5
(3.2)
12
(7.6)
2
(2)
da, vie puta

222
(78.4)
40
(23.5)
8
(5.1)
14
(8.9)
2
(1.3)
8
(8)
41
oblici nasilja
Fiziko, psihiko
Fiziko,
psihiko,
seksualno
Psihiko, seksualno
psihiko
seksualno
seksualno
(verbalno),
Fiziko, psihiko
S obzirom da se u veini sluajeva radi o rtvama nasilja u porodici, sudionice oekivano kao najee poinitelje
nasilja navode mua/partnera/biveg partnera (87.9%).
Slijedi nasilje koje su ene doivjele od lanova porodice (28.8%), pri emu je interesantno napomenuti da su sudionice
vrlo esto kao poinitelja navodile sina. Kada se radi o identitetu nekog drugog sudionice su najee navodile
roake. U zadnjem stupcu prikazani su oblici nasilja koje su sudionice najee navodile uz poinitelje.
Odgovori na pitanje o duini izloenosti nasilju u obitelji tokom cijelog ivota vidljivi su na Slici 5.
Slika 5. Duina izloenosti obiteljskom nasilju tijekom ivota (sve nasilne veze do sada)
25
20
15
%
10
5
0
do 1 god.
1-3 god.
4-6 god.
7-10 god.
11 i vie
god.
ak etvrtina ena je izloena obiteljskom nasilju 11 i vie godina. Postotak sudionica u ostalim kategorijama je
znaajno manji i interesantno gotovo podjednak.
Nadalje, provjereno je postoji li razlika u razliitim oblicima nasilja u odrasloj dobi s obzirom na duinu izloenosti
nasilju. Daljnjim analizama utvrene su znaajne razlike izmeu skupina s obzirom na sve oblike doivljenog nasilja, te
su uoeni razliiti obrasci odnosa. Naime, za psihiko nasilje, psihiko nasilje koje ukljuuje izolaciju, te ekonomsko
nasilje sudionice koje su izloene nasilju u trajanju od 4 do 6 godina konzistentno postiu nie rezultate od sudionica
koje su izloene nasilju od 1 do 3 godine i onih koje su izloene vie od 7 godina. Nie rezultate postiu jedino
sudionice izloene nasilju manje od godinu dana. Na Slici 6 su kao primjer prikazani rezultati ANOVA-e za psihiko
nasilje.
Slika 6. Usporedba sudionica s razliitim trajanjem izloenosti nasilju s obzirom na psihiko nasilje
42
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
duina izloenosti
nasilju-psihiko nasilje
do 1. god. 1-3 god.
4-6 god. 7-10 god. 11 i vie

god.
Suprotno tome, trend za fiziko i seksualno nasilje je linearan. Kao primjer na Slici 7 prikazani su rezultati analize za
fiziko nasilje.
Slika 7. Usporedba sudionica s razliitim trajanjem izloenosti nasilju s obzirom na fiziko nasilje
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
duina izloenosti
nasilju-fiziko nasilje
do 1. god. 1-3 god.
4-6 god. 7-10 god. 11 i vie

god.
Kao to se moe vidjeti, odnos trajanja nasilja i fizikog nasilja je linearan. Odnosno, ene koje su due bile izloene
nasilju su openito i izvjetavale o vie preivljenog fizikog nasilja.
43
Takoer je provjereno razlikuju li se sudionice iz razliitih naselja s obzirom na duljinu izloenosti obiteljskom nasilju
tijekom ivota, pri emu je utvrena znaajna razlika (2(16) = 32.58; p < .01). ene koje ive u gradu su krae vrijeme
izloene nasilju od ena koje ive na selu, manjem mjestu ili velikom gradu.
Sudionicama je takoer postavljeno pitanje o mjestu dogaanja nasilja, a dobiveni odgovori su prikazani u Tablici 9.
Tablica 9. Mjesto na kojem se nasilje dogodilo/dogaalo
Mjesto nasilja
N
ne
(%)
u zajednikom domu Vas i nasilnika
300
23
(7.7)
u Vaem domu
181
115
(63.5)
u domu nasilnika
177
120
(67.8)
u domu lanova Vae ili nasilnikove 178
96
obitelji
(53.9)
u javnom prostoru (ulica, park, i sl.)
177
81
(45.8)
u koli/fakultetu
162
145
(89.5)
na radnom mjestu
164
123
(75)
negdje drugo
94
82
(87.2)
da, jednom
(%)
30
(10)
14
(7.7)
4
(2.3)
14
(7.9)
35
(19.8)
5
(3.1)
13
(7.9)
2
(2.1)
da, vie puta

(%)
240
(80)
40
(22.1)
44
(24.9)
58
(32.6)
54
(30.5)
7
(4.3)
18
(11)
7
(7.4)
ne sjeam se
(%)
7
(2.3)
12
(6.6)
9
(5.1)
10
(5.6)
7
(4)
5
(3.1)
10
(6.1)
3
(3.2)
Dobiveni rezultati pokazuju da sudionice kao najee mjesto nasilja navode zajedniki dom s nasilnikom (90%), a
najrjee kolu/fakultet (7.4%). Nadalje, otprilike svaka druga ena je doivjela nasilje u domu lanova vlastite ili
nasilnikove obitelji ili javnom prostoru, a otprilike svaka trea ena je doivjela nasilje u domu nasilnika, te vlastitom
domu. Naposljetku, oko 18% ena je doivjelo nasilje na radnom mjestu.
Sudionicama je postavljeno i pitanje o periodu ivota kada je poelo nasilje u obitelji.
Kao to se moe vidjeti iz Slike 8, treina ena je izvijestila da je nasilje poelo roenjem prvog djeteta (35%), nakon
ega slijedi odgovor od poetka veze (27.6%). Svaka esta ena procijenila je da je nasilje poelo u trudnoi (15.5%),
a svaka 10 prije ulaska u brak/vanbranu zajednicu.
44
Slika 8. Period ivota kada je zapoelo nasilje u obitelji

35
30
25
20
15
10
5
0
na poetku
veze
prije ulaska
u brak
/vanbranu
zajednicu
u trudnoi
nakon
roenja 1.
djeteta
drugo
Trenutno iskustvo nasilja

Na pitanje jesu li trenutno rtve nekog oblika nasilja, 49.4% je odgovorilo potvrdno. Na pitanje ive li jo uvijek s
nasilnikom 50% je odgovorilo potvrdno. Takvi rezultati su uznemirujui imajui na umu zdravlje i sigurnost ena.
Provjereno je postoji li razlika izmeu ena koje su trenutano rtve nasilja i onih koje to nisu s obzirom na
socioekonomski status, meutim, nije utvrena znaajna razlika. Drugim rijeima, socioekonomski status nema efekta
na status osobe kao rtve.
Slino tome, provjereno je razlikuju li se ene koje trenutno ive s nasilnikom od onih koje ne ive s nasilnikom s
obzirom na socioekonomski status. Takoer nije utvren efekt socioekonomskog statusa.
Na pitanje o tome zabranjuje li im nasilnik da ga napuste 68.2% je odgovorilo negativno, iako od tog broja njih 46%
trenutano ivi s nasilnikom. Zanimalo nas je postoji li povezanost izmeu zabrane naputanja od strane nasilnika i
trenutanog suivota s nasilnikom.
Analizom je utvren znaajni efekt (2(1) = 12.27, p < .001). U skladu s oekivanjem, ene kojima nasilnik brani da ga
napuste ee ostaju ivjeti s nasilnikom. Na pitanje jesu li ikada napustile nasilnika, 62.7% je odgovorila potvrdno, od
toga je njih 32% to uinilo vie puta. Sve sudionice su takoer pitane o tome u kakvom su trenutno odnosu s
nasilnikom. Veina ena (40.5%) je odgovorila da ponovno ivi s nasilnikom u istom kuanstvu, njih 32.4% nije ni u
kakvom kontaktu, a 18.4% moralo je ostati u kontaktu zbog djece.
45
Kako bi indirektno utvrdile rasprostranjenost nasilja nad enama u Bosni i Hercegovini, sudionicama je postavljeno i
pitanje poznaju li nekoga ko je rtva porodinog nasilja. Oko treine ena (30.5%) navelo je da poznaje nekoga ko je
rtva nasilja u obitelji, od ega 28.1% ena poznaje vie od jedne rtve. Gotovo treina sudionica (27.8%) ne poznaje
niti jednu rtvu nasilja u obitelji, a 14% nije sigurno je li ntko njima blizak rtva nasilja.
Prijavljivanje nasilja, pomo rtvama i zadovoljstvo radom institucija
Na pitanje o tome jesu li prijavile nasilje utvreno je da oko polovice ena (51.4%) to nije uinilo. Takoer je
provjereno postoji li razlika izmeu ena koje su prijavile i onih koje nisu s obzirom na to ive li trenutano s
nasilnikom, meutim, nije dobivena znaajna razlika.
Od ena koje su prijavile nasilje veina ih je prijavila osobno (75.5%). U situacijama kada je nasilje prijavio netko drugi,
u 4.9% radilo se o anonimnoj prijavi, u 4.2% je nasilje prijavila rodbina, a u 3.5% sluajeva susjedi. U 8.4% sluajeva
nasilje je prijavio netko drugi, npr. socijalni radnik/ca. Najrjee su nasilje prijavljivala djeca (2.8%) i prijatelji (0.7%).
Zanimalo nas je i jesu li sudionice imale podrku prilikom prijave nasilja, pri emu je utvreno da je oko 70% ena
imalo podrku obitelji i/ili bliskih osoba, od ega 41.4% djelominu, a 28% potpunu. Utvreno je da nema razlike
prema obliku preivljenog nasilja izmeu sudionica koje nisu imale podrku i onih koje su imale djelominu ili potpunu
podrku prilikom prijave nasilja.
Na pitanje koliko su puta prijavljivale nasilje policiji vidimo da je veina ena (43%) prijavila nasilje samo jedanput.
Meutim, svaka etvrta ena je to uinila pet ili vie puta (Slika 9).
Slika 9. Broj puta prijavljivanja nasilja policiji

46
jednom
2 puta
3 puta
4 puta
5 i vie
Nadalje, zanimalo nas je postoji li razlika izmeu ena koje su nasilje prijavile jednom i onih koje su ga prijavile 2 i vie
puta s obzirom na vrstu nasilja (Tablica 10).
Tablica 10. Usporedba ena koje su nasilje prijavile jedanput ili vie puta
broj prijava policiji
N
M
psihiko nasilje
jedanput
30
7.30
vie puta
169
5.80
psihiko nasilje-izolacija
jedanput
34
2.71
vie puta
185
1.85
ekonomsko nasilje
jedanput
33
2.58
vie puta
183
1.92
fiziko nasilje
jedanput
24
6.75
vie puta
175
5.19
seksualno nasilje
jedanput
28
0.75
vie puta
180
0.86
***p < .001: ** p < .01; * p < .01
47
SD
4.80
4.28
2.27
2.10
1.88
2.00
3.09
4.11
1.20
1.70
t
1.73
2.14*
1.74
1.78*
0.74
Kao to se moe vidjeti, utvrene su znaajne razlike izmeu tih dviju skupina ena na mjerama psihikog nasilja koje
ukljuuje izolaciju i fizikog nasilja. U oba sluaja vie nasilja su doivjele ene koje su prijavile nasilje policiji samo
jednom.
Sudionicama koje su prijavile nasilje postavljeno je i pitanje kako je kvalificirano djelo (Tablici 11).
Tablica 11. Kvalifikacija djela
Kvalifikacija djela
Krivini zakon (l. 222 Nasilje u porodici)
Zakon o zatiti od nasilja u porodici
Zakon o prekrajima
neto drugo
ne znam
37
50
6
2
37
132
28.0
37.9
4.5
1.6
28.0
100.0
Kod 37.9% sudionica djelo je kvalificirano prema Zakonu o zatiti od nasilja u porodici, dok je najrjee kvalificirano
prema Zakonu o prekrajima. Kod svake etvrte ene djelo je kvalificirano prema Krivinom zakonu kao nasilniko
ponaanje u porodici, dok isti postotak ena ne zna kako je kvalificirano poinjeno djelo.
Nadalje, sudionicama istraivanja koje su prijavile nasilje postavljeno je pitanje u kojoj je fazi postupak. Kao to se
moe vidjeti iz Tablice 12, kod 27.3% sudionica je zavren postupak, dok je svaka peta sudionica odustala od tube.
Kod najmanje sudionica postupak je na dravnom tuilatvu ili u ekanju pravomonosti presude, odnosno u fazi albe.
Tablica 12. Trenutna faza postupka protiv poinitelja nasilja
Trenutana faza postupka
postupak je zavren
odustala sam od tube
na sudu
na policiji
ne znam
neto drugo
na dravnom tuilatvu
u fazi albe/ eka se pravomonost
48
N
41
33
27
25
14
5
3
2
%
27.3
22.0
18.0
16.7
9.3
3.3
2.0
1.3
150
100.0
Slijedilo je pitanje na kakvu kaznu je bio osuen poinitelj nasilja (Tablica 13). Kao to se moe vidjeti, ak 45.7%
sudionica ne zna koja je kazna za poinitelja. Svaka peta ena je navela da je poinitelj dobio uvjetnu osudu, novanu
kaznu ili zatitnu/sigurnosnu mjeru. Samo je jedna sudionica navela kaznu zatvora.
Tablica 13. Kazna za poinitelja
Vrsta kazne
uvjetna osuda
20
19.0
novana kazna
19
18.1
zatitna/sigurnosna mjera
kazna zatvora
ne znam
17
1
48
105
16.2
1.0
45.7
100.0
Provjereno je i razlikuje li se kazna poinitelja s obzirom na kvalifikaciju djela. Za djelo koje je kvalificirano prema
Krivinom zakonu kao nasilniko ponaanje u porodici poinitelj je najee dobio ili uvjetnu osudu ili
zatitnu/sigurnosnu mjeru, dok je za djelo kvalificirano prema Zakonu o zatiti od nasilja u porodici poinitelj
podjednako bio kanjen novanom kaznom i zatitnom/sigurnosnom mjerom. Sudionice koje nisu znale kako je djelo
kvalificirano takoer nisu znale niti kakvu je kaznu dobio poinitelj.
Sudionicama je postavljeno pitanje jesu li i kome rekle o tome to im se dogodilo/dogaa (Tablica 14).
Tablica 14. Osoba kojoj su sudionice rekle to im se dogaa/dogodilo
Osoba kojoj su rekle
N
da
(%)
partneru/ partnerici
145
51 (35.2)
lanovima obitelji
223
177 (79.4)
bliskoj prijateljici/ prijatelju
198
154 (77.8)
kolegi/ kolegici na poslu
162
69 (42.6)
strunoj osobi iz organizacije civilnog 226
154 (68.1)
drutva
lijeniku/lijenici
175
83 (47.4)
imamu/sveeniku/sveteniku
164
39 (23.8)
nekome drugome
93
27 (29)
49
ne
(%)
92 (63.4)
45 (20.2)
42 (21.2)
92 (56.8)
68 (30.1)
ne sjeam se (%)
2 (1.4)
1 (0.4)
2 (1)
1 (0.6)
4 (1.8)
90 (51.4)
122 (74.4)
61 (65.6)
2 (1.1)
3 (1.8)
5 (5.4)
Rezultati pokazuju da su sudionice najee ispriale to im se dogodilo/dogaa lanovima obitelji (79.4%), bliskoj
prijateljici/prijatelju (77.8%) ili strunoj osobi iz nevladine organizacije (68.1%). Otprilike svaka druga ena je o
problemu razgovarala s kolegom/kolegicom s posla, te lijenikom/lijenicom. Zanimljivo je da je svaka trea ena o
problemu razgovarala s partnerom. Ovaj podatak je iznenaujui s obzirom da su sudionice kao poinitelja nasilja
najee navodile mua/partnera. Dodatnim analizama utvreno je da veina ena koje su o nasilju razgovarale s
partnerom trenutano ne ive s njim. Stoga je mogue da su ene napustile partnera nakon neuspjelih pokuaja
rjeavanja problema.
Takoer je mogue da se ne radi o istoj osobi, odnosno, mogue je da su nasilnik i partner kojem se osoba
povjerila dvije razliite osobe. Takoer je gotovo treina ena razgovarala s nekim drugim, od kojih su najee
navedeni socijalni radnici/e. Najmanje sudionica je razgovaralo s imamom, sveenikom ili svetenikom. Dodatnim
analizama se pokazalo da se 21% ena potuio samo jednoj osobi, dok su ostale ene razgovarale s vie razliitih
osoba.
Nadalje, od sudionica se eljelo saznati jesu li ikada doivjele situacije kada su potraile pomo od bliske osobe kako bi
zaustavile zlostavljanje, koristile fiziku silu kako bi se obranile od nasilnika ili situaciju u kojoj su prve fiziki napale
nasilnika (Tablica 15).
Tablica 15. Iskustva sudionica vezano uz pomo, samoodbranu i napad na nasilnika
Jeste li ikada doivjeli?
N
ne
(%)
situaciju u kojoj ste potraili pomo od bliske osobe kako biste
zaustavili zlostavljanje
situaciju u kojoj ste se koristili fiziku silu kako bi se obranili od
nasilnika
situaciju u kojoj ste prvi fiziki napali nasilnika
232
317
307
133
(40.1)
174
(54.9)
283
(92.2)
jednom
(%)
vie puta
(%)
88
(26.5)
76
(24)
18
(5.9)
11
(33.4)
67
(21.1)
6
(2)
Rezultati pokazuju da je vie od polovice sudionica (59.9%) doivjelo situaciju u kojoj su potraile pomo bliske osobe
kako bi zaustavile zlostavljanje, od ega treina vie puta.
Sudionice su najrjee doivjele situaciju u kojoj su prve fiziki napale nasilnika, o emu je izvijestilo oko 8% ena. No
45.1% sudionica se nalo u situaciji u kojoj su koristile fiziku silu kako bi se obranile od nasilnika. Od toga njih 21.1% je
to uinilo vie puta.
Nakon proivljenog nasilja veina sudionica nije potraila medicinsku pomo (66%), dok je svaka etvrta ena (24.9%)
potraila pomo jedanput. Samo 8.9% ena je potrailo medicinsku pomo vie puta. Takoer, veina sudionica nakon
proivljenog nasilja nije bila hospitalizirana (85.8%), jer nije bilo potrebe (npr. samo psihiko nasilje). Njih 10.1% je bilo
hospitalizirano jedanput, a njih 4.2% vie puta. Nadalje provjereno je razlikuju li se ene koje su potraile medicinsku
pomo s obzirom na doivljeno nasilje u odrasloj dobi.
50
Rezultati analiza pokazuju da su ene koje nisu potraile medicinsku pomo doivjele manji broj razliitih oblika nasilja
u usporedbi sa enama koje su hospitalizirane jedanput ili vie puta.
Sudionicama je postavljeno pitanje o tome jesu li nadlene institucije sudionicama osigurale njihova prava tijekom
prijave nasilja, a rezultati su prikazani u Tablici 16.
Tablica 16. Osigurana prava rtava
Prava rtava
na sigurnost i zatitu od poinitelja
136
na besplatnu pravnu pomo
127
na besplatnu psihosocijalnu podrku i savjetovanje
129
na informacije o sadraju optunice/albe
86
na informacije o presudi i kazni za poinitelja
80
na zatitu osobnih podataka tijekom istrage i procesa
81
da
(%)
100 (73.5)
98
(72.6)
100
(74.1)
44
(51.2)
29
(36.3)
23
(28.4)
ne
(%)
25
(18.4)
28
(20.7)
28
(20.7)
26
(30.2)
34
(42.5)
30
(37)
ne znam
(%)
11
(8.1)
1
(5.9)
1
(5.2)
16
(18.6)
17
(21.3)
28
(34.6)
Usporeujui postotke za pojedina prava moe se uoiti da su prema procjenama sudionica nadlene institucije
najee osigurale pravo na besplatnu psihosocijalnu podrku i savjetovanje (74.1%), pravo na sigurnost i zatitu od
poinitelja (73.5%), te pravo na besplatnu pravnu pomo (72.6). Najrjee su ostvarivale pravo na zatitu osobnih
podataka tijekom istrage i procesa (28.4). Pri tome, svaka trea ena ne zna je li joj pravo na zatitu osobnih podataka
tijekom istrage i procesa uope osigurano. Svaka druga ena smatra da su joj osigurana prava na informacije o
sadraju optunice/albe, a svaka trea smatra da joj je pravo na informacije o presudi i kazni za poinitelja bilo
osigurano. Openito se moe rei da je barem jedna treina sudionica upoznata sa svakim od navedenih prava.
Odgovori sudionica o iskustvima s razliitim institucijama, ustanovama i nevladinim organizacijama prikazani su u
Tablici 17.
51
Tablica 17. Iskustva s razliitim institucijama, ustanovama i nevladinim organizacijama

Ko
N
nisam
izrazito
loa
niti
imala
loa
dobra,
iskustava
niti loa
(%)
(%)
(%)
(%)
policija
264
111
15
29
44
(42)
(5.7)
(11)
(16.7)
medicinsko osoblje
228
114
6
9
36
(50)
(2.6)
(3.9)
(15.8)
tuilatvo
216
146
5
9
26
(67.6)
(2.3)
(4.2)
(12)
sudovi
217
139
6
14
25
(64.1)
(2.8)
(6.5)
(11.5)
centri za socijalni rad
287
81
26
30
37
(28.2)
(9.1)
(10.5)
(12.9)
nevladine
organizacije 287
80
10
3
15
(npr.
SOS
telefon,
(27.9)
(3.5)
(1)
(5.2)
savjetovalite, sklonite)
dobra
izrazito
dobra
(%)
51
(19.3)
58
(25.4)
29
(13.4)
33
(15.2)
75
(26.1)
84
(29.6)
(%)
14
(5.3)
5
(2.2)
1
(0.5)
0
(0)
38
(13.2)
95
(33.1)
Openito, sudionice su imale iskustvo s radom razliitih institucija, ustanova i nevladinih organizacija. Pri tome,
najmanje iskustva su imale s tuilatvom i sudovima, a najvie s nevladinim organizacijama i centrima za socijalni rad, u
kojima je i provoeno istraivanje. Oko polovice ena imalo je iskustvo s medicinskim osobljem i policijom.
Sudionice su najee imale dobro i izrazito dobro iskustvo s nevladinim organizacijama (62.7%), Slijede centri za
socijalni rad (39.3%) i medicinsko osoblje (27.6%).
Pri interpretaciji treba biti oprezan, s obzirom da se radi o enama koje su upravo preko OCDa i centara za socijalnu
skrb i sudjelovale u istraivanju. Takoer, vano je napomenuti da su navedene organizacije i institucije ujedno i one s
kojima su sudionice najee imale iskustva.
Najvie izrazito loih i loih iskustava sudionice su imale s centrima za socijalni rad (19.6%) i policijom (16.7%). No
postotak sudionica koje su imale pozitivna iskustva s prethodno navedenim institucijama je vei od postotka ena koje
su imale negativna iskustva.
Openito, vie sudionica je imalo pozitivna nego negativna iskustva s razliitim institucijama, ustanovama i
organizacijama. Na kraju, sudionicama je postavljeno pitanja to bi savjetovale bliskoj osobi koja je doivjela nasilje u
obitelji, a rezultati su prikazani u Tablici 18.
52
Tablica 18. Savjeti sudionica osobama koje su doivjele obiteljsko nasilje

N
da
Savjeti
(%)
da se pravi kao da se nita nije dogodilo
232
10
(4.3)
da nazove policiju i prijavi nasilje
293
214
(73)
da ostavi nasilnika, ali ne prijavi nasilje policiji
238
70
(29.4)
da pokua promijeniti svoje ponaanje i time sprijei 213
20
nasilje
(17.2)
da zatrai pomo od SOS telefona i sklonita
303
217
(71.6)
neto drugo
96
18
(18.1)
ne
(%)
170
(73.3)
27
(9.2)
110
(46.2)
118
(50.6)
28
(9.2)
27
(28.1)
ne znam
(%)
52
(22.4)
52
(17.1)
58
(24.4)
75
(32.2)
58
(19.1)
51
(53.1)
Najvei postotak sudionica bi savjetovao bliskoj osobi da nazove policiju i prijavi nasilje (73%) ili da zatrai pomo SOS
telefona i sklonita (71.6%). Svaka trea ena bi savjetovala bliskoj osobi da ostavi nasilnika, ali ne prijavi nasilje policiji.
Meutim, svaka peta ena bi savjetovala bliskoj osobi da pokua promijeniti svoje ponaanje i time sprijei nasilje.
Samo 4.3% ena bi savjetovalo bliskoj osobi da se pravi da se nita nije dogodilo.
Poinitelji nasilja
Na pitanje o spolu poinitelja nasilja utvreno je da je kod 94% sudionica poinitelj nasilja mukarac, a kod preostalih
6% ena.
Raspon dobi poinitelja nasilja je od 20 do 83 godine (M = 43.83; SD = 10.88; Medijan = 44). Pri tome, nasilnici
najee dolaze iz dobne skupine izmeu 40 i 49 godina (36.5%), nakon ega slijede dobne skupine 30-39 godina
(23.8%) i 50-59 godina (21%). Najmanje je poinitelja iz dobnih skupina 20-29 godina (8%) i skupine 60-75 godina
(9.5%). Po pitanju obrazovanja poinitelja nasilja utvreno je da ih najvie ima zavrenu srednju (55%) i osnovnu kolu
(22.9%). Najmanje je onih sa zavrenom visokom (6.6%) i viom (9%) strunom spremom (Slika 10).
53
Slika 10. Stepen obrazovanja poinitelja nasilja
60
50
40
30
%
20
10
0
osnovna
kola
srednja
kola
via
struna
sprema
visoka
struna
sprema
nepoznato
Na pitanje o odnosu s poiniteljem utvreno je da je u 90% sluajeva poinitelj trenutanog nasilja partner/suprug, a
kod 13.1% je bivi partner ili suprug. Nadalje, etiri ene (2.1%) su navele kao poinitelja nasilja sina, a njih 22 (6.7%)
drugog lana obitelji, npr.roaka. U vrijeme izvrenja poinitelj je u 51% sluajeva bio pod utjecajem alkohola. No,
neto manje od treine poinitelja nije bilo pod utjecajem nikakvih sredstava. Svaki deseti poinitelj je u vrijeme
izvrenja bio pod utjecajem droge (Slika 11).
Slika11. Uticaj opojne droge/alkohola tokom poinjenja nasilja
60
50
40
%
30
20
10
0
droga
alkohol
oboje
ne
ne znam
54
Nadalje, 52.7% ena je navelo da nasilnik nije bio ranije prijavljen/osuen za isto djelo, a 6.5% je dalo potvrdni
odgovor. Svaka etvrta ena navodi da ne zna je li nasilnik bio ranije prijavljen i/ili kanjen za isto djelo.
Sudionice se takoer pitalo kolika je vjerojatnost da poinitelj ponovi nasilje, a rezultati su prikazani na Slici 12.
Slika 12. Vjerojatnost da poinitelj ponovi nasilje
50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
ne postoji
mala
umjerena
velika
ne mogu
procijeniti
Kao to se moe vidjeti, gotovo 46% ena ne moe procijeniti kolika je vjerojatnost ponavljanja nasilja. Meutim, svaka
peta ena navodi da se radi o velikoj vjerojatnosti (22.4%). Nadalje, 15.7% sudionica procjenjuje da se radi o umjerenoj
vjerojatnosti, a njih oko 11% navodi da ne postoji vjerojatnost da se djelo ponovi.
Posljedice nasilja
Sudionicama je postavljeno 20 pitanja koje se odnose na razliite osjeaje, ponaanja i probleme koji su nastali kao
posljedica doivljenog nasilja. Zadatak sudionica bio je da procijene koliko se tvrdnje odnose na njih na skali od 5
stupnjeva (od 1= uope se ne odnosi na mene do 5= u potpunosti se odnosi na mene). Sve estice bodovane su tako
da vei rezultat ukazuje na veu estinu problema. Ukupni rezultat izraunat je kao zbroj odgovora na pojedinim
esticama. Sudionice su postigle rezultat u rasponu od 20 do 100 (M = 66.70, SD =17.53). Odgovori sudionica prikazani
su u Tablici 19.
Tablica 19. Postotci pojedinih osjeaja, ponaanja i problema nakon doivljenog nasilja
55
Problem
glavobolja
N
312
pritisak i bol u prsima, popraen

lupanjem srca
opa slabost
287
284
poveano koritenje alkohola
232
poveano koritenje lijekova za

smirenje
poveano koritenje opojnih droga
269
poveano koritenje cigareta
246
problemi sa spavanjem (nesanica,

buenje po noi)
gubitak apetita/poveani apetit
262
uznemirenost
270
tjeskoba
268
napetost
275
tuga
263
osjeaj iznevjerenosti
255
jak strah od odreenih situacija,

mjesta i/ili osoba
smanjena elja za druenjem s
bliskim osobama
osjeaj da se ne moete koncentrirati
269
problemi
prilikom
svakodnevnog posla
obavljanja
231
249
249
245
245
1
30
(9.6)
26
(9.1)
33
(11.6)
191
(82.3)
94
(34.9)
223 (96.5)
114
(46.3)
20
(7.6)
34
(13.7)
16
(5.9)
22
(8.2)
20
(7.4)
23
(8.7)
27
(10.6)
46
(17.1)
54
(21.7)
44
(18)
48
(19.6)
2
5
(1.6)
8
(2.8)
9
(3.2)
7
(3)
14
(5.2)
1
(0.4)
6
(2.4)
10
(3.8)
13
(5.2)
8
(3)
10
(3.7)
10
(3.7)
11
(4.2)
11
(4.3)
16
(5.9)
20
(8)
15
(6.1)
16
(6.5)
56
3
24
(7.7)
26
(9.1)
31
(10.9)
13
(5.6)
50
(18.6)
1
(0.4)
27
(11)
40
(15.3)
44
(17.7)
28
(10.4)
29
(10.8)
22
(8.2)
24
(9.1)
28
(11)
49
(18.2)
44
(17.7)
49
(20)
4
60
(19.2)
53
(18.5)
47
(16.5)
9
(3.9)
28
(10.4)
2
(0.9)
39
(15.9)
54
(20.6)
43
(17.3)
62
(23)
64
(23.9)
67
(22.7)
55
(20.9)
45
(17.6)
25
(9.3)
31
(12.4)
46
(18.8)
5
193
(61.9)
174
(60.6)
164
(57.7)
12
(5.2)
83
(30.9)
4
(1.7)
60
(24.4)
138
(52.7)
115
(46.2)
156
(57.8)
143
(53.4)
156
(58)
150
(57)
144
(56.5)
133
(49.4)
100
(40.2)
91
(37.1)
53
(21.6)
40
(16.1)
88
(35.9)
izloenost osudama od svoje okoline
241
101
24
33
19
64
(41.9)
(10)
(13.7)
(7.9)
(26.6)
suicidalne ideje i misli
241
157
13
15
15
41
(65.1)
(5.4)
(6.2)
(6.2)
(17)
1- uope se ne odnosi na mene; 2 - rijetko se odnosi na mene; 3 - umjereno se odnosi na mene; 4 - uglavnom se odnosi
na mene; 5 - potpuno se odnosi na mene
Openito, vie od 50% ena izvjetava o veini navedenih osjeaja, doivljaja i problema nakon nasilja. Jedini izuzetci
su suicidalne misli, poveano koritenje alkohola i opojnih droga, koji su ujedno i najrjei problemi. ene najee
doivljavaju glavobolju, uznemirenost, napetost, pritisak i bol u prsima, tugu i sl.
Takoer je ispitana povezanost izraenosti problema nakon doivljenog nasilja i pojedinih oblika nasilja. Utvrena je
znaajna pozitivna povezanost izmeu izraenosti problema i svih oblika nasilja, pri emu su problemi najizraeniji
zbog psihikog i ekonomskog nasilja, a znaajno manji zbog psihikog nasilja koje ukljuuje izolaciju. Nadalje, ispitano
je razlikuju li se ene u izraenosti razliitih problema i osjeaja s obzirom na trajanje nasilja. Nije utvrena znaajna
razlika, meutim, uoen je zanimljiv trend. Rezultati su prikazani na Slici 13.
Slika 13. Usporedba sudionica koje su doivjele nasilje u razliitom trajanju s obzirom na izraenost problema,
ponaanja i osjeaja nakon doivljenog nasilja
74
72
70
68
66
64
62
60
58
56
54
duina izloenosti
nasilju-problemi nakon
nasilja
do 1. god. 1-3 god. 4-6 god. 7-10 god. 11 i vie

god.
Iako bi se oekivalo da e izraenost problema rasti s duinom izloenosti nasilju, nije dobiven linearni trend. Kao to
se moe vidjeti, o najmanje problema i negativnih osjeaja izvjetavale su ene koje su izloene nasilju manje od
godinu dana. Nadalje, ene koje su izloene nasilju izmeu 1 i 3 godine izvjetavaju o veem broju problema od
57
prethodne skupine, ali i od skupine koja je izloena nasilju od 4 do 6 godina. Najvie rezultate postiu ene koje su
izloene nasilju od 7 do 10 godina. Kod ena koje su izloene nasilju dulje od 11 godina dolazi do blagog pada
izraenosti problema. No, razlike meu pojedinim skupinama nisu znaajne.
Nadalje, provjereno je razlikuju li se sudionice prema vrsti podrke (nisu imale podrku, djelomina i potpuna podrka)
prilikom prijave nasilja s obzirom na izraenost problema i negativnih osjeaja. Analizom nije utvrena znaajna
razlika izmeu tri skupine sudionica, meutim, o najvie problema su izvjetavale ene koje su procijenile da su imale
djelominu podrku, a najmanje one koje su imale potpunu podrku obitelji i/ili bliskih osoba.
Takoer nije utvrena razlika u izraenosti problema i osjeaja izmeu ena koje su trenutno rtve nasilja i one koje
nisu.
Kao sljedee vano pitanje zanimalo nas je u kojoj mjeri ene same sebe okrivljuju za preivljeno nasilje (Tablica 20).
Tablica 20. Odgovori na skali samookrivljavanja
Tvrdnje
N
1
2
3
4
5
Mislim da sam mogla sprijeiti ili izbjei nasilje koje mi 262 130
25
54
21
32
se dogaalo.
(49.6)
(9.5)
(20.6)
(8)
(12.2)
Osjeam se odgovornom za to to se dogaa u mojoj 252 120
43
48
23
18
obitelji.
(47.6)
(17.1)
(19)
(9.1)
(7.1)
Po mojem miljenju nisam uinila nita loe to je 325 70
21
30
29
175
prouzroilo nasilje od strane nasilnika.
(21.5)
(6.5)
(9.2)
(8.9)
(53.8)
1- uope se ne odnosi na mene; 2 - rijetko se odnosi na mene; 3 - umjereno se odnosi na mene; 4 - uglavnom se odnosi
na mene; 5 - potpuno se odnosi na mene
Ako se pogledaju pojedinane tvrdnje, vie od pola sudionica ne smatra se osobno odgovornom za ono to se
dogaalo u njezinoj obitelji, kao niti da je uinila neto loe to je prouzroilo nasilje od strane partnera.
Takoer, veina sudionica smatra da nije mogla sprijeiti ili izbjei nasilje koje joj se dogaalo.
Dodatnim analizama nije utvrena znaajna povezanost samookrivljavanja s duinom izloenosti razliitim oblicima
nasilja. No utvrena je znaajna povezanost izmeu odrastanja u obitelji u kojoj je bilo prisutno nasilje i
samookrivljavanja ( r = .36, p < .001), pri emu je samookrivljavanje bilo izraenije kod ena koje su odrastale u
nasilnom domu.
Stereotipi prema rtvama nasilja

Mitovi o silovanju
58
Skalu mitova o silovanju10 ini 5 tvrdnji, a zadatak sudionica bio je da na skali od 5 stupnjeva procjene koliko se slau s
tvrdnjama (od 1 uope ne do 5 da u potpunosti).
Ukupni rezultat dobiven je kao zbroj odgovora na pripadajuim esticama, pri emu vei rezultat ukazuje na vee
podravanje mitova o silovanju. Odgovori sudionica na ovoj skali kreu se u rasponu od 5 do 25 (M = 8.78; SD = 4.07).
Openito se moe primijetiti da je izraenost mitova o silovanju kod sudionica relativno niska (Tablica 21).
Tablica 21. Odgovori na tvrdnjama skale mitova o silovanju
Tvrdnja
Silovane mogu biti samo ene.
N
319
1
190
(59.6)
Silovatelji su najee nepoznati mukarci.
319 169
(53)
rtve silovanja su najee atraktivne mlade ene.
318 172
(54.1)
Ako ena nije ozbiljno fiziki povrijeena, malo je vjerojatno da je bila 316 180
silovana.
(57)
Kad ena za seks kae ne, to esto moe znaiti da.
312 200
(64.1)
1 - uope ne; 2 - uglavnom ne; 3 - niti da, niti ne; 4 - uglavnom da; 5 - da u potpunosti.
2
47
(14.7)
58
(18.2)
59
(18.6)
66
(20.9)
54
(17.3)
3
41
(12.9)
52
(16.3)
54
(17)
47
(14.9)
41
(13.1)
4
28
(8.8)
26
(8.2)
23
(7.2)
15
(4.7)
9
(2.9)
5
13
(4.1)
14
(4.4)
10
(3.1)
8
(2.5)
8
(2.6)
Kao to se moe vidjeti, sudionice se najvie slau s tvrdnjom Silovatelji su najee nepoznati mukarci (12.6%), a
najmanje s tvrdnjom Kad ena za seks kae ne, to esto moe znaiti da koju podrava manje od 6% sudionica.
Skala stereotipa o partnerskim odnosima
Ovu skalu ini 5 tvrdnji11, a zadatak sudionica bio je da na skali od pet stupnjeva procijene koliko se slau s tvrdnjama
(od 1 uope ne do 5 da u potpunosti). Ukupni rezultat dobiven je kao zbroj odgovora na pripadajuim esticama,
pri emu vei rezultat ukazuje na vee podravanje stereotipa o partnerskim odnosima. Odgovori sudionica na ovoj
skali kreu se u rasponu od 5 do 25 (M = 8.85; SD = 4.45). Openito se moe primijetiti da je izraenost stereotipa o
partnerskim odnosima kod sudionica niska (Tablica 22).
Tablica 22. Odgovori na tvrdnjama skale stereotipa o partnerskim odnosima

Tvrdnja
N
Ponekad se mukarac ne moe suzdrati da ne udari enu kada ga je 329
59
1
199
2
43
3
39
4
29
5
19
naljutila.
ena ne bi trebala viati svoje prijatelje ako to smeta njezinom
partneru/muu.
Razumljivo je da mukarac vie na enu kada je ljut.
(60.5)
176
(55.2)
320 195
(60.9)
ene koje varaju svoje partnere/mueve zasluuju da ih se udari.
319 180
(56.4)
ena bi uvijek trebala raditi ono to kae njen partner/mu.
331 223
(67.4)
319
(13.1)
59
(18.5)
60
(18.8)
61
(19.1)
54
(16.3)
(11.9)
44
(13.8)
29
(9.1)
41
(12.9)
36
(10.9)
(8.8)
19
(6)
27
(8.4)
22
(6.9)
13
(3.9)
(5.8)
21
(6.6)
9
(2.8)
15
(4.7)
5
(1.5)
Kao to se moe vidjeti, ene najvie podravaju tvrdnju Ponekad se mukarac ne moe suzdrati da ne udari enu
kada ga je naljutila (14.6%), a najmanje tvrdnju ena bi uvijek trebala raditi ono to kae njezin partner/mu s
kojom se slae otprilike 5% sudionica. Openito, relativno mali postotak sudionica podrava navedene tvrdnje.
Skala pripisivanja krivnje rtvi zbog doivljenog nasilja
Skalu pripisivanja krivnje rtvi zbog doivljenog nasilja12 ine 3 tvrdnje, a zadatak sudionica bio je da na skali od pet
stupnjeva procijene koliko se slau s tvrdnjama (od 1 uope ne do 5 da u potpunosti). Ukupni rezultat dobiven je
kao zbroj odgovora na pripadajuim esticama, pri emu vei rezultat ukazuje na vee pripisivanje krivnje rtvi zbog
doivljenog nasilja. Odgovori sudionica na ovoj skali kreu se u rasponu od 3 do 15 (M =54.98; SD = 2.44). Openito se
moe primijetiti da je pripisivanja krivnje rtvi zbog doivljenog nasilja kod sudionica nisko (Tablica 23).
Tablica 23. Odgovori na tvrdnjama skale pripisivanja krivnje rtvi zbog doivljenog nasilja
Tvrdnja
N 1
2
ene koje tuku njihovi partneri sigurno su to zbog neega zasluile. 32 223
63
5
(68.6) (19.4)
Ponekad je rtva sama kriva za preivljeno nasilje.
33 223
67
4
(66.8) (20.1)
ena koja trpi nasilje i ne odlazi od nasilnika i ne zasluuje bolje.
34 192
46
0
(56.5) (13.5)
3
28
(8.6)
35
(10.5)
48
(14.1)
4
6
(1.8)
5
(1.5)
20
(5.9)
5
5
(1.5)
4
(1.2)
34
(10)
Dobiveni rezultati pokazuju da sudionice najvie podravaju tvrdnju ena koja trpi nasilje i ne odlazi od nasilnika i ne
zasluuje bolje (15.9%), a najmanje tvrdnju Ponekad je rtva sama kriva za preivljeno nasilje (2.7%). Slino
prethodnim rezultatima, podravanje pojedinih tvrdnji je openito nisko.
Naposljetku, ispitana je povezanost mitova o silovanju, stereotipa o partnerskim odnosima i pripisivanja krivnje rtvi
zbog doivljenog nasilja (Tablica 24).
60
Tablica 24. Interkorelacije mitova o silovanju, stereotipa o partnerskim odnosima i pripisivanja krivnje rtvi zbog
doivljenog nasilja
stereotipi o partnerskim
pripisivanja krivnje rtvi zbog doivljenog
odnosima
nasilja
mitovi o silovanju
.73***
.58***
stereotipi o partnerskim
odnosima
.56***
***p < .001
Dobiveni rezultati pokazuju umjerenu do visoku pozitivnu povezanost izmeu mitova o silovanju, stereotipa o
partnerskim odnosima i pripisivanja krivnje rtvi zbog doivljenog nasilja. Pri tome je najvea povezanost izmeu
mitova o silovanju i stereotipa o partnerskim odnosima, a najmanja izmeu stereotipa o partnerskim odnosima i
pripisivanja krivnje rtvi. Dakle, ene izraenih stereotipa o silovanju su ujedno i ene koje podravaju stereotipne
partnerske odnose, te ee krivnju za doivljeno nasilje pripisuju rtvi.
Nadalje, ispitana je povezanost mitova o silovanju, stereotipa o partnerskim odnosima i pripisivanja krivnje rtvi s
doivljenim razliitim oblicima nasilja; problemima, osjeajima i ponaanjima nakon doivljenog nasilja i sa
samookrivljavanjem.
Provedenim analizama nije utvrena znaajna povezanost mitova i stereotipa prema rtvama s pojedinim oblicima
doivljenog nasilja, niti s problemima, osjeajima i ponaanjima. No, utvrena je njihova pozitivna povezanost sa
samookrivljavanjem. ene koje sebe krive za situaciju u kojoj su se nale ujedno ee pripisuju krivnju rtvi, imaju
izraenije stereotipe o silovanju kao i stereotipe o partnerskim odnosima. Nadalje, nije utvrena povezanost razliite
duljine trpljenja nasilja s mitovima i stereotipima prema rtvama. Meutim, utvrene su znaajne razlike na skali
stereotipa o partnerskim odnosima i prijavi nasilja jednom i vie puta, na nain da ene koje su prijavile nasilje vie
puta u prosjeku postiu vie rezultate od ena koje su prijavile nasilje samo jednom [t(274) = 2.71; p < .001].
2.
Analiza stavova profesionalaca (kvalitativna)
Za potrebe ovog istraivanja, da bi se upotpunilo razumjevanje pojma zatita ena od nasilja u porodici, konstruisan
61
je obrazac za intervju, koji, pored dijela sa optim podacima35, sadri i dio sa esnaest pitanja otvorenog tipa. Pitanja
otvorenog tipa odnosila su se na identifikovanje: (a) percepcije profesionalaca o nasilju prema enama; (b) ostvarivanje
zatite-normativne odredbe pravnog sistema; (c) problema koje kao strunjaci imaju radei u ovoj oblasti/temi; i (d)
suradnje i uslova koji bi omoguili laki i kompetentniji rad i postizanje boljih rezultata.
Jedanaest strunjakinja36 je odgovaralo na pitanja iz obrasca za neusmjereni intervju iz vlastitih znanja i iskustava u
neposrednom radu, zastupanjem ena i mukaraca u sudskim procesima, kroz aktivnosti koordinacionog tima37 , kao
i na velikom broju strunih sastanaka za razmjenu iskustva38. Odgovori strunjakinja su razvrstani po slinosti u vrste i
grupisani u etiri kategorije.
Na pitanje o percepciji nasilja prema enama, koje je ukljuivalo stav spram konceptualizacije nasilja u naim uvjetima,
a tie se definiranja problema privatni/drutveni, patrijarhat, mitovi, sterotipi, faktori koji dovode do nasilja u porodici
te najpogodniji model objanjenja nasilja u porodici -multivarijantni i njegov znaaj u prevenciji, strunjakinje su dale
sljedee odgovore.
- Koordinatorica sigurne kue : Rije je o veoma ozbiljnom drutvenom problemu koji ima dalekosene
posljedice na individualnom nivou, nivou porodice i cijele zajednice. Bosanske porodice su specifine zbog
patrijarhalnih obrazaca ponaanja, posebno mitova i sterotipa o muko/enskim odnosima i ulogama koji se
prenose s generacije na generaciju i teko se mjenjaju u javnom iskazu.
- Istraiteljice u policiji: Uzroci nasilja su viestruki i moraju se promatrati zajedno u objanjavanju nasilnih
ponaanja u porodice. Prije svega radi se o makrosocijalnim, psihosocijalnim faktorima povezanih sa
socijalizacijom.
- Kliniki psiholog u JU Zavod za zatitu studenata: Multivarijantni model39 objanjavanja mukog nasilja
prema enama i djeci u porodici je najbolji model jer uzima u obzir viestruko djelovanje razliitih faktora i
rizika, ali kod nas se nedovoljno koristi. Napominjemo takoer, da su porodini odnosi teko stradali tokom
rata i da se uruavanje nastavilo u poratnim tekim drutvenim okolnostima. Ovo nije izgovor za porast nasilja
35
Ime,profesija,sluba/ustanova gdje rade,iskustvo/znanje o nasilju u porodici
36
etiri sutkinje iz Opinskog,Kantonalnog i Vrhovnog suda Federacije BiH, tuiteljica iz Federalnog tuiteljstva, dvije istraiteljice iz MUP-a KS, dvije
socijalne radnice iz JU Centra za socijalni rad KS i Sklonita za ene FLD Sarajevo, psihologinja iz Zavoda za zatitu zdravlja studenata Univerziteta
Sarajevo i direktorica Sklonita za ene rtve nasilja u porodici FLD Sarajevo
37
Koordinacioni tim Kantona Sarajevo je forma postupanja koja je omoguava dostupnost slubi (prije svega strunjaka iz Centra za socijalni rad,
kao i policije i strunih radnika Sklonita za ene), a prema potrebi i drugih profesionalaca (zdravstvene i obrazovne ustanove, mediji, sudovi).
38
Jedan takav sastanak je odran u decembru prole godine na Jahorini u organizaciji ene enama kao posebna vrsta za uspostavljanje
multisektorske i multidisciplinarne saradnje s ciljem prikupljanja svih relevantnih informacija o nasilju prema enama i nasilju u porodici u Kantonu
Sarajevo, zajednika procjena situacije i zajedniko planiranje sveobuhvatne zatite.
39
Najpogodniji teoretski model kojeg su razvili O Nail i Harway koji je znaajan jer pokazuje da se viestruki faktori koji izazivaju muko nasilje nalaze
u stalnoj interakciji te da se mjenjaju i prepliu na kompleksan nain. Drugim rijeima, muko nasilje prema enama, moemo razumjeti samo ako
shvatimo vezu koja postoji izmeu individualnih, drutvenih i psiholokih karakteristika mukaraca i drutvene strukture koja izaziva stres,napetost i
line probleme.
62
u porodici, jer svi mukarci nisu nasilni, ali ukazuju na to da moramo obratiti panju na vezu izmeu
socio-ekonomskih faktora i muko/enskih uloga jer su snana predispozicija za muku agresivnost.
Na pitanje o ostvarivanju zatite-normativne odredbe pravnog sistema, dobili smo ove odgovore.
- Sudinica: Kod izrade pravnih propisa, koristila su se iskustva drugih evropskih zemalja, prije svega
skandinavski model. Meutim, nije se dovoljna panja usmjerila na analizu karakteristika mentaliteta u naem
drutvu, na specifinosti koje je trebalo uvaiti u primjeni modela. Imamo dobru normativnu osnovu ali slabu i
nedostatnu praksu za primjenu zakona, politika i mjera. U BiH je pravni okvir prisutan u oblasti nasilja u
porodici, subjekti zatite razliito postupaju iako je postupanje svih subjekata propisano vaeim propisima,
posebno kada su u pitanju policija, tuilatvo i sud.
- Tuiteljica: Krivini zakoni entiteta i Brko distrikta, prepoznaju krivino djelo nasilja u porodici kao i druga
srodna djela. Takoer, na snazi su i Zakoni o zatiti od nasilja u porodici i veoma primjenljivi, ali odnos prema
ozbiljnosti ovog krivinog djela i dalje je nedostatan i upitan kako od strane policije, tako i tuilatva i suda.
Potrebna je kontinuirana edukacija.
Pitanja o problemima koje kao strunjakinje imaju radei u ovoj oblasti/temi su nosiva i dobijeni su razliiti odgovori,
koje smo zbog preglednosti podjelili na: probleme u organizaciono-administrativnom aspektu rada; neadekvatnu
primjenu zakona i posljedice po profesionalce.
(1) probleme u organizaciono-administrativnom aspektu rada, istiu posebno socijalne radnica, istraiteljice te
sudinice i tuiteljica a odnose se na mali broj osposobljenih strunjaka koji se u ovim ustanovama bave ovom
problematikom u odnosu na veliki broj prijavljenih/identifikovanih sluajeva nasilja, to je u direktnoj vezi s
manjkom radnog vremena za dokumentovanje nasilja i udubljivanje u problem ( u vezi sa poloajem i
osjeanjima rtve, strah rtve od preduzimanja konkretnih koraka).
(2) neadekvatna primjena zakona i/ili improvizacija u okviru postojeih zakonskih rjeenja, po miljenju
sudinice, tuiteljice i koordinatorice sigurne kue ogleda se prije svega u krivinim, sudskim postupcima, kroz
neprepoznavanje nasilja, dugo trajanje sudskih postupaka i blago kanjavanje poinitelja nasilja ( uglavnom
uvjetne kazne).
(3) kada je rije o posljedicama po profesionalce, sve sudionice istraivanja su naglasile da
preplavljenost problemima (profesionalno sagorjevanje), fiziko i psihiko optereenje dovodi do
nepovezanost slubi unutar iste ustanove ali i izmeu razliitih ustanova kada su u pitanju struni postupci i
procedure . Posljedica ovakvog stanja jeste da se najvaniji podaci gube (dre se u glavi) i nikad ne bude zapisan, a
takoer odreeni podaci ostaju samo u jednoj slubi, to onemoguava ukljuivanje drugih strunjaka i tako se
nanosi teta dugoronom praenju sluaja i njegovom adekvatnom rjeavanju.
Na pitanja o saradnji i uslovima koji bi omoguili laki i kompetentniji rad i postizanje boljih rezultata, dobili smo ove
63
odgovore.
-
Istraiteljica u policiji: Neadekvatna institucionalna zatita vodi ka slabom protoku informacija a tako i do
slabe saradnje izmeu razliitih subjekata zatite a to dovodi do tekoa u dokazivanju nasilja,
nerazumjevanja i nedostatne podrke koja bi garantovala sigurnost rtve (opte nerazumjevanje problema i
potreba rtava).
Koordinatorica sigurne kue: Treba uspostaviti obrasce koji e olakati evidentiranje i dokumentovanje koji e
omoguavati da se podaci prosljeuju drugim ustanovama koji se bave ovim problemom i u koje se dopisuju
novi podaci a ne da se sve uvijek radi od poetka. Na ovaj nain, strunjaci iz razliitih ustanova imaju pregled
stanja te mogu zajedno uestvovati u donoenju odluke koja se zasniva na potrebama i interesima rtve u
ostvarivanju prava na zaitu i sigurnost.
Sudinica: Potrebno je jasno definirati irok okvir mjera za zatitu rtve i kontrolu/sankcionisanje ponaanja
nasilnika a to znai uspostavljanje bliske meusobne dugorone saradnje kljunih institucija i subjekata s
pozicije drutvene efektivnosti i efikasnosti. Takoer, veoma je vano osnaiti institucionalno postupanje u
vezi sa primjenom postupaka zatite od nasilja kako zatita rtava ne bi ovisila samo o linoj motivaciji i
angairanju profesionalaca i uspostaviti mehanizam za praenje efekata postupanja.
64
Zakljuna razmatranja
Istraivanje o zatiti ene od nasilja u porodici, pored istraivanja u relevantnoj literaturi koja se bavi prouavanjem ove
pojave, provedeno na podruju Bosne i Hercegovine, sa 388 ena koje su imale iskustva rtve nasilja i 11 strunjakinja
iz vladinog i nevlading sektora koje se posredno ili neposredno bave zatitom ene od nasilja u porodici rezultiralo je
sljedeim zakljucima:
a) spoznaje iz literature i prakse (aktivistike i institucionalne)
- Nasilje prema enama, ukljuujui i nasilje u porodici je sloen fenomen na individualnom, porodinom,
drutvenom i globalnom planu, prisutan u svim vremenima i na svim prostorima, koji nesrazmjerno utie na
ene i koji je samim tim i odreen kao rodno zasnovan. Kljuni pojmovi koje ga obiljeavaju (patrijarhat;
odnosi dominacije i subordinacije; obiajne, tradicionalne, religiozne i kulturne norme i prakse te ekonomske
nejednakosti) ukazuju na to da nasilje prema enama nije incident, ogranien samo na odreene, pojedinane
ene, ve da je rije o mehanizmu koji stoljeima slui kao sredstvo za odravanje muke dominacije i kontrole
nad enama.
- Tani podaci o rasprostranjenosti nasilja prema enama ne postoje, ali postoje podaci iz razliitih studija na nacionalnom,
regionalnom i svjetskom nivou o obimu nasilja koji govore da jedna etvrtina ili jedna petina ena, bez obzira o kojoj dravi se radi, ima
iskustvo preivljenog nasilja. Veinu tih nasilnih djela su uradili mukarci iz njihovog najblieg okruenja. Veina ena trpi fiziko i
seksualno nasilje i ne govori o ovom problemu, to upuuje na postojanje izrazito visokog tzv. tamnog broja.
- Nasilje prema enama je dugi niz godina bilo obavijeno utnjom i smatrano je privatnim problemom ene. rtve nasilja u porodici
su ene, djeca ili neka druga osoba, pogodna za nasilnika (roditelji). Nasilje se ui i prenosi od linosti do
linosti, od djeteta rtve do odraslog tiranina. U brojnim porodicama nasilja i agresije su skript ponaanja ili
sastavni dio stila reagovanja, povezane sa primitivizmom, regresivnim reagovanjem i ponaanjem i uenjem
nasilnog i agresivnog ponaanja. Nasilje prema enama ulazi u javnost, putem porodinog koncepta, tanije "otkrivanjem"
problema nasilja nad djecom, otkrivena je veza izmeu nasilja u porodici prema enama i fizikog zlostavljana djece.
- Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska, imigracijski atraktivna podruja, doivjela su naglu i
okantnu promjenu drutvene strukture, ukljuujui i porodini sistem, a ispoljavanje nasilja u braku, nasilja
prema lanovima zajednikog domainstva i nasilja prema djeci je stvarnost koja se ne moe negirati ili sakriti.
Porastom problema u drutvenim promjenama kojima su bili ili jesu izloeni pojedinci i porodice, usklaeni sa
patrijarhalnim stereotipima i rodnom podjelom rada, nasilje u porodici postaje stalnim izvorom afirmacije
"marginalizovane mukosti" i transgeneracijske transmisije nasilja.
- Bosna i Hercegovina, suoeno sa tekom krizom, ne sagledava nasilje u porodici iz perspektive djelovanja
raznih drutvenih faktora te stoga i nema odgovor na nasilje koji bi bio u skladu sa potrebama ena i sa
stvarnou. Zbog nedostatka jedinstvene evidencije sluajeva nasilja u porodici, dostupni podaci od strane
vladinih institucija koji imaju prve kontakte sa enama rtvama nasilja (centri za socijalni rad, policija i
tuilatva) su nepotpuni i kontradiktorni, te ukazuju na razliita tumaenja i pristupe u adresiranju problema.
Ponuda na pruanju pomoi rtvama nasilja u porodici je ograniena na nekoliko mjesta (sklonite za ene i
65
centar za socijalni rad), jer ne postoje institucionalni servisi koji su u mogunosti pruiti sveobuhvatnu,
senzibilisanu i specijalizovanu podrku i zatitu rtvama nasilja u porodici ali i od drugih oblika rodno
zasnovanog nasilja.
Instituicionalni subjekti iako bez specijalizacije su glavni nosioci zatite od nasilja u porodici, dok enske
organizacije, specijalizovane sa ovu problematiku zbog neregulisanog statusa ostaju u podruju prevencije i
podrke.
b) kvantitativno istraivanje
- Sloenost i isprepletenost razliitih formi nasilja prema enama u porodici, zahtjevali su potrebu sagledavanja
"sloenije slike rtve", a to je znailo ukljuivanje ireg opsega varijabli kako bi u istraivanje (kvantitativno i
kvalitativno) bili ukljuena pitanja koja "homogeniziraju rtvu nasilja" ali i ukazuju na vane razlike izmeu tipa
nasilja, karakteristika partnera i kulturnog konteksta u kojem se nasilje dogaa kao i na (ne)dostatnost
institucionalne pomoi, podrke i zatite.
- Podaci za kvantitativno istraivanje su prikupljeni od 388 ena koje su tokom ivota doivjeli/e najmanje
jedan oblik nasilja. Raspon dobi ispitanica se kree se od 18 do 79 godina, a najee su u dobi od 40 godina.
Vie od treine ena (36.5%) dolazi iz porodica u kojima je bilo prisutno nasilje, pri emu je u najveem broju
sluajeva poinitelj nasilja bio otac (89.4%). U odrasloj dobi, veina osoba je doivjela psihiko nasilje (92,4%) i
fiziko nasilje (79,8%), zatim slijedi ekonomsko nasilje (61,5%) i izolaciju (59,3%) dok je najmanje doivljen
oblik nasilja seksualno nasilje (29,3%). Takoer, oko treine ena poznaje osobu koja je rtva nasilja u porodici.
- Najvei broj ena izloen je nasilju due od 7 godina (40,3%) . Zajedniki dom rtve i poinitelja nasilja je
ujedno i najee mjesto gdje se nasilje dogodilo/dogaa (90%). Gotovo polovina sudionica istraivanja su
trenutno rtve nekog oblika nasilja.
- Vie od polovine sudionica je prijavilo nasilje (51,4%), u veini sluajeva su to napravili lino (75,5%), od ega
(43%) jedanput, dok je svaka etvrta ena to uinila pet ili vie puta. Prilikom prijavljivanja veina sudionica
je imala neki oblik podrke obitelji i bliskih osoba (70%). ene koje su prijavile nasilje razlikuju se od onih koje
ga nisu prijavile po tome to su izvjetavale o vie razliitih oblika doivljenog nasilja. Takoer, kod njih je
poinitelj nasilja ee bio mu/partner, te su trenutno ee izloene nasilju (53.9%) od ena koje ga nisu
prijavile (41.4%). U duini trajanja nasilja nema razlike izmeu ena koje su prijavile nasilje i onih koje nisu.
- Po pitanju iskustva s radom nadlenih institucija, rtve nasilja su imale najmanje iskustva s tuilatvom i
sudovima, a najvie s nevladinim organizacijama i centrima za socijalni rad. Pri tome su najmanje zadovoljne s
policijom (29%), centrima za socijalni rad (27%), sudovima (26%) i tuilatvima (20%). S druge strane,
ispitanice su izjavile da su najzadovoljnije pruenim uslugama organizacija civilnog drutva (86%), centara za
socijalni rad (55%) i medicinskog osoblja (55%). Sudionice istraivanja kao najee poinitelje nasilja navode
mua/partnera/biveg partnera (87,9%). Veina poinitelja ima preko 40 godina i zavrenu srednju kolu. to
se tie posljedica nasilja, vie od 50% sudionica govori o nizu osjeaja i problema koji su rezultat nasilja, pri
emu su najei: glavobolja, uznemirenost, napetost, pritisak i bol u prsima, tuga i sl.
- Odgovarajui na pitanje o mitovima i predrasudama prema rtvama nasilja, ene su pokazale vrlo nizak nivo
prihvaanja mitova o silovanju, stereotipa o partnerskim odnosima i okrivljavanja rtvi zbog preivljenog
66
nasilja.
Prema ovim rezultatima, moemo zakljuiti ko je najee rtva nasilja u porodici, koja prijavljuje nasilje. Radi
se o eni iz dobne skupine od 36 do 40 godina, koja je najvei dio ivota provela u prigradskom naselju, koja je
u braku ili vezi i majka dvoje djece. Ima zavrenu srednju kolu, nezaposlena je i bez prihoda, a svoj materijalni
status procjenjuje kao osrednji, ni dobrim ni loim.
ena je vjerojatno odrastala u porodici u kojoj je bilo nasilja, a najei poinitelj nasilja bio je otac. U odrasloj
dobi izloena je najmanje jednom obliku nasilja, najee psihikom, nakon ega slijede fiziko, ekonomsko i
seksualno nasilje. Takoer je esta kombinacija nasilja i to psihikog i fizikog. Poinitelj nasilja u odrasloj dobi
najee je mu/partner/bivi partner ili lan porodice, a nasilje se najee dogodilo u zajednikom domu s
poiniteljem. Djelo je najee kvalifikovano prema Zakonu o zatiti nasilja u porodici. Nasilje je najvjerojatnije
zapoelo roenjem prvog djeteta ili je prisutno od poetka veze. Lino je prijavila nasilje policiji dva ili vie
puta, a prije prijave o tome to joj se u ivotu dogaa povjerila se najmanje jednoj osobi, najee nekome iz
porodice, bliskoj prijateljici/prijatelju ili osobi iz organizacije civilnog drutva. esto je zatraila pomo bliske
osobe kako bi zaustavila zlostavljanje. Nakon proivljenog nasilja nije potraila medicinsku pomo, niti je bila
hospitalizirana. Ima iskustva s razliitim institucijama, tijelima, ustanovama i nevladinim organizacijama, pri
emu najee s centrima za socijalni rad i nevladinim organizacijama. Openito ima dobro iskustvo s veinom
razliitim institucijama, a nadlene institucije su joj uglavnom osigurale dio prava koja joj pripadaju kao rtvi
nasilja.
c) kvalitativno istraivanje
- Rezultati kvalitativnog istraivanja, dobijeni kroz neposredni intervju sa strunjakinjama koje se bave zatitom
na podruju Kantona Sarajevo ukazuju na cijeli niz specifinosti rada pojedinih institucija, ustanova i
organizacija koje pruaju pomo i zatitu rtavama, te koje sankcioniu nasilje u porodici.
- Postoji saglasnost oko tekoa u radu, koje proistiu iz kompleksnosti i specifinosti fenomena nasilja koje
ukljuuju potrebe i osjeanja rtve, nedostatak podrke sredine i nespremnost rtve za promjnu, ali i zbog
nedostatne zakonske zatite u praksi.
- Drugi vaan izvor problema, institucionalne slabosti, koje se odnose na organizaciono-administrativne aspekte
rada i koordinaciju izmeu slubi razliitih ustanova u oblasti zatite rtava nasilja.
- Nedostatak sistemski postavljenoga institucionalnog okvira rada i saradnje izmeu subjekata zatite, dovodi
do brojnih frustracija i profesionalnog stresa u Centrima za socijalni rad i sklonitima za ene. Jo uvijek ne
postoji uspjean model lokalne zatite od nasilja u porodinom kontekstu. Postojei model u Kantonu
Sarajevo temelji se na profesionalnim i linim kapacitetima angaovanih strunjaka, to gledajui u duem
vremenskom periodu nije dobro jer iscrpljuje profesionalce to moe dovesti do njihovog povlaenja i
odustajanja.
- Drava ne uoava ovaj problem, koji sa jedne strane dovodi do umanjenja prava rtava na zatitu a s druge
strane ugroava profesionalne kapacitete onih koji ve godinama pokazuju predanost i odgovornost u
odnosu na problem nasilja u porodici. Na ovaj nain, pruena je jasnija slika o poroblemima u zatiti rtava
nasilja, ali i o mogunostima za poboljanje.
67
Prijedlozi za poboljanje upuuju na potrebu bolje i preciznije zakonske i podzakonske regulative i u

definisanju postupaka u primjeni mjera zatite od nasilja koji e biti u skladu sa domenom odgovornosti svake
ustanove. Takoer, neophodne su promjene i u organizaciji rada, postupaka i procedura profesionalaca i
ustanova, da bi se izbjegle improvizacije u profesionalnoj praksi kad je u pitanju zatita rtava nasilja u
porodici.
Rjeenje problema sistemske intervencije u lokalnom kontekstu, zavisi od dravnih politika i strategija zatite
od nasilja u porodici. Bez njih, sva nastojanja profesionalca iako korisna u pojedinanim sluajevima, nee
dovesti do oekivanih efekata na drutvenom planu.
Nasilje u porodici u Bosni i Hercegovini moe se oznaiti kao problem sigurnosti, kako u privatnom tako i u
javnom ivotu. Njegovo realno smanjivanje moe se postii samo efikasnim mjerama, a takvih mjera zasad
nema.
U praksi su esti sluajevi da se ene rtve nasilja upuuju od strane vladinih institucija da potrae pravnu i
psiholoku podrku i zatitu u lokalnim enskim nevladinim organizacijama, koje za ovaj vid podrke enama
rtvama nasilja primaju (ne) adekvatnu finansijsku pomo od strane entitetskih vlada ili lokalnih zajednica.
Smjetanje ena i djece rtava nasilja u porodici u sigurne kue vri policija i centri za socijalni rad. Edukacija o
nasilju nad enama i mehanizmima zatite u poslednjih pet godina je u fokusu rada vladinih institucija koje su
subjekti zatite u sluajevima nasilja u porodici. Meutim ove edukacije nemaju kontinuiran, niti obavezan
karakter za sve profesionalce i profesionalke koje se bave zatitom ena od nasilja, te su stoga vie incidentna
pojava nego sistemski pristup u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja.
Postoje razliiti pristupi fenomenu rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini koji pokuavaju objasniti
uzroke i razliite aspekte nasilja. Neki od njih vide nasilje kao pojavu izvan odgovornosti poinilaca i rtava,
dok drugi pristupi istiu pitanje odgovornosti poinilaca, pa i rtava.
68
Preporuke
Optimalan pristup u zatiti ena od nasilja bio bi multidisciplinarni, koji bi istraivao razliite aspekte rodno
zasnovanog nasilja, radi traenja optimalnog rjeenja ovog problema.
Drava mora obezbijediti preduzimanje svih razumnih mjera za spreavanje, ispitivanje i kanjavanje svih
oblika nasilja nad enama, ukljuujui nasilje u porodici i porodinoj zajednici. Iako se specifini pristupi vlasti
razlikuju u zavisnosti od situacije u kantonu, svi oni zahtijevaju multisektoralni odgovor, koji treba da bude
usmjeren i na korijen uzroka nasilja i na njegove posljedice, kao i na ispitivanje stavova i ponaanja ali i na
mjere u zakonodavstvu, politikama i praksama. Razumne mjere su u najirem smislu zakonske kazne za
poinioce i efikasne mjere zatite rtava, te preventivne mjere, kao to su informisanje javnosti i obrazovni
programi usmjereni na promjene stavova o drutvenim ulogama mukaraca i ena koji vode diskriminaciji i
nasilju.
U okviru optimalnog institucionalnog pristupa, vana je struna i savjetodavna podrka institucionalnih

mehanizama za ravnopravnost polova, koji utiu na zakone, strategije, politike i programe u svim oblastima
ivota i rada ali i kontinuirana edukacija svih subjekata zatite od nasilja.
Naravno, osim institucionalnog pristupa, vaan je i na lini pristup, odnosno promjena vlastitih stereotipnih
stavova i djelovanje na okolinu u pravcu osvjeivanja i unapreenja zdravog okruenja bez diskriminacije po
bilo kom osnovu.
69
Bibliografija
1.
2.
Agencija za ravnopravnost spolova BiH (2011): etvrti i peti periodini CEDAW izvjetaj BiH, http://www.arsbih.gov.ba,
pristupljeno 01. septembra 2012.
Ajdukovi,M.iPavlekovi,G.,(2000):Nasilje nad enama u obitelji, Drutvo za psiholoku pomo, Zagreb,
str.11-16;33-4;57-68;89-92.
3.
Ajdukovi, M.,(2010):Zato je obiteljsko nasilje osjetljivo podruje rada?.u:Ajdukovi, D. (ur.):Prirunik o provedbi

Protokola o postupanju u sluaju nasilja u obitelji, Drutvo za psiholoku pomo, Zagreb, str.188-201.
4.
Andri-Ruii,D.(ur.),(1999):Ne ivjeti sa nasiljem, Medica Infoteka, Zenica.
5.
Anti-Gaber,M.,Dobnikar,M.,Slenik,I.,(2009):GenderingViolence against Women,Children and Youth:From NGO via

Internationalization to National States and Back?,in:Anti Gaber, M.(Ed)(2009):Violence in the EU examined-Policies on
violence against Women, Children and Youth in 2004 EU Accession Countries, University of Ljubljana, Faculty of Arts.
6.
Babi,M., i sur.,(2005): Komentari krivinih/kaznenih zakona u Bosni i Hercegovini, knjiga I., str. 279-280 (o lanu 49 KZ BiH,
koji se odnosi na relevantne lanove ostalih krivinih zakona),Vijee Evrope/Evropska komisija, Sarajevo.
7.
Blagojevi, M., (2004): Poloaj ena u zemljama Balkana- komparativni pregled, GC RS i GC FBiH, Grafomark, Laktai.
8.
Bogdanovi,M.,(1997):Mitovi koji podravaju nasilje, u:Milosavljevi,M., (ur): Porodino nasilje i savremeno drutvo,
Zbornik radova, Gradski centar za socijalni rad, Beograd.
9.
Centar za pravnu pomo enama Zenica (2011): Praenje i analiza krivinih postupaka i sudske prakse u oblasti seksualnog
i rodno zasnovanog nasilja u Federaciji BiH, Zenica,http://www.cenppz.org.ba/image
10. Dardi, D., i sar, (2005):Nasilje nad enama u BiH, Okvirna studija, ene enama /hCa/Lara, Sarajevo/Banja Luka/Bijeljina,
Grafid Banja Luka.
11. Dalipagi, N., (2005): Procedura zatite rtva nasilja u porodici, Mostar.
12. Dautovi, N., (2004):Nasilje nad enama i ljudske nelagode, ene enama, tamparija Fojnica, Sarajevo.
13. Doronti, Lj., i sar., (2004): Prevencija nasilja u porodici, Pro-familia, Banja Luka,
14. ikanovi,B.,(2008):Dostupnost zdravstvene slube u pruanju usluga enama s iskustvom nasilja od starne intimnog
partnera, magistarska teza, Beograd,Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu.
15. Gender Centar Federacije BiH (2009):Strateki plan za prevenciju nasilja u porodici za Federaciju BiH, 2009-2010,
"Slubene novine Federacije BiH" broj 75/08, http://www.fgenderc.com.ba, pristupljeno 01.septembra 2012.
70
16. Gender Centar Republike Srpske (2007): Akcioni plan za borbu protiv nasilja u porodici za 20072008.
Godinu,http://www.vladars.net, pristupljeno 01.septembra 2012
17. Gender Centar Republike Srpske(2010):Prirunik za postupanje subjekata zatite,
Banja Luka, str.19-27;29-39;117-139.
18. Helsinki Parlament graana i Prava za sve( 2010):Alternativni izvjetaj o implementaciji CEDAW konvencije i enskim
ljudskim pravima u BiH, Banja Luka,http://www.hcabl.org/images/stories/pdf/cedaw_lokal-verzija_za web.pdf,
pristupljeno, 02.septembra 2012
19. Hanmer i Hearn (1993):Women, men, children- Violence and abuse, Research center on violence, abuse and gender
relations Leeds Metropolitan University, str.46 Leeds
20. Hester,M.,(2004):Future Developments: Violence against women in Europa and East Asia, Violence Against Women,
vol.10,No.12, 1431-1448
21. Ignjatovi, T.,(2004):Iz evidencije o nasilju u porodici, u: Od dobrih namera do dobre prakse, Autonomni enski centar,
Beograd
22. Ignjatovi, T.,(2006):Implicitne teorije o rodnim i roditeljskim ulogama-uticaj na profesionalni stav i postupanje u
situacijama nasilja u porodici, u :Za ivot bez straha, prirunik 2005/2006, Autonomni enski centar, Beograd
23. Ignjatovi, T.,(2011):Nasilje prema enama u intimnom partnerskom odnosu: Model koordiniranog odgovora zajednice,
Rekonstrukcijski enski fond,Beograd
24. Kelly.L.,(2007):Council of Europe study on minimum standards of support services for women victim of violence,
Conference on Support Services for Women Victims of Violence, Strasbourg, December 2007.
25. Krivini zakon Federacije Bosne i Hercegovine i izmjene zakona (Slubene novine Federacije BiH, broj: 36/03, 37/03,
21/04, 69/04, 18/05, 42/10 i 42/11)
26. Krivini zakon Republike Srpske i izmjene zakona (Slubeni glasnik RS, broj: 49/03, 108/04, 37/06, 70/06 i 73/10)
27. Krivini zakon Brko Distrikta i izmjene zakona ("Slubeni glasnik BD d BiH, broj: 10/03, 45/04, 6/05 i 21/10)
28. Lybecker Jensen V. And S.L.Nielsen, (2005):Wen violence happens evry day-astudy of male violence against women in
intimate relationships, The Danish Centre for research on Social Vulnerabilty and LOKK, Denmark
29. Logar, R., (2004):Nasilje nad enama-Istorija i razvoj novih modela intervencije u Evropi, Centar Evropske Unije, Univerzitet
u Viskonsinu-Medison, Konferencija "Reagovanje u sluajevima nasilja nad enama-Model u Evropskoj Uniji",novembar
2004.(prevod:Autonomni enski centar)
30. Luki, M.,S.Jovanovi,(2003):Nasilje u porodici-nova inkriminacija, Autonomni enski centar, Beograd
71
31. Mamula,M.,M.Ajdukovi,(2000):Dinamika zlostavljanja u obitelji, u:Ajdukovi,M., G.Pavlekovi(ur):Nasilje nad enama u

obitelji, Drutvo za psiholoku pomo, Zagreb,str.81-87
32. Mamula, M. i Komari, N. (ur.) (2005.):Seksualno nasilje teorija i praksa. Zagreb: enska soba
33. Mamula, M., Vukmani, M., Zore, P., Stani, D. i Hojt, A. (2010):Organizacije civilnog drutva koje pruaju specijalizirane
servise enama rtvama nasilja kao kljuni akteri u procesu demokratizacije drutva. Zagreb: enska soba
34. Mamula,M.,Vukmani,M.,Ruevi,S., i Zvizdi,M.(2012): Zatita od nasilja u enskom iskustvu bosanskohercegovake
stvarnosti, ene enama, Sarajevo
35. Markovi, I.,(2003):Nasilje u porodici ili porodinoj zajednici? Normativni i praktini aspekt, pravni savjetnik, br.6, Sarajevo.
36. Mikovi, M. i Bai, S., (2011): Nasilje u porodici, Hrestomatija, Fakultet politikih nauka, Sarajevo.
37. Misija OSCE-a u BiH(2009): Izvjetaj: Nasilje u porodici - odgovor nadlenih institucija i zatita rtava u Federaciji BiH i
Republici Srpskoj: zapaanja o primjeni Zakona o zatiti od nasilja u porodici u praksi nadlenih institucija,
www.oscebih.org/document, pristupljeno 15.septembra 2012.
38. Misija OSCE-a u BiH(2011): Izvjetaj: Krivina odgovornost i sankcionisanje poinilaca nasilja u porodici- analiza i preporuke
o krivinopravnim sankcijama u predmetima nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini, decembar 2011, Misija OSCE BiHmoe se preuzeti na www.oscebih.org/document, pristupljeno 23.09.2012
39. Mlaenovi,L.,(1995):SOS telefon za ene i decu rtve nasilja, u:ene za ivot bez nasilja-Prirunik za volonterke SOS
telefona, Beograd, "SOS telefon za ene i decu rtve nasilja u Beogradu".
40. Nikoli-Ristanovi,V., (2002): Ka objanjenju i prevenciji nasilja u porodici u Srbiji: multivarijantni pristup, Konferencija:
Pravom protiv nasilja u porodici,Zbornik radova, Ni, "enski istraivaki centar za edukaciju i komunikaciju"
41. Porodini zakon (Slubeni glasnik Republike Srpske,broj 54/02)
42. Porodini zakon ("Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 35/06)
43. Porodini zakon ("Slubeni glasnik Brko distrikta", broj 23/07
44. Rezolucija o borbi protiv nasilja nad enama u porodici (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 15/08)
45. USAID/Mrea pravde(2012): Analiza stvarnog stanja u smislu izricanja ili neizricanja zatitnih mjera iz zakona o zatiti od
nasilja
u
porodici
u
Federaciji
BiH,http://www.fld.ba/upload/.../mrezapravde.ba/Analiza_nasilje_USAID_JSDP_II_UZSBIH.pdf, pristupljeno 20.septembra
2012
72
46. Vijee Evrope, (2011):Konvencija o sprjeavanju i borbi protiv naislja nad enama i nasilja u porodici, CM(2011)49 addfinal,
http://www.coe.int/cm, pristupljeno 24.09.2012)
47.
Zakon o ravnopravnosti polova u BiH (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine broj 16/03 i broj 32/10-preien tekst)
48. Zakon o zatiti od nasilja u porodici Federacije Bosne i Hercegovine("Slubene novine Federacije BiH, br. 22/05 i 51/06)
49. Zakon o zatiti od nasilja u porodici Republike Srpske (Slubeni glasnik R S,br. 118/05,17/08)
50. Zvizdi,M.,(2013): Zatita ene od nasilja u porodici, magistarski rad, Univerzitet Sarajevo,Fakultet politikih nauka, Odsjek
socijalni rad
51. iak,A.,(2010): Zato je nuna saradnja svih sudionika ukljuenih u proces suzbijnja nasilja u obitelji?,
u:Ajdukovi,D.(ur):prirunik o provedbi protokola o postupanju u sluaju naislja u obitelji, Drutvo za psiholoku
pomo,Zagreb.
73
Publikacija tampana u okviru projekta Nasilje prepoznaj i sprijei

uz finansijsku podrku Foundation Open Society International (FOSY)
ISBN 978-9958-9695-9-1
9 789958 969591

Nasilje Prepoznaj I Sprijeci PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nasilje Prepoznaj I Sprijeci PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NASILJE PREPOZNAJ I SPRIJEI!

(proivljeno iskustvo ena u teoriji i praksi)

Nasilje prepoznaj i sprijei!

Nasilje prepoznaj i sprijei!

Teorijski koncepti o nasilju u porodici

Nasilje prepoznaj i sprijei!

Nasilje prepoznaj i sprijei!

Fenomen nasilja prema enama

Nasilje prepoznaj i sprijei!

Nasilje prepoznaj i sprijei!

Pokret za zatitu enskih prava

Nasilje u porodici, ena rtva, drutvena reakcija

Nasilje prepoznaj i sprijei!

Konceptualizacija problema iz perspektive rtve/poinioca nasilja

Rezime prvog dijela

Nasilje prepoznaj i sprijei!

Meunarodni i domai pravni okvir

Povelja Ujedinjenih nacija (1945),

Nasilje prepoznaj i sprijei!

Preporuka br. R (87) 21 o pomoi rtvama i prevenciji viktimizacije

Nasilje prepoznaj i sprijei!

Strategija protiv nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini 2007-2010

Sadraj pravnih normi koje sankcioniu nasilje u porodici-rezultati predhodnih istraivanja

Nasilje prepoznaj i sprijei!

seksualno uznemiravanje, uhoenje

Nasilje prepoznaj i sprijei!

Nasilje prepoznaj i sprijei!

Uloga institucionalnih mehanizama u sprjeavanju rodno zasnovanog nasilja

Nasilje prepoznaj i sprijei!

Uloga i znaaj enskih nevladinih organizacija u zatiti od nasilja u porodici

Nasilje prepoznaj i sprijei!

Nasilje prepoznaj i sprijei!

Postupanje profesionalaca kod pojave nasilja prema eni u porodici

Uspjeno suzbijanje i spreavanje nasilja u porodicama i porodinim zajednicama

Odnosi se samo na predmete u kojima je donesena osuujua presuda.

Nasilje prepoznaj i sprijei!

Rezime drugog dijela

Nasilje prepoznaj i sprijei!

Nasilje prepoznaj i sprijei!

Analiza stavova ena, rtava nasilja u porodici

Rezultati istraivanja prezentirani su i interpretirani u odnosu na est sljedeih cjelina:

Nasilje prepoznaj i sprijei!

Nasilje prepoznaj i sprijei!

Slika 3. Stepen obrazovanja sudionica istraivanja

Slika 4. Trenutni radni status sudionica istraivanja

Nasilje prepoznaj i sprijei!

prijetnje oduzimanjem djece

omalovaavanje, poniavanje, obezvrjeivanje

oduzimanje osobnih dokumenata

unitavanje osobnih dokumenata

oduzimanje dokumenata djece

prijetnje orujem (no, pitolj i sl.)

da, vie puta

Najei oblici psihikog nasilja su omalovaavanje, poniavanje i obezvrjeivanje

zabrana odravanja kontakata s rodbinom i prijateljima

zabrana izlaska izvan kue, osim na posao

potpuna zabrana izlazaka izvan kue

uskraivanje sredstava za ivot

oduzimanje i prodaja vlastite imovine

Nasilje prepoznaj i sprijei!

Tablica 6. Uestalost pojedinih oblika fizikog nasilja

naguravanje na zid ili druge predmete

nanoenje tekih tjelesnih ozljeda