VISOKA KOLA ZA MENADMENT

U TURIZMU I INFORMATICI U VIROVITICI

MELANI OREKI

ULOGA TUROPERATORA NA RAZVOJ TURISTIKE

DESTINACIJE

ZAVRNI RAD

VIROVITICA, 2014.

VISOKA KOLA ZA MENADMENT

U TURIZMU I INFORMATICI U VIROVITICI

UTJECAJ TUROPERATORA NA RAZVOJ TURISTIKE

DESTINACIJE

ZAVRNI RAD

Predmet: Turoperatori i turistike agencije

Predmetni nastavnik:

Student:

Rikard Bakan, mag.oec., pred.

Melani Oreki

VIROVITICA, 2014.

SADRAJ

1. UVOD.....1
2. TURISTIKO POSREDOVANJE.........................................................................................2
2.1. Teorijsko poimanje..........................................................................................................2
2.1.1. Znaaj i uloga turoperatora .......2
2.2. Trine integracije...........................................................................................................4
3. SUVREMENI TRENDOVI U TURIZMU I UTJECAJI NA POSREDOVANJE6
3.1. Promjene turistike potranje...7
3.2. Prilagodba turistike ponude8
3.3. Turistiko poserdovanje i inovativni proizvodi.............................................................10
3.3.1. Inovacije na podruju turistikih proizvoda.11
3.3.2. Uloga turoperatora u kreiranju inovativnih turistiih proizvoda..12
4. TURISTIKO POSREDOVANJE I ODRIVI
RAZVOJ...........13
4.1. Drutveno odgovorno poslovanje u turizmu..14
4.4.1. EOS Code.15
4.2. Projekti odrivog razvoja turizma u RH16
4.3. Prilagodba posrednika zadovoljavanju novim zahtjevima ...18
4.3.1. Trini koncept "zeleni hoteli".18
4.3.2. Ekoloka osvjetenost u hrvatskim hotelima...19
5. ULOGA POSREDOVANJA U HRVATSKOM TURIZMU...............................................21
5.1. Razvoj posrednitva...21
5.2. Prednosti i nedostaci s gledita organizatora putovanja.....22
5.3. Globalni trendovi i njihova vanost...23
5.3.1. Internet turizam i online usluge putovanja...............................................................24
5.3.2. B2B poslovanje........................................................................................................27
6. TUROPERATORI I DOPRINOS RAZVOJU DESTINACIJE............................................27
6.1. Utjecaj turoperatora na razvoj destinacije..27
6.1.1. Umag - turistika destinacija....28
6.1.2. Hotel Sol Umag....28
6.1.3. Profil gostiju hotela Sol Umag.....29
6.2. Uloga Turoperatora- na primjeru hotela Sol Umag.......................................................29

6.2.1. Ponuda turoperatora TUI UK u hotelu Sol Umag.....29

7. ZAKLJUAK......................................................................................................................31
8. LITERATURA.....................................................................................................................33
9. POPIS ILUSTRACIJA.........................................................................................................35

1. UVOD
Svjetska globalizacija doprinjela je brzom razvoju turistikih putovanja i okretanju
turistikih agencija prema eljama i potrebama turistikih putnika. Turoperatori se
uspjeno prilagoavaju promjenama na tritu, ali i sami iniciraju promjene kako u
razmjerima ponude tako i razmjerima turistike potranje. Poetak 60-tih god. obiljeen je
masovnim turistikim prometom ije promjene su teko pratile tur. agencije, stvaranja i
izvrenja paket-aranmana to je dovelo do formiranja turoperatora.
Turoperator kao organizator putovanja obavlja posrednike poslove prodajui na
svjetskom turistikom tritu organizirana turistika putovanja, te u proteklih etrdesetak
godina kao gospodarski subjekt uvelike utjee na razvoj meunarodnog turizam.
Organizatori putovanja odnosno turistiki posrednici imaju veliki utjecaj na turistikom
tritu, mogu utjecati na odluke ljudi o kupnji turistikog proizvoda i na daljnji razvoj
turistike destinacije. Problem istraivanja u ovom zavrnom radu je nedovoljno
informacija o utjecaju turistikih posrednika na razvoj turistike destinacije Hrvatske.
Svrha je prikazati ulogu turoperatora i turistikih agencija u razvoju turistike destinacije
u Hrvatskoj. Cilj zavrnog rada je istraiti ulogu turistikih trendova u buduem razvoju
turistike destinacije i na temelju toga usporediti turistike ponude putem vlastite prodaje i
prodaje putem turoperatora.
Ovaj zavrni rad se sastoji od est povezanih cjelina.
Prvi dio je Uvod u nastajanje i razloge formiranja turoperatora, te je navedeni problem,
svrha i cilje zavrnog rada. Turistiko posredovanje je naslov drugog dijela u kojem su
pojmovno odreeni turistiki posrednici, kao i njihova uloga na turistikom tritu. Trei dio
nosi naslov Suvremeni trendovi u turizmu i utjecaji na posredovanje. etvrti dio nosi
naslov Turistiko posredovanje i odrivi razvoj, a Uloga posredovanja u hrvatskom
turizmu je naziv petog dijela i odnosi se na razvoj i vanost posrednika u razvoju Hrvatskog
turizma. Zakljuno su navedeni prednosti i nedostaci posredovanja u Hrvatskoj.
Zadnji, esti dio, nosi naslov Turoperatori i doprinos razvoju destinacije u kojem je
predstavljena turistika destinacija Umag i hotel Sol Umag. Usporedila se ponuda hotela u
vlastitoj prodajnoj mrei s ponudom turoperatora. Zakljuak istie ono najznaajnijerezultate.

2. TURISTIKO POSREDOVANJE
Specifinost turistikog trita te stalne potrebe za promjenama kako ponude, tako i
potranje, te globalizacija uvjetovali su nastanak turistikih posrednika, agencija i
turoperatora. Turistiki posrednici su subjekti u gospodarstvu kojima je krajnji cilj da
zadovolje svoje interese. Kako bi posrednici postigli svoj krajnji cilj moraju se
prilagoavati i djelovati izmeu ponude i potranje na turistikom tritu i zadovoljavati
potrebe obje strane.

2.1. Teorijsko poimanje

Posrednike u turizmu moemo razvrstati u dvije osnovne skupine: turoperatore i

turistike agencije. Oni predstavljaju proizvoae turistikih proizvoda, ali se njihove
osnovne funkcije i te kako razlikuju. Turoperator je posrednik na veliko koji prua
razliite usluge i organizira putovanja u cijelosti, dok je turistika agencija posrednik na
malo i prodaje pakete pojedinih usluga.
Proces transformacije putnikih u turistike agencije uvjetovao nastanak
turoperatora koji uz turizam danas postaju sastavnim dijelom globalizacije. U nastavku
teksta opisuju se i analiziraju turoperatori i integracije na tritu.
2.1.1. Znaaj i uloga turoperatora
Rije turoperator dolazi od eng. rijei tour to znai kruno putovanje, turneja,
putovati, proputovati te rijei operator to oznauje osobu koja djeluje, djelatnika
odnosno poduzetnika. Turoperator u prijevodu oznaava fiziku ili pravnu osobu koja
stvara, proizvodi, odnosno kreira turu.1
Turoperator se moe definirati kao gospodarski subjekt koji objedinjavajui usluge
razliitih ponuaa kreira i organizira paualna putovanja na veliko u svoje ime i za svoj
raun za jo nepoznate kupce te na toj osnovi kontinuirano ostvaruje glavni izvor svojih
prihoda(avlek, 1998:53) Turoperatori su subjekti koji kombiniraju dvije ili vie
turistikih usluga (npr., prijevoz, smjetaj, hrana, zabava, izleti) i prodaju ih preko
turistikih agencija ili izravno krajnjim potroaima kao jedan turistiki proizvod (paketaranman) za globalnu cijenu.
1

Prema izvoru www.horizon travel.com - 1950.g. Horizon Holidays postaje prvi turoperator na svjetskom
tritu

Sastavnice paket-aranman mogu biti sastavljenje prije i na taj nain prodane gostu
ili mogu biti sastavljene u paket kao rezultat usluga koje gost odlui kombinirati.2
Turoperator je vrlo bitan posrednik koji jednu destinaciju promovira i potom prodaje na
turistikom tritu. Samim time stvara joj image i dobrim posredovanjem izmeu ponude
i potranje dolazi do krajnjeg cilja odnosno do pozitivnog financijskog uinka.
Turoperatori ovise o interesima svojih klijenata i o destinacijama na koje ih alju.
Osnovna zadaa turoperatora na turistikom tritu ogleda se u posebnim funkcijama koje
turoperatori ostvaruju na tom tritu. Prema avleku (1998.) sama kompleksnost
turoperatorskog poslovanja moe se uoiti analiziranjem osnovnih funkcija koje
turoperatori vre na tritu, a moemo ih podijeliti na:
Formiranje turistikog paket aranmana
Promocija paket aranmana na tritu
Prodaja paket aranmana
Zatita turistikih potroaa
Uloga koordinatora i realizatora interesa ponuaa te korisnika turistikog proizvoda
U tablici u nastavku usporediti emo dva vodea turoperatorska koncerna u Europi
kako bi vidjeli kako oni u svom vlasnitvu imaju odreene segmente zahvaljujui kojima
su lideri na tritu.
Tablica 1. Usporedba dvaju vodeih turoperatorskih koncerna u Europi
TUI

Thomas Cook

1. u svijetu

2. u svijetu

cca. 30 milijuna klijenata

cca. 19 milijuna klijenata

prisutan na 20 emitivnih trita

prisutan na 17emitivnih trita

preko 80 marki turoperatora

33 marke turoperatora

cca.4000 detaljistikih agencija

cca.3 000 detaljistikih agencija

37 reciptivnih agencija

nema podataka

cca.160 zrakoplova

97 zrakoplova

Izvor: avlek, N., Matei, I. i D. Ferjanic Hodak(2010): Pokretai inovacija u turizmu: neki
teoretski i praktini aspekti. Acta Turistica vol 22/2:201-220
Prema tablici moemo vidjeti kako posluju vodei turoperatori na turistikom
tritu. Turoperatori svoje usluge prodaju i distribuiraju kroz maloprodajne i online kanale.

Dostupno na : http://www.stats.oecd.org. (01.06.2014)

U svom vlasnitvu posjeduju zrakoplove, hotelske kapacitete i agencije putem kojih

isto tako vre prodaju svojih usluga. Iz navedemog moemo zakljuiti da su turistike
agencije manji subjekti, a turoperatori vei te zajedno djeluju kako bi povezali ponudu i
potranju na turistikom tritu i zadovoljili obje strane.
Organizacijska struktura turoperatora mora se podrediti injenici: (Vukoni, 2003)
-

da je turoperator masovni proizvoa na tritu

da je njegov kupac redovito detaljistika agencija

U tekstu u nastavku opisano je kako horizontalne i vertikalne integracije djeluju na

turistikom tritu.
2.2. Trine integracije
Proces globalizacije doveo je do porasta integracija na turistikom tritu. Na
svjetskom turistikom tritu danas prevladavaju velike grupacije horizontalnih i
vertikalnih segmenata ponude (Pavlic, 2004:6). Svrha turistikih integracija je da se spoje
turistike aktivnosti jednorodnih ili razliitih gospodarskih grana.
Svrha integracija je isto tako zadovoljavanje novih zahtjeva turistike potranje i
stvaranje cjelina u kojima se uspostavlja jednostavniji nadzor i koordinacija izmeu
subjekata u razliitim regijama (Pavlic, 2004).
Horizontalna integracija podrazumijeva pripajanje poduzea unutar iste privredne
grane ili djelatnosti. Vertikalna integracija podrazumijeva meusobno povezivanje
poduzea razliitih privrednih grana ili djelatnosti. Dva privredna subjekta povezuju se
zbog jaanja konkurentske sposobnosti na tritu stvaranjem povoljnijih uvjeta
privreivanja i ostvarivanja veeg udjela na tritu, zbog bolje organizacije rada i
smanjenja trokova, zbog breg razvoja i ostvarenja boljeg profita, zbog bolje kontrole
poslovanja u svim fazama, te zbog jaanja poslovnog ugleda stvaranjem vee ekonomske
moi. 3
Prednosti horizontalnih integracija ogledaju se u sljedeem (Dobre, 2005):
stvaraju se uvjeti za vee utede po osnovu nabave i koritenja reprodukcijskog
materijala kao i racionalnijeg koritenja zaposlenog osoblja;
stvaraju se povoljniji uvjeti za racionalniju investicijsku aktivnost, a posebno
proirenje kapaciteta, vezano za osiguranje financijskih sredstava i smanjenje
t

trokova za njihovu realizaciju;

Mikulanda Voli, I: http//:www.vus.hr. nastavni materijali -turistike agencije i turoperatori.pdf.(05.08.2014)

 postoje uvjeti za organiziranje efikasnijeg istraivanja turistikog trita, turistike

promocije, prodaje, nabave i drugih vanih funkcija i elemenata poslovne politike;
poveava se konkurentska sposobnost sa stajalita odnosa prema turistikoj
potranji i ostaloj turistikoj ponudi, kao i formiranja adekvatnih cijena usluga itd.
Ove i ostale prednosti horizontalnih integracija utjecale su na to da se sa uspjehom
formiraju razni oblici takvih integracija. Na strani potranje najizrazitiji su primjeri u
sluaju turistikih agencija, a na strani turistike ponude ovo se odnosi na hotelsko,
odnosno ugostiteljsko gospodarstvo (Dobre, 2005).
Osnovne karakteristike vertikalnih integracija odnose se na razvijanje raznih oblika
integracija u turistikom gospodarstvu izmeu organizacija koje su raznovrsne sa stajalita
njihove pripadnosti gospodarskim granama, ali istovremeno i komplementarne. U ovom
sluaju, rije je o razvijanju raznih oblika integracije izmeu poduzea iz oblasti
ugostiteljstva, prometa, turistikih agencija, trgovine i drugih (Dobre, 2005).
Najei pojavni oblici vertikalnih integracija na europskom turistikom tritu su
(avlek, 1998):
turoperator i/ili turistika agencija sa zrakoplovnom kompanijom, i obratno,
turoperator i/ili turistika agencija s hotelskim poduzeem, i obratno,
zrakoplovne kompanije s hotelskim poduzeem, i obratno,
turoperator i/ili turistike agencije s brodskom kompanijom, i obratno,
zrakoplovne kompanije s rent a car organizacijom, i obratno,
turoperator s trgovakim i drugim privrednim organizacijama, i obratno,
financijske institucije s turistikim agencijama, turoperatorima i zrakoplovnim
kompanijama, itd.
Turistiki posrednici najee ulaze u vertikalne integracije jer je troak ulaganja u
postojeeg turoperatora puno manji od troka uvoenja novog turoperatora na trite.
Turoperatori se povezuju sa prijevoznim poduzeima i hotelima i time postiu veu kontrolu
poslovanja i sniavanje trokova.

3. SUVREMENI TRENDOVI U TURIZMU I UTJECAJI NA

POSREDOVANJE
Dananji turisti su obrazovani, bolje informirani, imaju neko prethodno iskustvo i
vie znanja nego u prolosti. Uz pojam suvremenog turista vee se i pojam trendova.
Pravilno pozicioniranje na dinaminom i konkurentnom turistikom tritu uvjetovano je
praenjem suvremenih trendova kroz koje se identificiraju kretanja potranje i ponude,
nove trine prilike i podruja moguih ulaganja.
Razliite organizacije, konzultantske tvrtke, znanstvenici i strunjaci u turizmu,
istrauju trendove koji se zatim prezentiraju na sajmovima i skupovima. Prate se

usporeuju podaci i obiljeja na turistikom tritu kako bi se na njih utjecalo i najlake

prilagodilo. U Hrvatskoj bitno znaenje ima TOMAS istraivanje koje provodi Institut za
turizam. Identificira se profil gostiju u naoj zemlji kako bi se mogle utvrditi prednosti i
nedostaci turistike ponude te se ujedno prate trendovi domae i inozemne potranje.
S vremenom turizam prelazi iz masovnog turizma u turizam koji nudi neki novi
doivljaj. Od klasine turistike ponude koja ukljuuje kupanje, odmaranje i sunanje
dolazi se do potranje turista za kraim i eim odmorima u kojima oni trae aktivan
odmor na kojem e neto nauiti. Te promjene tj. trendovi dogaaju se zbog poveanja
ivotnog standarda ljudi, zbog ekoloke osvijetenosti, boljeg obrazovanja i slinog.
Po pretpostavkama profesorice Hendije polazimo od trenda da turizam stalno raste
u svijetu, a Europa je i dalje vodea receptivna turistika regija svijeta, ali trebalo bi
smanjiti vanost Europe i poveati vanost Azijskopacifike regije koja je u ovom
tisuljeu prestigla Ameriku. Turistiki promet potrebno je podijeliti na vei broj
receptivnih turistikih zemalja u svijetu, a smanjiti dominaciju vodeih emitivnih trita
kako bi se mogla pojaviti nova. 4
Zbog promjena preferencije turista tj. potranje potrebno je istraivati trendove na
turistikom tritu koji se neprestano mijenjaju. Ako se na vrijeme reagira na promjene
lake se moe prilagoditi trendovima. Uz pojam suvremenog turizma vee se i pojam
turoperatora, odnosno kako se razvijao turizam tako su i posrednici na turistikom tritu
imali vie prilika za kreiranje i distribuciju novih proizvoda jer se razvio razliit profil
gostiju.

Dostupno na:http://web.efzg.hr/dok/zhendija/web trendovi.pdf.(10.08.2014)

Da bi opstali na tritu turistiki posrednici moraju biti u skladu sa trendovima jer

je konkurencija velika kako bi njihovo posredovanje bilo uspjeno moraju klijentima
ponuditi iroku i kvalitetnu uslugu. Potrebno je pratiti i trendove zbog sve vie
individualnih putovanja, zbog promjenjivih zahtjeva svojih klijenata, te zbog rizinosti
poslovanja i ugovaranja.
Turistika ponuda odnosno turistiki posrednici, moraju u svakom trenutku biti
spremni na promjene u trendovima i samim time spremni na zahtjeve potranje odnosno
klijenta. Iz pretdohno navedenog moemo zakljuiti da su karakteristike turistike ponude
i potranje omoguile pojavu i razvoj posredovanja te da su turistiki posrednici subjekti
koji povezuju ponudu i potranju.
U daljnjem tekstu biti e opisane upravo promjene turistike potranje i kako se turistika
ponuda prilagodila tim promjenama odnosno suvremenim trendovima.
3.1. Promjene turistike potranje
Turistika potranja predstavlja potranju turista za razliitim uslugama koje e
ispuniti njihova oekivanja na odmoru. Turistika potranja ima odreene karakteristike
koje postavljaju uvjete na turistikom tritu, a to su: 5
sezonski karakter ljudi najee odlaze na odmor ljeti na more ili zimi na skijanje
te je zbog toga sezonski karakter veoma bitna karakteristika turistike potranje.
dislociranost potranje od ponude odnosi se na udaljenost mjesta stalnog
boravka, gdje potraujemo ponudu, i turistike destinacije.
heterogenost potranje razliite potrebe, razliitih ljudi, iz razliitih krajeva,
dovode do razliitih motiva za putovanja.
elastinost potranje je mjera ponaanja potranje u odnosu na promjene u
drugim trinim promjenama.
Iz prethodno navedenog moemo zakljuiti da su glavni motivi putovanja: kupanje,
odmor i kultura, i da sve znaajnije mjesto u trinoj potranji i motivaciji putovanja
zauzimaju intenzivni uitak, aktivnost u prirodi, naglaena potreba za doivljajima,
emocije, ulnost, rekreacija i zdravlje. Turist eli osjetiti doivljaje koji se razlikuju od
njegovog svakodnevnog ivotnog okruenja.

Dostupno na:http://krce-miocic.com.pdf.turisticka-potraznja.pdf. (10.08.2014)

3.2. Prilagodba turistike ponude

Turistika ponuda uvelike ovisi o turistikoj potranji i predstavlja usluge koje se
nude na turistikom tritu. Ona takoer ima odreene karakteristike od kojih se neke
podudaraju s karakteristikama potranje. Karakteristike koje se razlikuju objasniti emo u
nastavku: 6
1) dislociranost ponude od potranje
2) heterogenost ponude
3) neelastinost turistike ponude turistika ponuda je, za razliku od turistike
potranje, neelastina. To znai da svoj kapacitet ne moe mijenjati i prilagoavati
trenutnoj potranji.
4) sezonski karakter ponude
5) statinost ponude turistika ponuda se ne moe prenositi i moe se konzumirati
samo u destinaciji gdje se ponuda za koju je turist zainteresiran nalazi
Na meunarodnom turistikom tritu se zbog promjena na strani turistike
potranje stvorila potpuno nova situacija, te se turistika ponuda morala prilagoditi
zahtjevima trita. Promjene na strani turistike ponude vezuju se uz pojavu:7
koncentracije i specijalizacije,
disintermedijacije / reintermedijacije,
novih poslovnih modela,
distribucijskih kanala, i
dinamino trite.
U ve prije navedenom, razvoj tehnologije unosi promjene u strukturi trita i
primjeni marketinga to omoguava proces koncentracije subjekata ponude. Zbog sve vee
konkurencije i borbe za mjesto na tritu ponuai ulaze u vertikalne i horizontalne
integracije. To im omoguuje da konkuriraju cijenom i kvalitetom.
Posrednici u prodaji turistikih proizvoda tj. distribucijeski kanali distribuiraju
svoje proizvode putem globalnih distribucijskih sustava, a sve veu ulogu ima Internet i
direktna on - line distribucija. Internet ima odreene prednosti: olakava usporedivost
destinacija i cijena, skrauje vrijeme potrebno za prikupljanje informacija i omoguuje
booking te izaziva potrebu za prilagodbom na strani turistike ponude, ali i potranje.
Pojam disintermedijacije na turistikom tritu predstavlja zaobilaenje posrednika
u prodaji turistikih usluga, a uvodi se u poslovanje zbog konkurencije. Pojam
6
7

Dostupno na:http://web.efzg.hr/dok/zhendija/web trendovi.pdf. (10.08.2014)

Dostupno na:http://krce-miocic.com.pdf.turisticka-potraznja.pdf. (10.08.2014)

reintermedijacije predstavlja pojavljivanje novih on line posrednika izmeu ponuaa i

potroaa. Standardizacija na razliitim razinama odnosa cijena i usluga sve vie je
prisutna u hotelijerstvu.
Atraktivnost standardizacije s aspekta kupca temelji se na nekoliko prednosti:
uinkovitost, mogunost izrauna trokova, usporedivost, predvidivost i kontrola.
Konkurentnost na globalnom tritu kapitalnih investicija u turizmu sve vie raste, i kako
tok kapitala sve vie prelazi na globalnu razinu tako konkurencija izmeu destinacija na
tom polju raste.
Inovativna ponuda nudi neobina iskustva, iznenaenja i poticaje, ime turist
dobiva atmosfersku ili emocionalnu dodatnu korist (ambijent, doivljaj, zabava, avantura,
kontakti s drugim gostima), a trite se sve vie ralanjuje na podskupine koje su
definirane ivotnim stilom, osobnim sklonostima, potrebama i ivotnim prilikama.
Uoavaju se i raznolike strategije specijalizacije smjetajnih objekata: all-inclusive,
wellness, romantini, klupski, umjetniki, za gurmane, za samce, za naturiste, za tenis,
golf, jahanje, za bebe i djecu i slino.
Klasini turistiki objekti ne zauzimaju vie vanu ulogu u ponudi. Kako smo ve
prethodno naveli, turistika ponuda se prilagoava potranji. U daljnejm radu emo
govoriti kako se uloga posrednika neprestano mijenja upravo zbog naina poslovanja, tj.
naina na koji potroai ulaze u kupovinu odreenih proizvoda zbog suvremenih trendova
koji su voeni inovacijama.

3.3. Turistiko posredovanje i inovativni proizvodi

Ako pratimo promjene i trendove u turizmu dolazimo do inovacija. Iako se smatra

da su inovacije kod usluga rijetke, u turizmu su inovacije este. Stoga je veoma bitna
poveznica izmeu turistikih posrednika i inovativnih proizvoda. Kako bi shvatili pojam
inovacija u turizmu potrebno je definirati pojmove izuma i inovacija.
Izumi predstavljaju znaajne znanstvene i tehnoloke promjene bez odreene
industrijske upotrebe (avlek i sur., 2010:202). S druge strane, inovacije predstavljaju
daljnji razvoj izuma ili samo jasne ope ideje koje pretvaraju izume u korisne proizvode.
Posrednici koji djeluju kao poduzetnici su promjenom svog naina poslovanja, odnosno
uvoenjem inovacija poeli organizirati putovanja koja su si mogla priutiti veina
ljudi.
Kljuna uloga turoperatora u mijenjanju/inovacijama prethodnih oblika turistikog
fenomena manifestirala se u masovnom ukljuivanju tzv. srednjeg ekonomskog sloja
stanovnitva koji putuje na odmor u inozemstvo i time utjee na vrlo dinamine promjene
u turistikoj ponudi i potranji (avlek i sur., 2010). Vano je spomenuti da su etiri
kljuna pokretaa inovacija u turizmu, turisti, turoperatori, konkurencija i tehnoloke
promjene.
Pod turoperatorima se misli na turistike posrednike koji mogu opstati na tritu
temeljem razvoja inovativnih proizvoda. To je poveznica izmeu turistikih posrednika i
inovacija. Posrednici u turizmu moraju biti u skladu s promjenama i inovacijama kako ih
konkurencija ne bi maknula s trita.
Uvoenjem

inovacija

turoperatori

nailaze

na poveanu

konkurenciju,

tradicionalni turoperatori moraju u znatnoj mjeri poveati svoje djelovanje preko Interneta,
nudei prilagoenije proizvode. Turoperatori nastoje zaobii turistike agencije i izbjei
trokove. Mogunost utjecaja na cijene od strane agencija se smanjuje, stalno se pojavljuju
novi online turoperatori, a djelatnost turoperatora se nadomjetava. 8
Kod turistikih agencija se takoer pojaava konkurencija jer nastanak novih
posrednika strahovito pojaava opasnost za postojee. Mogunost prilagoavanja cijenama
za tradicionalne turistike agencije je smanjena, dok su online turistike agencije poveale
svoju fleksibilnost i mogunost prilagoavanja zahtjevima trita. Krajnji se korisnici
(turisti) mnogo lake prilagoavaju pa ak mogu i zaobilaziti turistike agencije. Na trite
dolazi sve manje tradicionalnih turistikih agencija, a mnogo vie novih, online.

Dostupno na:http://www.arhiva trend.hr/lanak.aspx?Broj ID69 (12.08.2014)

10

3.3.1. Inovacije na podruju turistikih proizvoda

Posrednici se moraju prilagoavati inovacijama na podruju turistikih proizvoda
kako bi se njihova ponuda mogla prilagoavati turistikoj potranji. Zbog toga su
inovacije kljuni element u stvaranju novog oblika turistike ponude.
Inovacije u turizmu mogu se podijeliti u nekoliko kategorija (avleku i sur., 2010 prema
Hjalager 2010.):
inovacije proizvoda i usluga,
inovacije procesa,
menaderske inovacije,
upravljake inovacije,
logistike inovacije, i
institucionalne inovacije.
Inovacije proizvoda i usluga predstavljaju razvoj novih turistikih proizvoda ili
poboljanje onih turistikih proizvoda koji se ve nalaze na tritu. Praenjem suvremenih
trendova u turizmu stvaraju se turistiki proizvodi i usluge za nove oblike turizma. Dolazi do
razvoja posebnih oblika turistikih proizvoda koji se sve vie potrauju na turistikom tritu.
U Glavnom planu i strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske u izvjetaju 5. koji
objavljuje Institut za turizam navedeni su neki primjeri inovativnih turistikih proizvoda kao
to su: promatranje ptica, slobodno skakanje, ekoturizam i slino, zbog toga to zadovoljavaju
potrebe uskih trinih segmenata. Navedeni su i primjeri za razvoj i poboljanje onih
turistikih proizvoda koji se ve nalaze na turistikom tritu.
Najee se takvi primjeri mogu nai u hotelijerstvu gdje se sve vie vrsta hotelskih
sadraja kao to su na primjer gastronomska ponuda, wellness sadraji, zabavni sadraji,
ponuda izleta, kombiniraju kako bi se stvorio inovativni turistiki proizvod koji e biti
cjenovno prihvatljiv i svojim kombinacijama pristupaan i zanimljiv za razliite skupine
potroaa.9
U Glavnom planu i strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske je navedeno je
kako se sve vie uvodi izgradnja ekoloki odrivih smjetajnih kapaciteta, programi
lojalnosti potroaa, organiziranje dogaanja temeljenih na lokalnoj tradiciji i slino.10
Zahvaljujui inovativnim turistikim proizvodima ponuda se sve vie specijalizira i
9

Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske, dostupno na:

http://www.upuhh.hr/docs/upuhhHR/documents/87/Original.pdf. (12.08.2014)
10

Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske, dostupno na:

http://www.upuhh.hr/docs/upuhhHR/documents/87/Original.pdf. (12.08.2014)

11

prilagoava turistima te su danas upravo inovacije na podruju turistikih proizvoda jedan

od vanih faktora pri donoenju odluka turista o kupnji turistikih proizvoda.
3.3.2. Uloga turoperatora u kreiranju inovativnog turistikog proizvoda
Glavni pokretai inovacija na turistikom tritu su kupci i konkurencija.
Posrednici se moraju nositi s konkurencijom kako bi privukli to vie kupaca. Dok se
turoperatori suoavaju s konkurencijom na nain da stalno pokuavaju smanjiti trokove,
ali poveati produktivnost kako bi vratili trinu snagu.
Prema nekim istraivanjima predvia se nestanak turoperatora i turistikih agencija
s trita, ali praksa pokazuje upravo suprotno jer su turoperatori spremni na promjene
turistike potranje. Oni su spremni inovirati i kreirati nove turistike proizvode, uvoditi
fleksibilnije aranmane kako bi se mogli to vie pribliiti potrebama turista, uvode
inovacije u organizacijske strukture i marketinke strategije i slino.
Glavni razlog opstanka posrednika na turistikom tritu je sigurnost putovanja i to
je ujedno najvea komparativna prednost posrednika. Posrednici kada kreiraju svoje
proizvode odgovorni su za sve usluge koje njihov proizvod prua, pa i za fizike ozlijede
turista. Dok je s druge strane putovanje u vlastitom aranmanu je putovanje na vlastitu
odgovornost. Posrednici su na primjer sigurniji za daleke destinacije i turisti e se osjeati
sigurnije kada idu na daleka putovanja ako imaju sve organizirano.
Inovacije u poslovanju turoperatora pojavljuju se u etiri podruja koja su njima
postala strateki imperativi (avlek i sur., 2010):
Proizvod i sadraj od strogo standardiziranog do diferenciranog i specijaliziranog
proizvoda koji osigurava novi oblik turistikog doivljaja;
Distribucija i marke implementacija izravne distribucije i kreiranje marke unutar
razliitih portfelja;
Poslovni model i ljudi koritenje sinergije utemeljenog lanca vrijednosti u turizmu
(inovacije rezultiraju poboljanjem uinkovitosti, poboljanjem u upravljanju
kapacitetom, vodstvu i strukturi);
Rast i alokacija kapitala inovacije u pripajanju i preuzimanju poslovnih subjekata,
implementacija upravljanja prinosima u poslovanju turoperatora.
Iz prethodno navedenog moemo zakljuiti da posrednici tee inovacijama kako bi
ostvarivali to vei profit to im je i konani cilj. Fleksibilni su prema svojim klijentima i
nude iroku paletu proizvoda koja se sastoji od standardnih usluga i proizvoda do sve ue
specijaliziranih proizvoda. Javljaju se i inovacije na podruju informacijske i
12

komunikacijske tehnologije koja klijentima daje mogunost lake kupovine i bolje

informiranosti.

4. TURISTIKO POSREDOVANJE I ODRIVI RAZVOJ

Odrivi razvoj u turizmu zadovoljava potrebe turista i domaih stanovnika na nain
da istodobno ouva resurse za budui razvoj destinacije. Koncept odrivog turizma
uvjetuje odrivost i samim time zatitu turistikih resursa.
Principi odrivog turizma su:11
holistiki pristup,
dugorono planiranje,
uvaavanje limita,
adresiranje globalnih i lokalnih utjecaja,
promoviranje odrive potronje,
uravnoteenje odrivosti i kvalitete,
inzistiranje na angamanu svih stakeholdera,
alokacija trokova na zagaivae,
minimiziranje rizika, i
kontinuirani monitoring kljunih indikatora.
Ovim principima dolazimo do dugorono konkurentnog i isplativog naina poslovanja.
Odrivi turizam unapreuje kvalitetu ivota lokalne zajednice te ukljuuje lokalnu zajednicu u
turistiko planiranje. Najvanije je da se smanjuje oneienje okolia i da se obogauje
raznovrsnost i jedinstvenost kulturne batine i time dobivamo novi doivljaj za turista.
Kako bi se prilagodili odrivom turizmu, turoperatori i turistike agencije bi trebali
razvijati i unapreivati turistike proizvode, ali isto tako i stvarati nove proizvode. Trebali
bi razvijati nove ideje kojima bi se prilagoavali odrivom turizmu. Vano je izgraditi
dobar odnos sa lokalnom zajednicom i upraviteljima batine kako bi ideje zaivjele. Time
dobivamo novi doivljaj za turista i prilagoavamo se suvremenoj turistikoj potranji.

11

Dostupno na:http://www.rolandberger.hr/media/pdf/rb_press/Roland_Berger_Tourism_Croatia_20081121.pdf
(13.08.2014)

13

4.1. Drutveno odgovorno poslovanje u turizmu

Svaki pojedinac tj. svaka zajednica, moraju razmiljati na nain da e se profit
stvarati tako da se odgovorno ponaanju prema prirodi i okoliu kako bi ih sauvali za
budue generacije. Kako bi doprinijeli odrivom razvoju u turizmu potrebno je prilagoditi
se drutveno odgovornom poslovanju.
Prema pretpostavkama dr. sc. Tee Golje operativna podruja za turistike agencije i
turoperatore za implementaciju koncepta drutveno odgovornog poslovanja jesu:12
1. interni menadment,
2. upravljanje i razvoj proizvoda,
3. odnosi s dobavljaima,
4. odnos s potroaima,
5. suradnja s destinacijama.
Kako bi implementirali ovaj koncept prvo moramo planirati to emo
implementirati, te kada to provedemo u djelo provjeravanjem dobivenih rezultata dolazimo
do poboljanja. U narednom tekstu opisati emo kako turoperatori mogu poveati svoju
konkurentnost tako da prihvate odrivi turizam i unaprijede kvalitetu svojih proizvoda i
usluga. EOS code je projekt u kojem besplatno mogu profitirati turoperatori i turistike
agencije koji su lanovi udruga koji su partneri na ovom projektu, a to su: 13
ABTTA Bugarska,
FIAVET Italija,
HATTA Grka,
PIT Poljska,
UHPA Hrvatska.

12
13

Dostupno na: http://www.uhpa.hr/docs/files/DHT_prezentacija_Golja3.pdf (13.08.2014)

Dostupno na: http://www.uhpa.h/?id=r206&l (13.08.2014.)

14

4.1.1. EOS code

EOS code je osmiljen kako bi pomogao manjim turistikim agencijama i

turoperatorima ija su specijalnost prvenstveno paket aranmani. Ovaj projekt pomae
turoperatorima i turistikim agencijama da steknu novu perspektivu u poslovanju,
odgovore na zahtjeve klijenata i poveaju svoju konkurentnost.
Turoperatori i turistike agencije koji se obveu na EOS code morat e formalno prihvatiti i
potivati niz naela koja su kljuna za razvoj i pruanje odrivih i visokokvalitetnih turistikih
proizvoda i usluga:14
Odgovorno djelovanje i upravljanje poslovanjem;
Praenje okolinih, drutvenih, kulturnih i gospodarskih uinaka poslovanja te
priprema, primjena i revizija godinjega plana poslovanja o odrivom turizmu;
Obrazovanje i obuavanje zaposlenika o okolinim i kulturnim vrijednostima u
turizmu, ponudi putovanja i njihovim pruateljima usluga koji primjenjuju programe
ouvanja i odravanja okolia;
Informiranje i podizanje svijesti klijenata o odgovornom i odrivom ponaanju
(postupcima);
Poticanje i sudjelovanje u aktivnostima koje podupiru lokalno gospodarstvo i jaaju
lokalno zapoljavanje;
Koritenje turistikog marketinga u svrhu podizanja svijesti o okolinim, drutvenim i
kulturnim raznolikostima i bogatstvima;
Briga o stalnom unapreenju kvalitete proizvoda i usluga primjenjujui poslovnu
praksu upravljanja kvalitetom;
Imenovanje osobe unutar tvrtke koja e biti odgovorna za projekte i aktivnosti
povezane s odrivim razvojem u turizmu;
Razmjenjivanje primjera dobre prakse s ostalim potpisnicima EOS code-a.
Tvrtke koje provode EOS code imaju prednost jer e biti predstavljene na Internet
stranicama projekta. Zahvaljujui tome dobiti e dodatnu promociju i postati e
prepoznatljive u cijeloj Europi. Turoperatori i turistike agencije koji sudjeluju u projektu
koristiti e EOS code logotip kojim e isticati provoenje politike odrivog razvoja i biti e
prepoznatljive na tritu.

14

Dostupno na: http://www.uhpa.hr/?id=206&l (13.08.2014.)

15

Turoperatori i turistike agencije mogu ovlatenoj udruzi u svojoj zemlji poslati

obrazac za prijavu, koji je dostupan na EOS code internetskim stranicama. Nakon to je
prijava potvrena, potpisnici dobivaju lozinku pomou koje se prijavljuju na internetske
stranice, prolaze kratku obuku i poinju s provoenjem EOS code-a, implementirajui ga
djelomino ili na sve poslovne aktivnosti, ovisno o tome kako su se izjasnili u prijavi.15
U poetku e se za EOS code moi prijaviti samo turoperatori i turistike agencije koji
su lanovi jedne od udruga koje sudjeluju na projektu. Kasnije e se za EOS code moi
prijaviti sve turistike agencije i turoperatori koje su dio nacionalnih udruga zemalja lanica
EU.
4.2. Projekti odrivog razvoja turizma u Republici Hrvatskoj
U Hrvatskoj je pokrenuto mnogo projekata koji su vezani za odrivi razvoj turizma.
Pokrenuti su od strane Ministarstva turizma, Ministarstva zatite okolia i od strane
lokalnih zajednica. U slijedeoj tablici navesti emo projekte koji su usmjereni na zatitu
kulturne batine, na zatitu okolia i poticanje obrazovanja ljudi koji rade u turizmu.
Tablica 2. Projekti usmjereni na odrivi turizam

Ministarstvo turizma

Ministarstvo zatite okolia

Lokalne zajednice

Program poticanja obrazovanja

Projekt mjerenja kakvoe mora

Donoenje prostornih planova u

u ugostiteljstvu i turizmu

na plaama HR na godinjoj

suradnji s Ministarstvom zatite

razini

okolia

Projekti vezani uz promjenu

Inicijative parkova prirode

Batina u turizmu

klime
Izvorni suveniri

Projekti ukidanja tvari koje

oteuju ozonski omota

Razvoj turizma na selu

Projekt KOS- multidisciplinarni

projekt odrivoj razvoja
priobalnog podruja

Pod stoljetnim krovovima

Izvor: http://www.rolandberger.hr/media/pdf/rb_press/Roland_Berger_Tourism_Croatia_2008 pdf,
prema: Ministarstvo turizma, Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva,
Parkovi Prirode, str.35
15

Dostupno na: http://www.nazor.hr/UserDocsImages/LinkClick.pdf (15.08.2014)

16

Projekti navedeni u tablici su za sada bez konkretnih rezultata. Kako je navedeno u

istraivanju konzultantske kue Roland Berger veliki je broj nekoordiniranih projekata na
svim instancama, ne postoji plansko djelovanje, ne postoji pregled rezultata odraenih
projekata, kao ni neko centralno tijelo i mehanizmi monitoringa rezultata implementiranih
mjera.
Kako bi se odrivi razvoj turizma u Hrvatskoj to vie razvijao potrebno je poveati
kvalitetu ponude Hrvatske i razvijati projekte koji e Hrvatsku razvijati kao kvalitetnu
turistiku destinaciju. U ovakvim je projektima veoma vana suradnja s lokalnom
zajednicom i ouvanje neobnovljivih prirodnih resursa. Prema istraivanju konzultantske
kue Roland Berger, osim u tablici navedenih projekata, moemo izdvojiti:16
izgradnja ureaja za proiavanje otpadnih voda na otoku Sv. Andrija (Crveni otok),
selektivno zbrinjavanje otpada,
formiranje tima za okoli,
ugradnja kuhinjskih separatora ulja i masti u hotelima,
definiranje standarda gradnje malih hotela koji su u skladu sa tradicijom regije,
edukacija malih hotelijera o smjernicama odrivog razvoja turizma,
pilot projekt sa Hrvatskim centrom za istiju proizvodnju,
projekt uvoenja ekolokih markica za male obiteljske hotele.
Kod izgradnje ureaja za proiavanje otpadnih voda cilj je putanje proiene
otpadne vode u more i koritenje te vode kako bi se zalijevale zelene povrine. Kod
selektivnog zbrinjavanja otpada selektira se 25 vrsta raznog otpada i godinje se reciklira 15 20% ukupnog otpada. Kod pilot projekta sa Hrvatskim centrom za istiju proizvodnju cilj je
uteda elektrine energije ugradnjom solarnih ploa to je i ugraeno na est hotela u
Hrvatskoj.
Ostali projekti se uglavnom odnose na edukaciju ljudi i dobivanje certifikata za ISO
standarde, te razvoj malih obiteljskih hotela ime dobivamo na kvaliteti i autentinosti.
Hrvatska je na dobrom putu da razvije odrivi turizam prvenstveno zahvaljujui prirodnim
ljepotama i kulturnoj batini. Upravo je to polazite za jedinstveni doivljaj turista koji tee
novoj turistikoj ponudi. Zbog toga trebamo iskoristiti svoje prednosti i uz pomo lokalne
zajednice stvoriti autohtoni proizvod kojim e se ponuda prilagoditi potranji novih turista
kako je navedeno u polaznoj hipotezi.

16

Dostupnona:http://www.rolandberger.hr/media/pdf/rbpress/Roland_Berger_Tourism_Croatia.pdf(13.08.2014)

17

4.3. Prilagodba posrednika zadovoljavanju novim zahtjevima

Na dananjem tritu, koje zahtjeva fleksibilnost i jedinstven doivljaj, posrednici
se moraju prilagoditi individualnim zahtjevima turista i razvijati posebne aranmane
kojima e se prilagoavati novim potroaima. Kako je navedeno u pomonoj hipotezi,
turoperatori i turistike agencije mogu opstati na tritu temeljem razvoja inovativnih
proizvoda.
Turoperatorima je ostala velika prednost kod stvaranja aranmana, a to je sigurnost
putovanja. Upravo zbog toga potrebno je sigurnost putovanja postaviti kao polaznu toku i
iskoristiti tu komparativnu prednost u zadovoljavanju novih potroaa jer su upravo oni skloni
avanturizmu i jedinstvenom doivljaju, a s druge strane ele sigurnost na svom putu u
nepoznato. Fleksibilnost prema klijentima jo je jedna stavka koja je veoma bitna u
zadovoljavanju novih potroaa.
Klijentima omoguiti odabir iroke palete proizvoda, krenuvi od tradicionalnih
aranmana pa sve do diferenciranih ponuda odmora. Isto tako, potrebna je i veoma vana,
fleksibilnost u procesu kupnje. U dananje vrijeme, i zahvaljujui razvoju informacijsko
komunikacijske tehnologije, klijentima je omogueno da sve proizvode kupuju online
preko turoperatora koji su fleksibilniji i klijentima omoguuju iroki spektar proizvoda,
letova, transfera, smjetaja, izleta i zabave, najma automobila, kupnje ulaznica i slino.
Upravo je zbog svega toga potrebno ponudu formirati u potpunosti i prilagoditi se
prvenstveno odrivom razvoju i konceptu drutveno odgovornog ponaanja u turizmu.
Novi turisti su sve vie u potrazi za odrivim turizmom i sve vie tee hotelima koji su
svojim standardima prilagoeni odrivom razvoju. U narednom tekstu opisani su zeleni
hoteli i ekoloka osvijetenost u hrvatskim hotelima.
4.3.1. Trini koncept - zeleni hoteli
Kako bi se zadovoljile potrebe novih potroaa potrebno je sve vie razvijati zeleni
turizam odnosno odrivi turizam. Odrivi razvoj podrazumijeva postupanja kojima se
postie sklad ivljenja u odnosu na prirodu i njeno okruenje. Konani cilj zelenog turizma
je destinacija koja u svojoj ponudi generira specifinosti zelenog turizma, kao i njegovih
elemenata, odnosno zelenih hotela.
Zeleni hotel je naziv za hotele koji tede energiju, vodu, recikliraju otpad, kod
nabavke robe zahtijevaju isporuku sa minimalnim omotom, zaposlenici tede papir i svijetlo i
sl. to se vie dre navedenih procedura, hotelijeri imaju veu ansu za dobivanje certifikata
18

po meunarodnim standardima za zelene hotele, a postoje udruenja i lanci Zelenih

hotela .
Gosti koji posjeuju zelene hotele su osvijeteni korisnici u odnosu na okoli. Njihov
broj je u sve veem porastu, budui da se radi o kljunoj odrednici novog profila turista i
turizma. Iako se ulae u tehnologiju, na taj se nain gostu prua vee zadovoljstvo i ugoda,
poveava se ekoloka osvijetenost, te se smanjuju negativni utjecaji na klimatske promjene.
Hrvatska ima veliki potencijal za poticanje razvoja zelenih hotela. Prvi zeleni
hotel u Hrvatskoj je hotel Split u Podstrani. Hotel Split posjeduje certifikat energetske
uinkovitosti. Pored tehnoloke opremljenosti, zanimljivo je to to hotel ima rezervoar za
sakupljanje kinice koja se koristiti za potronju tehnolokih voda, npr. za zalijevanje zelenih
povrina.
Kako bi bila u skladu sa svjetskom ponudom Hrvatska mora iskoritavati svoje zelene
povrine u svrhu turizma. Na taj e nain proiriti svoju ponudu i pribliiti se zahtjevima
suvremenih turista, a s druge strane biti e u skladu sa odrivim razvojem.
4.3.2. Ekoloka osvijetenost u hrvatskim hotelima
Hrvatski hotelijeri su sve vie ekoloki osvijeteni zbog promjene u potranji. U tekstu
u nastavku emo opisati dva hotela koja su se nala na naoj obali i imaju visoke standarde
kada je u pitanju ekoloka osvijetenost.
Prvi design hotel u Hrvatskoj, o kojemu e kasnije biti vie rijei, smjestio se na istarskoj
obali u gradu Rovinju.
Hotel Lone otvorio je svoja vrata 2011., a ve pri izradi koritene su najstroe
sigurnosne norme i standardi koji implementiraju siguran rad i ekoloku osvijetenost. Svi
strojarski i elektroenergetski sustavi hotela Lone su automatizirani i centralizirani preko
CNUS-a17 odnosno centralnog raunala s kojim se upravlja svim sistemima u hotelu i
samim time umanjuju faktor ljudske pogreke.
U sobama se nalazi sustav inteligentnih soba, takoer centralizirani sustav koji
upravlja svim troilima u sobi (svjetlima, klimom, fenom, grijaima runika, TV - om,
podnim grijanjem). Ukratko to znai da ako gost ostavi svijetlo u sobi i izae iz nje ono e
se samo ugasiti dvije minute nakon to je napustio sobu, a tako i svi ostali sustavi koje smo
ranije nabrojali. Klima je podeena na tri temperature, kada soba nije izdana, kada je soba
izdana gostu i kada je gost u sobi. Takoer ako gost otvori prozor klima se automatski gasi.

17

Centralizirani nadzorni upravljaki sistem

19

Rasvjeta u hotelu je takoer centralizirana na raunalu i podeena je da cijeli hotel

radi u tri reima, dan, veer i no. Pri izradi vanjske rasvjete upotrijebljena je najvia
tehnologija u tom segmentu s najmanjim koeficijentom svjetlosnog zagaenja mraka. U
ljetnom periodu iskoritava se otpadna topla voda za zagrijavanje protone tople vode
kojom se gosti kupaju, ujedno se zagrijava voda bazena i podno grijanje wellnessa.
Drugi hotel koji ima visoke standarde kada je u pitanju zatita okolia,
proiavanje otpadnih voda, smanjenje otpada i optimizacija potronje energije je hotel
Iadera koji se smjestio na Punta Skali samo 12 km od Zadra. Sustav za obradu vode
opskrbljuje hotel vodom koja je potrebna za svakodnevnu uporabu na poluotoku, te
proizvodi energiju za grijanje i hlaenje. Ovaj sustav za obradu vode je veoma interesantan
jer ima sustav za desalinizaciju odnosno dio morske vode se desalinizira i koristi kao voda
za pie. Pored toga, bioloki sustav proiavanja otpadnih voda uva okoli.18
Slijedee poglavlje odnosi se na razvoj posrednitva u Republici Hrvatskoj. U
prvom dijelu biti e opisano kako se posrednitvo razvijalo u Hrvatskoj, od pojave prve
turistike agencije i prvog turoperatora pa do danas. Prema podacima iz glasnika HTZ
govoriti emo o prednostima i nedostacima posredovanja u Hrvatskoj. Na kraju poglavlja
uvidjeti e se na globalne trendove koji su nam sve vie vani, a to su Internet turizam i
online usluge putovanja.

5. ULOGA POSREDOVANJA U HRVATSKOM TURIZMU

Vanost posrednika za razvoj hrvatskog turizma, odnosno za promociju i
distribuciju turistikog proizvoda na tritu, razraditi emo u ovom poglavlju. Zahvaljujui
svojim potencijalima, Hrvatska ima mogunost da zarauje od turizma tijekom cijele
godine.
Posrednici nam pomau da podiemo imid svojoj zemlji i da se irimo na tritu.
Turoperatori i turistike agencije nisu znaajno sudjelovali u dosadanjem razvoju turizma
Hrvatske, ali uz pojavu novih emitivnih trita kao to je na primjer Rusija, turoperatori
sve vie dobivaju na znaaju zbog promocije nae zemlje.

18

Dostupno na: http://www.poslovniturizam.com/kompanije/falkensteiner-hotel-spa-iadera-zeleni-resort/1205

(16.08.2014)

20

5.1. Razvoj posrednitva

Prvo organizirano turistiko putovanje u svijetu, s unaprijed pripremljenim
programom, organizirao je Thomas Cook 5. srpnja 1841. godine. Ovaj datum obiljeio je
svjetski turizam i od ovog datuma poinje se iriti mrea turoperatora i turistikih agencija
odnosno posrednika u turizmu. U Hrvatskoj je 1923. godine osnovana prva turistika
agencija kao Zajednica drutava za unapreenje turizma pod imenom PUTNIK.
Turistika agencija je dobila koncesiju za prodaju eljeznikih karata izvan eljeznikih
stanica.19
Vano je spomenuti 1950. godinu kada turistika agencija PUTNIK predaje
poduzea radnicima. Tako nastaje preokret u privredi i drutvu jer se uvoenjem
samoupravljanja podrunice PUTNIKA u Hrvatskoj osamostaljuju i nastaju prve
samostalne turistike agencije. Nove agencije dobivaju nova imena, Atlas Dubrovnik,
Dalmacijaturist

Split,

Sunturist

Zadar,

Arenaturist

Pula,

Generalturist

Zagreb,

KvarnerExpres Opatija. Neki od naziva aktualni su jo danas.

Prvi hrvatski turoperator osnovan je 1981. godine pod nazivom BEMEXTOURS
i imao je poseban naglasak na turistiku ponudu Hrvatske. BEMEXTOURS se sve vie
iri na znaajnim emitivnim tritima za Republiku Hrvatsku, te 1984. godine ostvaruje
suradnju s preko 20.000 turistikih agencija. BEMEXTOURS otvara svoje
predstavnitvo u Zagrebu kako bi kvaliteta usluge bila na razini, postaje specijalistom za
Hrvatsku i 1990. godine ostvaruje promet od 200.000 putnika financijske zarade od 80
milijuna dolara.
Kasnije se za BEMEXTOURS javljaju sve vei problemi i zatvaraju se poslovne
jedinice u Belgiji, Italiji, vicarskoj, Njemakoj, Slovakoj i Nizozemskoj. Ostaju
poslovati jedinice u Pragu, Parizu i Beu kao specijalisti za Hrvatsku, a na ostalim
tritima se javljaju novi turoperatori specijalisti za Hrvatsku kao npr. I.D. Riva Tours u
Belgiji, Njemakoj i Nizozemskoj, te Misir Reisen isto tako u Njemakoj.
Kao to je u prethodnom tekstu kod turistikih agencija ve spomenuto, Hrvatska
trpi posljedice rata i treba joj vremena da se slike rata odmaknu iz svakodnevnih svjetskih
medija, te da uz pomo velikih turoperatora promocijom hrvatskog turizma doe do velikih
rezultata. Turistike agencije i turoperatori danas posluju u posve drugaijem trinom
okruenju od onog kakvo je vladalo u razdoblju njihove pojave.

19

Gardijan, P :http://www.vus.hr/Nastavni%materijali/turoperatori.pdf. (05.08.2014)

21

Razliite su procjene o broju turistikih agencija i turoperatora danas u svijetu jer ih

svakim danom ima sve vie i posluju u uvjetima velike konkurencije te se zbog toga
moraju izboriti za svoje mjesto na tritu.

5.2. Prednosti i nedostaci ponude s gledita organizatora putovanja

Hrvatska ima mnogo komparativnih prednosti koje mora iskoristiti kako bi razinu
svoje usluge podigla na najvii rang. Prednosti Hrvatske su ouvanost prirode, bogata
kulturna batina, ekologija okolia i autentinost destinacije. Uz sve to treba dodati i
sigurnost destinacije koja je svakom ovjeku odnosno turistu na prvome mjestu.
Tablica 3. Prednosti / nedostaci hrvatske turistike ponude s gledita organizatora putovanja
PREDNOSTI

NEDOSTACI

Ljepota krajolika i isto more

Manjak all inclusive ponude

Autentinost i ouvana priroda

Nedovoljna povezanost letova s pojedinim

destinacijana

Bogatstvo kulturne batine

Pomankanje obnovljenih smjetajnih kapaciteta

UNESCOV-a svjetska batina

Visoke cijene hotelskog smjetaja

Gostoljubljivost domaina

Razina usluge

Bogata i raznovrsna gastronomija

Nedovoljno sadraja za goste

Raznovrsna ponuda vina i pia

Nedovoljno zabave i sadraja za obitelji s djecom

Veliki broj kampova razliitih vrsta

Nizak standard sadraja u kampovima

Jak nautiki potencijal

Nedovoljno educirane radne snage

Izvor: HTZ Glasnik (2011): Zagreb: HTZ, str.28

U tablici su navedene i stavljene u usporedbu najvee prednosti i nedostaci
turistike ponude Hrvatske s gledita organizatora putovanja. Kao to je ve navedeno
Hrvatska se moe pohvaliti svojom prirodom i sigurnou destinacije. Trebalo bi iskoristiti
bogatstvo kulturne batine kako bi dodatni sadraji bili brojniji i zanimljiviji. Hrvatska
gastronomska ponuda veoma je zanimljiva za gosta, a ako u svemu tome postoji i pria
dolazimo do doivljaja zbog kojega se gost vraa u nau zemlju.
Nedostaci su dio prie na kojem moramo poraditi tako da to vie iskoristimo
komparativne prednosti. Zbog poveanja turistike potranje u vrhuncu sezone dolazi do
oteavanja posrednicima u prodaji svojih proizvoda. To se primjerice dogaa kada je puno
22

individualnih gostiju i hotelijeri se odluuju na stop bukinga za alotmanske kontigente

kod turoperatora.
Hrvatski hotelijeri nisu uvijek dovoljno fleksibilni u kriznom razdoblju, cijene
ponekad rastu nezavisno od eventualnih ulaganja u kvalitetu, a nije iskljueno da se ne
dre dogovora s partnerom. Za turoperatorske programe nedostaju hoteli s all inclusive
uslugom koji su sve vie u potranji. Nedovoljno je obnovljenih smjetajnih kapaciteta
kojima su cijene visoke. Uz sve to Hrvatska nije dovoljno dobro povezana zranim
prometom sa svojim vanim emitivnim tritima. Neodgovarajua je kvaliteta usluge te
treba malo vie poraditi na ljubaznosti.
Hrvatska e morati poraditi na svojim prednostima kako bi njima prekrila svoje
nedostatke. Uloga posrednika se mijenja za odreena trita svakih par godina, ali
injenica je da su posrednici veoma bitni za promociju Hrvatske u svijetu. Hrvatska treba
iriti svoju turistiku ponudu i zadrati postojea emitivna trita. irenje svoje ponude u
cijelom svijetu najvie e postii uz pomo turistikih posrednika i Internet turizma.

5.3. Globalni trendovi i njihova vanost

Turizam se neprestano prilagoava novim trendovima i tehnologijama koje su
dovele do promjena u nainu putovanja ovjeka. Internet je doveo do velikih promjena i
zato je velika vanost ovog globalnog trenda kojemu se moramo prilagoavati kako bi
opstali na tritu.
Nove generacije su sve vie stekle navike na on line kupovinu i on line
plaanje, a Internetske stranice sa turistikim ponudama su sve bogatije i sadrajnije i to
je najvanije nude mogunost on line rezervacije. U narednom tekstu opisati e se
vanost Internet turizma i online putovanja, te objasniti to je to B2B poslovanje.

5.3.1. Internet turizam i online usluge putovanja

Internet turizam je uspjenica Internet poslovanja i online prodaje . Svrha Internet
turizma i online prodaje je omoguavanje prodaje turistikih usluga, direktno ili pomou
posrednika, putem web stranica ili Internet agencija koje prodaju usluge svojih klijenata
putem svog online prodajnog sustava.
Usluge Internet agencija i web portala ukljuuju:20

20

Prua jednake usluge kao i svaka druga agencija

23

 ope informacije o usluzi,

rezervacije i kupnju karata,
smjetaj,
zabavu,
ponudu razliitih programa za izlete, koncerte, manifestacije i sl.
savjete za putovanja,
elektronike asopise o putovanjima,
transfere i sl.
Online usluge putovanja daju velike prednosti potencijalnim i aktualnim
potroaima jer sadre veliku koliinu informacija dostupnih 24 sata na dan. Veliki trend
su znatni popusti koji se mogu pronai putem Internet agencija i web portala i zahvaljujui
tome prodaju se mjesta u zrakoplovima, hotelima, odnosno ona mjesta koja su ostala
nepopunjena to daje prednost davatelju usluga. Internet agencije i web portali, odnosno
posrednici, zarauju odreenu proviziju za prodaju ovih usluga.
Internet turizam ima i odreena ogranienja jer iako sve vie ljudi danas koristi
Internet, imamo i veliki broj potroaa koji se Internetom ne koristi. Isto tako vrijeme koje
je potroeno na pretraivanje Internet agencija moe biti znaajno. Na primjer, kompleksna
putovanja ili ona koja zahtijevaju meunoenje moda nee biti dostupna online jer
zahtijevaju specijalizirana znanja i aranmane.
Programski agenti Internet agencija oponaaju rad i ponaanje ljudskih agenata u
izvravanju organizacijskih procesa, kao to su autorizacija putovanja, planiranje i
odluivanje. Svaki agent je sposoban da djeluje samostalno, u suradnji, odnosno zajedno s
drugima, kako bi se postigli navedeni ciljevi.
Kako bi Internet agencije i web portali to uspjenije poslovali potrebno je pruanje
odgovarajue potpore on - line klijentima, formiranje i distribucija to vie posebnih ponuda
za kanal prodaje, te ophoenje s posebnom pozornou podacima on line klijenata i na kraju
je veoma bitno da se u sluaju reklamacija te iste to uspjenije rjeavaju. Kao i kod svake
tehnologije tako i kod informacijske tehnologije i Interneta, mogu se razmatrati pozitivni i
negativni aspekti primjene u agencijskom poslovanju.

24

Tablica 4. Prednosti i nedostaci elektronike distribucije

Za
POTROAA:

Prednosti

Nedostaci

kontrola traenja

Vrijeme potrebno za ponovno

traenje
Preplata i on-line trokovi

on line popusti
izbjeganje

plaanja

usluga Nema

turistike agencije
TURISTIKU AGENCIJU:

Mogunost

veeg

strunih

miljenja

savjeta
rada

na Gubitak provizije

poveanju vrijednosti proizvoda

DAVATELJA USLUGA

Neplaanje provizije

Mogunost

gubitka

posrednikog odnosa
Uinkovito sredstvo distribucije
Lako auriranje podataka

Izvor: Duli, A. (2005): Turistike agencije. Split: Ekokon d.o.o., str.338

5.3.2. B2B poslovanje

Pojam B2B je skraenica pojma business to business. Odnosi se na vrstu

elektronikog poslovanja koje je okrenuto razmjeni roba, servisa i usluga meu tvrtkama,
odnosno to je ugovor o online poslovnoj suradnji. Pojam B2B obiljeava kooperativni
odnos dviju ili vie organizacija koje dijele resurse, kao to su informacije, dobra, usluge
ili investicije, elektronikim putem.
Kljuni poslovi za B2B su:21
dostupnost irokopojasnog Interneta;
privatne i javne B2B e-trgovine;
potreba za suradnjom izmeu dobavljaa i kupaca;
sposobnost za smanjenje trokova;
poboljanje suradnje
pojava uinkovitih tehnologija za intraorganizacijske i interorganizacijske integracije.
Iz ovoga slijedi da B2B poslovanje nudi usluge: 22
putovanja i zabave;

21
22

Dostupno na: http://web.efzg.hr/dok/TRG//mdelic/B2B%20(2).pdf (19.08.2014)

Dostupno na: http://web.efzg.hr/dok/TRG//mdelic/B2B%20(2).pdf (19.08.2014)

25

 usluge prometa nekretninama;

financijske usluge;
online financiranje i ostale online usluge.
Moemo zakljuiti da su prednosti B2B poslovanja stvaranje nove prilike za
prodaju odnosno kupnju, ubrzavanje obrade i smanjivanje vremena prodaje. Ujedno se
smanjuju trokovi i vrijeme pretraivanja te se poveava produktivnost zaposlenih koji se
bave kupovinom ili prodajom. Smanjuju se pogreke i poboljava se kvaliteta usluge,
smanjuju se trokovi marketinga i prodaje, to je u turizmu veoma vano te se ujedno
omoguava pregled online kataloga s razliitim cijenama za razliite kupce.
Za turizam je ovaj trend veoma vaan i ima veliku ulogu u razvoju turizma kako u
svijetu openito tako i u Hrvatskoj. Kao to smo prethodno ve naveli u opisu B2B
poslovanja, moemo i za posrednike rei da distribuiraju svoje proizvode putem online
trgovine pomou online kataloga i dolaze do velikog broja kupaca te tako stvaraju prihode uz
veu utedu. Osim B2B odnosa na podruju e - trgovine vano je spomenuti i B2C, C2C, te
C2B odnose.
B2C odnosno business to consumer odnosi, odnose se na trgovinu u kojoj poslovni
potroa prodaje robu i usluge krajnjem potroau na internetu. S obzirom da sve vie ljudi
ima pristup internetu ovaj odnos postaje sve vei i raznolikiji.(Kotler i sur., 2010:691)
C2C se odnosi na consumer to consumer tj. na krajnjeg potroaa koji prodaje
krajnjem potroau. Internet je odlino sredstvo za razmjenu roba ili informacija izmeu
potroaa izravno. Kao primjer ovdje moemo navesti eBay gdje potroai i male tvrtke mogu
prodavati putnike proizvode drugim potroaima. (Kotler i sur., 2010)
Zahvaljujui internetu, danas je potroaima lake komunicirati s tvrtkama to se odnosi na
C2B e trgovinu. C2B odnosno consumer to business olakava posao tvrtkama koje putem
Interneta pozivaju svoje klijente da meusobno komuniciraju, daju svoje prijedloge i postave
pitanja(Kotler i sur., 2010:696).
Slijedee, posljednje poglavlje, nosi naslov turoperatori i doprinos razvoju destinacije.
Provesti e se studija sluaja kako bi se zakljuio ovaj zavrni rad.

26

6. TUROPERATORI I DOPRINOS RAZVOJU DESTINACIJE

U ovom e se poglavlju zaokruiti ovaj rad i na primjeru zakljuiti koliko su nam
turoperatori vani posrednici i koliko doprinosa daju za razvoj hrvatskog turizma.
Hrvatska treba svoje proizvode i inovacije prodavati na inozemnom tritu kako bi postala
sve vie prepoznatljiva u svijetu. Veliku promociju za emitivno turistiko trite Republike
Hrvatske ine turistiki posrednici odnosno turoperatori.

6.1. Utjecaj turoperatora na turizam destinacije

Kao turistiku destinaciju u ovom istraivanju uzeti e se grad Umag koji je za
emitivno trite veoma bitno turistiko odredite. Kako su inovacije temeljne odrednice za
efikasnije poslovanje turistikog trita i kako smo u polaznoj hipotezi naveli da se ponuda
sve vie mijenja kako bi potranja bila sve vea, kao primjer emo navesti turistiku
ponudu u hotelu Sol Umag koji predstavlja turistiki proizvod turistike destinacije Umag,
ali i samog hrvatskog turizma.
Kako bi doli do konanog zakljuka usporediti emo jedinstvenu ponudu hotela
Umag sa ponudom turoperatora TUI UK u hotelu Umag. Usporediti e se cijene i usluge
koje ove razliite ponude nude i pokuati pribliiti sve bitne informacije. Razmatrati e se
cijene koje su vaee za 2013. godinu.
6.1.1. Umag turistika destinacija
Umag-Umago, mali grad i luka na sjeverozapadnoj obali Istre, predstavlja vrata
Hrvatske u Europu. To je grad turizma i sporta. Posebno je poznat kao sportski centar
Istre s obzirom da ve godinama, kao domain ATP turnira, ugouje brojne zvijezde
svjetskog tenisa. Jo od davnina, otkrili su ga rimski plemii i odluili prisvojiti kao svoju
ljetnu rezidenciju. Sjaj, rasko i glamur tih vremena preslikava se i danas u venecijanskim
kuama kojima obiluje stara umaka jezgra.
Svega 40 kilometara udaljen od Trsta, 150 od slovenske prijestolnice Ljubljane i 50
nautikih milja od Venecije - omiljeno je mjesto za odmor, s izuzetnim izletnikim
mogunostima. Zalee Umaga skriva dosad malo poznate turistike atrakcije, poput
planinarenja, speleologije i ostalih aktivnosti za ljubitelje prave pustolovine.
U zaleu nailazimo na prekrasna breuljkasta mjesta-utvrde s nevjerojatnim
vidicima i zadivljujue prolosti te mnotvo agroturizama s autohtonim delicijama i
27

prijateljskim domainima. Umako more kristalno je isto i pogodno za kupanje od svibnja

do listopada. I ono to je najvanije: u proteklih nekoliko godina iznimno je razvijen
turizam te destinacija obiluje visokokvalitetnim smjetajnim objektima, bilo da je rije o
luksuznim ili obiteljski orijentiranim hotelima, vilama, apartmanima ili ekoloki
ureenimkampovima, a sve u skladu s istinskim duhom prirode i Mediteranom kakav je
nekad bio.

6.1.2. Hotel Sol Umag

Sol Umag je hotel s etiri zvjezdice koji osim vrhunske usluge i jedinstvenog
ugoaja nudi brojne sadraje kao to su kongresni sadraji, wellness i sportski centar, te
tako predstavlja turistiko odredite za leisure i business goste tijekom cijele godine.
Udaljen je 1 km od samog centra, u naselju Punta. Karakterizira ga jedinstvenoj lokaciji u
neposrednoj blizini mora, okruen mediteranskom park umom.
Prole godine je uloeno dosta u renoviranje interijera hotela, to ga ini jednom od
veih investicija u hrvatskom turizmu. Hotelski kapacitet je 209 soba i 8 luksuznih Junior
Suitova + 86 soba u odvojenom objektu.
Smjetajne jedinice su prilagoene svim vrstama korisnika. Karakteristika hotela je
i novosagraeni poslovni centar najvieg standarda s 5 dvorana za sastanke opremljenima
modernom tehnologijom, te pripadajuim barom. Gostima na poslovnom putovanju hotel
Sol Umag nudi23:
Beini internet dostupan je u cijelom objektu (uz nadoplatu)
Prijevoz do i od zrane luke (na zahtjev)
Najam dvorane za sastanke
Pranje rublja
Besplatno parkiranje ispred hotela
Simultano prevoenje (na zahtjev)
Audiovizualnu podrku (na zahtjev)
Posebne programe za wellness i oputanje
iroku ponudu lokalnih specijaliteta u a la carte restoranu Leon d'Or

23

Dostupno na: http://www.hotelsolumag.hr (15.08.2014)

28

6.1.3. Profil gostiju u hotelu Sol Umag

Hotel Sol Umag se predstavlja kao bitno okupljalite za domae i strane goste
eljne oputanja i zabave koja se u hotelu odravaju tijekom sezone, ali i kao kongresni
hotel. Stoga su gosti hotela takoer i poslovni ljudi koji u Umag dolaze na razliite
kongrese, poslovna okupljanja ali i sportske dogaaje.
Tijekom trajanja turistike sezone, tonije od lipnja do rujna, prestaju vikend
programi poslovnih ljudi i hotel postaje oaza za goste koji ele neto vie odnosno za goste
koji su spremni potroiti vie novaca kako bi njihov doivljaj bio jedinstven. Hotel Sol
Umag tei prema stvaranju svoje prepoznatljivosti i brenda kako bi ponuda ovog hotela
postala jedinstvena za profil jedinstvenih gostiju i kako bi se upravo zbog osjeaja
posebnosti vraali u ovaj hotel.
6.2. Uloga turoperatora na primjeru hotela Sol Umag
U ovom poglavlju usporediti e se i analizirati ponuda hotela Sol Umag u vlastitoj
prodajnoj mrei i ponuda putem turistikih posrednika. Pregledati e se usluge koje hotel
nudi gostima u vlastitom aranmanu ili putem posrednika i usporediti cijene kako bi doli
do zakljuka. Cijene navedenih usluga odnose se na turistiku sezonu 2013.

6.2.1. Ponuda turoperatora TUI UK u hotelu Umag

Hrvatska je zahvaljujui svojim prednostima, kao to su kratko vrijeme putovanja
do destinacije, ouvanost prirodne i kulturne batine i relativno ouvana autohtonost
destinacije, u programima organizatora putovanja u Velikoj Britaniji predstavljena kao
kvalitetno turistiko odredite. Veliki turoperatori koji imaju vlastite avione i charter letove
dovode veliki broj putnika u Hrvatsku.
Turoperator TUI jedan je od vodeih turoperatora na britanskom turistikom tritu
ve vie od 20 godina. Pokriva sve aspekte turistikog putovanja, turoperaterstvo, vlastite
zrakoplovne kompanije i vlastitu maloprodajnu agentsku mreu. Hrvatska se zahvaljujui
svojim prednostima promovira i distribuira u Velikoj Britaniji, a u narednom e se tekstu
opisati kako se prodaju usluge smjetaja u hotelu Umag preko turoperatora TUI UK prema
podacima za 2013. godinu.
Turoperator TUI UK ima zakupljeno 25 premium soba u hotelu, a ako je potranja
vea i ovisno o raspoloivosti kontingent se poveava. U narednoj tablici nalaze se cijene
29

smjetaja koje Istraturist d.d. potrauje od turoperatora TUI UK. Na tu cijenu turoperator
od gosta potrauje jo 25 30 % provizije.
Tablica 5. Cijene usluga smjetaja koje Istraturist potrauje od turoperatora TUI UK

Period

1.05-17.5.

18.5-14.06

15.6-5.07.

06.07-

05.10.-

28.9- 4.10.

21.9-27.09

31.08-20.9

30.08.

7.10.

54,00

54,00

70,00

90,00

41,00

92,00

92,00

118,00

150,00

71,00

Premium
soba
double use
Premiu
soba single
use

Izvor: Poduzee Istraturist d.d.(2012): Promo broura

Cijene su izraene u eurima za razliita razdoblja, odnosno za predsezonu, sezonu i
posezonu. U cijenu je ukljuen i doruak. Prema ugovoru izmeu Istraturista d.d. i
turoperatora TUI U.K. za rani booking gosti imaju 15% popusta.
Za goste turoperatora TUI U.K. Istraturist d.d. ima odreene usluge koje uzima na svoj troak,
kao na primjer Welcome drink, besplatno koritenje minibara na dan dolaska, besplatan
beini Internet i besplatan ulaz u Wellness & Spa centar.
Britanski gosti su veliki svjetski potroai na putovanjima i veliki dio svojih prihoda
troe na odmor. Oni trae netradicionalne i nove destinacije u kojima mogu istraivati
lokalnu kulturu i obiaje. Hotel Sol Umag, kao i turistika destinacija Umag, upravo su zbog
toga zanimljivo trite za Veliku Britaniju, a turoperatori pridonose razvoju svojom
promocijom ovog hotela u Velikoj Britaniji.

30

7. ZAKLJUAK
Turistiki posrednici su veoma vani imbenici u razvoju i promociji turizma nae
zemlje. Stoga je i tema ovog zavrnog rada vezana je uz turizam Republike Hrvatske koji
za nau dravu donosi znaajne prihode. Turistika potranja se svakodnevno mijenja, a
inovacije na podruju turistikih proizvoda imaju znaajnu ulogu kako bi potranja bila u
skladu s ponudom. Republika Hrvatska se moe pohvaliti komparativnim prednostima koje
je potrebno iskoristiti kako bi bila u skladu s trendovima na turistikom tritu.
Istraivanjem u ovom radu dola sam do zakljuka kako turistiki posrednici i dalje
imaju znaajnu ulogu za nae turistiko trite. Turistika destinacija Umag prepoznatljiva
je za goste koji trae aktivan odmor, romantiare koji ele pobjei od svakodnevnog stresa
i uivati u gastronomiji, tradiciji, kulturi i sportu. Destinacija je prepoznatljiva za goste
vee platene moi.
Prve su godine u hotelu preteito prevladavali agencijski gosti i oni su bili jedan od
imbenika na kojima je hotel Umag i izgradio svoj identitet. Danas je uglavnom jednak
omjer individualnih i agencijskih gostiju u turistikoj sezoni, dok ne traju kongresi.
Najvie agencijskih gostiju dolazi iz Rusije i oni su najzanimljivije emitivno trite
u hotelu. Veliki su potroai i vole istraivati nove destinacije. Ove se godine, uvoenjem
viznog reima zbog ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, osjea pad u dolascima
gostiju iz Rusije. Kako bi turistiki posrednici i turistika destinacija doli do krajnjeg
pozitivnog cilja moraju dobro suraivati.
Dobrom poslovnom suradnjom turistiki posrednici postaju prepoznatljivi u svom
okruenju, a turistika destinacija dobiva na svom imidu i isto tako postaje prepoznatljiva
na tritu. Zajedniki dolaze do krajnjeg cilja koji im je jednak, a to je profit. U naoj
literaturi se nedovoljno pie o utjecajima turistikih posrednika na razvoj turizma
destinacije odnosno o utjecajima na razvoj turizma Republike Hrvatske. Kako bi se moglo
usmjeravati na utjecaj turoperatora na turizam destinacije potrebno je vie pratiti
poslovanje turistikih posrednika u samoj destinaciji.
Miljenja sam da bi se trebalo malo vie osloniti na turistike posrednike i njihov
utjecaj na razvoj hrvatskog turizma openito. Cilj hrvatske turistike politike je da se
poveaju organizirani dolasci u nau zemlju. Turizam je u Hrvatskoj jedna od najvanijih
gospodarskih grana, a samim time ujedno i jedan od najvanijih izvora deviznih priljeva.
Turistiki posrednici imaju posebnu ulogu u razvoju turizma jer imaju veliku mo
utjecanja na potranju i formiranje preferencija turista.
31

U Republici Hrvatskoj je jo uvijek broj individualnih putovanja znaajniji od

broja organiziranih putovanja. To nam pokazuje da turoperatori nisu od velikog znaaja u
razvoju turizma Hrvatske. Bez obzira na slinost ponude individualnih i organiziranih
putovanja, kao to je primjer u naoj studiji sluaja, u praksi je potvreno da je i dalje vie
individualnih dolazaka u Republiku Hrvatsku.
Vee oslanjanje na turoperatore i turistike agencije moglo bi rijeiti glavne
probleme hrvatskog turizma, sezonalnost i koncentraciju na priobalje. Hrvatska ima mnoge
komparativne prednosti, prvenstveno ljepotu prirode, zatim autentinost, bogatstvo
kulturne batine, sigurnost destinacije i blizinu velikog broja emitivnih trita. Potrebno je
iskoristiti ove prednosti kako bi turistika ponuda Hrvatske postala vea i zanimljivija i
kako bi se razvila inovativna ponuda za turiste koji trae jedinstven i autentian doivljaj.
Vano je jo spomenuti i ulazak u Europsku uniju ime Hrvatska dobiva pozitivan
imid kao lanica unije i ima laku mogunost ponude na emitivnim tritima, te poveava
suradnju sa turoperatorima. Turoperatori i turistike agencije, zahvaljujui svim
nabrojenim komparativnim prednostima, na Hrvatsku gledaju kao znaajno trite. Oni su
nam vani za razvoj turizma i rjeavanje problema sezonalnosti. Stoga moramo svoju
ponudu distribuirati putem posrednika kako bi turizam u Hrvatskoj i dalje bio znaajan
izvor izvoznih sredstava.
.

32

8. LITERATURA

Knjige:
1. avlek, N.(1998): Turoperatori i svjetski turizam. Zagreb: Golden Marketing
2. Duli, A.(2005): Turistike agencije. Split: Ekokon d.o.o.
3. Kotler, P., Bowen, J.T., Makens, J.C.(2010): Marketing u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i
turizmu. Zagreb: Mate d.o.o.
4. Vukoni, B.(2003): Turistike agencije. Zagreb: Mikrorad d.o.o.
lanci u asopisima:
1. avlek, N., Matei, I., Ferjanic-Hodak, D. (2010): Pokretai inovacija u turizmu:
neki

neki teoretski i praktini aspekti. Acta Turistica vol 22/2:201-220

2. Pavli, I. (2004): Suvremene tendencije u razvoju scjetskog turizma i globalizacijski p

procesi. Nae more vol 51/5:6-219

Radovi i publikacije dostupne na internet stranicama:

1. Dobre, R. (2005): Osnove turizma. Dostupno na: http//www.vus.hr.nastavni

materijali/osnove turizma/skripta.pdf. (05.8.2014)
2. Gardijan, P. Dostupno na: http//www. vus.hr/nastavni materijali/turoperatori/TA/pdf.
(05.8.2014)
3. HTZ glasnik (2011): Struno informativno glasilo Hrvatske turistike zajednice,
Hrvatska turistika zajednica. Zagreb
4. Mikulanda

Volic,

I.

Dostupno

na:

http//www.vus.hr/nastavni

materijali/

turoperatori/TA/pdf. (05.8.2014)

Stranice:

1. http//www.efzg.hr/dok/TUR/webtrendovi.pdf (19.08.2014)
2. http//www.uhpa.hr/?id:26&1 (13.08.2014)
3. http//www.nazor.hr/user docs images/link-click pdf.( 15.08.2014)
4. http//www.uhpa.hr./docs/files/DHT prezentacija.Golja3.pdf. (13.08.2014)
33

5. http://www. stats.org (1.06.2014)

6. http//www.efzg.hr./dok/zhendija.webtrendovi.pdf. (10.08.2014)
7. http//www.hotel sol umag.hr (15.08.2014)
8. http//www.horizontrevel.com (1.06.2014)
9. http//www.upuhh.hr./docs/upuhh.hr/documents/87/orginal.pdf. (12.08.2014)
10. http//www.arhiva-trend.hr/lanak.aspx?Broj ID69 (12.08.2014)
11. http//www.krce-miocic.com.pdf.turisticka potraznja.pdf. (10.08.2014)
12. http//www.poslovni turizam.com/kompanije/falkensteiner hotel spa iadera/1205
(16.08.2014)
13. http://www.rolandberger.hr/media pdf./rb-press/Roland (13.08.2014)
14. http://www.web.efzg.hr./dok/TRG/B2B.pdf (19.08.2014)

34

9. POPIS ILUSTRACIJA
Tablica 1: Usporedba dvaju vodeih turoperatorskih koncerna u Europi
Tablica 2: Projekti usmjereni na odrivi turizam
Tablica 3: Prednosti i nedostaci hrvatske turistike ponude s gledita organizatora putovanja
Tablica 4: Prednosti i nedostaci elektronike distribucije
Tablica 5: Cijene usluga smjetaja koje Istraturist potrauje od turoperatora TUI UK

35