-odgovori na pitanja Autori: Vekky, Draen, Ivo, Marino, Damir, Martina & Orla

INFORMATIKA U POSLOVANJU Odgovori na sva pitanja iz knjige

1. poglavlje-Raunalni sustavi:
1.) Raunalni sustav je programibilna naprava namijenjena obradi podataka: izvoenje raunalnih operacija, poslovnih modela i slinih zadataka, crtanje slika, igranje igara. 2.) Von Neumannov model raunala: sastoji se od memorije, ulazno-izlaznih jedinica, periferijskih ureaja i centralne procesorske jedinice (CPU) sastavljene od upravljake i aritmetiko-logike jedinice. 3.) Ulazni ureaji: tipkovnica: slui za unos podataka putem funkcijskih tipki , tipki za pisanje, tipki za pomicanje kursora. Mi: ureaj za pozicioniranje kursora. Touch screen: osjetljiv na dodir, slina funkcija kao kod mia. ita stupastog koda: identificiranje artikala putem bar-koda. Skener: omoguuje digitalizaciju i unos slika.

4.) Izlazni ureaji: Pisa: ispis teksta i fotografija na papir. Udarni i neudarni ispis (kako kuglica prenosi boju na papir). Ekran: ureaj za prikaz teksta i slika. Monokromatski i u boji, od 14'' do24''. Rezolucija: broj piksela (800x600, 1024x768,) Katodna cijev ili tekui kristal (LCD) 5.) Ureaji za trajnu pohranu podataka: Magnetski disk: okrugla ploa s tankim slojem magnetskog materija gdje se upisuju binarni podatci. Sektor: najmanja jedinica koju moe adresirati i kojoj se moe direktno pristupiti. Nekad disketa 1.44 MB sad do 6 GB. Pohrana u datotekama i bazama podataka. Optiki disk: laserskim spaljivanjem rupica na povrini medija, velike koliine podataka, bez mogunosti ponovnog upisa (CD, DVD a uskoro i Blue-Ray i HD-Diskovi) 6.) Instrukcije raunala su osnovne komande koje se nalaze u raunalu da obavi specifian zadatak. Skup instrukcija tvori program. Strojni jezik je skup strojnih instrukcija koje procesor moe obaviti. 7.) Izvoenje programa: Upravljaka jedinica dohvaa instrukcije iz memorije> ona se dekodira prema njezinom numerikom kodu> upravljaka jedinica alje signale dr. ureajima da izvre operacije odreene instrukcijom> spremanje rezultata u izvrnom dijelu ciklusa. 8.) Vrste raunalnih sustava prema namijeni: a) raunala ope namijene: izvravaju 'ope programe'. Kuna raunala namijenjena obradi teksta, slika, surfanje b) specijalizirana raunala: na specifinim mjestima poput blagajni, bankomata, konzole, prilagoene obavljanju specifinih poslova c) raunala ugraena u druge tehnike ureaje: nisu direktno vidljiva, tj. mikroprocesor ugraen npr. u mobitele, aute Daju ureajima ''inteligenciju'' pa se njima moe sofisticiranije upravljati. 9.) Vrste raunalnih sustava: a) Superraunala: najvee snage, uglavnom za specifine zadatke, b) glavno raunalo: velika obradbena snaga, poslovna primjena, mreni terminal, bankomat i sl. c) radna stanica: snaniji PC namijenjen uredima, laboratorijima, studijima d) PC- individualne potrebe, e) prijenosno raunalo: laganiji i manji od PCa, pogodan za prijenos, ''laptop''. F) pametna kartica: mikroraunalo smjeteno u plastine kartice standardnih dimenzija (Maestro), bez vlastitog napajanja

2.poglavlje-Raunalne mree i Internet:

1.) Nedostatci centralizirane obrade podataka ( koncentriranje svih funkcija u raunskom centru) : velik utroak vremena potreban za prijenos podataka do ERC-a i natrag, trokovi transporta, rizik od otuenja i neovlatenog koritenja podataka, velika mogunost pogreke pri unosu. 2.) Razvoj daljinske obrade podataka: a.) prostorno ograniena daljinska obada podataka : do 600 m, velika vjerojatnost pogreke, sredinji procesor koristi vie raunala, povezano kablovima, b.) prostorno neograniena: telefonska mrea, brojni padovi sustava centralizirano raunalo, preoptereenje, c.) distributivnih raunalnih mrea: klijent- posluitelj, podatci se alju na zahtjev, otporan sustav, globalizacija i virtualni svijet. d.) multimedijalne mree: spajanje razliitih ureaja na mreu: telefon, TV, senzori, kuanski aparati 3.) Modem je ureaj koji modulira i demodulira signale spajajui telefonsku i informatiku tehnologiju. 4.) Osnovni tipovi raunalnih mrea su: lokalne, rasprostranjene i globalne. 5.) Lokane (LAN) manji geografski prostor, povezuju radne stanice na kojima djelatnici obavljaju svoj posao. Npr. poduzee, pogon, odjel 6.) Rasprostranjene mree pokrivaju velike geografski prostor, brojna oprema i broj korisnika dovodi do hibridnih mrea > stvaraju se podmree razliito povezane: nacionalan, regionalna, meunarodna.

7.) Mrene arhitekture: zvjezdasta, sabirnika, prstenasta i hibridna. 8.) Zvjezdasta: komuniciranje preko glavnog raunala. 9.) Sabirnica: upravlja prometom podataka, ali ih ne moemo obraivati. 10.) Prstenasta: zatvorena kruna struktura, 2 smjera, nuno posredovanje pa nema privatnosti. 11.) Hibridne arhitekture nastaje povezivanjem ranije nabrojenih, prilagoena je stvarnom prostoru, najrairenija. 12.) Razvoj interneta: traila se mrea neovisno o centru upravljanja i da sustav bude otporan na oteenja pojedinog dijela, pa je vojska SAD-a dala temelje za razvoj Neta ( agencija ARPA) 13.) Klijentsko- posluiteljska arhitektura: klijent trai i prihvaa podatke od posluitelja koji ih pronalazi u bazi podataka. 14.) Osnovni komunikacijski protokoli na netu su: TCP (transmission control protocol) podatci se segmentiraju radi jednostavnijeg i breg prijenosa putem neta. IP ( Internet protocol): nain na koji se u paket upisuje adresa izvorita i odredita, tj. IP adrese 15.)Standardni Internet servisi (usluge) su: a.) prijenos podataka b.) elektronika pota c.) www 16.) Obiljeja servisa: a.) prijenos podataka: FTP ( file transfer protocol), prijenos binarnih, tekstualnih datoteka, multimedijski ili raunalni programi izmeu udaljenih raunala > Prijenos podataka je jezgra INTERNETA! b.) E-mail: jednostavna komunikacija i slanje poruka na velike udaljenosti, velikom broju ljudi, c.) WWW> hipertekstualni i hipermedijski (web stranice) dokumenti: tekst povezan s drugim dokumentima, drugim dokumentima pohranjenih u memoriji nekog raunala. Hyperlinkovi > veze izmeu njih, Preglednici (browser) za pronalaenje web stranica, protokol za prijenos HTTP 17.) Izvedeni standardni Internet servisi: a.) dostavna lista (mailing list): prosljeivanje sadraja korisniku liste, Newsletter, b.) korisnike diskusijske grupe: forumi, c.) avrljanje: chat, msn, icq.. d.) Internet telefonija i videofonija: jeftinije u odnosu na telefon, e.) Telekonferencija i videokonferencija: u stvarnom vremenu sudionici razgovaraju o raznim temama. 18.) Intranet jer bilo kakva unutranja mrea raunala neke tvrtke koju funkcionira slino Internetu. zamjena za lokalne, moe povezivati vie lokanih, zamjena za rasprostranjenu mreu tvrtke Zatita obrambeni zid tj ''firewall''. Zatita tajnosti informacija i procesa. 19.) Ekstranet je oblik povezivanja 2 ili vie zasebnih poslovnih sustava koji ine neku poslovnu asocijaciju. 20.) Servis e-pote: A PP(A) B PP(B) - zajedniki posluitelj

A PP(A)

B PP(B) - odvojeni posluitelj

3. poglavlje- Raunalna organizacija podataka

1.) Podatak je skup znakova zapisanih na nekom mediju. Tako zapisujemo injenice. Informacija je injenica s odreenim znaenjem (obavijest). Znanje je ureeni skup informacija o nekom podruju. 2.) Postupak kodiranja podataka je proces kojim se informacija biljei u odreenom obliku (binarnom). Znakovni podatci kodiraju se po ACSII, EBCDID, Unicode shemama. Slikovni podatci kodirane su pokretne i nepokretne slike (TIFF, BMP, CDR, WMF) ili MPEG, AVI za video, te MP3, WAV, VOC, AAC za zvukovno zapisivanje. 3.) Windows organizira pohranjivanje podataka iskljuivo kroz datoteke. OS prepoznaje vrstu podatka prema ekstenziji (.doc,.mp3,.txt). Organizira veliki broj datoteka u Foldere, tj. mape. Put: opisuje puno ime koje jednoznano pojedinu datoteku (D:\Igre\CoD4\SavedGames\orla.sag) 4.) Nestrukturiranim podacima prikazuju se zvune sekvence, slike i video sekvence; pohranjuju se u jednu datoteku i ne dijele se na manje logike jedinice. Polustrukturiranim podacima prikazuju se dokumenti koji mogu biti tekstovi i multimedijski. Smjetaju se u bazu podataka ako vie tekstova ili datoteka obrauje zajedniku temu. Strukturirani podaci su svi oni koje smjetamo u baze podataka, skladita podataka i podatkovne datoteke. Slue uglavnom poslovnim namjenama. 5.) Datoteka je najjednostavniji organizacijski oblik, sastoji se od skupa istovrsnih podataka. 6.) 3 osnovne vrste adresiranja datoteka: slijedna(sekvencijalna), direktna (relativna) i indeksirana datoteka. Slijedna: zapisi se upisuju jedan do drugoga prema redoslijedu upisivanja. Povezani su fiziki jer im se adrese nastavljaju. Pr: audio vrpca, ''kaseta'', ne moete odabrati pjesmu ve morate sve sluati. Podaci se obrauju kako su upisivani. Nije pogodan za pojedinanu obradu podataka. Direktna: zapisi moraju biti jednakih duljina i pohranjuju se na relativnim adresama od 1 do n. Adresa se izraunava prema kljuu. Indeksirana: sastoji se od indeksnog podruja i podruja zapisa. U indeksiranom podruju imamo kazalo u kojemu se nalazi adresa. 7.) Baza podataka je skup povezanih raznovrsnih podataka jednog informacijskog sustava. Datoteka je sastavni dio koji sadri istovrsne podatke. Relacijska baza sastoji se od skupa relacija (tablica) i popisa atributa koji ulazi u sastav relacija. Atribut ili skup atributa kojima se jednoznano odreuje svaki reda naziva se primarnim kljuem. 8.) Konceptualno oblikovanje podataka: osnovni pojam je objekt, tj. neka stvar u poslovnom sustavu o kojoj treba zabiljeiti podatke i pohraniti ih u bazu podataka. Slini objekti idu u zaseban skup ili tip entiteta. Veze izmeu entiteta idu u zaseban skup ili tip entiteta. Tipovi veza: Brod Kapetan > ima jednog ili nijednog 1:1 Odjel Radnik >svi odjeli okupljaju jednog ili vie radnika 1:M Radnik > svi projekti okupljaju jednog ili vie radnika M:M

Projekt

9.) SQL je jezik za rad s relacijskom bazom podataka. Naredbe za definiranje, manipulaciju i upravljanje podacima.

Select a1, a2, (>atributi) From r1,r2, (> relacije) Where uvjet; 10) Normalizacija podataka provodi se kako u bazi ne bi bilo redundantnosti (zalihosti), te kako bi rad s tom bazom podatka bio laki. Postoji nekoliko normalnih formi : 1NF, 2NF, 3NF, Beyoce- Caddova NF, 4NF,5NF ovisno o stupnju normalizacije. 1NF svi atributi imaju 1 vrijednost. Ostale su sloenije. Kaemo da je relacija u BCNF-i ako sve funkcijske zavisnosti proizlaze iz njezinog kljua. U BCNF se prevodi dekompozicijom (ralanjivanjem) relacije na 2 nove relacije. 11.) Sustav za upravljanje bazom podataka je programski sustav koji omoguuje rad s bazom podataka. Funkcije: definira bazu podataka, tj. njezina shema, izgled, rad s podacima u bazi podataka i upravljanje tom bazom, zatita od neovlatenog koritenja

4. poglavlje- Raunalni software

1.) Programski jezici prve generacije nazivaju se strojnim jezikom, Programiranje se svodilo na fiziko zatvaranje i otvaranje strojnog kruga. U 2. generaciji pojedine binarno izraene operacije karakteristine za strojne jezike iskazivale su se odreenim rijeima. Poeci simbolikog programiranja. Potreba za prevoditeljem tj. (asemblerom). 2.) Osnovne razlike 3. i 4. generacije da su u 4. velika orijentiranost prema korisniku (razvijaju se i grafiki programski jezici. Osnovna karakteristika 3. je stroga proceduralnost. 3.) U 5. generaciji imamo ideju programiranja bez koda, tj. korisnik samo postavlja zahtjev a raunalo samo definira problem i rjeava ga. 4.) U procesu definiranja zahtjeva sudjeluje korisnik ili okolina u kojoj e se koristiti i sam informatiar koji e razvijati program. 5.) Upravljanje projektom je proces koji prati proces razvijanja software-a. Odreuju se rakovi i rasporeuju zaduenja pojedinim lanovima. Mogu se kreirati i kritine toke do kojih je potrebno izvriti odreene dunosti. 6.) Algoritam je konani niz jednostavnih i nedvosmislenih koraka koji sigurno vodi do rjeenja nekog problema. 7.) 3 osnovna konstrukta pomou kojih je mogue izraziti svaki algoritam su : a) slijed b) izbor, c) ponavljanje 8.) Aplikacija se moe razvijati da se: a) u cijelosti programira u nekom programskom jeziku, b) u cijelosti razvija primjenom softverskih alata, c) kombinira programiranje i koritenje alata. 9.) Testiranje: kompilacijom se otkrivaju formalne i logike pogreke. Formalne: semantika i sintaktika analiza. Logike: da li se ponaa kako je zamiljeno. Testiraju se prvo manje cjeline, (moduli) a zatim i vee (intergracijsko programiranje). 10.) Verifikacija pokazuje radi li se program dobro, potuju li se pravila, kvaliteta testiranja, dokumentacija. Validacija utvruje funkcionalnost softvera, radi li ono to korisnik eli. 11.) Implementacija: se sastoji od pripreme ( instalacija opreme, punjenje baze podataka, edukacija zaposlenih) te same instalacije softvera. U stvarnosti jo postoji i faza navikavanja.

12.) Tehnika dokumentacija programskog proizvoda sadri: sve podatke vezane uz razvoj, definirane zahtjeve, testiranje, programski kod namijenjena je informatikim strunjacima. Korisnika dokumentacija: min. teh. Podatke, slike, help manual, upute za rad. Namijenjena je irokom broju korisnika. 13.) Zahtjeve u procesu odravanja iniciraju korisnici ( graf. dizajn), informatiari (perf.) i okolina (trite, nova tehnologija) 14.) Sistemski softver nadzire ra raunala a aplikacijski softver omoguuje izvoenje zadataka zbog kojih koristimo raunalo. 15.) Komercijalni proizvod moe biti namijenjen nepoznatom kupcu ili naruitelju. Namijenjen nepoznatom kupcu distribuira se irokom tritu. Distribucija je ograniena licencom. Kod naruenog softvera sklapa se ugovor izmeu prizvoaa ikupca. 16.) Softver slobodnog koda ili ''open source'' omoguuje korisniku ga koristi u bilo koju svrhu, sam distribuira te provodi preinake. 17.) Softver se moe zatiti Zakonom o autorskim pravima ili licencama ali ne i Zakonom o patentu.

5.) poglavlje- Raunalne tehnologije

1.) Interoperabilnost je povezivanje informacijske teh. S drugim tehnologijama. Milldeware omoguuje povezivanje razliitih aplikacija, hardvera i ostalih teh. koje prvotno nisu namijenjene za povezivanje. 2.) Splet raunala (grid) omoguuje povezivanje veeg broja raunala razliitih karakteristika, ali i lokacija, te pristup pojedinim resursima koje posjeduju povezana raunala. Radi posizanja odreenog cilja korisnici grida se povezuju u suradnike timove. Klaster: se moe tretirati kao 1 raunalo, neto poput super raunala. Internet omoguuje pristup podacima i njihovu pojedinanu obradu svakom korisniku. ???? 3.) Web usluge osiguravaju standardne postupke za uspostavljanje interoperabilnosti izmeu razliitih programskih aplikacija unutar raunalne mree. Komunikacija se obavlja po slijedu upita i odgovora izmeu aplikacija tj. prema protokolu. SOAP> protokol za razmjenu podataka meu web servisima, omotnica WSDL> adresa poiljatelja i predmet poruke, XML> sadraj, UDDI> registar usluga UDDI Registar 2. pretraivanje WSDLa korisnik SOAP 3. povezivanje 4.) Arhitektura okrenuta servisima: temelje se na strukturiranim podacima u XMLu koji se razmjenjuju izmeu aplikacija. Da bi obje aplikacije imale isto znaenje za obje aplikacije ubiljeavaju se oznakama tj. ''tagovima'' 5.) Poslovne primjene grida i web usluga: a.) dubinska analiza podatka: vrlo brzo mogu obraditi velike koliine podataka, tonost, uteda na vremenu. b.) Integrirani pristup podacima: cijele baze podataka sa mree se uitavaju na lokano raunalo radi obrade, tkao se sprjeava zastarijevanje podataka. c.) Podrka e-poslovanju: poveava kvalitetu usluge, veu dostupnost proizvoda i sigurnost transakcija. 1. objava usluga WSDL pruatelj usluga

6.) Glavne karakteristike agenata: a.) Samostalnost- obavlja zadatke bez intervencije korisnika,(FALI PRIMJER) b.) povjerljivost: agent preuzima cilj. koji treba ostvariti, pri tome preuzima i dio odgovornosti.(FALI PRIMJER) 7.) Inteligentne agente koristimo u poslovnim procesima u kojima je velika koliina informacija koje treba obraditi ili saeti npr. Amazon, bottomdollar.com 8.) Informacijski agenti pretrauju, prikupljaju, nadgledaju i dostavljaju informacije dok osobni agenti imaju za zadatak smanjiti koliinu podataka. 9.) Bottomdollar > informacijski agent koji pretrauje web trgovine n osnovi upita te izraunava ukupni troak nabave proizvoda 10.) Vieagentski sustav sastoji se od veeg broja pojedinanih agenata koji kroz meusobnu komunikaciju ostvaruju ciljeve koje samostalno nisu u mogunosti izvriti. 11.) Nashova ravnotea je situacija u kojoj niti jedan agent ne moe poboljati svoju poziciju u pregovoru kao ostali ne mijenjaju svoje stajalite. Paretova efikasnost postie se u sluaju kada postoje vie mogunosti za Nashovu ravnoteu pa agent nastoji odabrati onu u kojoj maksimizira svoju korist a da se pri tome ne umanjuje korist ostalih. 12.) Ontologije postoje da bi se izbjegli nesporazumi u komunikaciji vie agenta. Ontologije su katalozi objanjenja pojedinih podataka, ovise o kontekstu komunikacije i svi agenti imaju pristup istim ontologijama. 13.) Podruja primjene vie agentskih sustava: video igre, kontrola poslovnih procesa dijagnostike, proizvodnje, logistike, web aplikacije 14.) Vie agentske simulacije koriste se za modeliranje obrazaca ponaanja pojedenih elemenata drutvenih slojeva. Mogu pruiti detaljan uvid u rad sustava, predvidjeti budue trendove, ili posluiti kao eksperimentalno okruenje za razvijanje nekih agentski i vieagentskih sustava.

6. poglavlje Informacijski sustav u poslovanju

1. to je organizacija? Kako se organizacije mogu podijeliti? Pojam organizacije se odnosi na razliite poslovne subjekte: poduzea, dravne i javne institucije, agencije, neprofitne organizacije. Organizacija je svaki poslovni sustav koji ima svoj informacijski sustav koji prikuplja,obrauje,pohranjuje i uva informacije.Organizacije se mogu podijeliti prema djelatnostima koje obavljaju( proizvodnja, trgovina, bankarstvo, financije i uslune djelatnosti itd.) ili prema broju zaposlenih i veliini prihoda kojeg ostvaruju ( male, srednje i velike organizacije). Organizacija je i poslovni sustav koji se moe podijeliti na 3 podsustava: izvrni, upravljaki i informatiki podsustav. 2. Kako se definira informacijski sustav? Mora li se on koristiti informacijskom tehnologijom? Informacijski sustav se definira kao sustav koji prikuplja, pohranjuje, uva, obrauje i isporuuje informacije vane za organizaciju, tako da budu dostupne i upotrebljive svakome kome su potrebne. Informacijski sustav se moe, ali ne mora, koristiti informacijskom tehnologijom.

3. to je poslovni proces? Pojmom poslovni proces opisuju se poslovi koji se obavljaju unutar promatrane organizacije, odnosno poslovnog sustava. Svaka organizacija ima svoj specifini poslovni proces, iako su u slinim organizacijama poslovni procesi slini. 4. Koje su karakteristike funkcijske organizacijske strukture? Funkcijska organizacijska struktura temelji se na specijalizaciji i podjeli poslova. Pripadnici istog odjela obavljaju sline ili srodne poslove. Radna mjesta su usko definirana, s jasnim granicama ovlasti i odgovornosti. Svaka funkcija obavlja svoj dio posla i predaje ukupni zadatak sljedeoj funkciji. U ovakvoj strukturi je razmjena informacija i znanja izmeu odjela oteana, ili je uope nema. Donoenje odluka i postavljanje ciljeva koncentrirano je u samom vrhu organizacije . Tu vrijedi hijerarhijska razina menadmenta. 5. Koje su karakteristike procesne organizacijske strukture? Uinkovitost procesa mjeri se vremenom i trokovima potrebnim za izvravanjem procesa. Rezultati mjerenja se usporeuju s unaprijed odreenim planskim vrijednostima kako bi se utvrdilo postoje li odstupanja koja upuuju na nepravilnosti u odvijanju procesa i potrebu njegovog mijenjanja. - proces razvoja novog proizvoda( s potprocesima: istraivanje trita, planiranje, dizajn, razvoj, testirane) - proces nabave za proizvodnju( s potprocesima: naruivanje, pregovaranje, ugovaranje, zaprimanje, skladitenje, plaanje) - proces proizvodnje - proces prodaje kupcu - proces potpore kupcu pri zavretku prodaje 6. Opiite odnos aktivnosti i lanca vrijednosti u odnosu na proces? Lanac vrijednosti je niz procesa neke organizacije ijim se izvravanjem stvaraju proizvodi ili usluge. On obuhvaa vie kljunih poslovnih procesa i zauzima najviu poziciju u poslovnoj strukturi . Procesi se u lancu vrijednosti smatraju karikama, pri emu je snaga lanca jednaka snazi najslabije karike. Zbog toga je vano da svi procesi u lancu vrijednosti budu efikasni. Proces je dio lanca vrijednosti, a on se ovisno o sloenosti moe podijeliti na manje dijelove- potprocese. Aktivnost je najmanji dio procesa. 7. to je reininjerstvo poslovnih procesa i zato se provodi? Kakva je razlika poboljanja poslovnih procesa u odnosu na reininjerstvo poslovnih procesa? Reininjerstvo poslovnih procesa je organizacijski koncept koji je nastao 90-ih godina 20. st., a cilj mu je modeliranje poslovnih procesa i korjenito restrukturiranje poslovnog sustava s ciljem poboljanja performansi poduzea, to se postie uz pomo informacijske tehnologije. Projekti reininjerstva poslovnih procesa bili su vremenski i trokovno zahtjevni , a istovremeno i vrlo riskantni zbog provedbe korjenitih organizacijskih promjena. Zbog toga je koncept reininjerstva poslovnih procesa odbaen, a uslijedili su projekti poboljanja poslovnih procesa, koji se odvijaju kontinuirano, a sve aktivnosti su usmjerene prema postupnom poboljanju poslovnih procesa koritenjem ve postojeih znanja i najbolje prakse. 8. Koje su karakteristike kvalitetne informacije?

Kvalitetne informacije su tone (korektno opisuju stanje stvari), potpune (potpuno i objektivno opisuju stanje stvari), primjerene odnosno relevantne (odgovaraju problemu odluivanja i osobi koja odluuje) i pravovremene (dobivene na vrijeme). 9. Na koje se dijelove moe podijeliti informacijski sustav s obzirom na ciljeve? -sustav za obradu transakcija (ili operativni sustav) slui za izvoenje poslovnog procesa. -sustav za potporu odluivanju (ili informativni sustav, analitiki sustav) slui za upravljanje poslovnim sustavom. -sustav za komunikaciju i suradnju (ili uredski sustav, suradniki sustav) slui za ostvarenje komunikacije i suradnje unutar poslovnog sustava i prema okolini. 10. Koje su funkcije sustava za obradu transakcija? Sustav za obradu transakcija obavlja 3 ope funkcije: voenje evidencije o obavljenim transakcijama (npr. transakcija za izdavanje rauna), generiranje dokumenata potrebnih u poslovanju (npr. raun u papirnom obliku) i izvjetavanje o stanju poslovnog procesa (npr. zbroj po izdanim raunima tokom jednog dana). 11. Koji je zadatak sustava za potporu odluivanju? Kakvih sve odluka ima i kako ih sustav za potporu odluivanju podupire? Cilj sustava za potporu odluivanju je da potrebnim informacijama i prikladnim postupcima pomogne u postupku odluivanja svima koji donose odluke (menaderima, strunjacima). Postoji: strukturirano odluivanje, polustrukturirano odluivanje, nestrukturirano odluivanje. Podupire ih skladitenjem podataka koji se koriste kada treba donijeti odluku. 12. Opiite karakteristike sustava za komunikaciju i suradnju te koje se tehnologije primjenjuju u tom sustavu? Sustav za komunikaciju i suradnju dio je informacijskog sustava koji ukljuuje razliite primjene informacijske tehnologije za obavljanje najrazliitijih administrativnih poslova. Elektronika pota, glasovna pota, telefoniranje, faksiranje, telekonferencije, videokonferencije, elektroniko glasovanje. 13. to karakterizira integralni informacijski sustav? Integralni informacijski sustav treba imati svoje dijelove integrirane u skladnu cjelinu. Temeljna prednost takvog sustava jest u tome to su podaci pojedinih poslovnih podruja meusobno dobro povezani, odnosno integrirani, pa se na taj nain lako ostvaruje i funkcijska i procesna povezanost unutar organizacije.

7. poglavlje- Izgradnja informacijskog sustava

1. to je informacijsko inenjerstvo?

Informacijsko inenjerstvo je skup metoda i postupaka razvoja i izgradnje informacijskog sustava. 2. to je ivotni ciklus razvoja informacijskog sustava?

ivotni ciklus razvoja informacijskog sustava obuhvaa sljedee faze: planiranje, analizu, oblikovanje, izradu, uvoenje u rad i odravanje informacijskog sustava.

3. Koje zadatke treba obaviti u fazi planiranja informacijskog sustava? U ovoj fazi treba: - odrediti opseg informacijskog sustava - prepoznati njegove korisnike - ustanoviti nedostatke postojeeg i postaviti ciljeve novog informacijskog sustava - odrediti mogunosti kompjutorizacije informacijskog sustava - nainiti plan razvoja informacijskog sustava 4. to treba ustanoviti u fazi analize informacijskog sustava? Treba ustanoviti: - poslovne procese - poslovne objekte - poslovne dogaaje 5. to prikazuje dijagram dekompozicije, a to matrica ivota entiteta? Navedite primjer! Dijagramom dekompozicije se informatiki sustav ralanjuje na podsustave, podsustavi na procese, procesi na potprocese. Primjer je informacijski sustav poduzea. Matrica entiteta daje pogled na informacijski sustav usmjeren dogaajima. Matrica sadri: dogaaje(redci), entitete(stupci) i elemente (presjek redka i stupca) koji prikazuju uinak dogaaja na entitete. Svaki dogaaj mora imati uinak na barem jedan entitet i svaki entitet na jedan dogaaj. Primjer- videoteka 6. to znai odrediti tehnoloke i organizacijske uvjete za rad informacijskog sustava? Odrediti tehnoloke i organizacijske uvjete za rad informacijskog sustava znai: - odrediti raunalnu arhitekturu i potrebnu tehniku opremu ( sve strojne komponente informacijskog sustava) - odrediti platformu informacijskog sustava: izbor operacijskog sustava, izbor sustava za upravljanje bazom podataka, izbor komunikacije programske podrke, itd. - odrediti organizacijske preduvjete, tj. potrebne organizacijske prilagodbe i promjene, potrebe za izobrazbom korisnika sustava, itd. 7. to je prototipiranje? Prototipski model razvoja zapoinje izradom prototiopa informacijskog sustava. U ovom pristupu, prvo se izrauje prototip, gruba verzija informacijskog sustava koji korisnik zajedno s informatiarima iterativno testira i postupno dorauje da bi dobio zavrni oblik. 8. Navedite modalitete izgradnje informacijskog sustava! Modaliteti izgradnje su: - vanjski razvoj - vlastiti razvoj - kupnja gotovog rjeenja - unajmljivanje gotovog rjeenja 9. Koji su mogui motivi i ciljevi napada na informacijski sustav?

Motivi ugroavanja informacijskog sustava su razliiti i mogu biti povezani s razliitim dogaajima i interesima (zaposlenik koji je upravo ostao bez posla unitava bazu podataka kako bi se osvetio onima koji ostaju; haker mijenja sadraj web stranice i ostavlja poruku kojom dokazuje da je uspio nadmudriti sigurnosni sustav; otuivanje sadraja datoteka s podacima o najboljim kupcima i prodaje ih konkurenciji. Ciljevi napada mogu biti. Korisnike lozinke, podaci, informacije, datoteke, baze podataka, web stranice. 10. Koje metode identifikacije poznajete? - metoda fizikog prepoznavanja- identificirajui se s onim to osoba ima (posjeduje) - metodom logikog prepoznavanja- identificirajui se s onim to osoba zna - metodom biometrijskog prepoznavanja- identificirajui se onim to osoba ini i/ili kakva osoba jest. 11. Objasnite postupke identifikacije i verifikacije? Temeljna metoda sprjeavanja neovlatenog pristupa u informacijski sustav je metoda identifikacije korisnika. Osoba, da bi pristupila u sustav, mora se identificirati, predstaviti sustavu. Sustav zatim kroz proces verifikacije provjerava dali identifikacija kojom se osoba predstavila zaista odgovara (pripada) toj osobi. Ukoliko je verifikacijom potvren identitet identificirane osobe, toj osobi se odobrava pristup u informacijski sustav, u suprotnom se pristup uskrauje. Postupak verifikacije jo se naziva i autentifikacija. 12. to karakterizira korisnike profile pri autorizaciji korisnika? Pri autorizaciji pristup se dozvoljava ili uskrauje: rad s podacima , softverom, nekom hardverskim jedinicama, pristup internetu i internetskim servisima. Dodjela ovlatenja razvija se kroz 2 procesa: za svakog korisnika kreira se njegov korisniki profil u kojem se specificiraju sve ovlasti koje ima i istovremeno se u profilima pojedinih resursa evidentira da su dotinom korisniku upravo dodijeljene odreene ovlasti. 13. Koji su polazni kriteriji u razvijanju sustava zatite? Sustav zatite nuno je razvijati u skladu s organiziranou poduzea, odnosno organiziranou njegovog informacijskog sustava. To znai da razina organiziranosti sustava zatite mora pratiti razinu organiziranosti funkcioniranja informacijskog sustava.

8. poglavlje- Upravljanje informacijskim sustavima

1. Objasnite pojam i cilj upravljanja informacijskim sustavom. Upravljanje informacijskim sustavom (engl. IT Governance) je skup tehnika i naina kojima najvii menadment ovladava primjenom informatike u poslovanju, ulaganjima u informatiku, uspjenosti i rizicima njezina koritenja, ali i preuzima, odnosno dodjeljuje odgovornost za kontrolu provedbe informatikih procesa i svih aktivnosti. Osnovni cilj procesa upravljanja informatikom jest da izvrni menadment i najvia tijela upravljanja kompanijom postaju odgovorna za sva vana pitanja upravljanja informacijskim sustavima. 2. Koja podruja obuhvaa pojam upravljanja informacijskim sustavom? - donoenje i implementacija strategije informacijskih sustava i njegovog vrstog povezivanja sa strategijom poslovanja - odreivanje optimalne uloge informatike u poslovanju i naina njezina organiziranja i upravljanja - odreivanje metrika kojima se mjeri utjecaj informatike na poslovanje i odreuje (provjerava, revidira) njezina uspjenost - donoenje plana upravljanja informatikim rizicima na razini itave kompanije, - uinkovitog upravljanja informatikim projektima i ulaganjima

dodjela odgovornosti za uinkovitost sustava informatikih kontrola

3. to je strateko planiranje informacijskih sustava? to je glavni zadatak tom procesu i tko je u njega sve ukljuen? Strateko planiranje informacijskih sustava je multidisciplinaran skup aktivnosti kojima se usklauju ciljevi poslovnog sustava i informacijskog sustava kao njegova podsustava, te planira informacijska infrastruktura poslovanja koja omoguuje ostvarivanje ciljeva poslovanja. Glavni zadatak tom procesu je izgradnja i stalno poboljavanje informacijskih sustava koji omoguuju ostvarenje zacrtanih poslovnih ciljeva, odranje ili poboljanje konkurentske pozicije i stvaranje nove poslovne vrijednosti. U njega su ukljueni najvii menadment kompanije, glavni informacijski menadment (engl. Chief information officer CIO) i menaderi ostalih vanih poslovnih funkcija. 4. Objasnite osnovna obiljeja upotrebe informatike kao tehnolokog partnera. Razvijaju se poslovne aplikacije koje automatiziraju rune postupke obrade, ubrzavaju izvoenje poslovnih procesa i znatno smanjuju trokove. Osnovna funkcija raunala je raunanje, a glavni korisnici profesionalni informatiari. Obrada podataka provodi se u centraliziranim organizacijskim jedinicama koje su se najee nazivale elektroniki raunski centar (ERC), ili centar za automatsku obradu podataka (AOP, CAOP). Radi centralizirana naina njihova rada oni postaju centri moi, korisnicima dijele oskudne informacijske resourse, a esto se javljaju i problemi vrnih optereenja. 5. Objasnite osnovna obiljeja upotrebe informatike kao procesnog i servisnog partnera. Kljuni poslovni procesi svakodnevno se odvijaju putem informacijske infrastrukture, te se oekuje njezino pouzdano, neprekidno funkcioniranje i odgovarajua razina dostupnosti i kvalitete. Informatika postaje procesni i servisni partner poslovanju, ali i vano sredstvo sutinske (radikalne) promjene ili postupnog unapreenja poslovnih procesa i poslovanja uope. Naziv organizacijske jedinice koja upravlja radom informatike mijenja se u odjel (sluba) za informatiku, centar za informatiku, a njegov ustroj postaje sve sloeniji. 6. Objasnite osnovna obiljeja upotrebe informatike kao stratekog partnera. Primjena poslovnih funkcija ija uinkovita i intenzivna primjena moe poboljati rezultate poslovanja (nii trokovi , rast, povezivanje poslova s okruenjem, bolja konkurentska pozicija, promjene modela poslovanja, strateka promjena poslovnih procesa, itd.) Informatika zauzima sve vie mjesto u organizacijskoj hijerarhiji kompanije, a funkcija glavnog informacijskog menadera (engl. chief information officer CIO, direktor informatike) pripada najvioj razini menadmenta. 7. Objasnite rezliku izmeu centralizirane i decentralizirane organizacije informacijskog sustava? Kod centralizirane organizacije informacijskih sustava radi se o centralizaciji tehnolokih, djelatnih, procesnih, razvojnih i upravljakih resursa informacijskog sustava, to znai da su svi ti resursi koncentrirani na jednoj fizikoj lokaciji i njima se upravlja iz jednog centra. Ovlasti upravljanja ovako organiziranim informacijskim sustavom ima jedno upravljako tijelo koje izdaje naloge i upute kako pojedine aktivnosti provesti u djelo. Postoji jedno sredinje (centralno) raunalo oko kjega je razmjeten velki broj perifernih ureaja. Sredinje raunalo vri sve operacije nad podacima, sve obrade podataka i sve aritmetiko-logike operacije. Kod decentraliziranog oblika organizacije informacijskih sustava, resursi informacijskog sustava su dislocirani na vie odvojenih fizikih lokacija. Upravljanje u decentraliziranom informacijskim sustavima preputeno je autonomnim lokalnim upravljakim tijelima uz koordinaciju s najviim menadmentom, odnosno odgovarajuim poslovnim jedinicama. Okosnica takve organizacije je postojanje vie nezavisnih, (samostalnih, engl. standalone) nepovezanih raunala instaliranih na razliitim, fiziki moda vrlo udaljenim lokacijama.

8. Koja su osnovna obiljeja distribuirane organizacije informacijskog sustava? Osnovno obiljeje distribuirane (hibridne) organizacije informacijskoih sustava je kombinacija centralizirane i decentralizirane organizacije informacijskog sustava, odnosno zemljopisna rasprenost (decentralizacija) resursa informacijskih sustava uz istovremenu povezanost komunikacijskom infrastrukturom i intenzivnu primjenu raunalnih mrea razliitih vrsta i odlika. Najee se radi o centralizaciji kljunog hardvera, razvojnih i upravljakih aktivnosti i popratnih procedura, a decentralizaciji opreme, podataka i aplikacija. 9. to je zadatak glavnog informacijskog menadera? Koja znanja i vjetine treba imati osoba na tom radnom mjestu? Zadatak glavnog informacijskog menadera jest upravljati cjelokupnom informacijskom infrastrukturom poslovanja i voditi sve informacijske poslovne aktivnosti. Glavni informacijski menader mora biti obrazovan za menaderske zadatke,a pored nunih teholokih (inenjerskih) znanja, treba posjedovati odreena menaderska znanja i vjetine (odlino poznavanje poslovnih procesa i poslovanja kompanije, razumijevanje financijske strane posla, liderske osobine, vjetine voenja, upravljanja timovima, rjeavanja konfliktnih situacija, znanje i iskustvo upravljanja projektima, vjetine pregovaranja, upravljanja ljudima...) 10. Objasnite pojam, prednosti i nedostatke unajmljivanja informacijskih usluga. Pojam unajmljivanja informacijskih usluga koristi se kada komapnije angairanju neku drugu organizaciju da za njih, po komercijalnim principima, vodi brigu o obradi podataka i informacija, provedbi poslovnih transakcija, razvoju aplikacija i cjelokupnoj informacijskoj infrastrukturi poslovanja. Osnovne prednosti takvog rjeenja su mogui smanjeni trokovi poslovanja, prebacivanje brige i odgovornosti za pitanja u vezi s informatikom na neku drugu kompaniju, a nedostaci mogu biti ovisnost o kompaniji ije se usluge na taj nain unajmljuju i popratni poslovni rizici. 11. to su informatiki rizici? Objasnite namjenu i nabrojite korake plana upravljanja informatikim rizicima. Informatiki rizici (engl. IT risks) su rizici koji proizlaze iz intenzivneupotrebe informatike i informacijskih sustava kao vane podrke odvijanju i unapreivanju poslovnih procesa i poslovanja uope. Plan upravljanja informatikim rizicima je sustavan proces koji sadri sljedee korake: 1. identifikacija svih informatikih rizika 2. procjena teine i uestalosti pojavljivanja informatikih rizika i odreivanje prioriteta 3. odreivanje protumjera utvrenim rizicima postavljanjem informatikin kontrola i analizom njihovih trokova i koristi 4. dodjela odgovornosti i provedba i dokumentiranje informatikih kontrola 5. stalan nadzor i revizija plana upravljnja informatikim rizicima 12. Nabrojite i objasnite osnovne vrste informatikih rizika. Nabrojite i objasnite osnovne vrste informatikih kontrola. U kakvom su odnosu rizici i kontrole informacijskih sustava? - Upravljaki poslovni rizici rizici na najvioj razini upravljanja koji se odnose na pogrenu strategiju informacijskog susatva, rizik prekida ili oteanog odvijanja kritinih poslovnih procesa, rizik pogrenih financijskih izvjetaja, rizik neprimjerene prakse voenja informatikih projekata, pogrena politika ulaganja u informatiku, rizik nepotivanja zakonskih obveza iz podruja informatike, itd. -Procesni i opi informatiki rizici rizici koji se odnose na razvoj i kupnju poslovnih aplikacija, promjene softvera, neovlatenog pristupa programima i podacima, sigurnosni rizici, rizik neprekidnosti poslovanja (engl. business continuity), rizik oporavka nakon prekida (engl. disaster recovery), itd... - Aplikacijski informatiki rizici i rizici informatikih servisa (usluga) razni rizici provedbe informatikih aktivnosti operacija (jesu li transakcije tone, potpune, cjelovite, podjela dunosti i kontrola, autorizacija, itd.) i rizici informatikih servisa (dostuponost i funkcionalnost mree, podataka, itd.)

-preventivne kontrole (prethodne i procesne) iji je osnovni zadatak otkriti probleme ili neeljene dogaaje prije nego to se pojave, predvidjeti ih i revencijom ppokuati sprijeiti propuste - detektivne kontrole predstavljaju kontrole koje otkrivaju pogreku, propust ili ugrozu bilo kojeg dijela informacijskih sustava - korektivne kontrole koje imaju za cilj minimizirati uinak prijetnje ili ugroenost informacijskom sustavu, pri emu one utvruju uzrok problema te automatski izvravaju posebne instrukcije kako bi se uoene pogreke ispravile Odnos rizika i kontrole informacijskih sustava: to je rizik vei kontrola je vea 13. Objasnite pojam i osnovni zadatak revizije informacijskih sustava. Revizija informacijskih sustava predstavlja proces prikupljanja i procjene dokaza na temelju kojih se moe procijeniti uspjenost informacijskog sustava, odnosno, odrediti djeluje li informacijski sustav u funkciji ouvanja imovine, odrava li se cjelovitost (integritet) podataka, omoguuje li se djelotvorno ostvarivanje ciljeva poslovanja i koriste li se resursi sustava na uinkovit nain. Osnovni zadatak revizije informacijskih sustava je procijeniti trenutno stanje (zrelost, razinu uspjenosti) informacijskog sustava, otkriti rizina podruja i dati preporuke menadmentu za poboljanje prakse njegova upravljanja. 14. Nabrojite osnovne okvire pomou kojih se provodi revizija informacijskih sustava. ISO 17799, ISO 27001, CobiT, ITIL i Kontrole proizale iz Sarbanes-Oxley zakona.

9. poglavlje- Sustavi potpore odluivanju

1. Zbog ega je menaderima potrebna potpora pri odluivanju? Menaderima je potrebna potpora pri odluivanju zbog njihovih spoznajnih, ekonomskih i vremenskih ogranienja. 2. to treba omoguiti sustav potpore odluivanju? - rjeavanje sloenih problema odluivanja - koritenje razliitih stilova i strategija odluivanja - koritenje velike koliine aurnih informacija - upotrebu veeg broja metoda rjeavanja problema - skraenje vremena potrebnog za donoenje odluke

3. Koje su prednosti donoenja odluke u skupini? Koji su nedostaci? Prednosti: - vie sudionika posjeduje vee i raznovrsnije znanje - skupina moe sagledati vie aspekata odluke - sudionici se meusobno stimuliraju i inspiriraju Nedostaci: - zbog razlika u znanju i motivima sudionika moe doi do neslaganja pa ak i sukoba meu sudionicima - skupine obino razmatraju svega nekoliko opcija - odluivanje moe biti dugotrajno i skupo - sudjelovanje na sastancima moe dovesti do smanjenja aktivnosti sudionika koji su mlai ili nii po rangu 4. Koji su osnovni elementi linearnog programiranja? Osnovni elementi linearnog programiranja su resursi, ogranienja i funkcija cilja.

5. to je cilj analize osjetljivosti u linearnom programiranju? Navedite primjer analize osjetljivosti. Cilj analize osjetljivosti je ispitivanje promjena u izlaznim vrijednostima modela, kao posljedice promjena u pojedinanim ulaznim parametrima modela. Primjer: marginalni troak 6. Navedite jedan primjer primjene linearnog programiranja. Traenje najjeftinije ivotinjske hrane u kojoj treba biti bar odreeni minimalni broj korisnih tvari (npr. bjelanevina) ali nesmije biti prijeena maksimalna dozvoljena koliina tetnih tvari (npr. masnoa). 7. Za kakve vrste sustava se koristi metoda simulacije? Za kompleksne sustave s velikim brojem meusobno povezanih elemenata, nepravilnom dinamikom ponaanja i sluajnim varijablama. Pritom su sluajne varijable ije se vrijednosti nepravilno mijenjaju. 8. Navedite primjer nezavisnih i zavisnih sluajnih varijabli. Primjer nezavisne sluajne varijable je posluivanje stranaka na alterima, a zavisne ekanje u redu pred alterima. 9. Koje su osnovne karakteristike vizualne interaktivne simulacije? Osnovne karakteristike vizualne interaktivne simulacije su koritenje grafike i interaktivnog rada tijekom cijelog simulacijskog procesa. 10. to su ekspertni sustavi, i koje poeljne osobine oni imaju? Ekspertni sustavi su programi iz podruja umjetne inteligencije koji rjeavaju probleme na razini eksperata. Oni su znatno dostupniji od eksperata, znatno jeftiniji od eksperata, ne zaboravljaju i ne prave greke zbog umora, imaju mogunost brze reakcije na nastali problem i daju detaljan opis postupaka zakljuivanja koje je dovelo do dobivenog rezultata. 11. Od ega se sastoje ekspertni sustavi? Koje su funkcije dijelova ekspertnih sustava? - Baza znanja predstavlja izvor znanja o podruju prikupljenom od eksperata za to podruje - Baza injenica sadri injenice o stanju specifinog problema koje se upravo rjeava te o tijeku rjeavanja tog problema - Mehanizam zakljuivanja predstavlja postupak za traenje rjeenja problema - Korisniko suelje omoguuje jednostavno komuniciranje korisnika s ekspertnim sustavom te sadri mehanizam objanjavanja naenog rjeenja 12. Opiite osnovni princip rada neuronskih mrea. Neuronska mrea sastoji se od bie slojeva meusobno povezanih jednostavnih neurona. Pritom obrada u neuronskoj mrei poinje tako da skup signala koje e mrea obraditi stimulira neurone u ulaznom sloju. Svaki neuron u ulaznom sloju generira po jedan izlazni signal ija veliina je funkcija ukupne stimulacije koju je taj neuron primio. Izlazi neurona u jednom sloju prenose se u ulaze sljedeeg sloja neurona. Ovaj se proces ponavlja sve dok neuroni u izlaznom sloju ne stvore izlazne signale koji odgovaraju stimulaciji mree. Pritom neuroni u neuronskoj mrei operacije izvode istovremeno. 13. Navedite dva naina uenja neuronskih mrea. Nadzirano (engl. supervised learning) i nenadzirano (engl. unsupervised learning) uenje. 14. to je teorija igara? Kakve problme ona rjeava? Teorija igara predstavlja teoriju odluivanja u situacijama konflikata (tj. konkurencije) i kooperacije s vie sudionika. Ona razmatra metode koje pomau donoenju kvalitetnih odluka u igrama konflikta i kooperaije. 15. to je ravnotena strategija u nekooperativnoj igri s dva sudionika?

Ravnotena strategija predstavlja stabilan ishod igre povezan s parom strategija koje odabiru oba igraa.

10. poglavlje- Skladite podataka i analitika obrada

1. to je skladite podataka? Skladitenje podataka je postupak izdvajanja podataka iz operativnih (transakcijskih) baza podataka i iz drugih izvora podataka i njihovo pohranjivanje u dimenzijsku organizaciju baze podataka namijenjeno analizi podataka postupcima analitike obrade. 2. to znai da je skladite podataka vremenski usmjereno? Skladite podataka je vremenski usmjereno jer sadri podatke koji opisuju pojavu u duem vremenskom periodu to omoguuje usporedbu i predvianje. 3. Objasnite obiljeje konzistentnosti u skladiti podataka. Podaci u skladitu podataka su konzistentni, odnosno ako dva korisnika s dva razliita mjesta u razliito vrijeme postave jednak upit, rezultati tih upita moraju biti jednaki. 4. Navedite dijelove skladita podataka. Unutarnji i vanjski izvori podataka pune skladite podataka. 5. Objasnite dimenzijsku strukturu podataka. Dimenzijska struktura podataka omoguuje promatranje poslovnih pojava kroz dimenzije. Ona osigurava razumljiv pogled na podatke u bazi podataka i jednostavno postavljanje poslovnih pitanja (upita). 6. to je dimenzija, to pozicija dimenzije, a to mjera ili vrijednost? Navedite primjer. 7. Objasnite smisao postojanja hijerarhije u dimenzijama. Najvea je prednost hijerarhije u dimenzijama mogunost vizualizacije podataka. Kada bazu podataka moemo vizualizirati kroz dimenzije, mnogo su razumljivije analitike obrade, kao to su: selekcija, isijecanje, isticanje, detaljiziranje i agregiranje. 8. to su agregati? U dimenzijskoj tablici ili u posebnoj tablici, tzv. Agregatu, mogu se pohraniti i podaci agregiranih pozicija. Agregirana vrijednost sadri agregirane vrijednosti nie razine. 9. to su analitike obrade i emu slue? Analitika obrada obuhvaa operacije na dimenzijskom modelu podataka i predstavlja tehnologiju za brz, konzistentan i interaktivan pristup i manipulaciju dimenzijskim podacima. Analitika obrada je analiza dimenzijskih podataka, to znai da podatke moe istovremeno gledati kroz vei broj filtara (dimenzija). 10. Objasnite osnovne operacije na dimenzijskom modelu. Osnovne operacije na dimenzijskom modelu su rotacija, selektiranje, detaljiziranje i agregiranje. Rotacija je zamjena orijentacije dimenzije, odnosno isticanje nekih dimenzija u prvi plan, a ostale u pozadini. Selekcija je selektiranje pozicije jedne ili vie dimenzija, gdje je mogue istovremeno selektirati pozicije razliitih dimenzija. Postoji li hijerarhija u pozicijama dimenzije, u dimenzijskom je modelu mogue vriti analitike obrade kao to su detaljiziranje i agregiranje, odnosno silaenje i dizanje. 11. Navedite razlike analitikih i transakcijskih obrada podataka. Odvajanje transakcijskog sustava od analitikog sustava, operativne baze prestaju biti optereene sloenim transakcijama upitima i time je unaprijeena njihova operativna funkcija. Iz operativnih je baza uklonjena itava masa uglavnom arhivskih podataka, i preseljena u skladite podataka.

12. Navedite neki primjer alata za analitiku obradu podataka. Najpoznatiji meu njima su: Business Objects, Cognos, Hyperion, Oracle Discoverer, ...

11. poglavlje- Otkrivanje znanja iz baza podataka

1. to je otkrivanje znanja iz baza podataka? Otkrivanje znanja iz baza podataka je traenje vrijednih informacija u velikim koliinama podataka. 2. Koji su koraci u otkrivanju znanja iz baza podataka? 1. korak: definicija poslovnog problema, 2. Korak: priprema podatka, 3. Korak: modeliranje, 4. Korak: implementacija. 3. Koje osobe sudjeluju u projektu otkrivanja znanja iz baza podataka? Tipian tim za otkrivanje znanja sastoji se od analitiara, informatiara te strunjaka iz poduzea. Vano je da se na elu tima nalazi kljuna osoba iz menadmenta koja ne mora direktno raditi na projektu ali ga treba podrati i pomoi kada to treba. 4. to sve obuhvaa priprema podataka? Priprema podataka obuhvaa odreivanje potrebnih podataka, transformaciju i uzorkovanje te vrednovanje podataka. 5. Koji su sve mogui izvori podataka? Podaci za otkrivanje znanja mogu biti pohranjeni u razliitim oblicima, od kojih su najei relacijske baze podataka ili skladite podataka. Moe se raditi o sustavima kao to su POS, bankomati, web serveri i sl. 6. Koje sve podatke sadri tipina baza podataka o klijentima? Baza podataka o klijentima tipino sadri ifru klijenta, ifru kuanstva, broj rauna, ime prezime kupca, adresu, telefon, demografske podatke, proizvode i usluge, dosadanje ponude i segmentaciju. 7. Navedite nekoliko primjera transformiranih varijabli! Na temelju dostupnih varijabli iz baza podataka raunaju se variujable koje odreuje strunjak iz poduzea. Primjeri takvih varijabli su razlika izmeu prosjenog iznosa potroenog u ovom mjesecu u odnosu na iznos potroen u istom mjesecu prole godine. 8. to je uzorkovanje podataka? U transakcijskim bazama podataka i bazama klijenata nalaze se velike koliine podataka. Za izradu modela nije potrebno toliko podataka. Stoga se koristi uzorkovanje podataka kako bi se odabrala manja koliina podataka potrebnih za model. 9. Kakvi se sve problemi s podacima mogu pojaviti? Mogu se pojaviti netipine vrijednosti, problematini podaci i nepostojee vrijednosti. 10. Koje metode se koriste u procesu otkrivanja znanja iz baza podataka? Ne postoji recept za uspjeno otkrivanje znanja iz baza podataka koje e sigurno rezultirati pronalaenjem vrijednih informacija. Meutim vjerojatnost e se poveati ako se koristi proces iz pripreme podataka. 11. to je analiza trine koarice? Objasnite pojmove pouzdanosti i znaaja pravila! Analiza trine koarice je metoda otkrivanja znanja iz baza podataka koja se temelji na pretpostavci da e kupci, koji kupe neke proizvode, vjerojatno kupiti i neke druge proizvode. Pouzdanost pravila se rauna

kao omjer pojavljivanja transkacije jogurt i mlijeko u ukupnom broju transakcija u kojima se pojavljuje proizvod jogurt. Znaajnost se rauna kao omjer pojavljivanja broja proizvoda jogurt i mlijeko zajedno u ukupnom broju transakcije. 12. to je kategorizirana analiza trinr koarice? To je analiza koja se provodi na vie skupova podataka za razliite prodavaonice, skupine kupaca po spolu, po dobi i obrazovanju, po danima u tjednu, praznicima, mjesecima i sl. 13. Objasnite na primjeru kako se modeli otkrivanja znanja iz baza podataka implementiraju u informacijski sustav poduzea? U ovoj fazi kljuna je uloga strunjaka za poslovanje, koji na temelju specifinih poslovnih znanja moe interpretirati rezultate. Takoer je vano da rezultati modela budu u obliku jednostavnom za interpretaciju u obliku grafikona ili pravila. 14. Koje su tipine primjene otkrivanja znanja iz baza podataka? Predvianje rizinih dogaaja, prodaja dodatnih proizvoda postojeim klijentima, zadravanje postojeih klijenata i segmentacija.

12. poglavlje informacijska potpora komunikaciji i suradnji

1.Objasnite pojam suradniki sustavi? -Suradniki sustavi su sustavi koji koriste informacijske tehnologije koje omoguuju uinkovitu potporu meusobnoj komunikaciji i suradnji razliitih grupa i korisnika,na svim razinama djelovanja i upravljanja u organizaciji. 2.Objasnite elektroniku potu? -Elektronika pota ili e mail jest servis razmjene elektronikih poruka.Za primanje i itanje e-maila koriste se posebni programi.E-mail se koristi za osobnu komunikaciju ,za komunikaciju meu zaposlenicima organizacija, ali i za komunikaciju s potroaima ,dobavljaima i poslovnim partnerima. 3.Kad govorio o naprednom elektronikom potpisu? -Napredan elektroniki potpis je elektroniki potpis koji: -je povezan iskljuivo s potpisnikom -nedvojbeno indetificira potpisnika -nastaje koritenjem sredstava kojima potpisnik moe samostalno upravljati i koja su iskljuivo pod nadzorom potpisnika -sadrava izravnu povezanost s odacima na koje se odnosi i to na nain koji nedvojbeno omoguava uvid u bilo koju izmjenu izvornih podataka Naprednim se elektroninim potpisom osigurava svakom dokumentu autentinost ,integritet (nepromjenjivost) i neporecivost,te se u cijelosti zamjenjuje vlastoruni potpis i otisak peata. 4.U emu se ogleda prednost elektrine pote ? -Glavne prednosti elektrine pote su:brzina,prisutnost (poiljatelj poruke i primatelj ne moraju bit istodobno aktivni), vrlo niski trokovi ,multipriciranje (jedna poruka se moe poslati na neogranien broj elektronkih adresa ),revizija/provjera (korisnici mogu provjeriti sve poruke koje su nekome poslali,te mogu vidjeti tono vrijeme i datum kada su ih poslali), djeljenje podataka(mogue je prikljuiti prilog izvornoj poruci) ,mutimedija (putem e-maila se mogu slati razliite datoteke poput slika videa itd.),grupni rad (potie i pomae timskom radu i poslovanju na daljinu. 5.U emu je nedostatak elektronike pote?

-Ruta kojom se pota putuje poruke putuju raznim komunikacijskim kanalima koji ne moraju biti optimalni pa se vrijeme putovanje poruke moe oduljiti a mogu se ak putem izgubiti presresti ,pa ak i izmjeniti. -Neeljna pota ( spam)-Neeljene poruke kao to su oglasi nepoznatih poiljatelja troe znaajne resurse organizacija Sigurnost-ukoliko nisu kriptirane ,e-mail poruke mogu se lako presresti i izmijeniti pa nisu sigurne za slanje povjerljivih informacija,a esto se u prilozima mogu nai virusi koji mogu ugroziti rad raunala i podatke na njemu. 6.Ukratko opiite standardne internetske servise. -Daljninski prijenos datoteka-slui za prijenos podataka putem interneta -avrljanje (chat)-sinkronizirana komunikacija koja omoguava tekstualni razgovor izmeu pojedinaca koji su prikljueni na sobu za avrljanje u realnom vremenu -Internetska telefonija-razvila se iz klasine telefonije ,a veza se uspotavlja izravno pozivanjem internetske adrese onog s kojim se eli komunicirati -Servis dostavnih lista-posebne adrese u internetskoj elektronikoj poti s kojih se prosljeuje sadraj svim pretplatnicima tog servisa -Korisnike diskusijske skupine-tzv. online forumi,omoguuju diskusije o raznim temama. -World Wide Web-koristi se za objavljivanje informacija na netu ali i za poslovne aplikacije za elektronino poslovanje -Videokonferencije-odravanje sastanaka na daljinu -Mrene konferencije-pojedinci mogu prisustvovati udaljenim sastancima bez naputanja vlastitog ureda 7.to su aplikacija za grupni rad? Aplikacija za grupni rad (eng. Groupware) su aplikacije koje omoguuju dijeljenje informacija,znanja i vjetina izmeu zaposlenih koji zajedno rjeavaju odreeni problem. 8.Ukratko objasnite vrste komunikacija Postoje dvije vrste komunikacija -Sinkrona komunikacija kada se razmjenjuju informacije simultano npr. Kod avrljanja u realnom vremenu ili telefonskog poziva -Asikrona komunikacija kada se alju poruke kojima se pristupa kasnije npr. Kod e-maila ili diskusijskih skupina 9.Opiite sustave za arhiviranje dokumenata. Sustavi za arhiviranje dokumenata rjeavaju problem smanjivanja trokova generiranja papirnatih dokumenata i njihovog pretraivanja.Takvi sustavi pretvaraju papirnate dokumente u digitalni oblik koji je puno lake pohranjivat i pretraivati putem raunala. 10.Kako se provodi digitalizacija poslovnih dokumenata? Za pretvaranje papirnatih dokumenata u digitalne koriste se posebni ureaji ,tzv. skeneri. Upotrebljavaj use i posebni programi za upravljanje digitalnim dokumentima i ureaji za kopiraje i mikrofilmiranje dokumenata. Tehnologije koje se koriste u ovim sustavima su : -stupasti kod -optiko prepoznavanje markirnih obrazaca -optiko prepoznavanje znakova 11.ime se bave sustavi za upravljanje sadrajem dokumenata? Sustavi za upravljanje sadrajem obavljaju funkcije pripreme ,ureivanja ,pohrane i pretraivanja dokumenata organizacije.

12.to su portali organizacija i koja je prednost njihova koritenja? Portali su mjesta koja omoguuju organizacijama i korisnicima lake snalaenje s velikim koliinama informacija. Portali organizacije omoguuju korisnicima : -upravljanje dokumentima i njihovim sadrajem -razliite oblike suradnje (kako unutar tako i izvan organizacije) -pretraivanje dokumenata -povezivanje dijelova poslovnog informacijskog sustava u kozistentu cjelinu -idividualizaciju suelja i ograniavanje pristupa sadrajim ovlatenim korisnicima 13.Objasnite ekstranet. Ekstranet je mrea organizacije koja je jednim dijelom stavljena na raspolaganje poslovnim partnerima.Ekstranet je oblik povezivanja raunalnih mrea dvaju ili vie poslovnih sustava koji ine stanovitu poslovnu asocijaciju. 14.Na koji se nain moe upravljati komunikacijom s poslovnim partnerima? esto postavljena pitanja 15.Koja je osnovna karakteristika Web 2.0 servisa? Web 2.0 ukljuuje nove modele drutvene komunikacije ,koji utjeu na premoivanje kulturolokih barijera i razvoj novih internetskih servisa.Poticaj razvoju novih drutvenih servisa proistie iz vrlo poticajne prirode Interneta koju nije posjedovao niti jedan komunikacijski medij dosad.

13. poglavlje- Elektroniko poslovanje

1.to se podrazumjeva pod tvrdnjom da Internet predstavlja novi gospodarski prostor? Da je internet najvee svjetsko trite svega i svaega ;roba ,usluga ,kapitala ,informacija i rada. 2.to je elektroniko poslovanje? Elektroniko poslovanje je suvremeni oblik organizacije poslovanja,koji podrazumijeva intezivnu primjenu informatike i posebice internetske tehnologije pri ostvarivanju svih kljunih poslovnih funkcija tvrtke. 3.Koji su osnovni poticaji za prijelaz s tradicionalnog na elektroniko poslovanje? To su: -Tenja to boljem iskoritenju svih raspoloivih poslovnih izvora (resursa) ,a posebice informacija; -Nastojanje da se ostvari to bolja trina pozicija -elja za ostvarivanjem boljih poslovnih uinaka ,posebice onih najpreciznije mjerljivih financijskih. 4.U emu se ogledaju slinosti a u emu razlike izmeu koncepta elektroninog poslovanja i elektronike javne uprave Slinost je u tome da se i elektroniko poslovanje i elektronika javna uprava zasnivaju i ostvaruju primjenom slinih tehnologija,sredstava pa i nekih slinih metoda. Razlika je u tome to je krajnji cilj elektronikog poslovanja maksimalizacija zarade ,odnosno profita subjekta koji taj koncept primjenjuje.Drava ,meutim , ne smije po definiciji svojeg razloga postojanja tako postavljati svoje ciljeve ,odnosno ponaati se profiterski.Takoer poslovanje tvrtki (poduzea ,kompanija ) odvija se u konkurentskom okruenju,dok je drava sdruge strane uvijek u monopolskom poloaju prema svojim graanima ,tvrtkama i organizacijama. 5.Koji su najvaniji elementi okruenja u kojemu se primjenjuje koncept e-poslovanja?

Osnovni elementi okruenja tvrtke koja prakticira elektroniko poslovanje su: -globalna infrastruktura -veze s dobavljaima -veze s kupcima ,odnosno klijentima -veze s posrednicima 6.Koji su infrastrukturni elementi okruenja elektronikog poslovanja? To su: -sigurnosna infrastruktura -sustavi digitalnog plaanja i naplate -elektroniko bankarstvo -zakonska regulativa -potpora elektronikim tritima -komunikacijska infrastruktura -nacionalna/globalna informacijska infrastruktura 7.Koja su unapreenja u odnosima tvrtke s njezinim poslovnim partnerima ostvariva u uvjetima primjene koncepta e poslovanja? Unapreenja su: -pronalaenje izvora (dobavljaa ) sirovina i materijala -pronalaenje novih partnerskih tvrtki i jaanje suradnej s postojeima -upravljanje procesom nabave -upravljanje ulaznim raunima i plaanjem 8.Kakva je uloga posrednika u elektronikom poslovanju? Osnovni zadaci to ih proizvoa ili nuditelj usluge pritom mora izvravati su: -brzo odgovaranje na zahtjeve trita -nadopunjanje /obnavljanje zaliha -distribucija informacija o proizvodima -realizacija narudbi -upravljanje izlaznim raunima i naplatom -upravljanje rezervnim dijelovima i ugovaranje 9.Na koji se nain u uvjetima e-poslovanja unapreuju odnosi tvrtke s njezinim klijentima? Unaprjeenje tih odnosa mogue je kvalitetnom organizacijom i provedbom: -online marketinga -elektronike naplate potraivanja od klijenata -pravovremenog informiranja i pruanja onine usluga klijentima -ponude zabavno/rekreacijskih aktivnosti -aktivnosti na elektronikim tritima -upravljanja uslugama i prodajom -obavjetavanja o tritima i prikupljanja informacija o klijentima 10.Koja su najvanija obiljeja webocentrine tvrtke Komunikacija se uspostavlja putem Interneta,intraneta i ekstraneta pri emu: -Intranet unapreuje upravljanje unutarnjim procesima ,korporacijskim znanjem i komunikacijom u okvirima tvrtke -Internet moe posluiti za postavljanje web mjesta usmjerenog okruenju za pruanje usluga klijentima,te za prikupljanje podatak iz okruenja tvrtke i obavjetavanje o tritima -ekstranet omoguuje usklaivanje i djeljenje informacija s poslovnim partnerima tvrtke kao to su dobavljai i razliiti posrednici ,te suradnike tvrtke.

11.Koje upravljake aktivnosti tvrtke doivljavaju velike promjene prilikom primjene koncepta e poslovanja? Najznaajnije upravljake aktivnosti koje pritom doivljavaju velike promjene su: -razvoj proizvoda -potpora logistikim lancima -upravljanje ljudskim resursima -obrazovanje i uvjebavanje za rad -upravljanje proizvodnjom -raunovodstvo -financijsko planiranje 12.Koji su osnovni sektori elektronikog poslovanja? -Sektor proizvoaa i nuditelja osnovnih proizvoda internetske infrastrukture -Sektor pruatelja osnovnih internetskih servisa -Sektor poduzetnika i trgovaca u okruenju elektronikog poslovanja -Sektor posrednika u elektronikom poslovanju 13.Na koja pitanja treba nai primjerene odgovore prilikom donoenja odluke u ulaganjima ua razvoj i uspostavljanje poslovnog web mjesta? -Kako poslovno web mjesto uiniti jedinstvenim ,odnosno prepoznatljivim meu milijunima web mjesta na Internetu -Ako se radi o veoj uhodanoj tvrtki koja je dosad poslovala na tradicionalan nain,kako osigurati uvjete u kojima e njezino web mjesto potmomagati one segmente poslovanja koji su ostali tradicionalno organizirani i obrnuto kako osigurati da tradicionalni segmenti poslovanja dovode klijente na novo web mjesto? -Kako zadobiti i zadrati povjerenja postojeih kupaca i kvalitetu usluge pruene putem web mjesta tvrtke? -to sve treba uiniti da bi web mjesto tvrtke moglo ispunjavati narudbe kupaca' -Kako osigurati pravovremenu isporuku materijalnih dobara naruenih putem korporacijskog web mjesta? -Kako udovoljiti eljama i zahtjevima kupaca glede dodatnih usluga i usluga nakon prodaje? 14.Kakav je tipini ustroj poslovnog web mjesta? Ustroj web mjesta trebao bi obuhvaati tri glavna segmenta: -ulaznu toku -sredinje podruje -izlaznu toku 15.Koja su svojstva dobro oblikovane naslovnice poslovnog web mjesta? -Privlanost -Jednostavnost uporabe -Djelotvornost web mjesta 16. to je navigacija web mjestom? 16. Poslovno mjesto je informacijski prostor podijeljen u stranice. Dizajner web mjesta mora kreirati mehanizam za snalaenje u tom prostoru, odnosno alate za navigaciju web mjestom. Za kretanje s jedne stranice na drugu koriste se hiperpoveznice, koje se predstavljaju kao elementi nekog izbornika ili kao ikone odnosno sliice. Kao hiperpoveznice mogu se koristiti i kljune rijei u odreenom tekstu. U mapi web mjesta pokazuju se najvanije web stranice. 17. Koja su temeljna naela oblikovanja online obrazaca?

17. Temeljna naela oblikovanja online obrazaca jesu: utvrenje logikog redoslijeda pitanja i rubrika za odgovore postavljanje smislenih, razumljivih i nedvojbenih pitanja izbjegavanje kolokvijalnih izraza i argona brz i jednostavan unos podataka treba biti omogueno brisanje i ispravaljanje unesenog teksta korisniku treba omoguiti brz pristup savjetima i naputcima koje e mu pomoi pri ispunjavanju obrasaca. rubrike za odgovor moraju biti dovoljno velike valja koristiti liste ponuenih odgovora valja omoguiti provjeru unesenih podataka vana pitanja/odgovore treba jasno oznait Valja teiti da elek.obrazac bude maksimalno pregledan, sveobuhvatan i funkcionalan, kako bi od korisnika iziskivao to manje napora prilikom popunjavanja. 18. Na koji se nain moe ocijeniti kvaliteta poslovnog web mjesta? 18. Kvaliteta poslovnog web mjesta moe se ocijeniti na 2 naina: heuristiki( metoda upotrebljivosti web mjesta, pri emu skupina strunjaka sainjava popis moguih pitanja i problema, nakon ega se funkcioniranje web mjesta provjerava stavku po stavku) i u suradnji s korisnicima ( u razgovoru s korisnikom se otkrivaju objektivni nedostaci web mjesta i subjektivno miljenje o njegovoj kvaliteti) 19. Koji su osnovni kriteriji klasifikacije modela elektronikog poslovanja? 19. Osnovni kriterij klasifikacije modela elektronikog poslovanja jesu: kriterij sudionika u elektroniki obavljanim poslovima i kriterij prirode obavljanih poslova. 20. Objasnite tipologiju modela e- poslovanja prema kriteriju sudionika u e- poslovanju. 20. U e-poslovima mogu sudjelovati tri tipa subjekata: 1. tvrtke 2. krajnji potroai 3. organi dravne uprave Na temelju navedenog mogu se razlikovati ovi poslovni modeli: 1. Model poslovanja tvrtke s krajnjim potroaima(B2C) 2. Model elektronikog poslovanja meu tvrtkama(B2B) 3. Model elektronikog poslovanja u kojem posluju pojedinci meusobno(C2C) 4. Model elektronikog poslovanja u kojem se drava i tvrtke iz javnog sektora javljaju kao ponuai, a privatne tvrtke kao kupci(G2B) 5. Model elektronikog poslovanja u kojem se drava i tvrtke iz javnog sektora javljaju kao kupci dobara i usluga nuenih od strane privatnih tvrtki(B2G) 21. Objasnite tipologiju modela e- poslovanja prema kriteriju prirode obavljenih poslova. 21. Poslovni modeli koji se javljaju kod e-poslovanja prema kriteriju prirode obavljenih poslova jesu:

model elektronike prodaje vlastitih roba i usluga model elektronikog trgovanja model elektronikog marketinga model elektronike zabave i rekreacije

22. Koje su glavne znaajke modela elektronike prodaje vlastitih roba i usluga? 22. Glavne znaajke modela elektronike prodaje vlastitih roba i usluga su da svaki korisnik Interneta moe po volji, bilo kada i s bilo kojeg mjesta, stupiti u kontakt s bilo kojim drugim korisnikom, ako oba u tome vide neki svoj interes i da informacije mogu biti dostupne velikom broju potencijalnih potroaa, odnosno kupaca diljem itavog svijeta. Tom metodom mogu se prodavati i tvrde i mekane robe. 23. to su djelatne, a to intelektualne usluge? Po emu se razlikuju? 23. Djelatne se usluge razlikuju od intelektualnih prvenstveno po tome to moraju imati neki vidljiv , u konanom vremenu ostvariv uinak na primatelja. Intelektualne pak usluge imaju vie elemenata jednostranog prijenosa znanja meu ljudima, s naelno neizvjesnim uinkom, jer on ovisi o umnim i nekim drugim sposobnostima primatelja usluga. Zato se izostanak uinka u sluaju djelatnih usluga smatra nepruanjem usluge, dok to ne mora biti sluaj s intelektualnim uslugama. Za sada se djelatne usluge pruaju u 4 podruja poslovnih djelatnosti: u podruju informacijske tehnologije i infrastrukture( pruanje usluga pristupa Internetu) u podruju turizma, hotelijerstva i ugostiteljstva (organizacija i planiranje putovanja) u podruju transporta i otpremnitva (planiranje prijevoza robe) u podruju osiguranja od tete Intelektualne usluge mogu se svrstati u 2 vane kategorije: u skupinu savjetodavnih usluga u skupinu obrazovnih usluga (uenje na daljinu ) 24. Koje su glavne znaajke modela elektronikog trgovanja? 24. Jedna od glavnih znaajki elektronikog trgovanja je omoguiti jednostavnije povezivanje ponude i potranje, olakavajui proizvoaima plasman proizvoda, a kupcima pronalaenje artikala koji im trebaju. S obzirom na specifinost poslovnih odnosa, dobro je razlikovati model elektronikog trgovanja s fizikim osobama(elektronika maloprodaja) od modela elektronikog trgovanja meu tvrtkama(elektronika veleprodaja). Inaice modela elektronike maloprodaje jesu:

model tradicionalne online prodavaonice model virtualne prodavaonice model mjeovite realno/virtualne prodavaonice model elektronikog distribucijskog centra model internetskog trgovakog centra model diskontne prodavaonice model prodavaonice po mjeri(prodaja se obavlja prema posebnim zahtjevima kupaca)

Kod elektronike veleprodaje pri uspostavi sustava e-trgovanja meu tvrtkama posebnu pozornost treba obratiti trima kljunim faktorima: kompatibilnosti mogunosti prolaenja informacijama prilagoavanju potrebama korisnika Najvaniji modeli elektronike veleprodaje jesu: model kataloga model robne burze

 model aukcije na veliko 25. Koje su glavne znaajke modela elektronikog marketinga?

25. Elektroniki marketing je nain ostvarivanja marketinke aktivnosti tvrtke uz intenzivnu primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije. Te dvije tehnologije primjenjive su pri ostvarivanju svih marketinkih funkcija, a to su: obavjetavanje o tritu( marketinka funkcija koja se bavi sustavnim prikupljanjem relevantnih informacija o tritu. Prikupljanjem info. nastoji se dobiti opa slika trita, njegovih karakteristika i zbivanja na njemu.) istraivanje trita(skup aktivnosti to tvore projekt koji prethodi donoenju nekih stratekih odluka. Iziskuje ciljano prikupljanje informacija radi donoenja konkretnih odluka) razvojna politika proizvoda ili usluga(skup marketinkih aktivnosti usmjerenih planiranju asortimana proizvoda ili usluga) politika prodaje(skup marketinkih aktivnosti koji pretpostavlja donoenje niza odluka vezanih uz izbor naina prodaje, kanala distribucije, naina skladitanja robe i provoenje razliitih trinih analiza) promidba i javno oglaavanje(aktivnosti koje se u irem krugu smatraju najmarketinkijima. Danas je u toj sferi vodei medij televizija, dok je Internet odmah iza nje, a tiskani su mediji potisnuti u trei plan.) 26. Koje su glavne znaajke modela elektronike zabave i rekreacije? 26. Model elektronike zabave nudi iroku lepezu mogunosti zabave i rekreacije. Omoguuje brz i kvalitetan prijenos glazbenih djela i ostalih zvunih sadraja putem Interneta(P2P). Omoguuje visok stupanj saimanja digitalnog zvunog zapisa(MP3). Omoguuje pronalazak mnotva spotova, igrica, TV serija i sl. 27. Kroz koje faze je tekao razvitak elektronikog bankarstva? 27. 1.FAZA: inicijativa 2.FAZA:interaktivnost(offline bankarske usluge nastupaju umjesto online usluga) 3.FAZA:personalizacija(prilagoavanje eljama i preferencijama pojedinaca) 4.FAZA:virtualizacija 28. Na koje se naine u elektronikom poslovanju obavljaju transakcije plaanja i naplate? 28. Transakcije plaanja i naplate obavljaju se na 4 glavna naina: putem debitnih i kreditnih kartica digitalnim novcem pomou tkz. pametnih kartica i tkz. elektronikih novanika kao mikroplaanja 29. Koji su najvaniji problemi i otvorena pitanja u primjeni koncepta elektronikog poslovanja? 29. Najvaniji problemi i otvorena pitanja u primjeni koncepta elektronikog poslovanja jesu informatika sigurnost i informatiki kriminalitet. Danas postoji itav niz kriminalnih aktivnosti koje se mogu svrstati u 4 kategorije: napadi na resurse tvrtke napadi na privatnost i kraa identiteta ugroavanje vjerodostojnosti podataka ometanje normalnog rada i poslovanja

30. Komentirajte predvidljive perspektive elektronikog poslovanja. 30. Na razvitak e-poslovanja u blioj budunosti pozitivno e sudjelovati sljedei procesi: tehnoloki razvoj globalizacija ekonomski razvoj odgovornost za drutveno- ekonomski razvoj

14. poglavlje- Elektronika javna uprava

1. Objasnite pojam javne elektronike uprave. Navedite nekoliko usluga koja javna elektronika uprava prua graanima i poduzeima. 1. Elektronika javna uprava je organizacijski oblik drave koji integrira tokove i meuovisnosti izmeu drava, tvrtki, korisnika i javnih institucija pomou informacijsko- komunikacijske tehnologije. Pojam drava koji se koristi u definiciji elektronike javne uprave obuhvaa sva tijela dravne uprave. U RH su to ministarstva, sredinji dravni uredi, dravne upravne organizacije i uredi dravne uprave u upanijama. Elektronika javna uprava podrazumijeva informatizaciju i integraciju svih poslovnih procesa javne uprave. Primjeri usluga koje ona prua jesu: pristup informacijama, pristup dokumentima i obrascima, online baze podataka, komunikacija, kontakti, interaktivne diskusije, glasanje, lobiranje, GIS itd. 2. O emu ovisi razvijenost informacijskog drutva? Koje mjere drava poduzima za razvoj informacijskog drutva? Navedite neke primjere iz RH. 2. Razvijenost informacijskog drutva ovisi o : informacijskoj pismenosti graana razini i kvaliteti informacijske infrastrukture broju korisnika Interneta zakonskoj i institucijonalnoj osnovi kojom se regulira primjena internetske tehnologije u poslovanju Za razvoj informacijskog drutva potrebno je jaati svijest graana o mogunostima koje elektronika javna uprava prua putem razliitih promotivnih aktivnosti. Mjere koje drava preuzima za razvoj informacijskog drutva jesu: 4. Uvoenje informatikog obrazovanja u osnovne i srednje kole, kao i ponude informatikih teajeva za graane srednje i starije dobi kako bi bilo mogue utjecati na podizanje razine informacijske pismenosti. 5. Utjecaj drave na cijenu koritenja Interneta, na razvoj internetske raunalne mree i podizanje razine sigurnosti koritenja Interneta kako bi se postigao visok stupanj razvijenosti i dostupnosti informacijske infrastrukture. 6. Otvaranje trita telekomunikacijskih usluga kako bi se dovelo do snienja cijena, poveane ponude usluga i rasta broja korisnika irokopojasnog pristupa Internetu 7. Osnivanje Agencije za telekomunikacije kao nezavisni regulator trita telekomunikacijskih usluga i Agencija za zatitu osobnih podataka koja brine o sigurnosti i privatnosti osobnih podataka na Internetu. 3. Navedite i opiite faze razvoja javne elektronike uprave.

3. Razvoj javne elektronike uprave je relativno dug i sloen proces. Mogue ga je podijeliti u 6 faza: 6. Publiciranje i irenje informacija- pojedine organizacijske jedinice tijela dravne uprave kreiraju web mjesta na kojima obavljaju osnovne informacije o poslovanju ( adrese,radno vrijeme, telefonski brojevi, imena slubenika itd.) 7. Dvosmjerne transakcije- osigurani su zakonski i sigurnosni preduvjeti za obavljanje elektronikih transakcija ( prijava uz autentifikaciju, elektroniko plaanje). 8. Vienamjenski portali- sve informacije i usluge jednog tijela dravne uprave pruaju se korisnicima na jedinstvenom web mjestu, na jednak i standardiziran nain. Web mjesta su orijentirana korisnicima, omoguavaju im brzu, jednostavnu i efikasnu uslugu. Funkcionalna struktura tijela dravne uprave vie nije vidljiva za korisnike. 9. Personalizacija portala- korisnici mogu podesiti izgled, strukturu i sadraj vienamjenskog portala prema vlastitim potrebama te tako esto koritene usluge uiniti jo pristupanijima i efikasnijima za koritenje. 10. Povezivanje usluga- korisnicima se niz usluga isporuuje na temelju jednog zahtjeva, neovisno o tome koliko odjel unutar tijela dravne uprave sudjeluje u provedbi zahtjeva. Ovakav pristup zahtjeva transformaciju rada unutar tijela dravne uprave. 11. Potpuna integracija- web mjesto tijela dravne uprave djeluje kao usluni centar. Web mjesto je u potpunosti prilagoeno zahtjevima i eljama korisnika. Provodi se temeljito rekonstruiranje tijela dravne uprave i nestaje tradicionalna podjela poslova prema odjelima. 4. U kojoj se fazi razvoja prema vaem miljenju nalazi javna elektronika uprava RH? Objasnite va stav. 4. Tijela dravne uprave RH nalaze se danas izmeu druge i tree faze, zato jer su osigurani zakonski i sigurnosni preduvjeti za obavljanje elektronikih transakcija te ujedno jer se sve informacije i usluge jednog tijela dravne uprave pruaju korisnicima na web portalu na jednak nain. 5. Navedite i objasnite 4 oblika javne dravne uprave ovisno o sudionicima procesa. 5. Ovisno o sudionicima u procesu javne elektronike uprave, razlikuju se 4 oblika poslovanja:

poslovanje drave s graanima i graana s dravom ( engl. Government To Citizens-G2C, Citizens To Government-C2G ) poslovanje drave s poduzeima i poduzea s dravom ( engl. Government To Business-G2B, Business To Government-B2G) poslovanje drave s javnim upravama drugih drava ( engl. Government to Government-G2G) i poslovanje unutar javne uprave (Government To Employee-G2E)

U okviru G2C drava prua graanima irok raspon raznovrsnih usluga, od informacija, uenja na daljinu, do elektronikog glasovanja. Graani aktivno djeluju prema dravi (C2G) pretraujui informacije, postavljajui zahtjeve,upite,pritube i prijave. U okviru G2B poduzeima je omoguen pristup podacima potrebnima za poslovanje, izdavanje razliitih dozvola i dokumenata, ali isto tako podnoenje godinjih prijava poreza i bilance koji dravi daju uvid u poslovanje poduzea. Elektronika nabava je primjer poslovanja poduzea s dravnom upravom ( B2G ). Radi se o izuzetno vanoj funkciji koja donosi korist svim sudionicima: dravi jer tako bitno smanjuje trokove nabave i poduzeima jer im omoguuje da u uvjetima ravnopravne konkurencije ugovore i realiziraju posao. Cilj voenja intraneta u javnoj administraciji ( G2E ) je efikasnije poslovanje zaposlenika: bolja komunikacija, bra razmjena dokumenata, kontrola izvrenja zadataka. Isti ciljevi nastoje se postii u poslovanju izmeu javnih uprava razliitih drava (G2G ).

6. Navedite po jedan primjer ( iz HR ili svijeta) za svaki od 4 oblika javne dravne uprave. 6. G2C u dravi Arizoni se produenje registracije vozila obavlja online, proces traje 3-4 min., pri emu se ostvaruje uteda drave od 1,2 milijuna dolara godinje.

G2B The General Services Administration (GSA ) koristi web mjesto za kupovinu i prodaju nekretnina, opreme i vozila za 8300 zgrada i vie od milijun slubenika javne administracije. Zahtjevi za ponudama i narudbe objavljuju se na portalu, a u kupovini i prodaji mogu sudjelovati sve tvrtke koje se prethodno registriraju kao korisnici portala. G2G i G2E Drava Michigan razvija jedinstveni portal za 20 dravnih agencija ime se ostvaruje konsolidacija 100000 web stranica, intranet omoguuje suradnju svih zaposlenika, a uvoenjem online obrazaca ostvaruje se uteda na trokovima administracije i potarine od 850,000.00 dolara godinje. 7. Opiite razvoj javne elektronike uprave u RH. 7. Vlada RH je krajem 2003. godine usvojila Program e-Hrvatska 2007. kako bi se postigao bri iskorak Hrvatske u informacijsko drutvo u skladu s preporukama EU. Temeljni cilj programa je omoguiti graanima i poduzetnicima pravodobno primanje informacija i sudjelovanje u drutvu kroz umreeni informacijski sustav, povezivanje hrvatskog gospodarstva, razmjen informacija i iskustva u poslovnom svijetu. Osnovan je Sredinji ured za e-Hrvatsku koji kordinira i provodi sve aktivnosti. U skladu s odrednicama programa stvoreni su pravni preduvjeti razvoja informacijskog drutva. U tu svrhu doneseno je 26 zakonskih akata. Identificirano je 16 institucija koje sudjeluju u procesu informatizacije. Razvijena je vieusluna mrea za pristup Internetu te je izgraena raunalno-komunikacijska mrea tijela dravne uprave koja je dobila naziv HITRONet. Pokrenuti su projekti stvaranja preduvjeta za meupovezanost i interoperabilnost informacijskih sustava dravne uprave RH sa sustavima zemalja lanica EU. 8. Navedite i opiite po jedan primjer usluge javne elektronike uprave u RH za svako od 5 podruja iz programa e-Hrvatska. 8. e- Javna uprava uvid u vlastite podatke u popis biraa graani mogu dobiti koritenjem servisa ePopis biraa i to putem web mjesta Sredinjeg dravnog ureda za upravu upisom matinog broja i prezimena graana. Uvid u popis biraa omoguen je i slanjem matinog broja SMS porukom na broj 098/5454. e- Pravosue u okviru projekta e-Katastar uspostavljen je preglednik katastarskih podataka koji omoguava uvid u sredinju bazu katastarskih podataka RH. Usluga omoguava provjeru katastarskih estica, ispravnost upisanih podataka, kao i vrijeme zadnje izmjene podataka i dokumente na osnovu kojih je izmjena napravljena. Uvid u podatke mogu je na osnovu katastarske estice ili broja posjedovnog lista u katastarskoj opini. e- Zdravstvo- Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi provodi projekt Informatizacija primarne zdravstvene zatite . U sklopu ovog projekta je poetkom 2007. godine informatiki povezano 350 ordinacija ope i obiteljske medicine. Plan je do kraja 2008. godine povezati svih 6000 ustanova primarne zdravstvene zatite. Za pacijenta ovaj projekt znai da e uitavanjem podataka s njegove zdravstvene iskaznice lijenik u raunalu imati uvid u njegov cjelokupni zdravstveni karton.Pacijent e se za pregled moi naruiti putem Interneta. e- Obrazovanje- informacijski sustav studenske prehrane( www.cap.srce.hr ) prua informatiku potporu korisnicima i davateljima usluga subvencionirane prehrane. Korisnici sustava su studenti i visokokolske usluge. Godinje se izdaje vie od 30000 studentskih kartica(X-ica) i preko 10 milijuna rauna za obavljanje transakcije. e- Poslovanje- Carinska uprava u okviru usluga e-Carina omoguava meunarodnim otpremnicima predaju i kontrolu carinskih deklaracija, uvid u trenutano optereenje njihovih bankovnih

garancija, te uvid u evidenciju carinskih pristojbi. Tako je ubrzan proces podnoenja carinskih deklaracija, smanjen rizik poslovanja otpremnika i ostvarene utede u poslovanju otpremnika.