Postupci izvoenja

konstrukcija
Predavanje, 18.12.2012.

Pripremili:
Doc.dr. Merima ahinagi-Isovi
Asis. Marko eez

SADRAJ
z
z
z

Naini i faze betoniranja

P kidi b
Prekidi
betoniranja
t i j
Specijalni postupci betoniranja

Tehnologija livenja
Podvodno betoniranje
Prepakt
p
beton
Torkretiranje mlazni beton
Vakuumiranje
C t if i j
Centrifugiranje
Presovanje
Vibrovaljanje
b o a ja je
Ekstrudiranje

Naini i faze betoniranja

z
z
z

Postupci betoniranja ovise o tipu konstrukcije

Ukoliko je mogue beton ugraivati bez prekida
Za vee betonske elemente betoniranje u vie
faza prekidi u betoniranju
U slabo armirane temelje ugrauje se beton
slijeganja 1-3 cm, a u jako armirane 3-6 cm
1-oplata stope; 2-oplata dijela temelja
iznad stope; 3-horizontalno ukruenje;
4-radna platforma; 5-kibla; 6-prijenosni
lij
lijevak;
k 7
7-lijevak-voica;
lij
k i
8
8-pervibrator;
ib t
9-fleksibilno crijevo

Naini i faze betoniranja

z
z
z
z

Za temelje do 3 m betoniranje odozgo

Za konstrukcije vee od 3m betoniranje u
fazama
Obavezna primjena lijevka i betoniranje u
slojevima 20-40 cm
Za slijeganje 4-6
4 6 cm obavezni prekidi
betoniranja (1-2 h)

Naini i faze betoniranja

z

z
z

Zidovi veih debljina (>35 cm) izvode se

betonom sa slijeganjem 4-6 cm
Tanji zidovi i jako armirani zidovi 6-10 cm
Tanki zidovi (<15 cm) betoniraju se u
lamelama i beton se ugrauje
g
j sa boka
NEPRAVILNO!

Naini i faze betoniranja

z

Kontinualno betoniranje zidova izvodi se:

Naini i faze betoniranja

Naini i faze betoniranja

z

Betoniranje zidova:

Nepovezani slojevi
betona

Naini i faze betoniranja

z

z
z

Betoniranje stubova (do 80x80 cm) izvodi se

betonom slijeganja 6
6-8
8 cm
cm, a za vee dimenzije
4-6 cm
Stubovi h<5 m i presjek <80x80 cm betoniraju se
neposredno
d ubacivanjem
b i
j
b
betona
t
u oplatu
l t
Ako je stub veih visina i dimenzija beton
ugraivati pomou lijevka

Naini i faze betoniranja

Naini i faze betoniranja

z

Vrlo visoki stubovi i stubovi sa gustom

armaturom betoniraju se pomou otvora u
oplati - depova

Naini i faze betoniranja

z
z

Grede se u pravilu betoniraju odjednom

Ako to nije mogue preporuuje se prekid u
srednjoj treini raspona uz izradu epa

Naini i faze betoniranja

z

Ako se betonira sistem skundarnih greda,

glavnih greda i ploe
ploe, odjednom se betoniraju
ako je visina grede <80 cm
Pravac betoniranja je ili u pravcu glavnih greda
ili u pravcu sekundarnih
k d ih nosaa

Prekidi betoniranja

Naini i faze betoniranja

z
z

Beton razastirati u susret betoniranju

Ako se radi o dvostruko armiranim ploama
betoniranje izvesti sa prenosnih panela

Naini i faze betoniranja

Naini i faze betoniranja

z
z

Pri izvoenju lukova koristiti mjeavine sa

slijeganjem
lij
j
1
1-3
3 cm
Dvozglobne i trozglobne lukove betonirati sa
obe strane istovremeno ka tjemenu

Naini i faze betoniranja

z
z
z

Kod lukova L>20 m, betoniranje izvriti u

l
lamelama,
l
sa epovima
i
od
d0
0,80-1,20
80 1 20 m.
epove betonirati 6-8 dana kasnije, sa betonom
krute konzistencije (slijeganje 0-1 cm)
Duboke lukove betonirati u zatvorenoj oplati,
beton se lijeva
j
kroz specijalne
p j
otvore

Naini i faze betoniranja

z
z
z
z

Cilindrine ljuske betoniraju se u lamelama 510 m

Za L<15 m i d<20 cm, betonirati od oslonaca
ka tjemenu
Za L>15 m betonirati u kampadama
Z ljuske
Za
lj k sa veim
i odnsom
d
f/L b
betoniranje
t i j
vriti u dvostranoj oplati

Naini i faze betoniranja

z

Manje sferne ljuske izvode se neprekidnim

betoniranjem, a vee u lamelama sa
dvostranom oplatom

Naini i faze betoniranja

z
z
z
z
z

Podloge od betona, podovi, platforme izvode se betonom

krute konzistencije (0-2
(0 2 cm)
Podloge i podovi dijele se u trake 3-4 m
Betonira se na preskok, formiranjem radnih spojnica
Betoniranje se nastavlja poslije 2-3 dana
Mogue i betoniranje ahovskim poljima sa prividnim
spojnicama

Naini i faze betoniranja

z

Ako je debljina ploe velika (>50 cm)

betoniranje se izvodi ostavljajui epove
irine do 1,5 m

Prekidi betoniranja
z
z
z
z

Iako se preporuuje neprekidno betoniranje,

prekidi
kidi su iipak
k neminovni
i
i
Do prekida dolazi uslijed tehnolokih zahtjeva,
smanjenja skupljanja betona planirani prekidi
Kvarovi na opremi za ugraivanje
nepredvieni
p
prekidi
p
Radne spojnice su osjetljiva mjesta na
konstrukciji, u pogledu vrstoe i
vodonepropusnosti
d
ti
Problem predstavljaju spojnice koje se
betoniraju sa prekidom duim od 6-8 sati

Prekidi betoniranja
z

Na pojedinim mjestima treba uzeti u obzir

pojavu sjedanja betona, pa se na tim
mjestima predviaju radne spojnice
Na ovim mjestima predvia se prekid u
betoniranju do 2 sata

Prekidi betoniranja
z

Ako se radi o gredama veih visina, na spoju

sa ploom predvidjeti spojnicu

Ukoliko dolazi do prekida betoniranja po

duini nosaa on se u pravilu radi na
mjestima najmanjih statikih uticaja
((momenata)) i upravno
p
na p
pravac g
glavnih
napona

Prekidi betoniranja
z

Kod konstrukcija bazena esto se spojnice rade

sa zaptivnim
ti i ttrakama
k
((od
db
bakarnog
k
lilima ili
gume) za obezbjeivanje
vodonepropusnosti
Formiranje spojnica izvodi se na
razliite naine
naine, sa esto poveanim
ispustom radi boljeg povezivanja
1 daska;
2 pregrada u oplati;
3 zaptivna traka

Specijalni postupci betoniranja

z
z
z
z
z
z
z
z
z

Tehnologija livenja
Podvodno betoniranje
Prepakt beton
Torkretiranje mlazni beton
Vakuumiranje
Centrifugiranje
P
Presovanje
j
Vibrovaljanje
Ekstrudiranje

Tehnologija livenja
z

Tehnologija zahtjeva veliku pokretljivost svjeeg

betona odnosno koritenje betona tene
betona,
konzistencije, ovaj uslov je u prolosti bilo
mogue ostvariti samo upotrebom veih koliina
vode
Pojava plastifikatora i superplastifikatora uslovila
jje bitne p
promene u koncepciji
p j livenih betona,,
tako da je danas mogue dobiti livene betone
marki MB 40 i vie
Liveni betoni treba da imaju mjeru slijeganja
preko 16 cm, pri emu beton slobodno tee
iskljuivo pod uticajem gravitacije. Iz ovih
razloga za livene betone se esto kae da su
samougradivi

Podvodno betoniranje
z

z
z

Primjenjuje se pri izvoenju podvodnih

dij l
dijelova
ttunela,
l mostovskih
t
kih stubova,
t b
d
donjih
jih
ploa temelja i td.
Koriste se mjeavine tene konzistencije
konzistencije, sa
slijeganjem 16-20 cm
Prenik cijevi do 300 mm
mm, iz sekcija duine
0,50 do 1 m, koja mora da bude zaronjena u
mjeavinu
j
min 1,0
, m;; na poetku
p
betoniranja
j
cijev je na cca 20 cm od dna
Cijevi su na svojim donjim krajevima
snabdjevene poklopcima (klapnama)

Podvodno betoniranje

1-zagat
2-radna platforma
3-cijev za betoniranje
4 prijemni lijevak
4-prijemni
5-cijev za dovod betona
6-kran
7-ugraeni beton

D = 31,5 mm,
mc 300 kg/m

Prepakt beton
z

z
z
z

Kod konstrukcija manjih dimenzija, a sa

guom

armaturom,
t
samo frakcija
f k ij 30/40
mm+cementni malter, kod masivnih ili slabo
armiranih dvije frakcije: 30/40 mm i 180/400
mm + cementni malter
Cementni malter: pijesak 0/1 mm i cement, u
odnosu cement: pijesak=1:1 do 1:2
Za visine H do 1,2
, m malter se naliva
gravitaciono, za vee visine injektiranje
Za b>1 m, injektiranje kroz eline cijevi, za
b<1 m, kroz bone otvore

Prepakt beton
z

Prednosti: smanjuje se koliina materijala

k j treba
koju
b mijeati,
ij i nema spojnica,
j i
malo
l
skupljanje
Mane: teka kontrola ispunjenosti prostora
izmeu zrna i potreba oplate visokog kvaliteta

Torkretiranje mlazni beton

z

Dva postupka ugradnje mlaznog betona

Suhi postupak
Mokri postupak

Torkretiranje mlazni beton

z

Suhi postupak

Do ureaja za nabacivanje vodi se suha mjeavina

agregat i cement, pri betoniranju dozira se voda
D=8 mm
mm, mv/mc=0,32-0,37;
=0 32-0 37; C:A=1:3 do 1:4
1:4,5;
5; Brzina
nabacivanja: do 100 m/s
Odskok (najvei na poetku): nanie 5-15%, na
vertikalne i kose povrine 15-20%, navie 20-50%.
Torkretni top udaljiti 70-100 cm od zida (oplate)
Optimalna debljina sloja u jednom nabacivanju
(nanoenju): 25-30 mm

Torkretiranje mlazni beton

z

Mokri postupak

Sve komponente mijeaju se istovremeno

D=20-25 mm; Koliina cementa: manja nego kod
suhog postupka
postupka.
Brzina nabacivanja na zid (oplatu): cca 120 m/s
Rastojanje
j j torkretnog
g topa
p od zida ((oplate):
p
) 1-1,2
, m
Debljina slojeva u jednom nanoenju: 50-70 mm
esto se koristi dodatak vlakana
1-mijealica; 2-pumpa za beton;
3
3-pumpa
za torkretiranje;
t k ti j
4-mlaznica; 5-betonirana povrina

Torkretiranje mlazni beton

Vakuumiranje
z

z
z
z

Iz betonske meavine, spravljene sa veom

koliinom vode vakuum postupkom izvlai se
viak vode.
Sniavanje vodocementnog faktora za 0
0,0505
0,10!
Efikasnost postupka samo pri debljinama
elementa do 30 cm!
Vakuumirani beton ima smanjeno
j
skupljanje!
pj j

Vakuumiranje

Vakuumiranje
z

S obzirom da se p
prije
j samog
g vakuumiranja
j
betonski elementi izlau vibriranju, opisana
tehnologija esto se naziva i vibrovakuumiranje.
1 element koji se vakumira
1-element
2-vibrostol
3-vakuum-panel
4-kolektor
5-cijev
5
cijev za vakuumiranje
6-posuda za skupljanje vode
7-glavna cijev za izvlaenje
vode
8-vakuum
8
vakuum pumpa

Vakuumiranje
z

Efektivnost izrade ravnih elemenata od vrlo

plastinih
l i ih mjeavina
j i znaajno
j se poveava

kombinovanjem vibracija, presovanja i

vakuumiranja
k
i j - vibrovakuumpresovanje
ib
k
j
Ovakvim postupkom, vrstoa betona moe
se poveati
ti za 10
10-20%
20%
1 komora pod pritiskom
2 uvoenje vazduha pod pritiskom
3 metalni poklopac
4 povrina preko koje se vri presovanje
5 betonska mjeavina
6 vibrostol
7 vakuum-pumpa
8 mjesto isisavanja
9 vibrator

Centrifugiranje
z
z
z
z
z
z

Broj obrtaja kalupa za centrifugiranje: 400-900 o/min.

Rasporeivanje betona: do 8 min; kompaktiranje: 12 min
min.
Cio proces traje 25-50 min.
Beton sa slijeganjem
j g j
4-6 cm
D=15-20 mm (16 mm); oslobaa se 20-30% vode!
Prednost: vrlo visoke vrstoe, odmah po centrifugiranju
element se moe osloboditi kalupa!
Mana postupka: velika potronja cementa: 400-450 kg/m3!

Centrifugiranje
z

Uslov da pri okretanju ne doe do propadanja onog dijela mase

betona koji se nalazi u zoni gornjeg dijela cijevi glasi:
m r 2 g m
Uzimajui u obzir eventualno vibriranje kalupa pri obrtanju
ugaona brzina treba da bude oko dva puta vea, pa gornji uslov
dobija oblik:
2

r 4g

z
z
z

U praksi ovaj broj obrtaja najee varira izmeu 60 o/min i 150

o/min
Za kompaktiranje sveeg betona potrebna je znatno vea brzina
obrtanja.
Ova brzina se dobija na bazi uslova da se rotacijom ostvari
odreeni
d i pritisak
iti k na b
betonsku
t
k masu, tjtj. d
da se ostvari
t i efekat
f k t
presovanja izmeu 0,07 i 0,14 MPa, pa se na bazi ovog uslova
dolazi do relacije:
nmax

p r2
= 32809 3 3
r2 r1

gdje je: p usvojeni pritisak (u MPa)

MPa), a r1 i r2
unutranji i spoljni poluprenik elementa
koji se betonira

Presovanje
z

Presovanjem (pritisci 5-15 MPa) se, uz male

koliine cementa (100
(100-150
150 kg/m3) mogu
dobiti vrlo visoke vrstoe za elemente
manjih debljina
Obino presovanjeza niske, filtraciono
presovanje
p
j i za vie v/c faktore (p
(pritisci 2,5,
3,0 MPa)

Presovanje
z

Postupak presovanja esto se kombinuje sa vibriranjem betonske

mase vibriranje
j p
pod optereenjem
p
j
Mana postupka je nepovoljno optereenje vibrostola

Ovaj nedostatak eliminie se primjenom vibriranja pod pneumatskim

optereenjem
t j

Najrasprostranjeni postupak je primjenom vibrotampa organ za

istovremeno vibriranje i presovanje

Vibrovaljanje
z
z

Postupak kontinualnog ugraivanja betona na

pokretnoj traci
Kod fabrike proizvodnje ravnih i sitnorebrastih
ploa, kao i zidnih panela, prema ematskim
prikazima
Osim na ovaj nain, koji se iskljuivo primenjuje u
uslovima prefabrikacije, pri izvoenju tekih
kolovoznih konstrukcija
konstrukcija, masivnih ploa
ploa, betonskih
brana i sl., valjanje betona moe da se izvede i
upotrebom uobiajenih valjaka za zemljane radove
tzv Uvaljani
tzv.
Uvaljani betoni
betoni .

Vibrovaljanje
z

z
z
z
z
z

Osnovne prednosti uvaljanih betona su:

Velika brzina kojom se oni ugrauju i
Mala potronja cementa manje od 100 kg/m3
Koristi se agregat do 75 mm (pri primjeni krupnijeg, zrna
bee iz mase sveeg betona).
Odnos krupnog prema sitnom agregatu treba da bude
2:1
U sitnom agregatu treba da bude min. 40% zrna < 0,6
mm
K
Konzistencija
i t
ij ttreba
b d
da jje kkruta,
t sa slijeganjem
lij
j
h ~ 0
0.
Beton mora da bude dovoljno suh da dri valjak kojim se
zbija, a sa druge strane da bude dovoljno vlaan da
cementna pasta pri razastiranju i zbijanju prodre
dovoljno duboko u prostore izmeu zrna agregata.

Vibrovaljanje
z
z

U meavini se esto primenjuju i razni pucolanski

dodaci, naroito EF pepeo
Razastire se u slojevima 20-70 cm, svaki sloj zbija
se sa sa najmanje 3 prelaza valjka: prva 2 sloja bez,
a trei sloj sa vibriranjem
Ugraenom sloju treba obezbjediti visoku vlagu, ali
ne razlivanjem vode po povrini (mogunost
ispiranja veziva)
Posle 5 10 dana njege, povrinu sloja oistiti od
ovrsle cementne paste, vazduhom pod pritiskom i
intenzivno nakvasiti povrinu starog
starog betona
Posle ovoga nanosi se sloj cementnog maltera
debljine 2 3 cm i nastavlja sa betoniranjem
slijedeeg
lij d sloja
l j

Vibrovaljanje

Ekstrudiranje
z

Primjenom Ekstrudera betonski elementi se formiraju putem simultanog

djelovanja
j
j ekstruzije
j ((istiskivanja),
j ), p
presovanja
j i vibriranja
j svjeeg
j
g
betona
Element se formira u zatvorenom prostoru, koji obrazuju eoni i boni
zidovi komore, smjeteni ispod prijemnog bunkera, kao i ve zavreni
dio elementa
Puna presa, koja ima sa jedne strane funkciju transportera betonske
mase, a sa druge strane ureaj za zbijanje, omoguava proizvodnju
olakanih
l k ih b
betonskih
t
kih ploa,
l ija
ij je
j duina
d i jjednaka
d k d
duni
i staze
t
kkretanja
t j
ekstrudera, irina 11,5 m, a debljina 2040 cm.
Sa koliinom cementa 400- 420 kg/m3 i v/c faktorom 0,35-0,40, dobijaju
se vrstoe i do 60 MPa.
MPa
1 samohodni ram; 2 vibrator
pune prese; 3 transmisija pune
prese; 4 prijemni bunker za beton;
5 povrinski vibrator; 6 puna
presa

Ekstrudiranje
Ploe irine 1,2 do 2,4 m,
duine do 20 m; debljine
ploe 15 40 cm; duina
pogona 200 m

Slijedee predavanje:

SPECIJALNE VRSTE BETONA,

BETONIRANJE U EKSTREMNIM
USLOVIMA I KONTROLA
KVALITETE BETONA