KONZISTENCIJA SVJEŽE BETONSKE MASE.

FAKTORI
KOJI UTIČU NA UGRADIVOST I OBRADIVOST BETONA

Tehnološka svojstva svježeg betona su:

• Konzistencija

• Homogenost

• Ugradljivost

• Povezanost

• Segregacija

• Izdvajanje vode

• Završna obradljivost površine svježeg betona

Tehnologičnost se najčešće razmatra kao funkcija konzistencije svježeg betona, pri čemu ovaj
termin u opštem slučaju podrazumijeva skup svih svojstava datog materijala koja utiču na
postojanost, odnosno promjenljivost njegovog oblika pod uticajem različitih mehaničkih dejstava.
U slučaju svježeg betona, ova definicija se svodi na praktičnu formulaciju po kojoj se pod
konzistencijom podrazumeva skup svih osobina svježeg betona koje se iskazuju putem
pokazatelja pokretljivosti i krutosti mješavine. U vezi sa ovako shvaćenim pojmom konzistencije,
u praksi se najčešće govori o:

 krutoj
 slabo plastičnoj
 plastičnoj i
 tečnoj konzistenciji

svježeg betona.
Konzistencija betona u osnovi zavisi od dvije stvari: vodocementnog faktora i vrste agregata i
krupnoće zrna u agregatu.Međutim u ovisnosti o nekim drugim uslovima dolazit će do promjene
konzistencije svježeg betona.Pa imamo da konzistencija ovisi o :

• TEMPERATURI MJEŠAVINE

• VREMENA MJERENJA NAKON MIJEŠANJA

• KOLIČINI POJEDINIH DODATAKA

Za kvantitativno mjerenje vrste konzistencije danas se koriste 4 metode ispitivanja:

• METODA SLIJEGANJA –definiše konzistenciju na bazi mjerenja pokretljivost svježeg

betona.U vezi s tim koristi se tzv.Abramsov konus koji se puni betonskom smješom u
tri sloja približno jednake visine,pri čemu se svaki sloj nabija standardnom metalnom
šipkom sa 25 udaraca.Na završetku zbijanja gornja površina svježeg betona se
poravna,konus pažljivo podiže i postavlja pored betonske mase.Pod dejstvom sile
teže betonska smjesša će se deformisati tako da će moći da registruje slijeganje
∆h.Ocjena konzistencije u ovom slučaju se daje na bazi izmjerene vrijednosti
slijeganja.Ova metoda se najčešće koristi kod plastičnijih betonskih masa.

• VEBE-METODA –Kod krućih mješavina svježeg betona,tj. Kod kojih se primjenom

prethodne metode sobije malo ∆h,bolji kvantitativni pokZtelj konzistencije je VEBE-
metoda.U sastav uređaja za ispitivanje ulazi:vibro sto,čelični lonac sa dnom dubine
200mm i prečnika 240mm,ploča od pleksiglasa,vođica,šipka sa držačem i
stativ.Postupak ispitivanja je sledeci:U uređaj se stavlja Abramsov kunus i puni na siti
nacin kao i u slučaji metode slijeganja.30 sekundi nakon poravnavanja gornje
površine konus se skida i obrtanjem stativa se ploča od pleksiglasa dovodi u kontakt
sa betonom.Nakon ovog vibro-sto se pušta u rad i istovremeno uključuje
štoperica.Usljed vibracija doći će do slijeganja betona a samim ti i ploča od
pleksiglasa se pomjera sa njim.Vibriranje se vrši dok beton ne pokrije ploču po cijeloj
donjoj površini.Kada dođe do ovoga zaustavlja se rad vibro stola i zaustavlja se
vrijeme i na osnovu formule vrši se izračunavanje tzv. VEBE stepeni : N=(V1/Vo)*t ;
gdje je Vo-zapremina betona prije vibriranja (Vo=5.5 litara) dok je t vrijeme vibriranja
u sekundama.V1 se izračunava na bazi mjerenja visine betona na čeličnom loncu.

• METODA RASPROSTIRANJA –vrlo široko se primjenjuje za kvantitativno definisanje

konzistencije plastičnih i tečnih betonskih masa.Vrši se primjenom potresene table
koja se sastoji od dvije drvene ploče dimenzija 70x70.Ploče su na jednoj strani
spojene šarkama,na jednoj strani imamo ručku za podizanje gornje ploče kao i
graničnike koji omogucavaju podizanje za samo 4cm.Svježi beton se nanosi na gornju
površinu u dva slojauz nabijanje pomoću letve 4x4 cm.30 sekundi nakon naošenja
betona počinjemo sa laganim podizanjem i spuštanjem gornje ploče i tako 15
puta.Mjera rasprostiranja utvrđuje se mjerenjem dimenzija r1 i r2 rasprostrte mase u
dva međusobno upravna pravca,pri čemu se izračunava srednja vrijednost u cm.

• METODA SLIJEGANJA VIBRIRANJEM-najčešće se koristi prilikom ispitivanja

konzistencije vibriranih betona.Postupak se sastoji u ugrađivanju betona u kalupe
20x20x40 cm ili 30x30x30 cm.Punjenje kalupa vrši se do vrha primjenom specijalne
mistrije.Po završetku punjenja pristupa se vibriranju betona na isti nacin kako se radi
prilikom ugradnje betona u konstrukciju.Mjera slijeganja dobiva se uvidu odnosa
početne vrijednosti visine uzorka i visine izmjerene nakon vibriranja.
FAKTORI KOJI UTIČU NA UGRADIVOST I OBRADIVOST
BETONSKE MASE

Pod pojmom UGRADIVOST podrazumijevamo količinu korisnog rada

potrebnog za potpuno zbijanje svježeg betona.

Ugradivost betonske mase zavisi nam od reoloških

karakteristika,konzistencije te povezanosti betonske mase.

U principu što je betonska masa rjeđa lakša je ugradivost,međutim

razrjeđivanjem betonske mase u velikoj mjeri smanjujemo njenu čvrstoću.

Pod pojmom OBRADIVOST betonske mase podrazumijevamo njenu

sposobnost da se teže ili laše,bolje ili lošije obradi njena površina.
Obradivost betonske mase zavisit će od:granulometrijskog sastava agregata
veličine i oblika zrna agregata te od zastupljenosti tzv.cementnog mlijeka u
masi koje je kombinacija sitnog agregata,cementa i vode.

ZAKLJUČAK

NA KRAJU VIDIMO DA JE KONZISTENCIJA BETONA ZAPRAVO GLAVNI FAKTOR

KOJI UTIČE NA UGRADIVOST I OBRADIVOST SVJEŽE BETONSKE MASE

TEČNA KONZISTENCIJA DAJE LAKŠU UGRADLJIVOST I BOLJU OBRADIVOST ALI

UVELIKO SMANJUJE ČVRSTOĆU BETONSKE MASE