Osiguravanje i kontrola kvalitete

Sadraj predmeta:
Sustav za kvalitetu: definicija kvalitete i sustava kvalitete, aspekti kvalitete i
povijest razvoja, kontrola kvalitete, osiguravanje kvalitete, upravljanje
kvalitetom i nadzor.
Principi, metode, tehnike i alati uspostave sustava za kvalitetu, procesni pristup.
Proirenje sustava na ouvanje okolia. Preventivno djelovanje, spreavanje
tete i udesa u velikom rasponu opasnosti, odravanje.
Najutjecajniji imbenici u sustavu kvalitete, kadar, oprema, tehnologija. Razorna
i nerazorna ispitivanja i metode otkrivanja pogreaka u funkciji kontrole
kvalitete.
Temeljni zahtjevi, direktive/smjernice, sukladnost temeljnim zahtjevima, sustav
ocjenjivanja sukladnosti; ovlaivanje, potvrivanje (akreditacija, certifikacija).
Normizacija: zakon o normizaciji, sustav normizacije; objava i primjena normi,
ISO, IMAS, EN, EN i HRN. Norme koje se odnose na softver
.
Obrazovanje: zahtjevi, stupanj obrazovanja, certifikacija.

1. Sustav za kvalitetu: definicija kvalitete i sustava kvalitete, aspekti

kvalitete i povijest razvoja, kontrola kvalitete, osiguravanje kvalitete,
upravljanje kvalitetom i nadzor.
1.1

Openito:

Sustav organizacije za kvalitetu podrazumijeva sve planirane i sustavske akcije, neophodne

da se garantira i osigura povjerenje kod kupaca da e konstrukcija, sustav ili komponenta
zadovoljavajue funkcionirati u eksploataciji ovo znai da se zahtjeva odreena strogost
koja se provodi savjesno, provjerom izvrenja planiranih aktivnosti od strane ovlatenih
strunjaka organiziranih u posebnoj organizacijskoj jedinici.
Kvaliteta proizvoda se definira kao: sposobnost za upotrebu proizvoda.
Druga definicija: Kvaliteta je mjera ili pokazatelj opsega, odnosno iznosa uporabne
vrijednosti nekog proizvoda ili usluge za zadovoljenje tono odreene potrebe na odreenom
mjestu i u odreenom trenutku, tj. onda kad se taj proizvod i ta usluga u drutvenom procesu
razmjene potvruju kao roba (Dr. T. Bakovi: Upravljanje kvalitetom).
Pojam osiguranja kvalitete obuhvaa sve one aktivnosti koje mogu utjecati na
funkcionalnost konstrukcije, sustava ili komponenata, a provodi se prema unaprijed
izraenom i odobrenom programu i planu osiguranja kvalitete, koji obuhvaa propisane
kontrole, nadzor i provjere.
Navedene planirane aktivnosti se osiguravaju organiziranom i sustavskom kontrolom svih
faza u nastajanju proizvoda.
Dugi lanac poslovnog i proizvodnog procesa podsjea nas da se greke mogu pojaviti bilo
gdje i bilo kada. Greke mogu rezultirati u posljedice koje mogu ugroziti nae ivljenje ili
uzrokovati velike materijalne gubitke (atomske centrale, prijevoz, istraivanje svemira,...)
Da se gornje sprijei, treba izgraditi u cijeli lanac aktivnosti preventivnog djelovanja
profesionalne organizacije za osiguranje kvalitete koja bi organizacijski bila izvan utjecaja
bilo koje druge funkcije Ona bi trebala biti neposredno pod najviim rukovodstvom poduzea.
Slijedi da je u poduzeima potrebno formirati posebni odjel za osiguranje kvalitete

1.2

Razine kvalitete
Razvoj kvalitete industrijskog proizvoda prikazan je na slici 1.1.
TQM

QA

QC
Slika 1.1 Razvoj kvalitete
Najnia razina je Kontrola kvalitete QC (engl. Quality Control), karakterizira je
odvajanje dobrih od loih proizvoda na ulaznoj, meufaznoj i zavrnoj kontroli.
Via razina je Osiguranje kvalitete QA (engl. Quality Assurance), karakterizira je:
prijelaz u organizaciji za kvalitetu ukljuivanjem svih funkcija poduzea na osiguranje
kvalitete, uvoenje politike kvalitete u organizaciji i primjena meunarodnih normi kao to je
to na primjer norma ISO 9000, odnosno.
Najvia razina je Potpuno upravljanje kvalitetom TQM (engl. Total Quality
Management), to znai potpuno ukljuivanje svih funkcija i svih zaposlenih u poduzeu,
dobavljaa i kupaca na ostvarivanju visoke kvalitete uz najnie trokove.
1.2.1 Naela koncepta TQM
Koncept TQM se temelji na nekoliko naela:
1. Nuno je izravno sudjelovanje poslovodstva najvie rukovodstvo poduzea treba svojim
djelovanjem dokazati deklarirana stajalita u vezi kvalitete, s obzirom da sve aktivnosti
zapoinju s vrha nadolje;
2. Potreban je timski rad jer tim, pokazalo se, nalazi bra i bolja rjeenja od pojedinaca;
3. Nuno je sudjelovanje svih zaposlenih postizanje kvalitete je zadatak svih zaposlenih;

4. Nuno je kolovanje svih zaposlenih kolovanjem za kvalitetu treba provesti od svih

razina rukovodstva do svih zaposlenih;
5. Trai se sudjelovanje kupaca povratna informacija kupca bitna je za poboljanje usluga
ili proizvoda;
6. Nuno je stalno usavravanje kvalitete poznavanje tehnika usavravanja kvalitete
omoguavaju provoenje usavravanja;
7. Nuno je stalno odravanje i preispitivanje normi norme stalno treba aurirati kako bi se
usuglasile sa stalno viim zahtjevima za kvalitetom.
Danas se kvaliteta ne shvaa toliko kao odravanje zadane kvalitete, nego vie kao
krug njezina stalnog poboljanja i odravanja.
1.2.2 Povijest kvalitete
- Prva generacija: prije 1980 razdoblje mjerenja i kontrole
- Druga generacija: 1980 1990-tih kvaliteta kao univerzalna mantra
- Od 1990-tih kvaliteta kao strateki pokreta

1.3

Uvoenje sustava kvalitete

Sustav kvalitete je mehanizam koji primjenjuje principe upravljanja kvalitetom u

organizaciji. Sustav se odnosi na sve aktivnosti koje imaju utjecaj na kvalitetu krajnjeg
proizvoda; sustav ukljuuje organizacijsku strukturu, odgovornosti, procedure, procese i
resurse potrebne za implementaciju upravljanja kvalitetom.
1.3.1 Odgovornosti
U svrhu uvoenja sustava kvalitete organizacija treba uspostaviti:

odgovornost uprave, ukljuivi definiciju politike organizacije, te pristajanje na primjenu i

kontrolu sustava kvalitete od strane najvieg rukovodstva organizacije;

odgovornost za osiguranje kvalitete i kontrolu kvalitet,e te aktivnosti u svrhu osiguranja

da e proizvodi i/ili usluge zadovoljiti svoje zahtjeve na kvalitetu.

1.3.2

Koraci na uvoenju sustava

Prvi korak na unapreenju sustava kvalitete u poduzeu je definiranje politike

kvalitete, koja na jasan i razumljiv nain postavlja ciljeve poduzea prema kvaliteti i nain
ostvarenja ciljeva.
Drugi korak je definiranje sustava kvalitete to se moe postii koritenjem normi
kao to je to na pr. ISO 9000. Time se postie da e: sustav biti u skladu s zahtjevima normi,
zahtjevi i smjernice e pomoi da sustav kvalitete bude sustavan i sveobuhvatan.

Trei korak je, a to je ujedno i glavni zahtjev normi ISO 9000, dokumentiranje
sustava kvalitete i osiguranje da se dokumentirane procedure u potpunosti prihvaaju i
primjenjuju unutar organizacije.

- Pred. 4.11.15 1.4 Dokumentacija sustava kvalitete

Tri su glavna dokumenta koji detaljno definiraju organizaciju i zadae osiguranja
kvalitete, to su:

Poslovnik kvalitete;

Program osiguranja kvalitete;

Plan osiguranja kvalitete

1.4.1 Poslovnik kvalitete

Poslovnik kvalitete je saeti prikaz organizacijskih i funkcijskih postupaka, pravilnika,
normi, propisa i uputa za izradu programa i planova, te provjeru sustava osiguranja kvalitete.
Sadraj poslovnika prikazan je tablicom 1-1:
Tablica 1-1: Poslovnik kvalitete
1. Organizacija
2. Kvaliteta u marketingu i inenjeringu
3. Kvaliteta u razvoju
4. Upravljanje dokumentacijom
5. Kvaliteta u nabavi
6. Kvaliteta u proizvodnji
7. Kvaliteta u rukavanju i otpremi
8. Kvaliteta odravanja
9. Kontrola i kalibracija mjerne i test opreme
10. Neusklaenosti i korektivne akcije
11. Dokumentacija kvalitete i statistike metode
12. Trokovi kvalitete
13. kolovanje i motivacija za kvalitetom
14. Audit sustava kvalitete
1.4.2 Program osiguranja kvalitete
Program osiguranja kvalitete je dokumentirani niz postupaka i aktivnosti primjenjenih
za osiguranje kvalitete u poduzeu. Program se openito izrauje za asortimanski zaokruene
proizvode koji imaju sline zahtjeve za osiguranjem kvalitete.

Program moe biti sveukupni za cijelo poduzee, ili pojedinani za pojedini ugovor ili
projekt.
Zajedniki program poduzea se realizira kroz specifine programe pojedinih
odjela/biroa/radnih jedinica.
1.4.3

Plan osiguranja kvalitete

Plan osiguranja kvalitete je dokument izveden iz programa osiguranja kvalitete u

kome su navedeni postupci, sredstva i aktivnosti u vezi kvalitete koji se odnose na pojedinani
ugovor ili projekt.

1.5 Menedment kvalitete

U inenjeringu kvalitete, kvaliteta, cijena i vrijeme su tri meusobno ovisna faktora,
kako je to prikazano na slici 1.2. Ako su dva od ovih faktora konstante, trei faktor nije
mogue kontrolirati.
Ova tri elementa takoer uzrokuju i najvee probleme, jer su trokovi i vrijeme
isporuke proizvoda esto iznad predvienih veliina, a u velikom broju sluajeva proizvod ne
zadovoljava zahtjeve korisnika. Meutim, zadovoljstvo korisnika je osnovni cilj osiguranja
kvalitete.
Definirana kvaliteta za odreeni datum isporuke se moe postii samo ako je na
raspolaganju primjeren proraun. Kako bi se dostigla definirana kvaliteta unutar definiranog
prorauna, mora biti dovoljno vremena da bi se udovoljilo zahtjevima na proizvod. Ako su
vrijeme i proraun nepromjenljivi, tada kvaliteta trpi zbog tih ogranienja.
Razvoj
Uvoenje
Koritenje
Odravanje

Vanjski atributi
Robusnost
Tonost
Pouzdanost
Djelotvornost

Kvaliteta

Cijena

Vrijeme

Unutarnji atributi
Proirivost
Prenosivost
Odravljivost
Cjelovitost
Slika 1.2 Odnos kvaliteta, vrijeme, cijena

Razvoj
Uvoenje
Trajanje

Kako bi se razrijeila ova situacija, potrebno je detaljno definirati ciljeve. Za veinu

projekata vrijeme i proraun su nepromjenljivi. Prema tome, ciljeve kvalitete je potrebno
opisati za razliite razine finoe, i potrebno je definirati prioritete.
Na taj nain mogue je pronai prihvatljivo rjeenje u konfliktnoj situaciji. U razumno
due vrijeme, investiranje u usavravanje kvalitete dovodi do znaajnog smanjenja trokova.

1.5.1 Unutarnji i vanjski faktori kvalitete

Faktori kvalitete proizvoda mogu se podijeliti na unutarnje i vanjske faktore.
Vanjski faktori su oni ije postojanje ili ne postojanje mogu zamijetiti korisnici
proizvoda. U ove faktore ubrajaju se: robusnost, pouzdanost, tonost, uinkovitost,
jedostavnost upotrebe.
Prenosivost, proirivost, ponovna upotrebljivost, cjelovitost i odravljivost su
unutarnji faktori kvalitete koje moe percipirati samo inenjer razvoja proizvoda.Unutarnji
faktori su klju osiguranja da su zadovoljeni vanjski faktori.
Gornje ukazuje na to da je kvaliteta proizvoda multi-dimenzionalni koncept s
faktorima kvalitete koji nisu neovisni nego utjeu jedan na drugi. Zadovoljenje zahtjeva na
kvalitetu proizvoda trai primjeren kvalitativno usmjeren razvojni proces. Neophodno je
koristiti mjerila kvalitete, analizu izmjerenih podataka i mogunost deriviranja primjerenih
koraka kontrole kako za proizvod tako i za proces razvoja proizvoda.
Potrebno je prvenstveno definirati koliko je kvaliteta proizvoda vana za organizaciju.
Nadalje, treba oblikovati politiku kvalitete za organizaciju i definirati ciljeve kvalitete.

1.5.2 Komponente menedmenta kvalitete

Menedment ili upravljanje kvalitetom predstavlja multidimenzionalni pristup upravljanju
organizacijom, orijentiran na stvaranje kulture kvalitete, isporuku superiorne vrijednosti
dionicima i stvaranje trajne i odrive konkurentske prednosti za organizaciju.
Kontrola kvalitete sastavni je dio osiguranja kvalitete. Rezultati dobiveni statikim ili
dinamikim testiranjem se koriste za monitoring i ispravljanje pogreaka u dostizanju eljene
kvalitete.
Zadatak je kontrole kvalitete da sprijei nastajanje greaka, a ne da se one otkrivaju kasnije.
Dodatno, potrebno je primjenjivati i vie analitikih, konstruktivnih mjerila osiguranja
kvalitete. Konstruktivno osiguranje kvalitete bavi se tehnikim, organizacijskim i
humanitarnim aspektima.
U tehnikom podruju podrku osiguranju kvalitete daju principi, metode i alati.
U organizacijskom podruju, modeli ivotnog ciklusa se koriste za ralanjivanje razvoja
proizvoda u dijelove koje je mogue menedirati i kontrolirati.

U humanitarnom podruju, odluni su politika organizacije, komunikacija izmeu svih

osoba ukljuenih u razvoj i radni okoli.
Nadalje, znanje iskustvo, sposobnosti, kolovanje i trening razvojnih inenjera imaju
veliki utjecaj na razvojni proces.
Menedment kvalitetom osigurava da organizacija, proizvod ili usluga bude
dosljedan. Ono ima etiri glavne komponente:
1. planiranje kvalitete
2. kontrola kvalitete
3. osiguranje kvalitete
4. poboljanje kvalitete
Menedment ili upravljanje kvalitetom nije usmjereno samo na kvalitetu proizvoda i usluga,
ve i na sredstva koja se koriste u njenu ostvarivanju.
Upravljanje kvalitetom dakle koristi osiguranje i kontrolu kvalitete procesa kako bi se postigla
konzistentna, dosljedna kvaliteta.
Krajnji rezultat sustava kvalitete je TQM: zadovoljstvo kupaca, manji broj karta, manji
trokovi, odn. vea profitabilnost.
Tablica 1-1 prikazuje odnos tradicionalnog pristupa osiguranju kvalitete i TQM-a
Tablica 1-1
Tradicionalni pristup
Kvaliteta je tehniko pitanje
Visoka kvaliteta troi novac
Odgovornost je na odjelu za kvalitetu
Cilj je zadovoljiti zahtjeve
Kvaliteta se mjeri prosjenom razinom
kvalitete
Naglasak je na pronalaenju greaka
Kvalitetu definira organizacija

TQM
Kvaliteta je strateko pitanje
Visoka kvaliteta tedi novac
Odgovornost je na svakome u organizaciji
Cilj je neprekidno poboljavanje
Kvaliteta se mjeri strategijom nula greaka
(zero defects)
Naglasak je na preventivnom djelovanju
Kvalitetu definira korisnik

TQM je pristup upravljanju kvalitetom koji podrazumijeva dugoronu orijentaciju ka trajnom

poboljanju kvalitete koja e zadovoljiti i premaiti oekivanja kupaca.
TQM je jednostavno, uinkovito upravljanje koje zahtjeva potpuno sudjelovanje svih
zaposlenika na svim organizacijskim razinama.

1.5.3 Pokazatelji kvalitete

Karakteristike kvalitete se mogu podijeliti u dvije skupine:
a) proizvodne

mehanika svojstva
elektrina svojstva
geometrijski oblik
dune mjere
povrinska obrada
mehanike karakteristike sustava

b) uporabne

- funkcionalnost
- pouzdanost
- izgled
Pri ocjenjivanju kvalitete vrednuju se prvenstveno one karakteristike koje utjeu na kvalitetu
proizvoda i odreuju njenu razinu. Kako apsolutna kvaliteta ne postoji, moe se govoriti samo
o odreenoj razini kvalitete, to znai da je kvaliteta relativna kategorija.

1.5.4 PDCA pristup

Procesni pristup je jedno od osnovnih naela upravljanja kvalitetom u skladu s normom
IMetodologija se temelji na prethodno primijenjenom procesnom pristupu i injenici da se s
identificiranim poslovnim procesima poduzimaju sljedee radnje:
P (eng.plan) planiranje i uspostavljanje ciljeva i procesa nunih za ostvarivanje rezultata u
skladu sa zahtjevima kupca i politikom organizacije
D (eng.do) primjena tih procesa
C (eng.check) nadziranje i mjerenje procesa i proizvoda s obzirom na postvljenu politiku,
ciljeve i zahtjeve
A (eng.act) poduzimanje radnji za daljnje poboljavanje procesa
Interakcija PDCA metodologije i procesnog pristupa ine bit sustav upravljanja kvalitetom
prema normi ISO 9001, a bazira se na postavci da je za uinkovito funkcioniranje organizacije
nuno utvrditi njene meusobno povezane radnje (procese) te njima upravljati na jednostavan,
uinkovit i efikasan nain.
Norma ISO 9001 definira proces kao aktivnost ili skup aktivnosti koja upotrebljava resurse
kako bi ulazne veliine pretvorila u izlazne. Svaka tvrtka ili organizacija ima odreen broj
vie ili manje povezanih procesa ije je odvijanje, u konanici, od vanosti za kvalitetu
proizvoda.
Pri tome je vrlo esto rezultat jednog procesa izravni ulaz u sljedei proces pa je sustavno
utvrivanje procesa, a pogotovo njihovog uzajamnog djelovanja te upravljanje njima, osnovni
cilj procesnog pristupa.

Naelo koje je direktno vezano i koje se temelji na procesnom pristupu upravljanja

organizacijom je naelo neprekidnog poboljavanja, a ono je bazirano na injenici da je stalno
poboljavanje sveukupnih radnih sposobnosti organizacije krajnji cilj svake organizacije sa
uspostavljenim sustavom upravljanja kvalitetom.
Sama metodologija neprekidnog poboljavanja temelji se na Walter Andrew Shewhart
principu kojeg je William Edwards Deming uinio poznatijim pod nazivom Demingov krug
(PDCA krug).

Na ovom modelu koji je izmeu ostalog prikazan i u normi ISO 9000, pojedinani procesi
nisu prikazani na detaljnoj razini ve svi zajedno predstavljaju opi proces Ostvarenje
proizvoda.
Prikazani model uzima i obzir druga naela sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO
9001, a to je npr. naelo usmjerenosti na kupce jer su upravo oni koji bi trebali svojim
potrebama i oekivanjima spram pojedinog proizvoda ili usluge naznaiti smjer i cilj koji se
eli ostvariti odvijanjem neprekidnog poboljavanja poslovnih procesa organizacije.
Odvijanje i primjena PDCA metodologije na pojedinim procesima indirektno uvjetuje
primjenu iste metodologije i na cijeli sustav upravljanja. U tom sluaju, koraci su sljedei:
P uspostava odgovarajue politike i ciljeva te dokumentiranje procesa i sustava upravljanja
kroz dokumentaciju sustava upravljanja.
D uvoenje i operativno koritenje politike, kontrola, procesa i dokumenata sustava
upravljanja.

C mjerenje funkcioniranja sustava u praksi te usporedba sa postavljenom politikom i

ciljevima putem unutarnjih neovisnih ocjena i upravinih ocjena
A provedba preventivnih radnji, ispravki i popravnih radnji za pojedine poslovne procese
kako bi se uspostavilo konstantno poboljavanje uspostavljenog sustava.

Drugim rijeima, neprekidnim ponavljanjem radnji planiraj - P (eng.plan), uini - D (eng.do),

provjeri - C (eng.check) i djeluj - A (eng.act) za svaki identificirani poslovni proces ili
podproces neke organizacije stvaraju se preduvjeti za ostvarivanje konanog cilja, a to je
neprekidno poboljanje ukupne uinkovitosti uspostavljenog sustava.

1.6

Standardi

Standardi ili norme preporuuju i zahtjevaju odreenu strogost u provedbi OK.

Neki od tih standarda su:
- 10 CFR 50, Appendix B (Ameriki zakon)
- ANSI N 45.2 1977 (Ameriki standard)
- CAN 3 Z 299.0 4 (Kanadski standardi)

- 50 C QA (Standard Meunarodne agencije za atomsku energiju)

- ISO 9000 (Standardi meunarodne organizacije za standardizaciju)
Dakle, preporuke i upute koje su ope-vrijedee za sustav upravljanja kvalitetom
mogu se standardizirati ili normirati. U tom smislu su ve 1950-tih godina
nastali prvi pravilnici za osiguranje kvalitete (Quality Management QM
pravilnici).
Razvoj prirunika kvalitete je potekao iz SAD-a, gdje su ve 1950-tih godina
ve postojali visoki zahtjevi u podruju vojne industrije a kasnije i u podruju
nuklearnih elektrana.
Razvoj normi zapoeo je 1963. g. normom MIL Q 9858 i proirio se u zapadnim
zemljama. Potom je nastao niz prirunika: tvornikih, granskih i nacionalnih
(koji su bili iznad granskih), a koji su na kraju objedinjeni u meunarodnu seriju
normi ISO 9000.
S razvojem meunarodne trgovine i poveanjem opsega trgovine, pojavila se
potreba za jedinstvenim meunarodnim sustavom osiguranja kvalitete.
Tako je meunarodna organizacija za normizaciju ISO, godine 1987 izdala
meunarodne norme serije 9000 koje ujedno dolaze i kao europske norme serije
EN 2900, a u nepromjenjenom obliku ih preuzimaju sve lanice ISO-a, pa tako i
Hrvatska.
1.6.1 Standardi - Norme ISO
ISO (International Organization for Standardization) je meunarodno udruenje
nacionalnih tijela za normizaciju. Priprema normi se ostvaruje putem ISO
tehnikih komiteta.
Sa svojim tehnikim komitetima: ISO TC 176 i ISO/IEC JTC krajem
sedamdesetih g. zapoelo se s radom na donoenju normi iz podruja kvalitete,
to je 1987. g. rezultiralo objavom niza normi ISO 9000.
1.6.2 Osnovne ISO norme
Objavljene su slijedee osnovne norme:
ISO 8402

Upravljanje kvalitetom i osiguranje kvalitete - Rjenik

ISO 9000

Upravljanje kvalitetom i norme osiguranja kvalitete Uputstvo za

odabir i primjenu (Quality management and quality assurance
standards Guidelines for selection and use).

ISO 9001

Sustavi kvalitete Model za osiguranje kvalitete u dizajnu, razvoju,

proizvodnji, uvoenju i posluivanju (Quality systems Model for
quality assurance in design, development, production, installation
and servicing).

ISO 9002

Sustavi kvalitete Model za osiguranje kvalitete u proizvodnji i

uvoenju (Quality systems Model for quality assurance in
production and installation).

ISO 9003

Sustavi kvalitete Model za osiguranje kvalitete u zavrnoj

kontroli i testiranju (Quality systems Model for quality assurance
in final inspection and test).

ISO 9004-1 Upravljanje kvalitetom i elementi sustava kvalitete Uputstvo

(Quality management and quality system elements Guidelines).
ISO 9004-2 Upravljanje kvalitetom i elementi kvalitete Uputstvo za
posluivanje (Quality management and quality system elements
Guidelines for services).
ISO 9004-3 Upravljanje kvalitetom i elementi kvalitete Uputstvo za
procesiranje materijala (Quality management and quality system
elements Guidelines for proccesed materials).
ISO 10011 Uputstvo za auditiranje sustava kvalitete - Auditiranje (Guidelines
for auditing quality systems Auditing).
Svaka zemlja ima specifinu oznaku normi ISO 9000, na primjer u Engleskoj
ove norme imaju oznaku BS5750 (British Standard 5750)
1.6.3 Zahtjevi norme ISO 9000
Zahtjevi norme ISO 9000 su podijeljene na 20 glavnih poglavlja:
ISO 9000

1.

Podruje primjene
4.11
testiranje
2.
Normativne reference
4.12
3.
Pojmovi
4.13
4.1
Odgovornost uprave
4.14
4.2
Sustav osiguranja kvalitete 4.15
4.3
Pregled ugovora
4.16
4.4
Kontrola projekta
4.17
4.5 Kontrola dokumenata
4.18
4.6 Nabava
4.19
4.7 Proizvodi dobiveni od podizvoaa
4.8 Identifikacija i slijedivost proizvoda
4.9 Kontrola procesa
4.10 Nadzor i testiranje

Oprema za nadzor, mjerenje i

Status nadzora i testiranja
Kontrola nesukladnih proizvoda
Korektivne aktivnosti
Rukovanje, skladitenje, pakiranje
Upravljanje zapisima o kvaliteti
Interni audit kvalitete
Trening
Usluge
4.20 Statistike tehnike

1.6.4 Norma ISO 9001

Norma ISO 9001 primjenjuje se kada tvrtka ima cjelokupni proizvodni (ivotni)
ciklus nekog proizvoda od dizajniranja, proizvodnje, do servisa.
Tako se skup od 20 elemenata- zahtjeva norme ISO 9001 mora tretirati kao
temelj kompleksnog modela sustava kvaliteteu tvrtkama s cjelokupnim
proizvodnim procesom (faze projektiranja, konstrukcie, razvoja, proizvodnje,
ugradnje i servisiranja).
Elementi norme ISO 9001 su:
1. Odgovornost uprave
2. sustav kvalitete
3. ocjena ugovora
4. kontola dizajna
5. upravljanje dokumentacijom
6. nabava
7. proizvod dobiven od korisnika (kupca)
8. prepoznavanje isljedivost proizvoda
9. upravljanje procesima
10.pregledi i ispitivanja
11.oprema za pregled, mjerenje i ispitivanje
12.stanje pregleda i ispitivanja
13.upravljanje s nesukladnim proizvodima
14.popravne radnje
15.rukovanje, skladitenje, pakiranje, uvanje i dostave
16.zapisi o kvaliteti

17.interni audit (unutarnja ocjena)

18.kolovanje
19.odravanje servis
20.statistike tehnike
Toka 1 (odgovornost uprave) zahtjeva od poduzea dugoronu politiku
kvalitete, jasnu organizaciju poduzea, definirane odgovornosti za kvalitetu, te
stalni nadzor nad sustavom kvalitete.
Toka 2 (sustav kvalitete) definira ope zahtjeve koje mora imati sustav
kvalitete u poduzeu.
To znai da u poduzeu mora postojati dokumentirani prikaz organizacije
poduzea, prikaz vanih proizvodnih procesa, matrica odgovornosti zaposlenih,
te dokumentirani sustav kvalitete to ukljuuje dokumente:
- Prirunik kvalitete
- program kvalitete
- plan kvalitete
Toka 3 (ocjena ugovora) definira nain provjere ugovora, dokumentiranju i
izmjenama ugovora sa stajalita kvalitete.
Ovime se izravno odreuje kako kupac mora dobiti ono to je ugovorom
definirano, a da su pritom zatieni i interesi poduzea.
Toka 4 (kontrola dizajna) odnosi se na novi proizvod (od ideje, razvoja,
konstrukcije, razvoja, dokumentacije i dr.).
Toka 5 (upravljanje dokumentacijom) definira se nain generiranja,
odravanja, mijenjanja, distribuiranja i arhiviranja dokumenata u poduzeu.
Toka 6 (nabava) propisuje rad slube nabave u poduzeu ime se jami
maksimalna kvaliteta i sigurnost nabave i to kod dobavljaa koje se struno prati
i ocjenjuje kroz to due razdoblje.
Toka 7 (proizvod dobiven od kupca) se odnosi na sireovine, elemente,
sklopove, poliuproizvode ili proizvode koji se na zahtjev kupca ugrauju u
finalni proizvod. Oni moraju zadovoljiti iste kriterije kvalitete kao i druge
komponente finalnog proizvoda.
Toka 8 (prepoznavanje i sljedivost proizvoda) obvezuje prodavaa da i nakon
prestanka proizvodnje odreenog proizvoda zna ugraene elemente i osigurava
jednoznano i brzo identificiranje elemenata.

Toka 9 (upravljanje procesima) trai od proizvoaa popis i nadzor nad

procesima, dokumentiranje vanih procesa, voenih tajko da jame puno
osiguranje kvalitete.
Toka 10 (pregled i ispitivanje) zahtjeva od proizvoaa sigurnost da je svaki
element koji se ugrauje u finalni proizvod proao sva propisana ulazna,
meufazna, izlazna i druga ispitivanja, kontrole i testove. Sva ta ispitivanja,
kontrole i testovi moraju biti planirani, praeni i dokumentirani.
Toka 11 (oprema, mjrenje i ispitivanje) trai od proizvoaa da vodi stalni
nadzor i brigu nad opremom (pomagalima, proborom,mjrnim instrumentima i
ureajima) koja se koriste za ispitivanje, kontrolu kvalitete i testiranje.
Toka 12 (stanje pregleda i ispitivanja) trai od proizvoaa sustav oznaavanja
provedenih ispitivanja, kontrola i mjerenja koji jami optimalan uvid u sve faze
provjere, te maksimalno smanjuje mogunost ugradnje neprovjerenog elementa.
Toka 13 (upravljanje nesukladnim proizvodom) tri od proizvoaa postojanje
procedura u postupcima s nesukladnim proizvodima, kojih se proizvoa mora
striktno pridravati.
Toka 14 (popravne radnje) obvezuje proizvoaa da bilo koje otkriveno
odstupanje (u organizaciji, sustavu kvalitete, procesima, proizvodnji, proizvodu,
itd.) na odgovarajui nain obradi, te da provede mjere koje e odstupanje
ukloniti ili ispraviti, ali i sprijeiti njegovo ponavljanje.
Toka 15 (rukovanje, skladitenje, pakiranje, uvanje i dostava) trai da
proizvoa ima jasne procedure i upute o rukovanju, skladitenju, pakiranju i
isporuci (transporetu) finalnog proizvoda, kako nebi bila ugroena sigurnost
proizvoda, te kako se za svaki proizvod kontrolira rukovanje, skladitenje,
pakiranje i dostava.
Toka 16 (zapisi o kvaliteti) podrazumijeva razraen sustav identificiranja,
popunjavanja, skupljanja, obrade (analize), stavljanja na raspolaganje i
arhiviranja svih ispunjenih zapisa o kvaliteti (obrazaca, upitnika, rezultata
kontrole, ispitivanja i testiranja te izjeivanja).
Toka 17 (unutarnja neovisna kontrola ocjena kvalitete) propisuje postojanje
unutarnje organizacije i ljudi (internih auditora) ija je svrha stalni nadzor,
odravanje i unapreivanje postojeeg sustava upravljanja kvalitetom.
Toka 19 (kolovanje) obvezuje poduzee na stalno i planirano kolovanje,
usavravanje i osposobljavanje svih zaposlenih u poduzeu.

Toka 19 (odravanje) obvezuje poduzee da se brine o kupcu i proizvodu u

jamstvenom roku, takoer i nakon njegova proteka (teoretski, sve do prestanka
ivotnog vijeka proizvoda).
Toka 20 (statistike tehnike) zahtjeva od proizvoaa da primjenjuje propisane
i primjerene statistike metode u svrhu praenja, kontrole i unapreenja svih
procesa u poduzeu, provjere i verifikacije proizvoda te odravanje i daljeg
razvoja sustava kvalitete.
1.7 Revizija normi ISO 9000
Godine 2000. dolo je do velike revizije norme ISO 9000. Tom revizijom su
ukinuti modeli: ISO 9002:1994 i ISO 9003:1994.
Novi ISO 9001:2000 ima slijedei sadraj:
Predgovor
0.
Uvod
1.
Podruje primjene
2.
Veza s drugim normama
3.
Pojmovi i definicije
4.
Zahtjevi na upravljanje sustavima kvalitete
5.
Odgovornost uprave
6.
Upravljanje resursima
7.
Upravljanje procesima
8.
Mjerenje, analiza i poboljanja
Organizacija koja eli implementirati sustav kvalitete prema normi ISO
9001:2000 obvezna je imati slijedeih pet dokumenata:
1.
2.
3.
4.
5.

Politika i ciljevi
Prirunik kvalitete
est obveznih procedura:
upravljanje dokumentima
upravljanje zapisima
interni audit
upravljanje nesukladnim proizvodima
korektivne aktivnosti
preventivno djelovanje
Prikaz - najmanje jedan vlastiti proces i za njega proceduru
zapis

1.8 Uvoenje sustava za upravljanje kvalitetom prema normi ISO

9000:2008
Uvoenje sustava upravljanja kvalitetom je strateka odluka poduzea. Na
uvoenje i primjenu sustava upravljanja kvalitetom utjee okruenje
organizacije, ciljevi organizacije, proizvodi koje nudi, uspostavljeni procesi,
organizavcijsko ustrojstvo i trite na kojem poduzee djeluje.
Sustavom upravljanja kvalitetom prema normi ISO poduzee dokazuje svoju
sposobnost isporuke proizvoda koji ispunjava zahtjeve kupca i zahtjeve propisa i
zakona.
Ispunjavanjem zahtjeva sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001
podutee moe dobiti certifikat o kvaliteti neovisnu potvrdu sukladnosti svog
sustava sa zahtjevima norme ISO 9001.
Certificiranje je postupak u kojem neovisna organizacija za certificiranje na
temelju provedenog ocjenjivanja sukladnosti, utvruje zadovoljava li proizvod,
proces, sustav upravljanja kriterije sadrane u normativnom dokumentu.
Na temelju provedenog ocjenjivanja sukladnosti, certifikacijsko tijelo dodijeljuje
certifikat ako su ispunjeni svi uvjeti prema normi ISO 9001:2008.
Faze postupka certifikacije za poduzee su slijedee:
1. Uprava poduzea odluuje to eli, koji su ciljevi poduzea i koliko
e certificiranje, odn. Uvorenje sustava kvalitete pomou
poslovanju poduzea
2. odabrati zaposlenike koji e raditi na dobivanju certifikata
3. odabrati normu prema kojoj e se poduzee certificirati (uobiajeno
ISO 9001:2008)
4. analiza zahtjeva norme da se uvidi mogu li se ispuniti zahtjevi
5. slanje zaposlenika koji e raditi na certifikaciji na kolovanje
6. ugovaranje dodatnih konzultantskih usluga
7. izrada dokumentacije za kvalitetu prirunik, postupci, radne upute
8. upoznavanje zaposlenika s dokumentacijom koju trebaju
primjenjivati
9. odabir certifikacijske kue koja e certificirati poduzee
10.dogovor o rokovima i terminima certificiranja
11.provedba certificiranja
12.dobivanje certifikata

Nova norma ISO odreuje zahtjeve sustava upravljanja kvalitetom koji su

primjenljivi za sve organizacije bez obzira na njihovu vrstu i veliinu.

OPI PRIKAZ OCJENE SUKLADNOSTI U MEUNARODNOJ TRGOVINI

1

UVOD

Opskrbni lanac u prvome redu obuhvaa "kupca" (koji moe biti potroa,
trgovac, proizvoa, organizacija, dravna agencija itd.) i "dobavljaa" (koji
moe biti proizvoa, preprodava, prodava naveliko, pruatelj usluge itd.).
Kupci pri ugovaranju obavjeuju dobavljae o zahtjevima za proizvode koje od
njih trae. Ti zahtjevi mogu takoer upuivati na nacionalne, regionalne ili
meunarodne norme koje su primjenjive na proizvod/uslugu i na metode
provjere sukladnosti proizvoda.
Osim ovih meusobno prihvaenih zahtjeva za proizvode, dobavljai takoer
trebaju zadovoljiti zahtjeve iz propisa drave uvoznice s razloga zatite zdravlja
i sigurnosti graana i zatite okolia.
Prirodno je da "kupac" oekuje da proizvodi koje je ugovorio s "dobavljaem"
zadovoljavaju zahtjeve iz ugovora i primjenjive zahtjeve iz propisa te da
"dobavlja" treba dokazati sukladnost s tim zahtjevima. Za tu bi svrhu najlaka i
najjeftinija metoda, ako je prihvatljiva za kupca, bila dobavljaeva izjava o
sukladnosti potkrijepljena njegovim vlastitim tehnikim podatcima
(npr. podatcima o konstrukciji, izvjetajem o pregledu, ispitnim izvjetajem,
izvjetajem o umjeravanju mjerila, podatcima o upravljanju kvalitetom u
procesu, izvjetajima o ocjeni sustava kvalitete itd.).
Meutim, za proizvode koji mogu utjecati na zdravlje i sigurnost osoba, na
zatitu potroaa, zatitu okolia bila bi nuna neovisna provjera (neovisna o
dobavljau i kupcu). Ta bi se neovisna provjera mogla provoditi na mjestu
proizvodnje/prodaje ili na mjestu prijama/uporabe. Povremeno te neovisne
provjere stvaraju kanjenja i mogu biti zapreka nesmetanoj trgovini.
Naziv "ocjena sukladnosti" obuhvaa sve takve radnje koje provodi dobavlja ili
kupac ili tijelo odgovorno za provedbu propisa za provjeru da proizvod
zadovoljava zahtjeve zainteresiranih strana. "Ocjena sukladnosti" definira se u
Sporazumu o tehnikim zaprekama trgovini WTO-a kao "svaki postupak koji se

upotrebljava, izravno ili neizravno, za odreivanje da su ispunjeni odgovarajui

zahtjevi u tehnikim propisima ili normama"; to izmeu ostaloga ukljuuje:
Postupke za uzorkovanje, ispitivanje i pregled
Vrednovanje, ovjeravanje i osiguranje sukladnosti
Upis, akreditaciju i odobrenje te njihove kombinacije.
Norma ISO/IEC 17000:2004,Ocjena sukladnosti Rjenik i opa naela,
definira ocjenu sukladnosti kao "dokaz da su specificirani zahtjevi koji se
odnose na proizvod, proces, sustav, osobu ili tijelo zadovoljeni".
Prema tomu ocjena je sukladnosti dokaz kad se proizvod, usluga, proces, sustav,
osoba ili tijelo vrednuje prema nekoj normi ili drugome zahtjevu.
Ciljevi su ocjene sukladnosti proizvoda:
Provjera da proizvod zadovoljava danu razinu kvalitete ili sigurnosti
Opskrba korisnika s izravnim ili neizravnim podatcima o znaajkama i/ili
tehnikim znaajkama proizvoda
Vee povjerenja kupca i mjerodavnoga tijela koje je odgovorno za provedbu
propisa u proizvod
Potkrepa tvrdnja tvrtke pri oglaavanju i oznaivanju koji se odnose na
proizvod.
Vano je da kupci, prodavai i druge zainteresirane strane razumiju postupke
ocjene sukladnosti te da se o njima dogovaraju kako bi se izbjegla potreba za
opetovanjem pregleda/ispitivanja ili potv|ivanja proizvoda.
2

USTROJSTVO OCJENE SUKLADNOSTI

Razvoj globalnoga trita poveao je ovisnost kupaca i mjerodavnih tijela koja

donose propise ne samo o normama nego i o metodama koje se upotrebljavaju
kako bi se osiguralo da proizvodi budu sukladni sa zahtjevima tih norma.
Nadalje za uspjenu konkurenciju na izvoznim tritima potrebno je stvoriti
povjerenje meu moguim kupcima da e proizvodi koje oni kupuju
zadovoljavati odgovarajue specifikacije i ispunjavati svrhu za koju su
predvieni.
Jamstvo se openito osigurava jednim ili vie od ovih elemenata:
Predoivanjem ispitnih izvjetaja za proizvode koji se ispituju u vlastitome
laboratoriju proizvoaa ili u neovisnome laboratoriju (takav zahtjev za ispitnim

podatcima i drugim tehnikim podatcima raste u interesu za{tite zdravlja

zajednice, npr. toksinost lijekova, sigurnost dodataka hrani, mjerenje
oneienja okolia itd.).
Sastavljanjem ispitnih izvjetaja za svaku isporuku koju za kupca obavlja
njegov zastupnik u dobavljaevim prostorijama ili neovisna trea strana
inspekcijske agencije koju je imenovao kupac.
Pregledom/ispitivanjem proizvoda u prostorijama kupca.
Obvezatnim pregledom prije isporuke koji provodi inspekcijska agencija koju
je imenovala vlast koja donosi propise za takve proizvode, koji podlijeu
takvomu pregledu na temelju vladinih propisa zemlje izvoznice.
Obvezatnim pregledom uvoza od strane ovlatene agencije ili tijela koje
donosi propis po prispijeu roba u zemlju uvoza, posebno zbog provjere
sukladnosti s propisima zemlje uvoznice koji se odnose na sigurnost i zatitu
zdravlja.
Oznakom potvrivanja proizvoda koju dodjeljuje nacionalno tijelo ili
imenovano tijelo zemlje uvoznice.
Dokazom sukladnosti sustava upravljanja kvalitetomom s vlastitim zahtjevima
kupaca ili zahtjevima danim u me|unarodnim normama bilo vlastitom izjavom
ili potvrdom od neovisnog ocjenjivaa kojeg je imenovao inozemni kupac ili
potvrivanjem koje provodi trea strana.
Dokazom primjene drugih sustava upravljanja kao to je sustav HACCP
(Hazard Analysis Critical Control Point), sustav za zatitu okolia ili drugi
sustavi upravljanja specifini za drugu industriju.
Tipovi ocjene sukladnosti
Ocjena sukladnosti moe se provoditi na jedan od naina koji se opisuju u
nastavku.
Ocjena koju provodi prva strana: To je tehniki naziv koji se upotrebljava kad
dobavlja sam provodi ocjenu sukladnosti s normom, specifikacijom ili
propisom.
Ona obino ima oblik dobavljaeve izjave o sukladnosti ili samoocjene, a iroko
se upotrebljava u trgovakim transakcijama. Taj tip ocjene openito dokazuje da
je djelotvorna u smislu vremena i trokova i
ne zahtijeva da proizvoa objavljuje podatke koji se smatraju komercijalno
osjetljivim.
Ocjena koju provodi druga strana: Oznauje da ocjenu sukladnosti dobavljaa
provodi korisnik ili inspektori/neovisni ocjenjivai koje je on imenovao. Ta
ocjena osigurava, posebno u tehniki sloenijim podrujima, pouzdanije

pokazivanje proizvoda koji se proizvode u skladu s posebnim zahtjevima

korisnika, npr. proizvoa automobila provodi ocjenu sastavnica svojih
dobavljaa.
Ocjena koju provodi trea strana: U tome sluaju ocjenu sukladnosti provodi
tijelo neovisno od dobavljaa i korisnika, npr. potvr|ivanje prema normi ISO
9001, gdje organizacijin sustav upravljanja ocjenjuje neovisno potvrdbeno tijelo
prema zahtjevima norme ISO 9001.
Drugi je primjer potvrivanje proizvoda koje provodi trea strana. Takva se
ocjena koju provodi trea strana moe zahtijevati u odreenim industrijskim
podrujima na temelju vladinih propisa kao to su obvezatno potvrivanje
odreenih proizvoda koji se odnose na ljudsko zdravlje i sigurnost.
Pouzdanost podataka o ocjeni sukladnosti ovisi o mnogim imbenicima, kao to
su nepristranost i mjerodavnost tijela za ocjenu; tipovi radnja ukljuenih u
program ocjene te prikladnost i primjerenost norma prema kojima se vrednuje
proizvod.
Radnje na ocjeni sukladnosti
Ocjena sukladnosti obuhvaa sljedee radnje:
Pregled
Ispitivanje i umjeravanje
Potvrivanje proizvoda
Potvrivanje sustava
Premda je svaka od gornjih radnja zasebna operacija, one su meusobno tijesno
povezane.
Ukljuivanje ili odsutnost neke od tih radnja te kvaliteta s kojom se svaka od
njih provodi mogu imati znatan uinak na povjerenje i pouzdanost koja se moe
imati u rezultate cijeloga procesa ocjene sukladnosti.
Postoje mnogi sudionici u ocjeni sukladnosti na tritu (potvrdbena tijela,
inspekcijska tijela, ispitni laboratoriji itd.); prema tomu postoji tako|er potreba
za mehanizmom za provjeru njihove mjerodavnosti, potenja i nepristranosti.
Tijela koja ocjenjuju provode li se ispravno ispitivanje, pregled ili potvrivanje
nazivaju se akreditacijskim tijelima. Akreditacija osigurava arenu s istim
pravilima za tijela za ocjenu sukladnosti i stvara kod kupaca i vlasti povjerenje
da s povjerenjem prihvaaju rezultate akreditiranih tijela za ocjenu sukladnosti.

PREGLED

Pregled se u normi ISO/IEC 17020:2004,Opi kriteriji za rad razliitih tijela

koja provode pregled, definira kao "provjera oblikovanja proizvoda, proizvoda,
procesa ili instalacije i odreivanje njihove sukladnosti s posebnim zahtjevima
ili, na temelju strune prosudbe, s opim zahtjevima".
Pregled se openito upotrebljava za vizualno ispitivanje proizvoda, usluga i
instalacija. Tijekom pregleda upotrebljavaju se jednostavna mjerila, orua i
mjere.
Na primjer rasute robe kao to su eljezne rude, itarice, ria, zaini itd.
normalno se podvrgavaju pregledu i njihovo se prihv}anje temelji na izvjetaju
o pregledu i drugome dokazu o sukladnosti kao to je ispitni izvjetaj
laboratorija o uzorcima proizvoda uzetih tijekom pregleda. S porastom svjetske
trgovine i sve veom liberalizacijom trgovine te brzim razvojem novih
tehnologija proizvodnje i distribucije pojavila su se mnoga vienacionalna tijela
koja provode pregled.
Te organizacije imenuju kupci za ispitivanje irega podruja proizvoda, gradiva,
instalacija, postrojenja, procesa, radnih postupaka i usluga u privatnome i
javnome sektoru te da daju izvjetaje o parametrima kao to su kakvoa,
prikladnost za uporabu, trajna sigurnost u radu itd. Opi je cilj smanjiti rizik za
kupca, korisnika ili potroaa jedinice koja se kupuje.
U mnogim dravama inspektorati koji provode propise daju doputenja za izvoz
i/ili uvoz za posebne proizvode. Kad se radi o izvozu, to se moe posebno
primjenjivati na proizvode kad postoje osjetljiva izvozna trita koja vlada moe
eljeti zatititi osiguranjem da se stvarno ne isporuuju nesukladni proizvodi.
Takva trita mogu ukljuivati prehrambene proizvode u Europi, Japanu, SAD-u
itd. Naprimjer u Indiji se kao zahtjev iz propisa o izvozu iz Indije provodi
obvezatni pregled prije isporuke odreenih roba kao to su prehrambeni
proizvodi prije izvoza u EU, SAD, Japan i druga odredita.
U privatnome sektoru pregled je takoer dio sveukupne ocjene sukladnosti ili
procesa osiguranja kakvoe. Pregled u procesu i u uporabi sastavni su elementi
upravljanja kakvoom i upravljanja sigurnou postrojenja. Pregled prije
putanja u optjecaj proizvoda potroaima sastavni je dio osiguranja kakvoe
veine proizvoaa.
Robe za izvoz takoer se uvijek prije isporuke podvrgavaju nekomu obliku
pregleda bilo od strane proizvoaa ili imenovanih
komercijalnih inspekcijskih tijela.

Tijekom posljednjih desetljea sastavljene su norme za rad tijela koja provode

pregled, to je dovelo do izradbe norma ISO/IEC 17020,Opi kriteriji za rad
razliitih vrsta tijela koja provode pregled, i norme ISO/IEC 17011,Ocjena
sukladnosti Opi zahtjevi za akreditacijska tijela koja akreditiraju tijela za
ocjenu sukladnosti.
Svojstva: ire podruje primjena, najekonominije za neke funkcije, ali u
mnogim sluajevima zahtijeva veliki udio rada.
Ogranienja: Oslanjanje na vjetine, prosudbu i iskustvo inspektora, obino
subjektivno, te to nije visoko normirana djelatnost i prema tomu izloena je
znatnim varijacijama u rezultatu.
4

ISPITIVANJE I UMJERAVANJE

4.1 Ispitivanje
Ispitivanje se u normi ISO/IEC 17000 definira kao "odreivanje jedne ili vie
znaajka predmeta ocjene sukladnosti u skladu s nekim postupkom".
Naziv "ispitivanje" obino je povezano s obavljanjem tehnikih mjerenja ili
provjera (ispitivanja) iz kojih mjerodavna osoba mo`e izvu}i zakljuak o tome
zadovoljava li proizvod ili usluga zahtjeve koje su specificirale vlasti koje
provode propise ili kupci. Tipina ispitivanja ukljuujumjerenja dimenzija,
kemijskog sastava, mikrobioloke istoe, vrstoe ili drugih fizikih
znaajka gradiva ili konstrukcija. Ispitivanje takoer obuhvaa ocjenu elektrine
sigurnosti, nepostojanje fizikih manjkavosti kao to su lomovi i druga oteenja
koja mogu izazvati kvar.
Razborit proizvoa uvijek e se pobrinuti da ne isporuuje nesukladan proizvod
te e proizvod oblikovati i prije isporuke ispitati kako bi zadovoljio zahtjeve
inozemnoga trita. To je vano jer bi svako neuspje{no ispitivanje proizvoda
koji do|e do kupca uklju~ivalo dodatne tro{kove
za proizvo|a~a zbog odvajanja/ponovne obradbe isporuke. Ako se ispitivanje u
zemlji izvoza
provodi mjerodavno, to u velikoj mjeri smanjuje potrebu bilo kakva ponovnog
ispitivanja.
Proizvedene robe postaju tehni~ki sve slo`enije, a zahtjevi tr`i{ta sve stro`i. U
tome }e scenariju
ispitivanje postati sve va`niji dio trgovinskih protokola. Nadalje }e kretanje
prema slobodnoj
trgovini zahtijevati ve}e priznavanje ispitivanja koja se provode u dr`avi
podrijetla, ali to se

mo`e dogoditi samo ako krajnji korisnici imaju povjerenja u mjerodavnost

laboratorija koji
provode ispitivanja.
Kad se prije prodaje na posebnome tr`i{tu zahtijeva podno{enje ispitnih
podataka o proizvodu
na odobrenje vlastima koje donose propise, potrebno je da te vlasti priznaju
laboratorij koji je
proveo ispitivanja. U mnogim slu~ajevima to mo`e biti laboratorij koji djeluje u
okviru same
dr`avne vlasti ili takav laboratorij koji je ta vlast ovlastila. Katkad vlast mo`e
prihva}ati ispitne
rezultate od poznatog laboratorija. Me|utim vlasti sve vi{e prihva}aju podatke
samo od
akreditiranih laboratorija.
Akreditaciju laboratorija provode ovla{tena nacionalna tijela u razli~itim
dr`avama provjerom
mjerodavnosti laboratorija s obzirom na zahtjeve dane u normi ISO/IEC
17025,Op}i kriteriji
za mjerodavnost umjernih i ispitnih laboratorija. Sukladnost laboratorija s
normom ISO/IEC
17025 daje jamstvo u mjerodavnost toga laboratorija.
Pomanjkanje prihva}anja ili priznavanja inozemnih ispitnih izvje{taja WTO
smatra veoma
ozbiljnom zaprekom trgovini. O tome ho}e li se ispitni izvje{taj koji je izradio
izvoznik/proizvo|a~ prihvatiti u drugoj dr`avi pitanje je odnosa tr`i{ta s tr`i{tem
i tijela koje provodi propis s
tijelom koje provodi propis na koje mora odgovoriti izvoznik/proizvo|a~ prije
poku{aja ulaska
na koje posebno tr`i{te.
Svojstva: ^esto daje samo pozitivnu i objektivnu mjeru sukladnosti proizvoda sa
specifikacijama, koja je u velikoj mjeri objektivna i normirana za vi{e korisnika;
za tehni~ke proizvode
ono je tako|er sastavni dio upravljanja proizvodnim procesom.
8
Ograni~enja: ^esto povezano s tro{kovima, nu`nim dodatnim tro{kovima,
obi~no se zahtijeva
kvalificirano visoko{kolovano osoblje, primjenjuje se samo na ispitani uzorak,
osim ako nije
statisti~ki valjano za isporuku.
4.2 Umjeravanje
Za utvr|ivanje vjerodostojnosti ispitnih rezultata dobivenih od laboratorija
proizvo|a~a ili od

drugih privatnih ili javnih laboratorija potrebno je izme|u ostalog da

mjerila/oprema koju ti
laboratoriji upotrebljavaju za obavljanje mjerenja/ispitivanja bude umjerena.
Me|unarodni rje~nik osnovnih i op}ih naziva u mjeriteljstvu (VIM) definira
umjeravanje kao
"skup postupaka kojima se uspostavlja pod specificiranim uvjetima odnos izme|
u vrijednosti
veli~ina koje pokazuje mjerilo ili mjerni sustav ili vrijednosti koje prikazuje
koja tvarna mjera
ili referentna tvar i odgovaraju}e vrijednosti koju ostvaruju etaloni".
Glavni je razlog za umjeravanje da se utvrditi to~nost mjerenja. Mjerila se mogu
o{tetiti tijekom
rukovanja, a o~itanja koja daje mjerilo tako|er mogu zbog svojega starenja
kliziti s uporabom
mjerila. Ako se mjerenja provode neispravnim mjerilima, ocjena sukladnosti
proizvoda sa
specifikacijom postaje upitna. Mjerila prema tomu trebaju biti umjerena u
vrijeme prodaje, a
nakon toga se tijekom njihove uporabe moraju umjeravati u pravilnim
vremenskim odsje~cima.
Postoje odre|ena mjerila koja se trebaju umjeriti svaki put prije uporabe.
Mjerila po mogu}nosti trebaju umjeravati laboratoriji koje su akreditirala
nacionalna akreditacijska tijela koja su potpisala ILAC-ov sporazum. Gdje nije
mogu} pristup akreditiranomu
umjernom laboratoriju, treba osigurati da sam umjerni laboratorij ima svoje
etalone za umjeravanje sljedive prema nacionalnim ili me|unarodnim mjernim
etalonima te da laboratoriji
ispunjavaju zahtjeve norme ISO/IEC 17025,Op}i kriteriji za mjerodavnost
umjernih i ispitnih
laboratorija. Nadalje se tako|er trebaju imati u vidu tro{kovi i vrijeme potrebno
za umjeravanje, otpremu i carinjenje mjerila koja se {alju na umjeravanje izvan
dr`ave.
Svojstva: Bitan preduvjet za pouzdano ispitivanje nu`na je sljedivost etalona za
umjeravanje
prema nacionalnim/me|unarodnim etalonima; vremenski odsje~ak izme|u dvaju
umjeravanja
ovisi o ~esto}i uporabe opreme/mjerila; zahtijeva se sigurno rukovanje i
skladi{tenje opreme.
Ograni~enja: Povezano s tro{kovima, ali nu`no; zahtijeva se kvalificirano i
{kolovano osoblje,
zahtijeva se nadziran okoli{ (temperatura i vla`nost).
5POTVR\IVANJE PROIZVODA
5.1 Op}enito

Potvr|ivanje, koje je naj~e{}i tip ocjene sukladnosti koju provodi tre}a strana,
definira se u
normi ISO/IEC 17000 kao "atestiranje koje provodi tre}a strana, a odnosi se na
proizvode,
procese, sustave ili osobe". Potvr|ivanje proizvoda obuhva}a izdavanje potvrde
i/ili dodjelu
znaka od strane tre}e strane kako bi se dokazalo da posebni proizvod
zadovoljava definirani
9
skup zahtjeva kao {to su sigurnost, prikladnost za uporabu i/ili me|usobnu
zamjenjivost
zna~ajka toga proizvoda, koje su obi~no specificirane u nekoj normi.
Oznaka potvr|ivanja proizvoda normalno se nalazi na proizvodu ili na njegovoj
ambala`i, a
mo`e se tako|er nalaziti na potvrdi koju je izdalo tijelo za potvr|ivanje proizvoda.
Oznaka nosi
uputnicu na broj ili naziv odgovaraju}e norme o proizvodu prema kojoj je
proizvod potvr|en.
Potreba za potvr|ivanjem proizvoda mo`e nastati iz jednog ili vi{e od sljede}ih
razloga:
Prodava~i `ele izgraditi svoj dobar glas, pro{iriti svoje tr`i{te, pobolj{ati
konkurentnost,
promicati nove proizvode itd.
Kupci (pojedinci, kupci naveliko, proizvo|a~i, slu`benici koji obavljaju javne
nabave,
uvoznici itd.) `ele jamstvo kakvo}e proizvoda koje kupuju.
Vlasti koje ure|uju neko podru~je zahtijevaju da proizvodi nose potvrdbeni
znak za za{ititu
zdravlja i sigurnost potro{a~a. Naprimjer:
Neki elektri~ni/elektroni~ki proizvodi ne mogu se staviti na kanadsko tr`i{te
ako ne
nose znak Kanadske udruge za norme (CSA), a
Da bi se mogli nuditi za prodaju u Indiji, potvrdbeni znak Indijskog ureda za
norme
(BIS-a) moraju nositi boje za hranu, cilindri za ukapljeni naftni plin (LPG),
cement,
dje~ja hrana itd.
Za kupce, uvoznike i tijela koja provode propise najprihvatljivije je potvr|ivanje
proizvoda
koje provode tijela koja imaju svojstvo tre}e strane (tj. tijela neovisna o
potro{a~u, prodava~u ili
kupcu). Mnoga nacionalna normirna tijela (NSB), posebno u zemljama u
razvoju, pru`aju

usluge potvr|ivanja proizvoda kao tre}a strana, {to uklju~uje stavljanje njihova
potvrdbenog
znaka na proizvod zajedno s referentnim brojem upotrijebljene norme kao
kriterijem za
ispitivanje proizvoda. U nekim dr`avama potvr|ivanje proizvoda tako|er provode
trgovinske
ili industrijske udruge, vladine ustanove ili privatna potvrdbena tijela, npr. potvr|
ivanje elektrotehni~kih proizvoda koje provodi nizozemska tvrtka KEMA;
potvr|ivanje maziva koje provodi
Udruga proizvo|a~a maziva u SAD-u i potvr|ivanje poljoprivrednih sirovina
(AGMARK) koje
provodi indijska vladina organizacija Ravnateljstvo za tr`i{te i inspekciju.
Drugi je primjer oznaka UL koju dodjeljuje Underwriters Laboratories Inc. koji
je osnovan
1894., a neovisna je neprofitna organizacija za ispitivanje i potvr|ivanje u
podru~ju sigurnosti u
SAD-u. Oznaka UL na proizvodu dragovoljna je oznaka, a postala je priznat
znak za protupo`arnu sigurnost, elektri~nu sigurnost i druge opasnosti. Slu`be
UL-a za ispitivanje i potvr|ivanje obuhva}aju {iroke kategorije proizvoda,
uklju~uju}i pomorske proizvode i ure|aje za
spa{avanje, opremu za ga{enje po`ara, opremu za spre~avanje po`ara, opremu
za spre~avanje
{irenja vatre i nadzor nad po`arom te analizu kemijskih para i industrijske,
mehani~ke i
automobilske opreme. Do 31. prosinca 2003. godine postojalo je 876 norma i
127 inspekcijskih
sredi{ta UL-a u svijetu, a UL-ovi su se korisnici nalazili u 99 dr`ava. Oko 68
700 proizvo|a~a u
svijetu proizvodi proizvode koje je potvrdio UL.
Svi sustavi potvr|ivanja podlije`u odre|enim prakti~nim ograni~enjima. Jedno je
od najop}enitijih ograni~enja da se ne mo`e posti}i sveukupna sukladnost svih
jedinica sa specifikacijom.
Me|utim ispravno ure|en sustav potvr|ivanja mo`e pru`iti optimalno jamstvo da
su dobri
10
proizvodi proizvedeni pod najboljim prakti~nim uvjetima proizvodnje u skladu s
komercijal-nom, zakonskom i dru{tvenom situacijom koja prevladava u to
vrijeme i kojom se mo`e na najmanju mjeru svesti vjerojatnost rizika da kupac
dobije proizvod ispod razine koja se zahtijeva
normom.
O~ito je da }e sustav potvr|ivanja varirati u skladu s tipom proizvoda na koji se
odnosi, metodama proizvodnje koje su na raspolaganju proizvo|a~u, razli~itim

potrebama kupca i zakonskim zahtjevima na mjestu prodaje. Za prilagodbu

razli~itim okolnostima, razvijeni su razli~iti
sustavi potvr|ivanja, a neki su primjeri uklju~eni u Upute ISO/IEC 67:
2004,Ocjena sukladnosti Temelji potvr|ivanja proizvoda. Kratki opis toga
sustava dan je u nastavku, a dodatni su
podatci uklju~eni u dodatak A.
Sustav 1a Taj sustav obuhva}a ispitivanje; ocjenjuje se sukladnost uzoraka
proizvoda. Uzorkovanje mo`e, ali ne mora biti statisti~ki zna~ljivo za cijelu
populaciju proizvoda.
Sustav 1b Taj sustav obuhva}a ispitivanje; ocjenjuje se sukladnost uzoraka
proizvoda. Uzorkovanje obuhva}a cijelu populaciju proizvoda. Potvrda o
sukladnosti daje se za svaki proizvod
reprezentiran uzorkom.
Sustav2Tajsustav obuhva}a ispitivanje i nadzor nad tr`i{tem. Provodi se nadzor
nad
tr`i{tem, a ocjenjuju se uzorci proizvoda s tr`i{ta radi trajne sukladnosti
proizvoda.
Sustav3Tajsustav obuhva}a ispitivanje i tvorni~ki nadzor. Provodi se tvorni~ki
nadzor i
ocjenjuju se uzorci proizvoda s mjesta proizvodnje radi trajne sukladnosti
proizvoda.
Sustav4Tajsustav obuhva}a ispitivanje i nadzor uzorkovanjem iz tvornice i/ili
na slobodnome tr`i{tu.
Sustav5Tajsustav obuhva}a ispitivanje i ocjenu uklju~enog sustava kakvo}e.
Provodi se
nadzor nad sustavom kakvo}e, a mogu se uzimati uzorci proizvoda s tr`i{ta i/ili
s mjesta proizvodnje i ocjenjivati radi trajne sukladnosti.
Sustav6Tajsesustav primjenjuje posebno za potvr|ivanje procesa i usluga.
Gornji primjeri ne prikazuju nu`no sve mogu}e sustave potvr|ivanja proizvoda.
Oni se mogu
upotrebljavati s mnogo vrsta zahtjeva i s njima se mo`e upotrebljavati {iri
raspon mehanizama
ozna~ivanja sukladnosti.
Svi gornji sustavi potvr|ivanja osim sustava 6 uklju~uju element ispitivanja kao
nu`no sredstvo
dokazivanja sukladnosti sa specifikacijom. Prema tomu od temeljnog je
zna~enja za cjelovitost
bilo kojeg od tih sustava da moraju postojati mjerodavni ispitni laboratoriji.
Sustav je 5
najobuhvatniji i op}enito ga upotrebljavaju nacionalna normirna tijela, posebno
u zemljama u
razvoju za dodjelu dopu{tenja za uporabu oznaka potvr|ivanja proizvoda.

Pri odabiru sustava za posebni proizvod mora se voditi briga da se odabere

sustav koji najbolje
zadovoljava prakti~ne i gospodarske zahtjeve u tome posebnom slu~aju. Drugi
je va`an razlog
da razli~iti sustavi potvr|ivanja za isti proizvod mogu izazvati zapreke trgovini,
~ak kad je
11
tehni~ki sadr`aj specifikacije isti. Prema tomu za me|unarodnu se trgovinu
trebaju uzeti u obzir
zahtjevi drugih dr`ava.
Svojstva: Veoma tijesno povezan s posebnim proizvodima; {iroko upotrebljavan
za proizvode
gdje je sigurnost ozbiljan problem; pregled koji provodi tre}a strana daje dojam
da su proizvo|a~i pod strogim nadzorom i da ne}e zlorabiti oznaku.
Ograni~enja: Proizvo|a~i mogu zanemariti svoje odgovornosti za kakvo}u
prevelikim osloncem na potvrdbeno tijelo za ocjenu proizvoda; potvrdbena tijela
ne prihva}aju odgovornost za
nedostatke potvr|enih proizvoda unato~ dojmu koji op}enito ta tijela stvaraju
kad nude na
tr`i{tu svoje usluge; potvr|ivanje se ~esto odnosi samo na sigurnosna svojstva
proizvoda, a ne
na njegove tehni~ke zna~ajke, {to se ne razumije na tr`i{tu.
Procesi potvr|ivanja koji se upotrebljavaju u razli~itim dr`avama nisu uvijek
"razvidni"
proizvo|a~ima, te prema tomu ~esto izazivaju tehni~ke zapreke trgovini.
5.2 Me|unarodno potvr|ivanje proizvoda
Premda je me|unarodno potvr|ivanje proizvoda popularno i {iroko se
upotrebljava kao sredstvo za stvaranje povjerenja me|u doma}im kupcima o
sukladnosti proizvoda sa zahtjevima
kakvo}e i/ili sigurnosnim zahtjevima, proizvod koji nosi nacionalni potvrdbeni
znak kad se izvozi ne mora pru`ati isto povjerenje korisniku u zemlji uvoznici
jer su korisnicima u tim zemljama bolje poznati njihovi vlastiti nacionalni
potvrdbeni znakovi za proizvod.
Nadalje u nekim zemljama odre|eni se proizvodi mogu prodavati samo kad nose
njihov nacionalni potvrdbeni znak. Tome mogu biti razlog zahtjevi iz propisa ili
sklonosti korisnika da
kupuju proizvode s nacionalnim potvrdbenim znakovima za proizvode. U
takvim slu~ajevima
izvoznici trebaju dobiti nacionalni potvrdbeni znak za proizvod zemlje uvoznice
za sukladnost
sa zahtjevima odgovaraju}ega programa potvr|ivanja proizvoda zemlje
uvoznice. Taj je proces

ponekad skup i dugotrajan, te postaje zapreka trgovini. Bilo bi idealno kad bi

me|unarodni
programi potvr|ivanja proizvoda bili upotrebljivi kako bi se savladale takve
zapreke.
Iz tih razloga postoje me|unarodne upute za sustave potvr|ivanja proizvoda i za
tijela koja provode te sustave. Oni obuhva}aju:
ISO/IEC Upute 67:2004,Ocjena sukladnosti Temelji potvr|ivanja proizvoda
ISO/IEC Upute 28:2004, Ocjena sukladnosti Upute za sustav potvr|ivanja
koje
provodi tre}a strana za proizvodei
ISO/IEC Upute 53:2005,Ocjena sukladnosti Pristup uporabi dobavlja~eva
sustava
kakvo}e u potvr|ivanju proizvoda koje provodi tre}a strana.
i za sama tijela koja provode potvr|ivanje proizvoda:
ISO/IEC Upute 65:1996, Op}i zahtjevi za tijela koje provode sustave potvr|
ivanja
proizvoda.
Me|unarodno elektrotehni~ko povjerenstvo (IEC) koje provodi me|unarodni
program potvr|ivanja proizvoda za odre|ene elektri~ne i elektroni~ke proizvode i
Me|unarodna organizacija za
zakonsko mjeriteljstvo (OIML) provode program potvr|ivanja proizvoda za neka
mjerila.
12
IEC je vode}a globalna organizacija koja priprema i objavljuje me|unarodne
norme za elektro-tehniku, elektroniku i sli~na tehni~ka podru~ja. Norme IEC-a,
kao i norme ISO-a, slu`e kao temelj za razvoj nacionalnih norma prihva}anjem
bilo norma IEC-a ili pripremom nacionalnih
norma na temelju norma IEC-a.
IEC-ov program me|unarodne ocjene sukladnosti koji se temelji na me|
unarodnim normama
IEC-a istinski je globalan u koncepciji i praksi. Ti su programi zami{ljeni da
pomognu smanjenju trgovinskih zapreka izazvanih razli~itim kriterijima potvr|
ivanja za elektri~nu i elektroni~ku opremu u razli~itim zemljama. Ti programi
mogu ukloniti zastoje i tro{kove pridru`ene
vi{ekratnome ispitivanju i potvr|ivanju. IEC programi ocjene sukladnosti
dostupni su proizvo-|a~ima/izvoznicima.
OIML (Me|unarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvo) osnovan je 1955.
godine kao
me|uvladino tijelo ~ija je zada}a uskla|ivanje nacionalnih mjeriteljskih propisa
njegovih
~lanica. Ti se propisi odnose na mjerenja koja zahtijevaju ovjerena mjerila,
mjerne jedinice,

dopu{tene grani~ne pogrje{ke itd. Glavna je zada}a OIML-a svojim ~lanovima

izraditi modele
za utvr|ivanje uskla|enih zahtjeva i praksa zakonskog mjeriteljstva.
1. Program IECEE za ispitivanje sukladnosti i potvr|ivanje elektri~ne opreme
(a)Program CB
Program IECEE koji se naziva Programom CB prvi je pravi me|unarodni sustav
za
prihva}anje ispitnih izvje{taja koji se bave sigurno{}u elektri~nih i
elektroni~kih proizvoda
namijenjenih za uporabu u ku}anstvima, uredima, radionicama, objektima za
zdravstvenu
njegu i sli~nim mjestima (trenuta~no obuhva}a 16 podru~ja proizvoda). To je
vi{estrani
sporazum me|u zemljama sudionicima (trenuta~no 43 zemlje ~lanice) i
potvrdbenim
organizacijama koje se nazivaju nacionalnim potvrdbenim tijelima (NCB)
(trenuta~no 59
~lanova). Proizvo|a~ koji upotrebljava ispitne izvje{taje prema programu CB
ispitnog
laboratorija koji radi prema programu CB (trenuta~no 180) mo`e dobiti
nacionalnu potvrdu
u drugim dr`avama ~lanicama programa CB. Ukupno je u 2003. godini izdano
34 111
potvrda o ispitivanju, a jo{ je valjano preko 100 000 potvrda. Taj se program
temelji na
uporabi norma IEC-a koje se odnose na proizvod koji se potvr|uje. Ako
nacionalne norme
~lanica jo{ nisu uskla|ene s normama IEC-a, dopu{tene su nacionalne razlike i
one se
objavljuju u glasilu programa CB koje izdaje tajni{tvo IECEE-a. Na mre`noj
stranici
www.iecee.org/cbscheme dostupan je popis svih NCB-a s podru~jem njihova
priznavanja i
on se periodi~no posuvremenjuje.
(b)Program CB-FCS
Program CB-FCS (program potpunoga potvr|ivanja) gradi se na temelju utvr|enu
u
programu CB. To je potpun potvrdbeni sustav (sustav 5 gore) koji osim tipnog
ispitivanja
proizvoda zahtijeva najprije ocjenu proizvo|a~eva sustava osiguranja kakvo}e i
naknadni
nadzor koji mo`e uklju~ivati neovisne ocjene sustava kakvo}e i po potrebi
ispitivanje

tvorni~kih uzoraka i uzoraka uzetih s tr`i{ta. Program je ustrojen kako bi se

uzela u obzir
nacionalna odstupanja od sustava 5 i tako|er osiguralo da NCB-ovi postignu me|
usobne
sporazume o provedbi nu`noga teku}eg tvorni~kog nadzora i nadzora nad
tr`i{tem.
13
U programu CB-FCS trenuta~no sudjeluje 16 tijela (Kanade, Njema~ke (2),
Nizozemske,
[vedske, Finske, Italije, Norve{ke, [vicarske, Francuske, Japana (2), Singapura,
UK-a,
Slovenije i SAD-a) koji su potpisali njegov vi{estrani sporazum, a potvrde o
sukladnosti
trenuta~no su dostupne u ograni~enome podru~ju IT proizvoda, ali }e se ubrzo
pro{iriti na
{ire podru~je proizvoda.
Vi{e podataka o programu CB i programu CB-FCS dostupno je na mre`noj
stranici
www.iecee.ogr/cb-fsc
2. IEC-ov sustav ocjene kakvo}e elektroni~kih sastavnica (IECQ)
To je program sveobuhvatnog odobravanja i potvr|ivanja kojim se ocjenjuju
zahtjevi kakvo}e elektroni~kih sastavnica. Proizvo|a~eva izjava o sukladnosti
pod nadzorom tre}e
strane bitan je element tog sustava. Za sastavnice potvr|ene prema tomu
programu mo`e se
upotrebljavati oznaka IEC-a, {to osigurava jamstvo da te elektroni~ke
sastavnice, odgovaraju}a gradiva i procesi zadovoljavaju zahtjeve sukladnosti
specifikacija kupca/prodava~a.
Pojedinosti toga programa mogu se dobiti na mre`noj stranici www.iecqcecc.org.
3. Program IEC-a za potvr|ivanje prema normama za elektri~nu opremu za
uporabu
u eksplozivnim atmosferama (IECEx program)
Program IECEx osigurava sredstva proizvo|a~ima "Ex opreme" (elektri~ne
opreme namijenjene za uporabu u eksplozivnim atmosferama) za dobivanje
potvrda o sukladnosti
koje }e se prihva}ati na nacionalnoj razini u svim zemljama sudionicama.
Potvrde koje izda
EC, potvrdbeno tijelo (ExCB), potvr|ivat }e da konstrukcija opreme zadovoljava
odgovaraju}e norme IEC-a te da je proizvod proizveden prema planu kakvo}e
koji je ocijenio
EcCB. Podatci o programu mogu se dobiti na mre`noj stranici www.iecec.com.

Osim gornjega programa IEC-a postoji sljede}i me|unarodni program potvr|

ivanja za
tipno odobrenje mjerila koja se upotrebljavaju u zakonskome mjeriteljstvu.
4. Potvrdbeni sustav OIML-a
OIML uspostavio je potvrdbeni program za mjerila. Potvrda OIML-a mo`e se
izdavati za
kategorije mjerila koja odgovaraju preporukama OIML-a koje sadr`avaju
mjeriteljske
zahtjeve (npr. razrede to~nosti mjerila, granice pogrje{ke, mjerne jedinice,
uvjete okoli{a
za rad mjerila, zahtjeve za ljestvice i druge pokazne ure|aje) za doti~no mjerilo;
ispitne
metode koje treba upotrebljavati i format izvje{taja o mjernim rezultatima.
Potvrde se
mogu dobiti na zahtjev od proizvo|a~a ili od tijela koje ih je izdalo, koje mo`e
biti
nacionalni ~lan Me|unarodnog odbora ili tijelo imenovano za tu svrhu.
Potvrda zajedno s ispitnim izvje{tajem pokazuje da dani uzorak mjerila (tip)
zadovoljava
zahtjeve odgovaraju}ih me|unarodnih preporuka OIML-a. Potvrde OIML-a
prihva}aju
nacionalne slu`be zakonskog mjeriteljstva na dragovoljnoj osnovi.
Program potvr|ivanja OIML-a dovodi do pojednostavnjenja tipnog odobravanja
mjerila.
Umjesto ponavljanja ispitivanja kao temelj za tipno odobrenje mogu se
upotrebljavati ispit-14
ni izvje{taji koji su izdani prema programu potvr|ivanja OIML-a. Tim se
postupkom mo`e
izbje}i skupo i dugotrajno udvostru~ivanje ispitivanja, {to je velika korist,
posebno za mala
poduze}a. Do 31. prosinca 2004. izdana je 1331 potvrda OIML-a koje,
obuhva}aju 15 modela mjerila. Vi{e podataka o programu mo`e se dobiti na
mre`noj stranici www.oiml.org.
6POTVR\IVANJE SUSTAVA UPRAVLJANJA
(i) Op}enito
Kupci zahtijevaju jamstvo i uvjerenje da }e proizvodi ili usluge za koje pla}aju
zadovoljiti njihove specifikacije te da }e obavljati zada}u kako je predvi|eno ili
naru~eno. Pregled i ispitivanje tijekom proizvodnje, sklapanja, pakiranja,
isporuke, ugradbe i zavr{noga pregleda
tradicionalne su metode kojima se provodi osiguranje bilo da sami proizvo|a~i
ili uvoznici deklariraju ili da preglede provode stru~njaci koje su imenovali
kupci. Zavr{ni pregled proizvoda

obi~no nije pouzdan na~in osiguranja da }e proizvod dati `eljene zna~ajke i/ili
zadovoljstvo.
Dobro je poznata ~injenica da se zahtijevana razina kakvo}e mo`e samo ugraditi
u proizvod
upravljanjem procesima. Ispravno uspostavljen sustav upravljanja kakvo}om
(quality management system, QMS) poma`e smanjenju tro{kova, pobolj{avanju
sukladnosti proizvoda sa
zahtjevima kupaca i stvaraju slike o pouzdanome dobavlja~u.
(ii) Sustav upravljanja kakvo}om ISO 9000
Norme o sustavu upravljanja kakvo}om prve su me|unarodne norme o sustavima
upravljanja
koje je 1987. godine objavio ISO, a prihva}ene su na me|unarodnoj razini kao
dragovoljne norme za ocjenu sukladnosti. Osim dviju glavnih norma ISO 9001 i
ISO 9004 postoji nekoliko drugih norma u nizu koje se popularno nazivaju
nizom norma ISO 9000.
Norma o sustavu upravljanja kakvo}om ISO 9001 generi~ke je naravi, tj.
primjenjiva je na sva
industrijska podru~ja uklju~uju}i proizvodnju i usluge te na organizacije svih
veli~ina, male i
velike. To nije norma o proizvodu, nego o sustavu koji osigurava sukladnost
proizvoda sa
zahtjevima korisnika i zahtjevima iz propisa. Norma ISO 9001 specificira {to
organizacija treba
uraditi, ali ne pokazuje kako to treba uraditi, daju}i tako veliku fleksibilnost u
vo|enju posla.
Norma ISO 9004 dokument je koji pru`a upute za pobolj{avanje djelotvornosti
organizacije, a
ne upute za primjenu norme ISO 9001.
Na nacionalnoj i me|unarodnoj razini potvr|ivanje/upis prema normi ISO 9001
{iroko je prihva}eno kako dokaz postojanja dobre proizvodne i poslovne prakse
koju primjenjuju dobavlja~i. Pod potvr|ivanjem ovdje se razumijeva izdavanje
pismenog jamstva neovisnoga
vanjskog tijela koje je neovisno ocijenilo organizacijin sustav upravljanja
kakvo}om i potvrdilo
da on zadovoljava zahtjeve koji su specificirani u normi ISO 9001. Taj se oblik
potvr|ivanja
razlikuje od potvr|ivanja proizvoda; prema tomu sustavu proizvod se ne mo`e
ozna~ivati oznakom potvr|ivanja sustava. Oznake potvr|ivanja sustava u
tipi~nome se slu~aju pojavljuju na
zaglavljima pisama, promid`benim bro{urama i dokumentima/bro{urama o
potvr|enim dobavlja~ima. ^esto su te oznake pra}ene znakom akreditacijskoga
tijela koje je priznalo mjerodavnost potvrdbenoga tijela da provodi potvr|ivanje
sustava upravljanja kakvo}om.

15
ISO kao nakladnik niza norma ISO 9000 sam ne izdaje potvrde o sukladnosti
koje izdaju tijela
za potvr|ivanje/upis koja su neovisna o ISO-u i poslu koji potvr|uju. U svijetu
djeluje preko
750 takvih tijela za potvr|ivanje/upis. Do 31. prosinca 2004. godine izdano je u
154 dr`ave vi{e
od 670 000 potvrda za sustave upravljanja kakvo}om koji zadovoljavaju normu
ISO 9001:2000.
1)
Rije~i "potvr|ivanje" i "upis" ozna~uju isti pojam i upotrebljavaju se kao
istozna~nice. U nekim
se zemljama prednost daje jednomu nazivu u odnosu na drugi.
(iii) Sektorski specifi~ne norme QMS-a koje je izradio ISO
Niz norma ISO 9000 koje su generi~ke naravi primjenjiv je na svaki tip
proizvoda ili usluge i
mo`e ih primjenjivati svaka industrijska grana. Me|utim imaju}i u vidu razli~ite
potrebe
razli~itih industrijskih grana, ISO je izradio sljede}e sektorski specifi~ne
norme/specifikacije.
ISO/TS 16949:2002,Sustavi upravljanja kakvo}om Posebni zahtjevi za
primjenu norme ISO
9001 za automobilsku industriju i odgovaraju}e organizacije za servisiranje.
Tu tehni~ku specifikaciju (TS) izdao je 1999. godine ISO za privremenu
primjenu u automobilskome sektoru kako bi se prikupili podatci i iskustvo za
njezinu uporabu. Poslije, 2002.
godine ta je norma prera|ena kao specifikacija prema kojoj je mogu}e potvr|
ivanje. O~ekuje se
da }e TS 16949:2002 ukloniti potrebu za vi{ekratnim potvr|ivanjem kao QS
9000. Posebna
Me|unarodna automobilska privremena radna skupina (International Automotive
Task Force,
IATF) zajedni~ki je izradila op}i program za potvr|ivanje dobavlja~a automobila
za sudionike
IATF OEM-a. Svi sudionici IATF-a proizvo|a~i izvorne opreme (OEM) imaju
posebne zahtjeve korisnika osim zahtjeva danih u toj tehni~koj specifikaciji.
ISO 13485:2003,Medicinski ure|aji Sustavi upravljanja kakvo}om Zahtjevi
za zakonsko
ure|ivanje
Ta se norma temelji na svjetskim propisima o medicinskim ure|ajima te
zahtjevima norme ISO
9001:2000. U njoj se usporedno, odsje~ak po odsje~ak, uspore|uju te dvije
norme. Norma o

medicinskim ure|ajima namijenjena je za uporabu organizacijama uklju~enim u

projektiranje,
proizvodnju, ugradbu i servisiranje medicinskih ure|aja te projektiranje, razvoj i
osiguranje
odgovaraju}ih servisa te se mo`e upotrebljavati za potvr|ivanje koje provodi
tre}a strana. Ona
zamjenjuje verziju norme ISO 13485 iz 1996. godine za {to je predvi|eno
prijelazno razdoblje
od tri godine te }e tijekom toga razdoblja usporedno postojati obje verzije.
ISO/TS 29001:2003,Naftna industrija, petrokemijska industrija i industrija
prirodnoga plina
Sektorski specifi~ni sustavi kakvo}e Zahtjevi koji se odnose na organizacije
koje isporu~uju
proizvode i pru`aju usluge
Ta tehni~ka specifikacija osigurava zahtjeve QMS-a za organizacije koje
isporu~uju proizvode i
pru`aju usluge iz podru~ja naftne i petrokemijske industrije te industrije
prirodnoga plina koja
se temelji na normi ISO 9001:2000. Ta je specifikacija dostupna za uporabu
proizvo|a~ima
16
1)
Izvor: The ISO Survey 2004., ISO.
opreme za naftnu i plinsku industriju; kupcima opreme, gradiva i usluga. Ta se
norma mo`e ta-ko|er upotrebljavati za potvr|ivanje koje provodi tre}a strana.
Vi{e o normama ISO 9000 i gore navedenim sektorski specifi~nim normama
mo`e se dobiti na
mre`noj stranici ISO-a www.iso.org.
(iv) Sektorski specifi~ne norme koje su razvile druge organizacije
TL 9000 skup je norma o zahtjevima sustava upravljanja kakvo}om specifi~nih
za telekomunikacije koje je objavio QUEST (Quality Excellence for Suppliers
of Telecommunications) ForumSAD-a. Taj forum osigurava svojim ~lanovima
skupdokumenata koji se odnosena tehni~ke
zna~ajke korisne za odre|ivanje "najboljega u razredu" za svaki proizvod ili
uslugu koju pru-`aju isporu~itelji. TL 9000 prera|en je u o`ujku 2001. godine
kako bi se uskladio s normom ISO
9001:2000.
Mre`na stranicawww.questforum.org.
AS 9000 zrakoplovna je verzija norme ISO 9000. Dru{tvo in`enjera motornih
vozila SAD-a
objavilo je zrakoplovnu normu AS 9100:2000. Ta norma obuhva}a jedinstvene
zahtjeve norme

ISO 9001:2000 za zrakoplovstvo. Zahtjevi sustava kakvo}e specificirani u toj

normi komplementarni su ugovornim zahtjevima i primjenjivim zahtjevima iz
zakona i propisa za zrakoplovnu industriju. AS 9100 sadr`ava pribli`no 80
jedinstvenih zahtjeva i 18 poja~anja zahtjeva
iz norme ISO 9001.
Mre`na stranicawww.sae.org.
Tick (kva~ica)IT upute su za sustave kakvo}e programske podr{ke. Tick
IToblikovala je
informati~ka industrija u Ujedinjenome Kraljevstvu za uporabu u podru~jima
kao {to su
proizvodnja programske podr{ke i pru`anje usluga. Mo`e se upotrebljavati samo
u kombinaciji
s normom ISO 9001.Tick ITobuhva}a ocjenu i potvr|ivanje sustava upravljanja
kakvo}om
organizacijine programske podr{ke prema normi ISO 9001.
Mre`na stranicawww.bsi-global.org.
Potvr|ivanje prema gore navedenim normama provode akreditirana potvrdbena
tijela.
(v) Sustav za upravljanje okoli{em ISO 14000
Osim na temelju cijene i kakvo}e, nabavne organizacije i potro{a~i sve vi{e
donose odluke o
kupnji roba ili usluga na temelju za{tite okoli{a. Mnogi kupci o~ekuju da
njihovi dobavlja~i
prihvate odgovornost za okoli{. Nova poslovna etika dovela je do toga da
dobavlja~i u mnogim
slu~ajevima trebaju dokazati da primjenjuju sustav upravljanja okoli{em (EMS)
i da su dobili
potvrdu prema normi ISO 14001. Drugim rije~ima organizacije trebaju
prihvatiti ~injenicu da je
razumno upravljanje okoli{em jednostavno razumno upravljanje poslom.
EMS osigurava okvir za pomo} organizacijama u utvr|ivanju onih aspekata
njihova poslovanja
koji imaju znatan utjecaj na okoli{ i da nakon toga zadovolje ciljeve okoli{a i
ciljeve za smanjenje njihova utjecaja. Norma ISO 14001:1996,Sustavi
upravljanja okoli{em Specifikacije s
uputama za uporabu, prera|ena je 2004. godine, prera|ena verzija te me|unarodne
norme koja
je objavljena kao norma ISO 14001:2004, izme|u ostalog, uklju~uje cijelo novo
poglavlje o
17
vrednovanju organizacijine sukladnosti sa zahtjevima iz propisa koji se odnose
na okoli{. To }e

dovesti do agresivnije neovisne ocjene sukladnosti postupka prije postizanja

potvr|ivanja.
Nadalje norma ISO 14001:2004 uskla|enija je s normom ISO 9001:2000, {to }e
olak{ati
integraciju EMS-a ISO 14001 s QMS-om ISO 9001.
Potvr|ivanje EMS-a koje provodi tre}a strana prema normi ISO 14001 olak{ava
me|unarodnu
trgovinu jer osigurava dokaz postojanja sustava za spre~avanje one~i{}enja i
neprekidno pobolj{avanje zna~ajka okoli{a. Do 31. prosinca 2004. godine vi{e
od 90 500 organizacija u 127
dr`ava dobilo je potvrdu tre}e strane prema normi ISO 14001.
(vi) Druge norme/upute o sustavima upravljanja
U nastavku se daju podatci o nekim drugim sustavima upravljanja koji se
upotrebljavaju u industriji i koje provodi akreditirano potvrdbeno tijelo koje ima
svojstvo tre}e strane.
Za{tita zdravlja i sigurnost na radu (OHSAS)
OHSAS 18001:1999,Specifikacije za upravljanje sustavima za{tite na radu i
sigurnost.Tusu
normu zajedni~ki razvila tri nacionalna normirna tijela (Irske, Ujedinjenoga
Kraljevstva i Ju`ne
Afrike) i 10 potvrdbenih tijela. Ona daje zahtjeve za uspostavljanje sustava za
za{titu zdravlja
radnika i za sigurnost na radnome mjestu. Zahtjevi te norme mogu se tako|er
integrirati s
normama ISO 9001 i/ili ISO 14001.
Mre`na stranicawww.bsi-global.org.
Dru{tvena odgovornost (SA)
Vije}e akreditacijske agencije za gospodarske prioritete (CEPAA), koje se danas
naziva Me|unarodnom organizacijom za dru{tvenu odgovornost, objavilo je u
listopadu 1997. godine normu
SA 8000 kako bi se zapo~eli rje{avati i uklanjati nepo{teni i nehumani postupci
u radu. Norma SA
8000 koja je prera|ena 2001. godine dragovoljna je norma i mo`e se
primjenjivati ili je mogu
primjenjivati organizacije svih veli~ina ili vrsta poslovanja u svim granama
industrije. Ta
norma zahtijeva izme|u ostaloga da tvrtke po{tivaju Dogovor Me|unarodne
organizacije rada
(ILO), Op}e deklaracije o ljudskim pravima i Konvencije Ujedinjenih naroda o
pravima djeteta.
Mre`na stranicawww.sa-intl.org.
Sigurnost na moru (ISM)

ISM kodeks, Me|unarodno upravljanje sigurno{}u (International Safety

Management, ISM)
objavila je 1994. godine Me|unarodna pomorska organizacija (IMO). Njegovi su
ciljevi
postizanje sigurnosti na moru, spre~avanje ozljeda ljudi ili gubitka `ivota i
izbjegavanje {teta za
okoli{, posebno za morski okoli{. Potvr|ivanje prema ISM kodeksu obvezatno je
za tvrtke koje
obavljaju pomorski prijevoz.
Mre`na stranicawww.imo.org.
18
Sigurnost hrane (HACCP)
Sustav i upute za analizu opasnosti kriti~ne nadzorne to~ke (HACCP) izradilo je
1993. godine
Povjerenstvo za Codex Alimentarius, me|uvladino tijelo pod zajedni~kim
pokroviteljstvom
Organizacije za hranu i lijekove (Food and Agriculture Organization, FAO) i
Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization, WHO).
Upute HACCP-a definiraju sustav zahtjeva za osiguranje sigurnosti hrane te se
mogu primjenjivati u cijelome prehrambenom lancu, od to~ke primarne
proizvodnje do mjesta krajnje potro{nje. HACCP nije "samodostatan" sustav.
On zahtijeva dobru higijensku praksu i druge
pretpostavke za obradbu hrane te obvezu uprave. Upute HACCP-a mogu se
upotrebljavati samostalno ili se mogu integrirati sa sustavom upravljanja
kakvo}om prema normi ISO 9000. Za
HACCP se mo`e dobiti potvrda od strane tre}e strane ili u kombinaciji s
potvrdom prema normi
ISO 9000.
U mnogim su zemljama vlasti koje ure|uju podru~je hrane prihvatile HACCP
kao dio propisa o
hrani. Naprimjer u UK Zakon o hrani iz 1990. godine i Pravilnik za higijensku
inspekciju hrane
uklju~uju HACCP. Uprava za hranu i lijekove (Food and Drug Administration,
FDA) SAD-a
preradila je zakon o hrani iz 1993. godine te ga uskladila s pojmovima HACCPa. Od prosinca
1997. godine svi riblji proizvodi koji se proizvode i stavljaju na tr`i{te SAD-a
trebaju zadovoljavati zahtjeve HACCP-a koji se kona~no primjenjuju na sve
takve uvozne proizvode u
SAD-u. Europsko povjerenstvo od 20. svibnja 1994. godine (94/356/EC) tako|er
zahtijeva
sustav HACCP-a za proizvodnju i prodaju (uklju~uju}i uvoz) ribe i ribljih
proizvoda u zemlje

EU-a.
Mre`na stranicawww.codexalimentarius.net
Sustav upravljanja sigurno{}u hrane (ISO 22000)
ISO 22000,Sustav upravljanja sigurno{}u hrane Zahtjevi za svaku
organizaciju u prehrambenome lancu, daje zahtjeve za organizacije u cijelome
prehrambenom lancu, a objavljena je u
rujnu 2005. godine. Glavna su svojstva te norme:
Ta norma zahtijeva da se utvrde i procijene sve opasnosti za sigurnost hrane
koje se mogu
razumno pojaviti u prehrambenome lancu, uklju~uju}i opasnosti koje mogu biti
pridru`ene
tipu procesa i instalacijama koje se upotrebljavaju i da se njima upravlja.
Ta norma integrira na~ela Sustava analize opasnosti i kriti~ne to~ke
upravljanja (HACCP)
te korake primjene koje je razvio Codex te ga kombinira s prethodnim
programima (PRP)
kao {to je dobra proizvo|a~ka praksa.
Od organizacije se zahtijeva da ugradi sve primjenjive zahtjeve iz zakona i
propisa koji se
odnose na sigurnost hrane u FSMS-u.
Ta norma zahtijeva da organizacije utvrde, nadziru, upravljaju i na uobi~ajen
na~in posuvremenjuju PRT i HACCP.
Ta norma usmjeruje pozornost na normu ISO 9001:2000 kako bi se pobolj{ala
njezina
sukladnost s normom ISO 9001:2000.
19
ISO 22000 norma je na temelju koje se mo`e provoditi neovisna ocjena
organizacijina sustava
upravljanja hranom i sigurno{}u koji mo`e potvr|ivati tre}a strana.
ISO 15161:2000,Upute za primjenu ISO 9001:2000 za industriju hrane i pi}a,
dostupna je kao
upute za integraciju HACCP-a s ISO 9001:2000 sustavima upravljanja
kakvo}om.
Vije}e za gospodarenje {umama (FSC)
Vije}e za gospodarenje {umama neovisna je neprofitna, nevladina organizacija
koju su osnovale 1993. godine razli~ite skupine predstavnika iz institucija koje
se bave okoli{em, trgovinom
drvetom, {umarstvom, organizacije doma}ih ljudi, skupine koje se bave {umom
i organizacije
koje potvr|uju {umarske proizvode iz 25 dr`ava.
Cilj je FSC-a promicanje gospodarenja svjetskim {umama koje je odgovorno
prema okoli{u,

dru{tveno korisno i gospodarski odr`ivo uspostavljanjem svjetskih norma i

prihva}anjem na-~ela upravljanja {umama.
FSC je razvio na~ela i kriterije (Principles & Criteria, P&C) za potvr|ivanje
{uma. Ti kriteriji
uklju~uju ocjenu odgovaraju}ih aspekata kao {to su popisivanje {uma,
planiranje upravljanja,
{umarstvo, sje~a, izgradnja cesta i druge srodne aktivnosti te utjecaj okoli{a i
gospodarski
utjecaj {umskih djelatnosti.
Tijekom posljednjih 10 godina u vi{e od 60 dr`ava u skladu s normama FSC-a
potvr|eno je 48
milijuna hektara, dok se uporabom drveta potvr|ena prema FSC-u proizvodi
nekoliko tisu}a
proizvoda te nose trgova~ki znak FSC-a. FSC djeluje preko svoje mre`e i
nacionalnih inicijativa u vi{e od 34 dr`ave.
S tim na~elima upravljanja {umama povezan je sustav za prilagodljivost drvenih
proizvoda,
uklju~uju}i papir i druge drvne proizvode iz "potvr|ene {ume". To se naziva
"nadzornim
lancem". Radnje koje su neovisno provjerene za potvr|ivanje nadzornog lanca
FSC-a prikladne
su za ozna~ivanje njihovih proizvoda s logogramom FSC-a.
Skupine kupaca u UK-u, Nizozemskoj, Belgiji, Austriji, [vicarskoj, Njema~koj,
Brazilu,
SAD-u i Japanu daju prednost programu ozna~ivanja prema FSC-u. Te su se
skupine kupaca
me|usobno obvezale prodavati samo neovisno potvr|enu drvenu gra|u i drvne
proizvode
unutar tri do pet godina.
Mre`na stranicawww.fsc.org.
7ODREDBE ZA OCJENU SUKLADNOSTI U SPORAZUMU TBT
Ubrzan rast trgovine, izravna inozemna ulaganja i globalni opskrbni lanci
suo~avaju zemlje u
razvoju i gospodarstva u tranziciji s mje{avinom izazova i mogu}nosti. Prije je u
`ari{tu bilo
smanjenje carina. Sada se pozornost prebacuje na tzv. tehni~ke ili necarinske
zapreke trgovini
koje brzo rastu. One uklju~uju specifikacije proizvoda koje obuhva}aju zahtjeve
kupaca,
20
nacionalne/regionalne/me|unarodne norme, tehni~ke propise zemlje uvoznice,
zahtjeve za

pakiranje i ozna~ivanje, postupke koji se odnose na ocjenu sukladnosti

proizvoda itd.
Ovo su neki primjeri tehni~kih zapreka koji se odnose na metode ocjene
sukladnosti:
kup~evo neprihva}anje dobavlja~eve izjave o sukladnosti proizvoda ili
sustava kakvo}e
ponavljanje pregleda i/ili ispitivanja proizvoda u kup~evim prostorijama
neprihva}anje dobavlja~eva ispitnog izvje{taja
zahtjev da dobavlja~ ispituje svoje proizvode u ispitnim laboratorijima koje je
odobrio
kupac ili vlast koja donosi propise zemlje uvoznice
neprihva}anje oznake potvr|ivanja proizvoda dodijeljene prema nacionalnom
programu
potvr|ivanja proizvoda zemlje izvoznice kao oznake sukladnosti proizvoda u
zemlje
uvoznice
zahtjev da dobavlja~i u zemlji izvoznici dobiju potvrdbeni znak za proizvod
zemlje
uvoznice
imenovanje vlastitih kup~evih agenata ili me|unarodnoga inspekcijskog tijela
za provedbu
pregleda i/ili ispitivanja prije isporuke ili nakon prispije}a roba
provedba obvezatnoga pregleda sukladnosti uvoznih proizvoda koji se
zahtjeva iz propisa
zemlje uvoznice na mjestu isporuke iz zemlje izvoznice ili po prispije}u u
zemlju uvoznicu.
Zahtjevi za udvostru~ivanje ispitivanja i potvr|ivanja predstavljaju znatne
tro{kove proizvo-|a~ima, potro{a~ima i dru{tvu. Posebno mo`emo spomenuti
visok tro{ak i slo`enost povezanu s
odre|ivanjem sukladnosti prema razli~itim nacionalnim propisima, te tako|er
tro{kove povezane s ponovnim potvr|ivanjem proizvoda ~ija je sukladnost sa
sli~nim normama ve} provjerena. Nepriznavanjem drugdje provedenih
ispitivanja i zahtijevanjem novih ispitivanja
kupci i/ili nacionalna tijela koja provode propise ~esto su izazivali nepotrebna
ka{njenja iz kojih
potje~u dodatni tro{kovi za izvoznike, {to ih tako ~ini manje konkurentnim u
usporedbi s
doma}im proizvodima.
Sporazum WTO TBT
Svjetaka trgovinska organizacija (WTO) uspostavljena je 1995. godine nakon
Urugvajskoga
kruga pregovora koji su se odvijali od 1986. do 1994. godine. Vlade dr`ava
~lanica WTO-a

postigle su konsenzus o pravilima i propisima za vi{estranu primjenu. Glavni je

cilj WTO-a
pomo}i da se trgovina odvija glatko, slobodno, po{teno i predvidljivo.
Sporazum o tehni~kim zaprekama trgovini (TBT) zahtijeva od ~lanova da
osiguraju da tehni~ki
propisi, dragovoljne norme i postupci ocjene sukladnosti ne stvaraju nepotrebne
zapreke
trgovini. Ovo su glavna svojstva ~lanka 5. Sporazuma TBT koji se odnosi na
ocjenu sukladnosti. Puni tekst Sporazuma TBT dostupan je namre`noj
straniciWTO-a www.wto.org.
^lanovi WTO-a trebaju osigurati da dobavlja~i proizvoda iz drugih dr`ava
~lanica WTO-a
imaju pristup postupcima za ocjenu pod uvjetima koji nisu manje povoljni od
onih koji su
predvi|eni za doma}e dobavlja~e sli~nih proizvoda ili dobavlja~e iz bilo koje
druge dr`ave
~lanice. To zna~i da ne treba postojati diskriminacija izme|u uvezenih i doma}ih
proizvoda.
21
Dr`ave ~lanice ne mogu utvr|ivati postupke ocjene sukladnosti radi stvaranja
nepotrebnih
zapreka trgovini. Ti postupci za ocjenu sukladnosti ne mogu biti stro`i niti se
mogu
primjenjivati stro`e nego {to je to nu`no da se postigne povjerenje da proizvodi
zadovoljavaju primjenjive tehni~ke propise i norme.
Za inozemne proizvode ~lanovi trebaju provoditi postupke ocjene sukladnosti i
zavr{avati
ih {to je br`e mogu}e na isti na~in kao za doma}e proizvode. Uobi~ajeno
razdoblje obradbe
treba objaviti za svaki postupak ocjene sukladnosti i na zahtjev podnositelju
zahtjeva
pru`ati podatke tijekom razdoblja obradbe.
Zahtjevi za podatke trebaju se ograni~iti samo na one koji su nu`ni za ocjenu
sukladnosti i
odre|ivanje pristojba.
Treba po{tivati povjerljivost podataka o postupcima ocjene sukladnosti
proizvoda kako bi
se za{titili zakoniti komercijalni interesi izvoznika.
Pristojbe za ocjenu sukladnosti proizvoda moraju biti iste za uvozne i za
doma}e proizvode,
osim za komunikacijske, transportne i druge tro{kove nastale zbog razlike izme|
u mjesta
podnositelja zahtjeva i tijela za ocjenu sukladnosti.

 Lokacije instalacija za ocjenu sukladnosti i odabir uzoraka ne smiju

prouzro~iti nepotrebne
neprilike podnositeljima zahtjeva ili njihovim zastupnicima.
Kad se nakon ocjene sukladnosti proizvoda s tehni~kim propisima i normama
mijenja specifikacija, postupak ocjene sukladnosti izmijenjenoga proizvoda
treba ograni~iti na elemente
nu`ne da bi se ustanovilo zadovoljava li proizvod jo{ uvijek tehni~ke propise ili
norme.
^lanovi trebaju uspostaviti postupak za razmatranje pritu`ba koje se odnose na
odvijanje
postupka ocjene sukladnosti i poduzimanje popravnih mjera ako su pritu`be
opravdane.
Od ~lanova se op}enito zahtijeva da svoje postupke ocjene sukladnosti temelje
na normama,
odgovaraju}im uputama ili preporukama koje izdaju me|unarodna normizacijska
tijela, osim
kad oni nisu prikladni iz posebnih razloga (kao {to su zahtjevi nacionalne
sigurnosti,
spre~avanja protuzakonitih djela, za{tite `ivota i zdravlja ljudi, flore, faune i
okoli{a,
temeljnih klimatskih ili zemljopisnih ~imbenika, temeljnih tehnolo{kih ili
infrastrukturnih
problema).
Ako se postupci ocjene sukladnosti ne temelje na me|unarodnim normama,
uputama ili
preporukama, a oni mogu imati velik u~inak na trgovinu, o njima se trebaju
obavijestiti
drugi ~lanovi WTO-a, a na zahtjev se moraju dati podatci o tim postupcima. U
slu~aju
hitnih problema koji se odnose na sigurnost, za{titu zdravlja, za{ititu okoli{a ili
nacionalnu
sigurnost koji zahtijevaju trenuta~no djelovanje ~lanovi WTO-a mogu uvesti
takve mjere
pod uvjetom da se preko Tajni{tva o tome obavijeste drugi ~lanovi i da im se
objasni razlog.
^lanovi se poti~u da sudjeluju u pripremi me|unarodnih uputa i preporuka za
postupke
ocjene sukladnosti sa stajali{ta uskla|ivanja postupaka ocjene sukladnosti na {to
je mogu}e
{iremu temelju.
Svi prihva}eni postupci ocjene sukladnosti trebaju se odmah objaviti ili u~initi
dostupnima

drugim ~lanicama kako bi se oni upoznali s njima. ^lanovi trebaju omogu}iti

razumno
razdoblje za primjenu postupka ocjene sukladnosti zemljama izvoznicama kako
bi im se
omogu}ilo da svoje proizvode ili svoje proizvodne metode prilagode zahtjevima
zemlje
uvoznice.
22
8PRIHVA]ANJE POTVRDA O OCJENI SUKLADNOSTI
Dobavlja~ uvijek `eli da njegov proizvod kad se jednom pregleda/ispita/potvrdi
ili njegov
sustav upravljanja kad se jednom ocijeni bude prihva}en svuda u svijetu. Za
ostvarenje te
potrebe, ~lanak 6.1 Sporazuma TBT predvi|a da se "~lanice moraju pobrinuti da
se, kad god je
to mogu}e, prihva}aju rezultati ocjene sukladnosti drugih ~lanica, ~ak i kad se
postupci za
ocjenu sukladnosti razlikuju, pod uvjetom da su ti postupci u skadu s
odgovaraju}im tehni~kim
propisima ili normama koji su istovrijedni njihovim postupcima." ^lanak 6.3
Sporazuma
utvr|uje da se "~lanice poti~u da na zahtjev pristupe pregovorima o me|
usobnome priznavanju
rezultata postupaka za ocjenu sukladnosti".
Na drugoj trogodi{njoj ocjeni djelovanja i primjene Sporazuma TBT u
studenome 2000. godine
prihva}eno je postojanje razli~itih mehanizama za olak{anje prihva}anja
rezultata ocjene
sukladnosti. U nastavku dan je pokazni popis koji opisuje te razli~ite pristupe za
olak{anje
prihva}anja rezultata ocjene sukladnosti.
1. Sporazum o me|usobnome priznavanju (MRA) za ocjenu sukladnosti prema
posebnim propisima
2. Suradni (dragovoljni) sporazumi izme|u doma}ih i inozemnih tijela za ocjenu
sukladnosti
3. Uporaba akreditacije za kvalifikaciju tijela za ocjenu sukladnosti
4. Ovla{}ivanje tijela za ocjenu sukladnosti od strane vlada
5. Jednostrano priznavanje rezultata inozemnih ocjena sukladnosti
6. Proizvo|a~eva/dobavlja~eva izjava o sukladnosti.
Svaki od gornjih pristupa ukratko se opisuje u nastavku.
1.Sporazumi o me|usobnome priznavanju (MRA)
U zakonski ure|enome podru~ju MRA-a izme|u vlada odnose se na proizvode
obuhva}ene

zahtjevima iz propisa. Vlade u razli~itim dijelovima svijeta tra`e pregovore o

MRA-u za ocjenu
sukladnosti sa svojim najva`nijim trgova~kim partnerima, posebno u onim
proizvodnim sektorima gdje su veliki obujmi trgovine i gdje postoji ~vrsta
zakonski ure|ena infrastruktura te }e
MRA osigurati opipljive gospodarske koristi. Naprimjer,
EU je potpisala MRA s Australijom, Kanadom i SAD-om koji obuhva}a
proizvodne
sektore u podru~jima elektromagnetske spojivosti, medicinskih ure|aja i
farmaceutskih
proizvoda (Dobra proizvodna praksa). Postoje dodatni sektori kao {to su
elektri~na sigurnost, rekreacijska plovila, telekomunikacijska oprema koji su
obuhva}eni specifi~nim
sporazumima. MRA izme|u EU-a i [vicarske obuhva}a veliko podru~je
proizvoda za koje
su izdane europske smjernice i drugih sektora kao {to su poljoprivredni i {umski
traktori,
motorna vozila itd.
Sporazum izme|u Tajlanda i Australije (lipanj 1999. godine) osigurava me|
usobno prihva-}anje ispitnih izvje{taja za cestovna vozila, opremu i dijelove
koje izdaju i/ili potvr|uju
tre}e strane (preko Tajlandskog insituta za industrijske norme, Thai Industrial
Standards
Institute, Tajland, i Saveznog ureda za sigurnost na cestama (Federal Office of
Road Safety,
Australija) kao dokaz sukladnosti s navedenim propisima.
23
Sporazum izme|u Japana i Republike Singapur (studeni 2002. godine)
osigurava obostrano prihva}anje rezultata postupaka ocjene sukladnosti u skladu
s primjenjivim zakonodavstvom zemlje uvoznice koju provode registrirana tijela
za ocjenu sukladnosti druge
strane u podru~jima telekomunikacijske terminalne opreme, radioopreme i
elektri~nih
proizvoda.
Sporazumi izme|u Australije, Republike Islanda, Kne`evine Lihten{tajna i
Kraljevine
Norve{ke osigurava uzajamno priznavanje rezultata ocjene sukladnosti u
zakonski ure|enim podru~jima proizvoda koji obuhva}aju automobilske
proizvode, medicinske ure|aje,
telekomunikacijsku terminalnu opremu, niskonaponsku elektri~nu opremu,
strojeve,
tla~nu opremu, elektromagnetsku spojivost i farmaceutske proizvode (dobra
proizvodna

praksa).
Postignuti sporazumi izme|u vlada na dvostranoj i vi{estranoj razini o pitanjima
koja se odnose
na tehni~ke propise, norme i ocjenu sukladnosti dostupni su na mre`noj stranici
WTO-a
(www.wto.org) (vidi to~ku 10 za pristup bazama podataka na mre`noj stranici
WTO-a.
2.Sporazumi o suradnji (u dragovoljnome podru~ju)
To uklju~uje sporazume izme|u akreditacijskih tijela, pojedinih laboratorija,
tijela za potvr|ivanje i inspekcijskih tijela. Takvi su sporazumi uobi~ajeni ve}
vi{e godina i razvijeni su radi
komercijalne koristi sudionika. Primjeri sporazuma izme|u potvrdbenih tijela i
laboratorija
dani su u nastavku.
IQNet MLA: Me|unarodna mre`a potvr|ivanja (IQNet) sastoji se uglavnom od
neprofitnih
potvrdbenih tijela u razli~itim zemljama. Potvrda IQNet temelji se na redovitim
uzajamnim
vrednovanjima i na trajnoj svjetskoj suradnji izme|u svih ~lanova IQNeta koji su
potpisali IQNet
vi{estrani sporazum (MLA). Prema tomu sporazumu ~lanovi priznaju potvrde
prema normama
ISO 9001 i ISO 14001 svih drugih ~lanova IQNeta kao istovrijedne njihovim
vlastitima.
CIPM MRA: Radi osiguranja vladama i drugim stranama tehni~koga temelja za
{ire sporazume
koji se odnose na me|unarodnu trgovinu, komercijalne poslove i poslove na
zakonskome
ure|ivanju CIPM (Me|unarodni odbor za utege i mjere) prema ovlastima koje mu
daje
Dogovor o metru sastavio je MRA. Ciljevi su toga MRA-a:
uspostavljanje stupnja istovrijednosti nacionalnih mjernih etalona koje
odr`avaju nacionalni mjeriteljski instituti (NMI)
osiguranje uzajamnoga priznavanja potvrda o umjeravanju i mjerenju koje
izdaju NMI-i.
Do 30. svibnja 2005. godine CIPM MRA potpisali su predstavnici 64 nacionalna
mjeriteljska
instituta (NMI) iz 45 dr`ava ~lanica Dogovora o metru, 17 pridru`enih ~lanica
CGPM-a (Op}e
konferencije za utege i mjere) i 2 me|unarodne organizacije i obuhva}a
dodatnih 96 instituta
koje su imenovala statutarna tijela.

BIPM (Me|unarodni ured za utege i mjere) osnovan je prema Dogovoru o metru

i provodi
istra`ivanja povezana s mjerenjem. On djeluje pod isklju~ivim nadzorom CIPMa. Sudjeluje u
24
me|unarodnim usporedbama i organizira usporedbe nacionalnih mjernih etalona
te provodi
umjeravanja za dr`ave ~lanice.
Mre`na stranicawww.bipm.org
3.Uporaba akreditacije
Rije~ "akreditacija" potje~e od latinske rije~icredere{to zna~ivjerovatiiliimati
povjerenja u
{to. Akreditacija prema tomu zna~i "davanje povjerenja". Akreditacijom se
osigurava priznanje
da tijelo za ocjenu sukladnosti (laboratorij, inspekcijsko tijelo, tijelo za potvr|
ivanje proizvoda
ili sustava itd.) mo`e pru`ati svoje usluge na profesionalan, pouzdan i
djelotvoran na~in.
Akreditaciju tijelima za ocjenu sukladnosti dodjeljuju nacionalna akreditacijska
tijela koja mogu
biti vladina ili privatna tijela, koja vlada prizna s njihovim vlastitim upravnim
vije}ima ~iji su
~lanovi predstavnici vlade, potvrdbenih tijela, stru~njaci, institucije, industrijske
udruge itd.
Na 3. trogodi{njem pregledu primjene i funkcioniranja sporazuma TBT (2003.)
Odbor za TBT
slo`io se da akreditacija, kad se provodi u skladu s odgovaraju}im me|unarodnim
normama,
uputama i preporukama, pru`a mehanizam koji mo`e promicati povjerenje u
prihva}anje
rezultata ocjene sukladnosti. Nadalje akreditacijom se mogu smanjiti trgovinske
zapreke kad
vladina tijela koja donose propise prihva}aju rezultate akreditiranih tijela.
Akreditacijska tijela primjenjuju kriterije koji su dani u me|unarodnim normama
i uputama
ISO/IEC-a (vidi dodatkeBiC)zavrednovanje mjerodavnosti tijela za ocjenu
sukladnosti pri
dodjeli akreditacije tijelima za ocjenu sukladnosti pri vrednovanju njihove
mjerodavnosti.
Potvrda izdana na temelju akreditacije osigurava ve}e povjerenje korisniku
usluga tijela za
ocjenu sukladnoti.

Akreditacijska tijela rade na uskla|ivanju me|unarodnih praksa za akreditaciju

tijela za ocjenu
sukladnosti. Rezultat je toga razvoj globalnih mre`a za olak{avanje priznavanja i
prihva}anje
rezultata ocjene sukladnosti. Ta mre`a ima oblik MLA-a (Multilateral
recognition arrangements, Sporazuma o me|usobnome priznavanju). Svaki ~lan
MLA-a priznaje akreditaciju koju
je dodijelila druga strana kao istovrijednu onoj koju sam dodjeljuje. Neki
primjeri me|unarodnih sporazuma o priznavanju opisani su u nastavku.
ILAC-ov sporazum: ILAC je me|unarodna suradnja izme|u razli~itih programa
akreditacije
laboratorija koji djeluju u svijetu. ILAC provodi Sporazum o me|usobnome
priznavanju
LAC-a izme|u tijela ~lanova ILAC-a. ILAC je spojio svoj rad s EA-om
(Europskom suradnjom
na akreditaciji) i APLAC-om (Azijsko-pacifi~kom suradnjom na akreditaciji
laboratorija) kako
bi uspostavio jedan sporazum koji obuhva}a sve ~lanove EA MLA i APLAC
MLA te akreditacijska tijela u zemljama kao {to su Brazil i Ju`na Afrika gdje
nisu postojali takvi regionalni
sporazumi. MRA-i }e i dalje djelovati na regionalnoj (EA i APLAC) i na me|
unarodnoj razini
(ILAC).
ILAC-ov sporazum pospje{uje i olak{ava me|unarodno prihva}anje rezultata
ispitivanja i
umjeravanja te uklanjanje zapreka trgovini. Robe koje je u jednoj od dr`ava
ispitao laboratorij
25
koji je akreditiralo neko tijelo potpisnik sporazuma u toj dr`avi trebaju
prihva}ati potpisnici u
drugim dr`avama.
Mre`na stranicawww.ilac.org
IAF MLA: IAF je me|unarodna udruga akreditacijskih tijela za potvr|ivanje
sustava upravljanja i potvr|ivanje proizvoda te zainteresiranih strana, uklju~uju}i
akreditirana tijela za potvr-|ivanje/upis i predstavnike industrije. IAF provodi
Vi{estrani oporazum o priznavanju (MLA)
IAF-a ~iji ~lanovi, akreditacijska tijela, me|usobno priznaju kao istovrijedne
rezultate drugih
~lanova, akreditacijskih tijela. MLA trenuta~no obuhva}a potvr|ivanje/upis
sustava upravljanja kakvo}om prema normama ISO 9000, potvr|ivanje/upis
sustava upravljanja okoli{em
prema normama ISO 14000 te potvr|ivanje proizvoda.
Mre`na stranicawww.iaf.org

4.Ovla{}ivanje tijela za ocjenu sukladnosti od strane vlada

Prema tomu pristupu vlade mogu ovlastiti posebna tijela za provedbu ocjene
sukladnosti
uklju~uju}i tijela koja se ne nalaze na njihovu teritoriju. Jedan je takav primjer
priznavanje
odobrenja od strane EU-a koje daje Agencija za pregled izvoza (indijske vlade)
za ribu i riblje
proizvode koji ispunjavaju uvjete za izvoz u dr`ave EU-a. Drugi je primjer
ovla{}ivanje
laboratorija Ju`noafri~kog ureda za norme (SABS) za provedbu ispitivanja i
potvr|ivanja
potrebnih za izvoz ribe i ribljih proizvoda iz Ju`ne Afrike u EU.
5.Jednostrano priznavanje inozemnih rezultata ocjene sukladnosti
Prema tomu pristupu neka vlada mo`e jednostrano priznati inozemne rezultate
postupaka
ocjene sukladnosti. Tijelo za ocjenu sukladnosti mo`e biti akreditirano u
inozemstvu u okviru
regionalnih ili me|unarodnih akreditacijskih sustava ili, ako nije, to tijelo mo`e
dokazati svoju
mjerodavnost na drugi na~in. Na temelju istovrijedne mjerodavnosti tijela za
ocjenu sukladnosti inozemni se ispitni izvje{taji i potvrde priznaju jednostrano.
O tome se pitanju dodatno raspravljalo u 3. trogodi{njem pregledu djelovanja i
primjene
Sporazuma TBT odr`anom u studenom 2003. godine. Odbor o TBT-u ponovio je
va`nost
stavka 1. ~lanka 6. sporazuma koji od ~lanova zahtijeva da kad god je to
mogu}e jednostrano
prihva}aju rezulate postupaka ocjene sukladnosti provedenih u drugim
dr`avama.
Mnoga tijela koja provode propise prihva}aju ispitne rezultate inozemnih
organizacija. Ovdje
se ne daju posebni primjeri zbog ~injenice da se takva priznavanja op}enito ne
objavljuju.
6.Proizvo|a~eva/dobavlja~eva izjava o sukladnosti (Manufacturer's / Supplier's
Declaration of Conformity,SDoC)
SDoCje postupak kojim dobavlja~ pru`a pismeno jamstvo o sukladnosti sa
specificiranim zahtjevima. Takvom se izjavom utvr|uje strana odgovorna za
izradbu izjave o sukladnosti i za
sukladnost samoga proizvoda/procesa/usluge. Prema tomu pristupu proizvo|
a~/dobavlja~, a ne
26
vlast koja donosi propise preuzima odgovornost za osiguranje da proizvodi koji
se stavljaju na

tr`i{te budu u skladu s obvezatnim tehni~kim propisima. Ocjenu mo`e provoditi

dobavlja~ev
vlastiti unutra{nji ispitni laboratorij ili je mo`e provoditi neovisni ispitni
laboratorij koji odabere dobavlja~.
Gornji postupak kako je naveden u drugome trogodi{njem pregledu (studeni
2000.) Odbora za
TBT, taj je odbor dodatno podr`ao na svojemu tre}em trogodi{njem pregledu
(studeni 2003.).
Odbor je potvrdio da uporaba odgovaraju}ih me|unarodnih norma, uputa i
preporuka mo`e
osigurati razvidnost procesa SDoC i da mo`e doprinijeti njegovoj vrijednosti i
korisnosti.
Odbor je tako|er potvrdio da zbog djelotvornosti, SDoC treba kombinirati s:
Djelotvornim zakonima o odgovornosti za proizvod
Dobro razvijenim sustavima nadzora nad tr`i{tem s odgovaraju}im sredstvima
i ovla{tenjima za provedbu
Kaznama za neto~ne/obmanjuju}e izjave
Odgovaraju}im inicijativama za poticanje proizvo|a~a/dobavlja~a na
sukladnost
Sustavom za za{titu korisnika.
SDoC pru`a dobavlja~ima, korisnicima i tijelima koja provode propise laku
alternativu kojom
se smanjuju tro{kovi i ubrzava dostupnost proizvoda korisnicima. Dobavlja~i
mogu slobodno birati metodu ocjene sukladnosti (uklju~uju}i ispitivanje/potvr|
ivanje koje provodi tre}a strana)
koja najvi{e odgovara posebnim zahtjevima iz propisa, zahtjevima korisnika i
zahtjevima
tr`i{ta.
SDoC je u odre|enim slu~ajevima ve} prihva}en postupak ocjene sukladnosti.
Naprimjer,
SDoC je od 1973. godine prihva}en na~in za dokazivanje sukladnosti za
sigurnost elektri~nih
ure|aja u EU-u premaSmjernici o niskonaponskim proizvodima.
Kao odgovor na zahtjeve iz informati~ke industrije u SAD-u, Savezno
povjerenstvo za telekomunikacije (Federal Communications Commission, FCC)
odlu~ilo je 1999. godine pojednostavniti svoj proces odobrenja opreme kako bi
dopustilo vi{e alternativa za ocjenu sukladnosti,
uklju~uju}i SDoC. To u velikoj mjeri smanjuje optere}enje laboratorija FCC-a i
olak{ava br`e
stavljanje na raspolaganje vrhunskih proizvoda korisnicima u SAD-u.
9NACIONALNA I REGIONALNA OCJENA SUKLADNOSTI NEKI
PRIMJERI
9.1 Sporazumi o ocjeni sukladnosti u Indiji

Normizacija: Indijski ured za norme (Bureau of Indian Standards, BIS, koji se

prije nazivao
Indijskim institutom za norme, Indian Standards Institution, ISI), osnovan je
1947. godine te je
dosada izradio oko 17 900 nacionalnih norma. Ministarstvo trgovine indijske
vlade imenovalo je
BIS nacionalnim informacijskim sredi{tem prema Sporazumu WTO/TBT za
pru`anje podataka o
predlo`enim/prera|enim normama, tehni~kim propisima i postupcima ocjene
sukladnosti.
Potvr|ivanje proizvoda: BIS djeluje kao tre}a strana u programu potvr|ivanja
proizvoda.
Trenuta~no je u funkciji vi{e od 17 000 dopu{tenja za uporabu oznake ISI-a
koja obuhva}aju
27
oko 1100 proizvoda. Za potporu svojemu programu ozna~ivanja potvr|ivanja
BIS ima mre`u
vlastitih laboratorija, a tako|er upotrebljava privatne, institucijske i vladine
ispitne instalacije.
Na temelju odredaba razli~itih propisa sredi{nje vlade kao {to su Zakon o
spre~avanju patvorenja hrane, Zakon o bitnim robama, Propis o rudnicima
ugljena, Indijski zakon o eksplozivima,
Zakon o BIS-u itd., obvezatnom potvr|ivanju podlije`e 109 proizvoda. Takvi
proizvodi obuhva}aju boje za hranu, dodatke hrani, mlije~ne proizvode, vodu u
bocama, pre{e za ulje, cement, elektri~ne proizvode, suhe ~lanke (baterije),
boce za LPG, plasti~ne boce za hranidbu
djece itd.
Za olak{anje uvoza takvih proizvoda BIS provodi poseban postupak potvr|ivanja
za indijske
uvoznike. Prema tomu programu prema uvozniku se postupa kao prema
indijskome proizvo|a~u. Uvoznik mo`e upotrebljavati svoje vlastite ispitne
instalacije ili vanjske instalacije
prihvatljive BIS-u. Nadalje, ako to smatra potrebnim BIS, tako|er mo`e posjetiti
izvornoga
proizvo|a~a u zemlji izvoznici za ocjenu njegova upravljanja kakvo}om u
procesu itd. Prema
tomu programu jedno je dopu{tenje dano za strojeve koji se pale svje}icom.
BIS tako|er pod odre|enim uvjetima osigurava potvr|ivanje proizvoda prema
indijskim
normama za inozemne proizvo|a~e. Ta mogu}nost olak{ava pristup inozemnim
proizvo|a~ima
indijskomu tr`i{tu za one proizvode koji podlije`u obvezatnom potvr|ivanju ili za
one proizvode za koje se na indijskome tr`i{tu zahtijeva potvrda BIS-a.

Osim programa potvr|ivanja proizvoda BIS-a postoje tako|er druge oznake potvr|
ivanja
proizvoda koje provodi BIS kao {to su "Hallmarking" za zlatni nakit,
"AGMARK" za primarne
sirove poljoprivredne proizvode, FPO (Fruits Products Order) registrirani znak
za proizvode
proizvedene od vo}a i povr}a, kao {to su ukiseljeno vo}e, marmelade, d`emovi,
ke~api, sokovi,
gazirana pi}a itd.
Mre`na stranica BIS-awww.bis.org.in
Mre`na stranica AGMARK-awww.agmarknet.nic.net
Mre`na stranica FPO-awww.mofpi.nic.in
Pregled prije isporuke (PSI) za izvoz: Indijska vlada prema Zakonu o izvozu
(Vije}e i pregled
kakvo}e) osnovala je 1964. godine Vije}e za pregled izvoza (Export Inspection
Council, EIC)
za osiguranje ~vrstog razvoja indijske izvozne trgovine upravljanjem kakvo}om
i pregledom
kakvo}e i s tim povezana pitanja. Prema re~enom zakonu Ministarstvo trgovine
ovla{teno je:
Slu`beno objaviti popis roba koje }e biti predmet nadzora nad kakvo}om i/ili
pregleda prije
izvoza
Utvrditi norme kakvo}e za tako objavljene robe
Specificirati tip nadzora nad kakvo}om i/ili pregleda kakvo}e koji }e se
primjenjivati na
takve robe.
Vije}e za inspekciju izvoza (EIC) izravno ili preko agencija za pregled izvoza
(Export Inspection Agencies, EIA), njegovih teritorijalnih organizacija, pru`a
usluge u podru~jima:
28
Potvr|ivanja kakvo}e izvoznih roba provjerom sustava osiguranja kakvo}e
(nadzor nad
kakvo}om u procesu i samopotvr|ivanje) u izvoznim jedinicama te na pregled
isporuke.
Potvr|ivanja kakvo}e prehrambenih proizvoda za izvoz provjerom sustava
upravljanja
sigurno{}u hrane u jedinicama za obradbu hrane.
S vremenom su postupci za obvezatni pregled prije isporuke (preshipment
inspection, PSI)
pojednostavnjeni u sljede}oj mjeri:
Trgova~ke ku}e Star (izvozne ku}e s velikim obrtajem) i druge izvozne ku}e
te industrijske

jedinice u izvoznim zonama i 100 %-tno izvozno usmjerene jedinice izuzete su

iz obaveze
PSI-a.
Proizvodi koji su dosada podlijegali obvezatnomu PSI-u bili su izuzeti od toga
pod uvjetom
da izvoznici imaju ~vrstu pismenu potvrdu od vanjskog kupaca koja potvr|uje da
oni ne
zahtijevaju pregled prije isporuke od bilo koje slu`bene indijske inspekcijske
agencije.
Trenuta~no za robe navedene u nastavku potvr|ivanje EIA-a priznaju sljede}e
organizacije kao
dio sustava nadzora nad uvozom zemalja uvoznica:
Europsko povjerenstvo (za potvrde izvornosti) za ri`u Basmati
Upravu za hranu i lijekove SAD-a (United States Food and Drug
Administation, USFDA)
za crni papar (svaka se isporuka crnoga papra iz Indije koju ne prati potvrda EIA
zaustavlja
po prispije}u u SAD)
Europsko povjerenstvo za ribu i riblje proizvode (jedinice za obradbu posebno
su ovla{tene
za izvoz u Europsku uniju te se o imenima ovla{tenih jedinica Europskome
povjerenstvu
dostavlja slu`bena obavijest nakon koje ovla{tene indijske jedince mogu izvoziti
u dr`ave
EU-a)
Australian Quarantine and Inspection Service (AQIS), Australska agencija za
nadzor nad
uvozom ribe i ribljih proizvoda (isporuke ribe, {koljaka i rakova iz Indije koje
prate potvrde
EIA-a podvragavaju se slu~ajnim provjerama uzorkovanjem koje ne
prelazi5%od
isporuke te se prihva}aju potvrde o zdravstvenoj ispravnosti koje izdaje EIA).
Za pojedinosti vidimre`nu stranicuwww.eicindia.org.
Sustav potvr|ivanja: U Indiji usluge potvr|ivanja sustava upravljanja (ISO 9000 i
ISO 14000)
pru`a vi{e od 50 multinacionalnih i indijskih potvrdbenih tijela, uklju~uju}i
Indijski ured za
norme. Ta potvrdbena tijela djeluju u Indiji na temelju akreditacije dobivene od
njihovih
nacionalnih akreditacijskih tijela ili Nacionalnog akreditacijskog vije}a za
potvrdbena tijela
(NABCB) Indijskog vije}a za kakvo}u. Vi{e od 10 000 organizacija dobilo je
potvrdu prema

normama ISO 9000 i oko 500 tvrtka prema normama ISO 14000. Druge su vrste
sustava
potvr|ivanja koje su korisne industriji u Indiji su za OHSAS 18000, HACCP, SA
8000,
Sigurnost informati~kih sustava, QS 9000, ISO/TS 16949 itd.
Akreditacija: Godine 1998. uspostavljeno je Indijsko vije}e za kakvo}u (Quality
Council of India,
QCI) kao neprofitno neovisno dru{tvo na temelju zajedni~ke inicijative glavnih
industrijskih
udruga ASSOCHEM (Associated Chambers), CII (Confederation of Indian
Industries) i FICCI
29
(Federation of Indian Chambers of Commerce and Industry) i indijske vlade.
Pod okriljem
QCI-a djeluju tri tijela o kojima se podatci daju u nastavku.
Nacionalno akreditacijsko vije}e za tijela za potvr|ivanje (National Accreditation
Board for
Certification Bodies, NRBCB): To je tijelo ~lan IAF MLA-a i PAC (Pacific
Accreditation Cooperation) MLA-a, a dosad je prema me|unarodno prihva}enim
kriterijima akreditiralo 11
potvrdbenih tijela za QMS od kojih su tri tako|er akreditirana za EMS.
Nacionalno vije}e za potvr|ivanje osoblja i {kolovanje (National Registration
Board for
Personel and Training, NRBPT): NRBPT ~lan je Me|unarodne udruge za potvr|
ivanje osoblja
(International Personel Certification Association, IPC). To tijelo potvr|uje
organizacije za
{kolovanje koje odr`avaju te~ajeve za neovisne ocjenjiva~e za QMS i/ili EMS.
To tijelo tako|er
potvr|uje neovisne ocjenjiva~e za QMS i/ili EMS prema kriterijima za potvr|
ivanje neovisnih
ocjenjiva~a. To tijelo tako|er pru`a usluge potvr|ivanja savjetnika za QMS, EMS
te za za{titu
na radu i sigurnost sustava upravljanja (OH&SMS), NRBPT je do 31. prosinca
2004. godine
potvrdio 22 savjetnika za QMS.
Nacionalno akreditacijsko vije}e za ispitne i umjerne laboratorije (National
Accreditation
Board for Testing and Calibration Laboratories, NABL): Taj je akreditacijski
program zapo~et
u Indiji 1982. godine najprije kao nacionalni program DST-a (indijskog
Ministarstva znanosti i

tehnologije), a nakon toga 1992. godine uspostavljen je NABL. NABL je ~lan

APLAC-ova
(Asia Pacific Laboratory Accreditation Cooperation, Azijsko-pacifi~ke suradnje
na akreditaciji
laboratorija) i ILAC-ova MRA. Do 31. prosinca 2004. godine NABL je
akreditirao 817 ispitnih
i/ili umjernih laboratorija.
Mre`na stranicawww.qcin.org & www.nabl-india.org
9.2 Ocjena sukladnosti u Europskoj uniji (novi pristup i op}i pristup)
Jedan je od ciljeva Europske unije sloboda kretanja proizvoda te su nastojanja
EU-a na uskla-|ivanju norma, tehni~kih propisa i postupaka ocjene sukladnosti
usmjerena na olak{anje
postizanja tog cilja.
Slobodan tijek roba u Europskoj uniji bio je onemogu}ivan razli~itim
nacionalnim normama i
tehni~kim propisima. Ograni~enja slobodnoga tijeka roba mogla su se izbje}i
uskla|ivanjem
tehni~kih propisa, ali to je zahtijevalo mnogo vremena jer je bilo potrebno
posti}i dogovor o
mnogim tehni~kim zna~ajkama doti~nih proizvoda.
Dvije presude koje je objavio Europski sud pravde dale su Europskomu
povjerenstvu odre|ene
upute za tuma~enje primjene pravila o slobodi kretanja roba:
Parnicom sok od borovnice(1979.) sud je potvrdio da se proizvodi koji su
zakonski
proizvedeni i stavljeni na tr`i{te u jednoj dr`avi trebaju na~elno slobodno kretati
u cijeloj
Europskoj uniji, i
Parnicom o biolo{kim proizvodimasud je objavio da nacionalne vlasti nemaju
pravo
zahtijevati provedbu nepotrebnih ispitivanja koja su ve} provedena u drugoj
dr`avi ~lanici.
30
Kako bi se olak{alo slobodno kretanje roba, EU je razvio novi pristup
zakonskomu ure|ivanju
proizvoda i op}i pristup ocjeni sukladnosti.
Novi pristup
U svibnju 1985. godine Vije}e Europskih zajednica prihvatilo je zaklju~ak o
novome pristupu
tehni~komu uskla|ivanju i normizaciji kako bi osiguralo da se na tr`i{te stavljaju
samo sigurni
proizvodi bez obzira na to jesu li podrijetlom iz EU-a ili izvan EU-a. On se
temelji na sljede}im

na~elima:
Uskla|ivanje zakonodavstva za proizvode koji se stavljaju na tr`i{te EU-a
ograni~uje se na
bitne zahtjeve.
Europska normizacijska tijela u uskla|enim europskim normama utvr|uju
tehni~ke specifikacije kojima se ure|uje proizvodnja i stavljanje na tr`i{te
proizvoda koji zadovoljavaju
bitne zahtjeve.
Premda primjena europskih norma ostaje dragovoljna, njome se ozna~uje
pretpostavka o
sukladnosti s bitnim zahtjevima.
Proizvo|a~i mogu i dalje primjenjivati tehni~ke specifikacije koje nisu utvr|ene
u uskla-|enim normama.
Op}i pristup
Drugi je va`an razvoj u EU-u uvo|enje op}ega pristupa ocjeni sukladnosti
zaklju~kom Vije}a
od 21. prosinca 1989. godine. Cilj je op}ega pristupa osiguranje homogena,
razvidna i vjerodostojna tehni~kog okoli{a u kojemu javni operateri,
gospodarski operateri i korisnici trebaju
mo}i imati povjerenje u proizvode stavljene ne tr`i{te. To se povjerenje mora
temeljiti na
tehni~koj mjerodavnosti proizvo|a~a, ispitnih laboratorija, tijela za neovisnu
ocjenu kakvo}e,
potvrdbenih tijela i inspekcijskih tijela te na razvidnosti postupaka ocjene
sukladnosti za
primjenu u propisima ili dragovoljnim normama.
Op}i je pristup potvr|ivanju i ispitivanju posuvremenjen 1993. godine. Temelji
se na modularnome pristupa ocjeni sukladnosti, ovla{}ivanju prijavljenih tijela i
oznaci CE.
Oznaka CE
Oznaka CE kratica je za nazivConformite europenne, {to na francuskome
jeziku zna~i
europska sukladnost. Oznaka CE op}enito se zahtijeva za proizvode obuhva}ene
smjernicama
novoga pristupa. Oznaka CE ozna~uje da proizvod na koji je stavljena
zadovoljava sve bitne
zahtjeve i druge primjenjive odredbe koje su za taj proizvod propisane
europskim smjernicama
te da je proizvod podvrgnut odgovaraju}im postupcima ocjene sukladnosti. Bitni
zahtjevi
odnose se izme|u ostaloga na sigurnost, za{titu zdravlja i za{titu potro{a~a.
Oznaka CE nije znak kakvo}e. Prvo, ona se odnosi na sigurnost, a ne na
kakvo}u proizvoda.

Drugo, oznaka CE obvezatna je za proizvod na koji se primjenjuje, dok je

ve}ina znakova
kakvo}e dragovoljna.
31
Oznaka CE vrsta je trgova~ke putovnice za europsko tr`i{te. Ona omogu}uje
proizvo|a~ima
slobodno kolanje njihovih proizvoda u 28 dr`ava Europskoga gospodarskog
prostora (EEA).
Postoji samo jedan skup zahtjeva i postupaka koje treba zadovoljiti pri
oblikovanju i proizvodnji proizvoda za cijeli EEA. Uklonjeni su razli~iti
sukobljeni nacionalni propisi. Rezultat je da
proizvod vi{e ne treba prilago|ivati posebnim zahtjevima razli~itih dr`ava
~lanica EEA-a.
Oznaka CE zahtijeva se samo u zemljama europskoga gospodarskog prostora
(EEA). Europski
gospodarski prostor (EEA) ~ine dr`ave ~lanice Europske unije (EU) te ~lanice
Europske udruge
za slobodnu trgovinu (EFTA), tj. Island, Norve{ka i Lihten{tajn. Premda je
[vicarska ~lan
EFTA-e, ona ne sudjeluje u EEA-u.
Oznaka CE zahtijeva se za sljede}e tipove proizvoda:
Igra~ke
Strojeve
Elektri~nu opremu
Elektroni~ku opremu
Osobnu za{titnu opremu
Tla~nu opremu
Medicinske ure|aje
Aktivne implantabilne medicinske ure|aje
In vitrodijagnosti~ke medicinske ure|aje
Radioopremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu
Jednostavne tla~ne posude
Plinske ure|aje
Dizala
Rekreacijska plovila
Opremu i za{titne sustave za uporabu u eksplozivnim atmosferama
Neautomatske vage
@i~are
Gra|evne proizvode
Eksplozive za civilnu uporabu
Nove toplovodne kotlove.
Smjernice koje se odnose za gornje proizvode mogu se dobiti na mre`noj stranici
www.europa.eu.int.

U svaku su smjernicu uklju~eni postupci ocjene sukladnosti koje treba

primjenjivati. Nekim
smjernicama novoga pristupa ne zahtijeva se oznaka CE, npr. smjernicama koje
se odnose na
pakiranje i ambala`ni otpad te na pomorsku opremu.
Oznaka CE ne zahtijeva se na proizvode na koje se ne primjenjuju smjernice
novoga pristupa.
Ovo su neki od tih proizvoda:
32
Kemijski proizvodi
Farmaceutski proizvodi
Kozmeti~ki proizvodi
Prehrambeni proizvodi.
Modularni pristup
Da bi proizvode s oznakom CE mogao stavljati na tr`i{te, proizvo|a~ mora
primjenjivati neki
postupak ocjene sukladnosti. On mo`e birati izme|u sljede}ih modula, ovisno o
modulima koji
su dopu{teni ili koji se zahtijevaju posebnim smjernicama i predvi|enom
razinom rizika od
proizvoda. Nekim se smjernicama mogu zahtijevati kombinacije nekih od tih
modula.
Unutra{nje upravljanje proizvodnjom (Modul A)
EC tipno ispitivanje (Modul B)
Sukladnost s tipom (Modul C)
Osiguranje kakvo}e proizvodnje (Modul D)
Osiguranje kakvo}e proizvoda (Modul E)
Ovjeravanje proizvoda (Modul F)
Ovjeravanje jedinice (Modul G)
Potpuno upravljanje kakvo}om (Modul H).
Naprimjer za igra~ke proizvo|a~ mo`e birati izme|u Modula A (ako proizvodi
prema europskoj normi) ili modulaBiC(ako ne proizvodi prema europskoj
normi). U prvome slu~aju on
podnosi "dobavlja~evu izjavu o sukladnosti" (SDoC), ali u drugom mu je
slu~aju za Modul B
potrebna ocjena prijavljenoga tijela.
Prijavljena tijela
Prijavljena tijela ovla{}uju dr`ave ~lanice EU-a za provedbu zadataka ocjene
sukladnosti
prema smjernicama. Njihov se popis objavljuje u Slu`benome listu Europskih
zajednica.
Prijavljeno tijelo mo`e biti organizacija sa svojstvom tre}e strane kao {to je
potvrdbeno tijelo

prema normi ISO 9000, ispitno tijelo ili tijelo za potvr|ivanje proizvoda koje su
akreditirala
nacionalna akreditacijska tijela dr`ava ~lanica EU-a.
Podatci o oznaci CE mogu se dobiti namre`noj straniciwww.cemarking.net
10 IZVORI PODATAKA O OCJENI SUKLADNOSTI
Prvi je korak u osiguranju sukladnosti brzo dobivanje ispravnih podataka o
postupcima za
pregled, ispitivanje, potvr|ivanje proizvoda, potvr|ivanje sustava itd. koje
dobavlja~ treba
primjenjivati za pristup izvoznim tr`i{tima. Pomanjkanje podataka o postupcima
ocjene sukladnosti bilo je prije glavna tehni~ka zapreka trgovini. Uzimaju}i u
obzir razvidnost postupaka
utvr|enih u Sporazumu WTO-a o TBT-u i pove}ani pristup internetu, dostupnost
podataka o
postupcima ocjene sukladnosti sada postaje lak{a.
33
(a)Izvori podataka u obvezatnome podru~ju: U nekoj dr`avi slu`beni je izvor za
podatke o bilo
kojemu zahtjevu iz propisa nacionalno informacijsko sredi{te (National Enquiry
Point, NEP) za
koje se o~ekuje da treba biti uspostavljeno u svakoj dr`avi ~lanici WTO-a. Ta
informacijska
sredi{ta trebaju mo}i osigurati podatke o tehni~kim propisima i postupcima
ocjene sukladnosti.
Mre`na stranicaWTO-a (www.wto.org) sadr`ava posuvremenjene podatke o
kontaktnim
adresama i mre`nim stranicama NEP-ova. Za dobivanje podataka o postupcima
ocjene sukladnosti postoje sljede}e mogu}nosti:
Postoji prema tomu niz mogu}nosti:
Ako je va{a dr`ava ~lanica WTO-a, ona }e imati uspostavljen NEP. @eljene
podatke mo`ete
dobiti izravno s va{ega NEP-a. Ako `eljeni podatci nisu dostupni, tada mo`ete
zahtijevati
od va{ega NEP-a da proslijedi va{ zahtjev za podatke odgovaraju}oj strani u
dr`avi u koju
`elite izvoziti. Va{ zahtjev mo`ete izravno uputiti inozemnome informacijskom
sredi{tu.
Ako je va{a dr`ava nije ~lanica WTO-a, mo`ete jo{ uvijek kontaktirati NEP na
va{emu
ciljnome tr`i{tu. Premda NEP-ovi nisu obvezatni davati odgovor na upite iz
ne~lanica
WTO-a, oni to rijetko odbijaju.

 Ne{to je te`e dobiti podatke ako va{e ciljno tr`i{te nema NEP. Trebat }ete se
poslu`iti
drugim slu`benim izvorima (kao {to su veleposlanstva i ministarstva trgovine) u
va{oj
zemlji ili u inozemstvu.
Ako sve to ne uspije, tada vam je jedina mogu}nost da sami provedete
istra`ivanje na
va{emu ciljnom tr`i{tu. Tra`enje puta kroz birokracije mo`e biti razo~aravaju}a
zada}a;
put kroz labirint propisa olak{at }e pomo} va{ih lokalnih partnera.
Vi{e podataka mo`e se dobiti smre`ne straniceWTO-a www.wto.ogr koja
sadr`ava tekst Sporazuma TBT, adrese mre`nih stranica nacionalnih
informacijskih sredi{ta, slu`bene obavijesti o
Sporazumima o me|usobnome priznavanju, odluke s godi{njih/trogodi{njih
pregleda funkcioniranja i primjene Sporazuma TBT od strane odbora za TBT,
slu`bene obavijesti koje podnose
~lanovi o predlo`enim tehni~kim propisima i postupcima ocjene sukladnosti itd.
(nakon
otvaranja mre`ne stranice WTO-a kliknete na "Trade topics", a nakon toga na
"Technical Barriers to Trade" kako biste dobili gornje datoteke).
(b) Izvori podataka u dragovoljnome sektoru: Dragovoljne me|unarodne norme i
upute za
ocjenu sukladnosti pi{e Odbor za ocjenu sukladnosti ISO-a (ISO/CASCO) i one
se op}enito
objavljuju kao zajedni~ke publikacije ISO/IEC-a.
Mre`na stranica: http://www.iso.org/casco
Dobavlja~ima i kupcima potrebni su podatci o agencijama koje provode pregled,
ispitnim
laboratorijima, umjernim laboratorijima, tijelima ovla{tenim za potvr|ivanje
proizvoda, tijelima za potvr|ivanje/upis sustava, nacionalnim/regionalnim/me|
unarodnim akreditacijskim tijelima itd.
Podatke o akreditiranim agencijama iz va{e dr`ave koje provode pregled mo`ete
dobiti od
nacionalnoga akreditacijskog tijela. Sli~no }e podatci o akreditiranim ispitnim i
umjernim
laboratorijima biti dostupni kod akreditacijskoga tijela va{e zemlje.
34
Za dobivanje podataka o potvr|ivanju proizvoda trebate kontaktirati nacionalno
akreditacijsko
tijelo koje vam mo`e pru`iti podatke o tijelima za potvr|ivanje proizvoda. Mnoga
nacionalna
tijela za norme u zemljama u razvoju tako|er pru`aju usluge potvr|ivanja
proizvoda.

Podatci o tijelima za potvr|ivanje prema normama ISO 9000 i ISO 14000 mogu
se dobiti u
"ISO Directory of ISO 9000 and ISO 14000 accreditation and certification
bodies" koji je
dostupanon-line(besplatno) namre`noj straniciISO-a www.iso.org (nakon
otvaranja stranice
kliknite "ISO 9000". Na toj stranici postoji veza za adresar. U adresaru je dana
lista akreditacijskih tijela (ako postoje u zemlji) i potvrdbenih tijela koja djeluju
u svakoj zemlji. Nadalje u
njoj se daju podatci o tijelima za potvr|ivanje/upis sustava kakvo}e koja djeluju
me|unarodno.
Popis tvrtka koje je potvrdilo neko potvrdbeno tijelo mo`e se izravno dobiti od
potvrdbenih
tijela koja djeluju u va{oj zemlji ili preko njihovih mre`nih stanica.
(c)Drugi va`ni izvori podataka
Europska organizacija za ocjenu sukladnosti (EOTC): Datoteka TICQA
(www.ticqa.eotc.be)
koju su zajedni~ki razvili EOTC, Europsko povjerenstvo (EC) i Europsko
podru~je slobodne
trgovine (EFTA) sadr`ava podatke o {iremu podru~ju usluga ocjene sukladnosti
(umjeravanje,
potvr|ivanje, pregled i ispitivanje) iz 29 dr`ava i obuhva}a 41 sektor djelatnosti,
uklju~uju}i
industriju i usluge. Ona tako|er osigurava trenuta~ne podatke o 3500 europskih
tijela za ocjenu
sukladnosti.
Podatci o ocjeni sukladnosti u SAD-u: Sljede}e mre`ne stranice daju podrobne
podatke o
postupcima ocjene sukladnosti u SAD-u i drugim zemljama:
Nacionalni institut za etalone i tehniku (www.nist.gov)
Ameri~ki nacionalni institut za norme (www.ansi.ogr).
Me|unarodne akreditacijske organizacije: Mre`ne stranice sljede}ih dviju
organizacija osiguravaju veze s nacionalnim akreditacijskim tijelima koja pak
mogu osigurati podatke o potvrdbenim tijelima/laboratorijima koje su
akreditirale.
Me|unarodni akreditacijski forum (IAF) (www.iaf.un) (trenuta~no za ISO
9001 QMS, ISO
14001 EMS i sustave potvr|ivanja proizvoda).
Me|unarodna suradnja na akreditaciji laboratorija (ILAC) (www.ilac.org) (za
ispitne i
umjerne laboratorije).
Me|unarodni trgovinski centar (ITC): Mre`na stranica ITC-a (www.intracen.org)
daje popis:

"World Directory of information sources on standards, conformity assessment,

accreditation,
metrology, technical regulations, and sanitary and phytosanitary
measures(Svjetski adresar
izvora podataka o normama, ocjeni sukladnosti, akreditaciji, mjeriteljstvu,
tehni~kim propisima, sanitarnim i fitosanitarnim mjerama)". Za dobivanje
gornjega adresara nakon otvaranja
mre`ne stranice ITC-a kliknite "Business Support" i na toj stranici odaberite
opciju "Export
Quality Management", gdje mo`ete kliknuti i otvoriti "World Directory".
Nadalje uz World Directory stranica Export Quality Management tako|er daje
druge korisne podatke o postupcima
ocjene sukladnosti (www.intracen.org/eqm).
35
Dodatak A
OPIS TIPOVA SUSTAVA POTVR\IVANJA PROIZVODA
Upute ISO/IEC 67:2004,Ocjena sukladnosti Temelji za potvr|ivanje
proizvodadefinirale su
razli~ite sustave potvr|ivanja proizvoda; oni se daju u nastavku.
Primjeri sustava danih u nastavku ne predstavljaju nu`no sve mogu}e oblike
sustava potvr|ivanja proizvoda. Oni se mogu upotrebljavati s mnogim vrstama
zahtjeva te se za njih mo`e
upotrebljavati veliki broj mehanizama ozna~ivanja sukladnosti.
Sustav 1a
Taj sustav uklju~uje ispitivanje; ocjenjuje se sukladnost uzoraka proizvoda.
Uzorkovanje mo`e,
ali ne mora biti statisti~ki zna~ljivo za cijelu populaciju proizvoda.
Taj sustav potvr|ivanja uklju~uje sljede}e:
a) uzorke koje zahtijeva potvrdbeno tijelo
b) odre|ivanje zna~ajka ispitivanjem ili ocjenom
c) vrednovanje izvje{taja o ispitivanju ili ocjeni
d) odluku.
Sustav 1b
Taj sustav uklju~uje ispitivanje; ocjenjuje se sukladnost uzoraka proizvoda.
Uzorkovanje
obuhva}a cijelu populaciju proizvoda. Potvrda o sukladnosti daje se za svaki
proizvod koji je
predstavljen uzorkom.
Taj sustav potvr|ivanja uklju~uje sljede}e:
a) uzorke koje zahtijeva potvrdbeno tijelo
b) odre|ivanje zna~ajka ispitivanjem ili ocjenom
c) vrednovanje izvje{taja o ispitivanju ili ocjeni
d) odluku

e) dopu{tenje.
Sustav 2
Taj sustav uklju~uje ispitivanje i nadzor nad tr`i{tem. Provodi se nadzor nad
tr`i{tem te se
ocjenjuju uzorci proizvoda s tr`i{ta radi trajne sukladnosti.
36
Taj sustav potvr|ivanja uklju~uje sljede}e:
a) uzorke koje zahtijeva potvrdbeno tijelo
b) odre|ivanje zna~ajka ispitivanjem ili ocjenom
c) po~etnu ocjenu procesa proizvodnje ili sustava kakvo}e, {to je primjenjivo
d) vrednovanje izvje{taja o ispitivanju ili ocjeni
e) odluku
f) dopu{tenje.
g) nadzor ispitivanjem ili pregledom uzoraka s tr`i{ta.
NAPOMENA: Premda taj sustav mo`e utvrditi utjecaj lanca raspa~avanja na
sukladnost,
sredstva koja se za to zahtijevaju mogu biti znatna. Tako|er kad se prona|u ve}e
nesukladnosti,
djelotvorne za{titne mjere mogu biti ograni~ene jer je proizvod ve} raspa~an na
tr`i{tu.
Sustav 3
Taj sustav uklju~uje ispitivanje i tvorni~ki nadzor. Provodi se tvorni~ki nadzor i
ocjenjuju
uzorci proizvoda s mjesta proizvodnje radi trajne sukladnosti.
Taj sustav potvr|ivanja uklju~uje sljede}e:
a) uzorke koje zahtijeva potvrdbeno tijelo
b) odre|ivanje zna~ajka ispitivanjem ili ocjenom
c) po~etnu ocjenu procesa proizvodnje ili sustava kakvo}e, {to je primjenjivo
d) vrednovanje izvje{taja o ispitivanju ili ocjeni
e) odluku
f) dopu{tenje.
g) nadzor ispitivanjem ili pregledom uzoraka iz tvornice i ocjenu proizvodnoga
procesa.
NAPOMENA: Taj sustav ne mo`e pokazati utjecaj kanala raspa~avanja na
sukladnost. Kad se
prona|u ozbiljne nesukladnosti, mo`e postojati mogu}nost da se one uklone prije
nego {to se
proizvod raspa~a na tr`i{tu.
Sustav 4
Taj sustav uklju~uje ispitivanje i nadzor uzoraka iz tvornice i/ili s otvorenoga
tr`i{ta.
Taj sustav potvr|ivanja uklju~uje sljede}e:
a) uzorke koje zahtijeva potvrdbeno tijelo

b) odre|ivanje zna~ajka ispitivanjem ili ocjenom

c) po~etnu ocjenu procesa proizvodnje ili sustava kakvo}e, {to je primjenjivo
d) vrednovanje izvje{taja o ispitivanju ili ocjeni
37
e) odluku
f) dopu{tenje
g) nadzor ispitivanjem ili pregledom uzoraka iz tvornice i ocjenu proizvodnoga
procesa.
h) nadzor ispitivanjem ili pregledom uzoraka s tr`i{ta
NAPOMENA: Taj sustav mo`e pokazati utjecaj kanala raspa~avanja na
sukladnost i osigurati
mehanizam za utvr|ivanje i uklanjanje ozbiljnih nesukladnosti prije stavljanja na
tr`i{te. Mo`e
izazvati znatno udvostru~ivanje napora za one proizvode na ~iju se sukladnost
ne utje~e tijekom
procesa raspa~avanja.
Sustav 5
Taj sustav uklju~uje ispitivanje i ocjenu uklju~enog sustava kakvo}e. Provodi se
nadzor nad
sustavom kakvo}e, a uzorci proizvoda mogu se uzimati s tr`i{ta i/ili s mjesta
proizvodnje te se
ocjenjuju radi trajne sukladnosti.
Taj sustav potvr|ivanja uklju~uje sljede}e:
a) uzorke koje zahtijeva potvrdbeno tijelo
b) odre|ivanje zna~ajka ispitivanjem ili ocjenom
c) po~etnu ocjenu procesa proizvodnje ili sustava kakvo}e, {to je primjenjivo
d) vrednovanje izvje{taja o ispitivanju ili ocjeni
e) odluku
f) dopu{tenje
g) nadzor nad organizacijinim procesom proizvodnje i/ili sustavom kakvo}e
h) nadzor ispitivanjem ili pregledom uzoraka iz tvornice i/ili s otvorenga tr`i{ta.
NAPOMENA: Opseg u kojemu se provode ta tri elementa trajnoga nadzora
mo`e se prilagoditi
danoj situaciji. Rezultat je toga da taj sustav osigurava znatnu fleksibilnost za
trajan nadzor.
Sustav 6
Tim se sustavom posebno provodi potvr|ivanje procesa i usluga.
Elementi potvr|ivanja uklju~uju:
a) odre|ivanje zna~ajka ocjenom procesa ili usluga
b) po~etnu ocjenu procesa proizvodnje ili sustava kakvo}e, {to je primjenjivo
c) vrednovanje
d) odluku
e) dopu{tenje

f) nadzor neovisnim ocjenama sustava kakvo}e

g) nadzor ocjenom procesa ili usluga.
38
Dodatak B
POPIS UPUTA I NORMA ISO/CASCO-a* PREMA PODRU^JU PRIMJENE
Rje~nik, na~ela i op}i
elementi ocjene
sukladnosti
ISO/IEC 17000:2004
ISO PAS 17001:2005
ISO PAS 17002:2005
ISO PAS 17003:2005
ISO PAS 17004:2005
Ocjena sukladnosti Rje~nik i op}a na~ela
Ocjena sukladnosti Nepristranost Na~ela i
zahtjevi
Ocjena sukladnosti Vjerodostojnost
Na~ela i zahtjevi
Ocjena sukladnosti Prigovori i apeli
Na~ela i zahtjevi
Ocjena sukladnosti podataka Na~ela i
zahtjevi
Kodeks dobre prakse za
ocjenu sukladnosti
ISO/IEC upute 60:2004 Ocjena sukladnosti Kodeks dobre prakse
Pisane specifikacije za
uporabu ocjene sukladnosti
ISO/IEC upute 7:1994 Upute za sastavljanje norma prikladnih za
uporabu za ocjenu sukladnosti
Ispitivanje/umjeravanje ISO/IEC 17025:2005
ISO/IEC upute 43-1:1997,
ponovno potvr|ne 2002.
ISO/IEC upute 43-2:1997,
ponovno potvr|ene 2002.
Op}i zahtjevi za mjerodavnost ispitnih i
umjernih laboratorija
Ispitivanje osposobljenosti
me|ulaboratorijskim usporedbama 1. dio:
Razvoj i djelovanje programa ispitivanja
osposobljenosti
Ispitivanje osposobljenosti
me|ulaboratorijskim usporedbama 2. dio:
Odabir i uporaba programa ispitivanja

osposobljenosti
Pregled ISO/IEC 17020:1998,
ponovno potvr|ene 2002.
Op}i kriteriji za razli~ite vrste tijela koja
provode pregled
Dobavlja~eva izjava o
sukladnosti (SDoC)
ISO/IEC 17050-1:2004
ISO/IEC 17050-2:2004
Ocjena sukladnosti Dobavlja~eva izjava o
sukladnosti 1. dio: Op}i zahjevi
Ocjena sukladnosti Dobavlja~eva izjava o
sukladnosti 2. dio: Dokumentacija za
podr{ku
Potvr|ivanje proizvoda ISO/IEC upute 23:1982,
ponovno potvr|ene 2003.
ISO/IEC upute 28:2004
ISO/IEC upute 53:2005
ISO/IEC upute 65:1996,
ponovno potvr|ene 2000.
ISO/IEC upute 67:2004
Metode za ozna~ivanje sukladnosti s normama
za sustave potvr|ivanja koje provodi tre}a
strana
Ocjena sukladnosti Upute za sustav
provr|ivanja proizvoda koji provodi tre}a
strana
Pristup uporabi dobavlja~eva sustava kakvo}e
u potvr|ivanju proizvoda koje provodi tre}a
strana
Op}i zahtjevi za tijela koja provode sustava
potvr|ivanja proizvoda
Ocjena sukladnosti Temelji za potvr|ivanje
proizvoda
Potvr|ivanje sustava ISO/IEC upute 62:1996
ISO/IEC upute 66:1999
Op}i zahtjevi za tijela koja provode ocjenu i
potvr|ivanje/upis sustava kakvo}e
Op}i zahtjevi za tijela koja provode ocjenu i
potvr|ivanje/upis sustava upravljanja
okoli{em (EMC)
39
Potvr|ivanje osoba ISO/IEC 17024:2003 Op}i zahtjevi za tijela koja provode

potvr|ivanje osoba
Oznake sukladnosti ISO upute 27:1983,
ponovno potvr|ene 2003.
ISO/IEC 17030:2003
Upute za popravne radnje koje treba
poduzimati potvrdbeno tijelo u slu~aju
zloporabe njegove oznake sukladnosti
Op}i zahtjevi za oznake sukladnosti tre}e
strane
Akreditacija ISO/IEC 17011:2004 Ocjena sukladnosti Op}i zahtjevi za
akreditacijska tijela koja akreditiraju tijela za
ocjenu sukladnosti
Sporazumi o me|usobnome
priznavanju (MRA)
ISO/IEC upute 68:2002 Sporazumi za priznavanje i prihva}anje
rezultata ocjene sukladnosti
Uzajamna ocjena ISO/IEC 17040:2005 Ocjena sukladnosti Op}i zahtjevi za
uzajamnu ocjenu tijela za ocjenu sukladnosti i
akreditacijskih tijela
Popis projekata CASCO-a u tijeku
Op}i elementi ocjene
sukladnosti
ISO PAS 17005
[CASCO WG 23]
Bit }e objavljen za 2.
glasovanje ~lanova
CASCO-a do kraja 2005.
Ocjena sukladnosti Uporaba sustava
upravljanja u ocjeni sukladnosti Na~ela i
zahtjevi
Pisane specifikacije za
uporabu u ocjeni
sukladnosti
ISO PAS 17007
[CASCO WG 27]
Ocjena sukladnosti Upute za sastavljanje
norma i specificiranih zahtjeva prikladne za
uporabu za ocjenu sukladnosti
Sustav potvr|ivanja
Sektorski specifi~ne
stakleni~ki plinovi
ISO PAS 17021
[CASCO WG 21]

Preradba uputa 62: 1996 i

ISO / IEC uputa 66: 1999 s
novom normom
primjenjivom za neovisnu
ocjenu i potvr|ivanje svih
tipova sustava upravljanja
DIS 2 odobrili su ~lanovi
ISO-a i IEC-a
ISO 14065
[Zajedni~ki odbor
CASCO-ISO/TC 207 WG 6]
CD je odobren kao DIS u
kolovozu 2005.
Sustavi upravljanja sigurno{}u hrane
Zahtjevi za tijela koja osiguravaju neovisnu
ocjenu i potvr|ivanje sustava upravljanja
Stakleni~ki plinovi Zahtjevi za validaciju i
provjeru tijela za uporabu u akreditaciji i
drugim oblicima priznavanja
Sustavi upravljanja
sigurno{}u hrane
ISO 22003
[Zajedni~ki odbor
CASCO-ISO/TC 34 WG 11]
CD je odobren kao DIS za
tromjese~no savjetovanje
2005-09-02.
Sustavi upravljanja sigurno{}u hrane
Zahtjevi za tijela koja osiguravaju neovisnu
ocjenu i potvr|ivanje sustava upravljanja
sigurno{}u hrane
40
*ISO/CASCO: odbor je za ocjenu sukladnosti ISO-a. Zajedno s Me|unarodnim
elektrotehni-~kim povjerenstvom (IEC), ISO/CASCO priprema me|unarodne
upute i norme koje se odnose
na ispitivanje, pregled i potvr|ivanje proizvoda, procesa i usluga te za ocjenu
sustava upravljanja, ispitnih laboratorija, tijela koja provode pregled,
akreditacijskih tijela te njihova rada i prihva}anja. Podatci o radu ISO/CASCO-a
mogu se dobiti na mre`noj stranici ISO-a www.iso.org
Norme i upute ISO-a navedene u ovome glasilu mogu se dobiti iz ISO Store
www.iso.org/isostore
ili od ustanova nacionalnih ~lanova ISO-a (vidi www.iso.org za potpun popis i
pojedinosti).

41
Dodatak C
HIJERARHIJA OCJENE SUKLADNOSTI
(Primjeri: Dragovoljni sustavi)
Tijelo Upute/norme
IAF/ILAC i regionalne
organizacije (EA, APLAC;
PAC)
(1) Sporazumi o priznavanju i
prihva}anju rezultata ocjene
sukladnosti
ISO/IEC upute 68
^lanstvo akreditacijskoga
tijela uzajamnim
vrednovanjem
(2) Uzajamna ocjena ISO/IEC 17040
Akreditacijsko tijelo
(1)
(2)
(3)
(4)
Akreditacija tijela za
potvr|ivanje sustava
Akreditacija laboratorija
Akreditacija tijela za
potvr|ivanje proizvoda
Akreditacija tijela koja provode
pregled
ISO/IEC 17011
ISO/IEC 17011
ISO/IEC 17011
ISO/IEC 17011
Priznaje mjerodavnost
tijela za ocjenu
sukladnosti
Tijelo za ocjenu sukladnosti
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
Tijelo za potvr|ivanje sustava

upravljanja
Mjerodavnost laboratorija
Tijelo za potvr|ivanje proizvoda
Tijelo koje provodi pregled
Tijelo za potvr|ivanje sustava
upravljanja okoli{em
Potvr|ivanje osoba
ISO/IEC upute 62
(budu}a norma ISO/IEC 17021)
ISO/IEC 17025
ISO/IEC upute 65
ISO/IEC 17020
ISO/IEC upute 66
(budu}a norma ISO/IEC 17021)
ISO/IEC 17024
Potvr|uje sukladnost
posebnoga proizvoda,
usluge ili sustava
upravljanja s normama itd.
Organizacije koje isporu~uju
proizvode i/ili usluge
(1)
(2)
Sukladnost proizvoda
Sukladnost sustava
Norme o proizvodu i sustav
potvr|ivanja proizvoda koje
upotrebljava potvrdbeno tijelo
Norme (npr. norme za
proizvode ISO-a i IEC-a, ISO
9001 i ISO 14001)
Primjenjuje na proizvod
potvrdbeni znak
potvrdbenoga tijela
Upotrebljava logograme
tijela ocjene sukladnosti i
akreditacijskih tijela (ne
na proizvode)
Sustavi potvr|ivanja proizvoda
opisani su u ISO/IEC uputama
28, 53 i 67
Uporaba oznaka tre}e strane
ocjene sukladnosti opisana je u

normi ISO/IEC 17030

Korisnici/krajnji korisnici
42
ITC: Va{ partner u razvoju trgovine
Me|unarodni trgovinski centar (ITC) agencija je za
tehni~ka suradnju Konferencije Ujedinjenih naroda o
trgovini i razvoju (UNCTAD) i Svjetske trgovinske
organizacije (WTO) za prakti~ne aspekte trgovinskog
razvoja usmjerene na poduze}a. ITC podupire
gospodarstva u razvoju i tranzicijska gospodarstva, a
posebno njihove privredne sektore, u njihovim
nastojanjima da ostvare svoj puni potencijal za razvoj
izvoza i pobolj{anje djelatnosti na uvozu.
ITC djeluje u {est podru~ja:
Razvoj proizvoda i tr`i{ta
Razvoj slu`ba za potporu trgovini
Trgovinske obavijesti
Razvoj ljudskih vrela
Upravljanje me|unarodnim nabavama i
opskrbom
Ocjena potreba, oblikovanje programa za
promicanje trgovine
ISO: Me|unarodna organizacija za normizaciju
ISO je me|unarodna organizacija za normizaciju koju
~ine nacionalne normizacijske ustanove iz razli~itih
velikih i malih, industrijski razvijenih zemalja i
zemalja u razvoju iz cijeloga svijeta. ISO razvija
dragovoljne tehni~ke norme koje pove}avaju
vrijednost svih vrsta poslovnih transakcija.
One doprinose djelotvornijem, sigurnijem i ~istijem
razvoju, proizvodnji i isporuci proizvoda i usluga. One
olak{avaju trgovinu izme|u zemalja. ISO norme slu`e
tako|er za za{titu potro{a~a i op}enito korisnika
proizvoda i usluga i olak{anju njihova `ivota.
ISO razvija samo one norme koje zahtijeva tr`i{te. Taj
posao provode stru~njaci "posu|eni" iz industrijskih,
tehni~kih i poslovnih podru~ja koja zahtijevaju norme
i koji ih nakon toga stavljaju u uporabu. Tim se
stru~njacima mogu pridru`iti drugi stru~njaci s
odgovaraju}im znanjem, kao naprimjer predstavnici
vladinih agencija potro{a~kih udruga, akademskih
ustanova i ispitnih laboratorija.
Objavljene pod oznakom me|unarodne norme, ISO

norme predstavljaju me|unarodni konsenzus o stanju

tehnike u razmatranoj tehnologiji.
1.9

Alati i metode uspostave sustava za kvalitetu

Alati i metode praktine su tehnike, vjetine, sredstva ili mehanizmi koje je

mogue primijeniti za rjeavanje specifinih zadaa i problema vezanih za
sustave upravljanja kvalitetom.
Alati i metode slue kao pomo u dostizanju odreenog cilja u sustavnom
pristupu djelovanja ili istraivanja.
Alati za upravljanje kvalitetom mogu biti grafiki, alati koji obuhvaaju cijelu
organizaciju, alati za analizu podataka, alati za analizu podataka, alati za
identifikaciju problema, alati za donoenje odluka, alati za modeliranje, alati za
prevenciju, kreativni alati. Tradicionalni alati se temelje na osnovnim
statistikim konceptima.
Novi alati za upravljanje kvalitetom koji se nazivaju alati za rjeavanje
problema namjenjeni su menedmentu poduzea i nemaju naglasak na
statistici.
Tradicionalni alati za upravljanje kvalitetom:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

dijagram uzrok/posljedica Ishikawa dijagram

Pareto dijagram
Dijagram tijeka
Ispitni list
Histogram
Dijagram rasprenja
Dijagram oblika strijele

Metode za upravljanje kvalitetom su sloenije od alata. esto se koriste u

procesu razvoja novih proizvoda. Svrha njihove primjene je ispunjenje zahtjeva
kupaca i razvoj preventivnih mjera
1.10 Proirenje sustava na ouvanje okolia norma ISO 14001
Meunarodna norma ISO 14001 postavlja zahtjeve za planiranje, uspostavu,
primjenu i nadzor sustava upravljanja okoliem.
Norma ISO 14001, koja je po pristupu i strukturi slina s ISO 9001, donosi
proirenju poslovanja poduzea na podruju koja nisu vezana samo na kupca i

podobnost proizvoda / usluge, ve i na utjecaje prema okoliu, smanjenju

oneienja, otpada, potronje energije i slinim efektima.
Prema zahtjevima norme upravljanje okoliem osigurava:
- smanjenje nepovoljnih utjecaja na okoli
- brzi odziv u sluaju nezgoda ili izvanrednih situacija
- smanjenje trokova (energije, materijala,...)
- laki pristup financijskim bespovratnim i kreditnim sredstvima (EU fondovi,
Svjetska banka, HBOR,..)
- usklaivanje poslovanja sa zakonskim zahtjevima
Osnovni zahtjevi norme ISO 14001 su:
- definirati politiku i ciljeve okolia
- prepoznati sve aspekte i utjecaje na okoli organizacije
- prepoznati sve zakonske i druge zahtjeve vezane za okoli koji se odnose na
organizaciju
- definirati obveze i odgovornosti zaposlenika
- osigurati resurse
- definirati mjere za smanjenje i/ili eliminaciju negativnih utjecaja na okoli
- poduzimati radnje za kontinuirano poboljanje sustava upravljanja okoliem
Ova meunarodna norma se temelji na metodologiji poznatoj kao:
Planiraj Provedi Provjeri Postupi (Plan Do Check Act ili PDCA).
PDCA u smislu norme ISO 14001 se moe opisati na slijedei nain:
1. Planiraj: Uspostavi ciljeve i procese za ostavarivanje rezultata u skladu sa
zahtjevima
kupca i politikom organizacije
2. Provedi: Primijeni te procese
3. Provjeri: Nadziri i mjeri procese i proizvod s obzirom na politiku, ciljeve i
zahtjeve
za proizvod i izvijesti o rezultatima
4. Postupi: Poduzimaj readnje za neprekidno poboljavanje procesa
Norma ISO 14001 djelomino preuzima pristup upravljanja kvalitetom iz ISO
9001, i iri taj pristup na sveukupno djelovanje poduzea u svezi s okoliem,
ukljuujui sve zainteresirane strane i zakonske zahtjeve. Na taj se nain sve
vie uvodi integrirani sustav kvalitete, koji znai ne samo kvalitetan proizvod,
ve i brigu za okoli te zdravlje i sigurnost na radu.

Stoga je uvoenje ISO 14001 u poduzee nadogradnja i dopuna sustava po ISO

9001, i predstavlja logian put prema potpunom upravljanjukvalitetom
poslovanja u poduzeu
1.11 Saetak
Kvaliteta proizvoda se definira kao: sposobnost za upotrebu proizvoda.
Najnia razina je Kontrola kvalitete QC, karakterizira je odvajanje
dobrih od loih proizvoda na ulaznoj, meufaznoj i zavrnoj kontroli. Via
razina je Osiguranje kvalitete QA, karakterizira je: prijelaz u organizaciji za
kvalitetu ukljuivanjem svih funkcija poduzea na osiguranje kvalitete,
uvoenje politike kvalitete u organizaciji i primjena meunarodnih normi.
Najvia razina je Potpuno upravljanje kvalitetom TQM.
Prvi korak na unapreenju sustava kvalitete u poduzeu je definiranje politike
kvalitete, koja postavlja ciljeve poduzea prema kvaliteti i nain ostvarenja
ciljeva.
Drugi korak je definiranje sustava kvalitete to se postie koritenjem normi za
kvalitetu. Time se postie da e: sustav biti u skladu s zahtjevima normi, zahtjevi
i smjernice e pomoi da sustav kvalitete bude sustavan i sveobuhvatan.
Trei korak je dokumentiranje sustava kvalitete i osiguranje da se
dokumentirane procedure u prihvaaju i primjenjuju unutar organizacije.
Tri su glavna dokumenta koji definiraju organizaciju i zadae osiguranja
kvalitete:
(1) Poslovnik kvalitete;
(2) Program osiguranja kvalitete i
(3) Plan osiguranja kvalitete.
Kod projektiranja i razvoja sustava ciljeve kvalitete je potrebno opisati za
razliite razine finoe, i definirati prioritete.
Faktori kvalitete proizvoda su unutarnji i vanjski. Vanjski faktori su oni ije
postojanje ili ne postojanje mogu zamijetiti korisnici proizvoda. Uutarnji faktori
kvalitete su oni koje mogu percipirati inenjeri razvoja.
Menedment kvalitete se sastoji od komponenata: planiranja kvalitete, kontrole
kvalitete, i osiguranja kvalitete.
Plan osiguranja kvalitete potreban je za svaki projekt. Kontrola kvalitete
sastavni je dio osiguranja kvalitete.

Ispunjenje zahtjeva neke od meunarodnih normi serije ISO 9000 je nuan

minimum kvalitete. Dobivanje certifikata znai da je poduzee taj minimum
ispunilo.
Sustav kvalitete nikad nije u potpunosti dovren, treba ga stalno odravati i
poboljavati, a ta poboljanja iz godine u godinu dokazivati.
Alati i metode praktine su tehnike, vjetine, sredstva ili mehanizmi koje je
mogue primijeniti za rjeavanje specifinih zadaa i problema vezanih za
sustave upravljanja kvalitetom.

2. imbenici u sustavu kvalitete

Najutjecajniji imbenici u sustavu kvalitete, kadar, oprema,. Razorna i
nerazorna ispitivanja i metode otkrivanja pogreaka u funkciji kontrole
kvalitete.
2.1

Kadar, Oprema

2.1.1 Meneder kvalitete

Menader kvalitete u poduzeu je osoba koja bi trebala imati uvid u cjelokupno
poslovanje poduzea. Ta pretpostavka je nuna kako bi menader kvalitete
mogao efikasno uklanjati nesukladnosti u procesu, kao voditelj ili lan tima za
otklanjanje nesukladnosti te imao pristup kljunim informacijama za donoenje
odluka.
Operativna funkcija menadera kvalitete izraena je i kroz analizu cjelokupnog
procesa, definiranje preventivnih mjera, pisanje izvjetaja; kreiranje, formalno
odobravanje i mjerodavnost za distribuciju dokumentacije kvalitete drugim
zaposlenicima u poduzeu.
Nova strateka funkcija menadera kvalitete je odluivanje. Uprava poduzea
moe upravo u toj osobi pronai dobrog partnera za ostvarivanje ciljeva
poduzea.
Koordinirajui i upravljajui sustavom kvalitete, menader kvalitete dobiva
znanja o problemima i potekoama na svim razinama upravljanja.
Uprava, iji je stvarni interes poboljanje sustava, mora delegirati odreene
ovlasti za menadera kvalitete izraene preko: sudjelovanja u donoenju odluka
bitnih za poduzee; kreiranja misije, vizije, poslovne politike i strategije

poduzea; mogunosti aktivnog sudjelovanja u planiranju poslovnih procesa te

adekvatne ovlasti za rukovoenje u sistematizaciji radnih mjesta.
Menader kvalitete je kljuna osoba za primjenu analize utjecaja i posljedica
pogreaka, osobito prilikom rada na procesnoj FMEA (Failure mode and effects
analysis, hrv. analiza utjecaja i posljedica pogreaka) budui da poznaje
cjelokupni proces te posjeduje dokumentaciju koja moe pomoi lanovima
tima.
Norma ISO 9001:2008 propisuje da vodstvo poduzea mora imenovati osobu
koja e upravljati sustavom kvalitete te joj pritom dodijeliti neovisnu funkciju.
Menaderi kvalitete se u pojedinim poduzeima nazivaju i voditelji sustava
upravljanja kvalitetom, voditelji kvalitete ili rukovoditelji odjela za kvalitetu. Bez obzira
na to koji naziv rabili, svi oni obavljaju identine funkcije.
Do sada, u Republici Hrvatskoj ne postoji pravna regulativa koja bi propisivala minimalne
uvjete koje menader kvalitete mora zadovoljiti da bi upravljao sustavom
kvalitete u poduzeu.
2.1.2 Oprema
Element broj 11 norme ISO 9001 (oprema, mjerenje i ispitivanje) trai da se
vodi stalni nadzor i briga nad svom opremom (pomagalima, priborom, mjernim
instrumentima i ureajima) koja se na bilo koji nain rabi za ispitivanje,
kontrolu kvalitete i testiranje.
Kontrola koja se provodi neispravnom i netonom kontrolnom, mjernom i
ispitnom opremom gora je od nekontroliranja. Proizvoa mora znati da je
kontrola proces u kojemu su mogue pojave odstupanja i pogreaka. Uzroci
mogu biti:
-

kvar na mjernoj opremi

nekontrolirana i nebadarena mjerna oprema
loe primijenjene mjerne metode
krive mjerne metode
nestruno osoblje
neodgovarajui uvjeti mjerenja i sl.

U vezi s jedanaestim zahtjevom norme ISO 9001 moraju se postaviti ova

pitanja:
- Postoje li propisane procedure o brizi i nadzoru nad kontrolnom, mjernom
i ispitnom opremom?

- Zna li se tko je odgovoran za stanje kontrolne, mjerne i ispitne opreme?

- Provodi li se potrebno osposobljavanje zaposlenika za rukovanje novom
opremom?
- Postoji li sva pripadna dokumentacija (od uputa do opisa)?
- Je li sva kontrolna, mjerna i ispitna oprema propisno oznaena?
- Znaju li se termini kalibriranja i badarenja kontrolne, mjerne i ispitne
opreme?
- Kako se provode i prate sva kalibriranja i badarenja?
- Prati li se izmjena statusa (npr. klase tonosti) svakog elementa?
- Provjerava li se redovito nain rada kontrolnom, mjernom i ispitnom
opremom?
- Dri li se sva kontrolna, mjerna i ispitna oprema u skladitu prema
propisima?
- Obavljaju li se kontrole, mjerenja i ispitivanja u propisanoj radnoj
okolini?
- Kako se detektiraju, oznauju i dojavljuju pogreke na mjernoj opremi?
- Kako se dokumentiraju sva odstupanja i uoene pogreke?
- Kako se popravljaju, prekalibriraju i dodatno badare?
- Kako se neispravna oprema povlai i/ili otpisuje iz radnog procesa?
- Kako se u tvrtki planira i provodi nabava nove kontrolne, mjerne i ispitne
opreme?

2.2 Razorna i nerazorna ispitivanja i metode otkrivanja pogreaka u

funkciji kontrole kvalitete.

Kontrola bez razaranja (KBR), nerazorne metode kontrole kvalitete ili

ispitivanje materijala bez razaranja (engl. Nondestructive testing ili Nondestructive testing - NDT) prestavlja skup metoda temeljen na principima fizike
sa svrhom utvrivanja svojstava materijala ili komponenata sustava, te
otkrivanja razliitih vrsta greaka (defekata), a da se pritom ne utjee na
funkcionalnost materijala koji se ispituje (ispitivani materijal ostaje neoteen).
Osnovna svrha ispitivanja bez razaranja je utvrivanje kvalitete i usklaenosti
osnovnog materijala i zavarenih spojeva sa zahtjevima tehnikih specifikacija i
standarda. Ispitivanja se veinom izvode na terenu. Ponajprije se ispituje tlana
oprema, cjevovodi, nosee konstrukcije, poluproizvodi i industrijski proizvodi.
Kod ispitivanja s razaranjem (KSR) dolazi do oteenja materijala koji se
ispituje.
2.1

Metode ispitivanja bez razaranja[uredi

Metode ispitivanja bez razaranja su: vizualni pregled(VP), dimenzionalna

kontrola (DK), penetrantsko ispitivanje (PI), magnetsko ispitivanje(MI),
ultrazvuno ispitivanje(UI), radiografsko ispitivanje (Ri), akustika emisija
(AE), ispitivanje nepropusnosti i ostale metode.
2.2

Vizualni pregled

Prije bilo koje druge metode ispitivanja zavara ili nekog drugog svojstva
materijala (KBR ili KSR), primjenjuje se vizualna kontrola (VP). Ta metoda
ispitivanja relativno je jeftina, ne oduzima puno vremena, a moe dati vrlo
korisne informacije kako o kvaliteti zavarenih spojeva, tako i o potrebi
ispitivanja nekom drugom metodom.
Za pomo kod vizualnog pregleda u skuenim i nepristupanim dijelovima
konstrukcije upotrebljavaju se razliita poveala (lupe uz rasvjetu).
2.3 Dimenzionalna provjera
Sljedea po redu je dimenzionalna provjera (DP), kod koje se upotrebljavaju
razliiti ureaji, kao naprave za mjerenje debljine zavara i slino.
2.4

Penetrantsko ispitivanje

Penetrantsko ispitivanje (PK) ili ispitivanje penetrantima esto se primjenjuje

kod provjere zavarenih spojeva na konstrukcijama. Na prethodno oienu i
odmaenu povrinu nanosi se penetrant (obino crvene boje).
Nakon penetriranja u eventualnu pukotinu (vrijeme penetriranja, tj. prodiranja u
pukotine ovisi o vrsti penetranta i o dimenzijama pukotine, ali se priblino

uzima 10 do 15 minuta), uklanja se penetrant na odgovarajui nain (vodom,

suhom krpom).
Kod penetranata koji se uklanjaju vodom treba biti paljiv i mlaz vode usmjeriti
paralelno s povrinom lima, kako mlaz vode ne bi istisnuo penetrant iz pukotine.
Nakon suenja povrine lima (suha krpa), nanosi se razvija (obino je bijele
boje), koji izvlai penetrant iz pukotine, pa je na bijeloj povrini lima lako
uoljiva crvena crta od penetranta iz pukotine.
Kod tanjih limova na jednu se stranu nanosi penetrant, a na drugu razvija. Ako
postoji pukotina kroz cijelu debljinu lima, tada e razvija izvui penetrant na
svoju stranu, to e se otkriti kao lako uoljiva crvena crta od penetranta iz
pukotine na bijeloj (od razvijaa) povrini lima.
2.5

Magnetsko ispitivanje

Magnetska kontrola kvalitete (MK) koristi se za otkrivanje povrinskih i

podpovrinskih greaka (priblino do dubine 6 mm) kod feromagnetinih
materijala. Zasniva se na principu magnetske indukcije.
Oko vodia kroz koji prolazi elektrina struja (magnetski jaram, magnetske
elektrode) stvara se magnetsko polje (istosmjerne ili izmjenine struje), ije
silnice, po pravilu desne ruke, prolaze izmeu ostaloga i kroz feromagnetini
materijal koji se ispituje, odnosno koji je u dodiru s magnetskim jarmom ili
magnetskim elektrodama.
Da bi se otkrila pukotina potrebno je da smjer silnica magnetskog polja bude to
vie okomito na pukotinu. Pospu li se magnetske estice (suhe sitne estice ili
estice pomijeane s vodom) po povrini ispitivanog materijala, ako postoji
pukotina okomito na smjer prolaska silnica magnetskog polja, sitne estice e se
okupiti oko pukotine.
Ova je metoda ispitivanja kvalitete jeftina i brza, ali ima ogranienje s obzirom
na ne feromagnetine materijale, greke duboko ispod povrine, te nemogunost
odreivanja dubine pukotine koja je otkrivena kod feromagnetinih materijala.
2.6

Ultrazvuno ispitivanje

Ultrazvuna kontrola kvalitete (UK) zasniva se na svojstvu ultrazvuka da se iri

kroz homogene materijale i da se odbija na granici materijala razliitih
akustikih osobina (otpornosti), odnosno od nehomogenosti (greaka) u
materijalu. Od izvora ultrazvuka ire se ultrazvuni valovi kroz materijal koji se
kontrolira. Ako u materijalu postoji greka, iza nje e, ovisno o vrsti greke,
ultrazvuni valovi oslabiti ili se nee pojaviti (odbiju se od greke).

2.7

Radiografsko ispitivanje

Radiografska kontrola (RK) pri ispitivanju kvalitete metodama prozraavanja u

praksi koristi rendgenske zrake ili gama zrake. Rendgenske zrake nastaju pri
naglom koenju ubrzanog snopa elektrona na metalnoj ploi (anodi/antikatodi u
rendgenskoj cijevi), dok gama zrake nastaju prilikom spontanog raspada
nestabilnih atomskih jezgri (prirodnih radioaktivnih materijala i radioaktivnih
izotopa).
Oba su zraenja u biti elektromagnetska zraenja. Rendgenske i gama zrake
ostavljaju trag na filmskoj emulziji (industrijske folije), na emu se i zasniva
radiografsko ispitivanje greaka u unutranjosti materijala.
2.8

Akustika emisija

Kad se vrsti materijal izloi naprezanju, nesavrenosti unutar materijala

emitiraju kratke impulse akustine energije. Kao i kod ultrazvunog ispitivanja, i
te emisije se mogu otkriti specijalnim prijamnicima. Primjenjuju se za otkrivanje
izvora energije i lokaciju izvora.
2.9

Ispitivanje nepropusnosti

Ispitivanje nepropusnosti uglavnom se provodi kod posuda pod tlakom, a ovisno

o zahtijevanoj kvaliteti i primijenjenim propisima provodi se tlaenjem zraka ili
vode na odreenu vrijednost tlaka, ili pomou vakuumske komore.
2.10 Termografija
Infracrvena termografija, termalno snimanje, termografsko snimanje, ili
termalni video, je tip znanosti infracrvenog snimanja. Termografske kamere
opaaju zraenje u infracrvenom pojasu elektromagnetskog spektra (ugrubo 900
- 14 000 nanometara ili 0,9 - 14 mikrometara) i stvaraju snimke tog zraenja
koje nazivamo termogramima.
Pandemija svinjske gripe 2009. drastino je poveala upotrebu termalnog
snimanja jer se njime slui osoblje zranih luka kako bi otkrilo potencijalno
zaraene putnike. Termografsko snimanje upotrebljavaju i vatrogasci kako bi
vidjeli kroz dim, pronali ljude, i lokalizirali izvor vatre.
Tehniari koji odravaju dalekovode mogu uz pomo termalnog snimanja vidjeti
pregrijavajue spojeve i dijelove i njihovim popravkom izbjei opasnosti. Na
mjestima gdje je loa toplinska izolacija, graevinari mogu vidjeti termalne
otiske koji upuuju na gubitke topline, a termografijom se slue i u svrhu
poboljanja efikasnosti rashladne ili toplinske klimatizacije.

Termografske kamere su ugraene i u neke luksuzne automobile kako bi

pomagale vozau. Neke se fizioloke aktivnosti, naroito reakcije, u ljudi i
ostalih toplokrvnih ivotinja, takoer mogu biti praene termografskim
kamerama.

3. Informacijski sustav kvalitete

Industrijski proizvodni sustavi se temelje na meusobnom djelovanju
materijala, energetike i informatike. Informatika se pri tome javlja kao
integrirajua i utjecajna funkcija s obzirom da povezuje sloenu strukturu
odnosa poslovnih aktivnosti, hardvera, softvera i komunikacijskih procesa
Efikasnost industrijske proizvodnje postaje aksiom dananjeg doba
cjelokupne svjetske privrede.
Dostizanje efikasnosti se osniva na realizaciji sloenog procesa razvojnih
transformacija cijelog niza meusobno ovisnih aktivnosti, ije rjeavanje
pretpostavlja dostupnost prikladnih znanstvenih spoznaja i ztehnikih pomagala
s dominantnom ulogom informatike.
Objanjenje fenomena informatike nalazimo u poimanju zakonitosti pouzdanosti
procesa koja pokazuje tendenciju postupnog smanjivanja.
Tenja jen naime, svakog realnog procesa stanje potpune neorganiziranosti ili
maksimalne entropije.
Proces koji se nastoji oduprijeti toj prirodnoj pojavi je negativna entropija ili
informacija.
Prema tome, informacija je jedino sredstvo pomou kojeg se neki sustav moe
oduprijeti prirodnoj tenji porasta entropije.
Informatika stoga predstavlja integrirajuu funkciju u proizvodnom sustavu.
Projektiranje i izgradnja informacijskog sustava za kvalitetu znai poveanje
efikasnosti rada u svrhu optimiranja trokova kvalitete i donoenje optimalnih
odluka za rukovodstvo.

Treba istai da kod nas nema konano izgraenog upravljakog sustava (UIS).
Informacijski sustav kvalitete, koji bi trebao biti sastavni dio UIS-a, se predlae
kao samostalni autohtoni sustav za kvalitetu uz mogunost da se kasnije ugradi u
UIS. Slijedi da je informacijski sustav za kvalitetu (ISK) dio UIS-a.