KNJIGA1

HRVATSKE CESTE - HRVATSKE AUTOCESTE
OPI TEHNIKI UVJETI

ZA RADOVE NA CESTAMA
KNJIGA I OPE ODREDBE I PRIPREMNI RADOVI
ZAGREB, PROSINAC 2001
Izradio:
Institut Graevinarstva Hrvatske, Zagreb, Janka Rakue 1.
Koordinatori:
Dr. sc. Petar ukan, dipl.ing.gra.

Zdravko Tomljanovi, dipl.ing.gra.
Redakcija:
Ivan Banjad, dipl.ing.gra.

Mr. sc. Stjepan Bezak, dipl.ing.gra.
Mijo Ere, dipl.ing.gra.
Recenzija:
Dr. sc. Branimir Babi, dipl.ing.gra.
0. Ope odredbe:
Voditelj poglavlja: Ivan Banjad, dipl.ing.gra.
Aleksej Duek, dipl.ing.gra.
Suradnici:
Mr. sc. Stjepan Bezak, dipl.ing.gra.
Ljerka Bueli, dipl.ing.gra.
Vasja Simi, dipl. ing. gra.
1. Pripremni radovi:
Voditelj poglavlja: Mr. sc. Stjepan Bezak, dipl.ing.gra.
Suradnici:
Ranko Gradeak, dipl.ing.gra., dipl.ing.geod.
SADRAJ KNJIGE I
0.
1.
OPE ODREDBE
PRIPREMNI RADOVI
0. POGLAVLJE
OPE ODREDBE
SADRAJ
0-01
0-02
0-03
0-04
0-05
0-06
0-07
0-08
0-09
0-10
0-11
0-12
0-13
0-14
0-15
0-16
0-17
0-18
0-19
0-20
OPE NAPOMENE ..... 0-1

DEFINICIJE . 0-1
0-02.1 DEFINICIJE OPIH POJMOVA 0-1
0-02.2 DEFINICIJE VEZANE UZ RAZVRSTAVANJE CESTA . 0-5
0-02.3 DEFINICIJE VEZANE UZ GRADNJU CESTE 0-6
NORME ZA MATERIJALE, OPREMU I RADOVE .. 0-9
0-03.1 NORME I TEHNIKI PROPISI . 0-9
0-03.2 ALTERNATIVNI MATERIJALI I OPREMA 0-9
PROJEKTNA DOKUMENTACIJA ... 0-9
0-04.1 IDEJNI PROJEKT ... 0-9
0-04.2 GLAVNI PROJEKT .... 0-9
0-04.3 IZVEDBENI PROJEKT 0-10
NAELNA DOZVOLA ZA GRAENJE . 0-10
IZVJETAJ O ISTRANIM RADOVIMA . 0-10
GRAEVNA DOZVOLA .. 0-11
DIREKTOR PROJEKTA .. 0-12
NADZORNI INENJER 0-12
IZVEDBENI PROJEKTI I RADIONIKI NACRTI . 0-13
DINAMIKI PLAN IZVOENJA RADOVA I POPIS MEHANIZACIJE . 0-13
IZMJENE PROJEKTA ILI VRSTE RADOVA I PROMJENE KOLIINA .. 0-14
0-12.1 IZMJENA PROJEKTA ILI VRSTE RADOVA 0-14
0-12.2 PROMJENA KOLIINA .. 0-14
DODATNI RADOVI .. 0-14
RADOVI KOJI NISU ODOBRENI .. 0-14
NAIN MJERENJA KOLIINA . 0-14
UVOENJE IZVOAA U POSAO ... 0-14
MATERIJALI I PROIZVODI ZA UGRADNJU . 0-15
USKLADITENJE I RUKOVANJE MATERIJALOM . 0-15
OSIGURANJE KAKVOE MATERIJALA, PROIZVODA I RADOVA 0-15
0-19.1 OPENITO 0-15
0-19.2 MATERIJALI, PROIZVODI I RADOVI .. 0-16
0-19.3 PROBNO OPTEREENJE ... 0-17
0-19.4 TROKOVI ... 0-17
OBJEKTI NA GRADILITU 0-17
0-20.1 OPENITO .... 0-17
0-20.2 MATERIJALI 0-17
0-20.3 PRIPREMA 0-18
0-20.4 ZGRADE NA GRADILITU 0-18
0-20.5
0-20.6
0-21
0-22
0-23
0-24
0-25
0-26
0-27
0-28
0-29
0-30
0-31
0-32
0-33
0-34
0-35
PRISTUPNE CESTE I PARKIRALITA . 0-18

KOMUNALNI PRIKLJUCI ... 0-18
0-20.6.1 Struja 0-18
0-20.6.2 Telefon . 0-18
0-20.6.3 Pitka voda, razvod i vodoinstalaterski radovi . 0-18
0-20.6.4 Kanalizacija . 0-18
0-20.6.5 Namjetaj i dodatna oprema 0-19
0-20.7 SVAKODNEVNO IENJE I UVANJE 0-19
0-20.8 ODRAVANJE 0-19
URED DIREKTORA PROJEKTA I NADZORNOG INENJERA . 0-19
OBJEKTI ZA LABORATORIJ, OSOBLJE INVESTITORA I
NADZORNE INENJERE 0-20
GEODETSKA I LABORATORIJSKA OPREMA I POTREBNA
RADNA SNAGA . 0-20
0-23.1 GEODETSKA OPREMA .. 0-20
0-23.2 LABORATORIJSKA OPREMA .. 0-20
0-23.3 OSIGURANJE POMONE RADNE SNAGE . 0-20
0-23.4 ODRAVANJE GEODETSKE I LABORATORIJSKE OPREME . 0-20
PRIVREMENI PROMETNI ZNAKOVI .. 0-21
KONTROLA PROMETA .. 0-21
ODRAVANJE POSTOJEIH CESTA, PJEAKIH I
BICIKLISTIKIH STAZA .... 0-22
PRIVREMENO SKRETANJE PROMETA 0-23
KRIANJA S OSTALIM PROMETNICAMA 0-24
IZGRADNJA NA POLOVICI IRINE KOLNIKA CESTE .. 0-24
PRIVREMENE GRAEVINE .. 0-25
ODRAVANJE I ZATITA PROMETA . 0-25
GRANICE IZVLATENJA ... 0-26
TEHNIKI PREGLED .. 0-26
GRAEVNA INSPEKCIJA .. 0-27
TEHNIKA REGULATIVA 0-28
0-35.1 SUSTAV TEHNIKE REGULATIVE U REPUBLICI
HRVATSKOJ ... 0-28
0-35.1.1 Zakon o gradnji (ZOG) 0-28
0-35.1.2 Popis posebnih zakona 0-29
0-35.2 POPIS TEHNIKIH PROPISA, HRVATSKIH NORMI I
POSEBNIH PROPISA TEHNIKE NARAVI 0-30
0-35.2.1 Konstrukcija graevina - openito 0-30
0-35.2.2 Betonske konstrukcije i proizvodi ... 0-30
0-35.2.3 Metalne konstrukcije i proizvodi .... 0-33
0-35.2.4 Zidane konstrukcije i proizvodi za zidanje . 0-37
0-35.2.5 Drvene konstrukcije i proizvodi ...... 0-38
0-35.2.6 Geotehnika i temeljenje ... 0-39
0-35.2.7 Visokogradnja - graevine i proizvodi ... 0-40
0-35.2.8 Graevine i proizvodi iz podruja prometa i veza ... 0-43
0-35.2.9 Hidrograevine i proizvodi ...... 0-46
0-35.2.10 Akustika i zatita od buke ... 0-49
0-35.2.11 Grijanje, hlaenje i toplotna zatita 0-49
0-35.2.12 Protupoarna zatita .... 0-50
0-35.2.13 Oprema graevina i instalacija iz podruja
elektrotehnike i strojarstva ... 0-52

0-35.2.14 Zatita na radu ..... 0-56
0-35.2.15 Kakvoa ... 0-57
0-35.2.16 Ostali propisi ... 0-57
OPE ODREDBE
0. POGLAVLJE
OPE ODREDBE
0-01
OPE NAPOMENE
U ovom 0. poglavlju OTU propisuju se ope odredbe za izvedbu radova te minimalni
zahtjevi kakvoe za materijale, proizvode i radove koji se koriste kod izvoenja radova.
OTU su pisani na nain da su dio ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne
radove ukljue u ugovor kao Posebni tehniki uvjeti (PTU).
Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama i
tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna
norma obvezna je primjena odgovarajuih EN (europska norma). Ako se u meuvremenu
neka norma ili propis stavi van snage, vait e zamjenjujua norma ili propis.
Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne
normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i
odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost
projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.
0-02
DEFINICIJE
Pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navode se kako
slijedi u tekstu.
0-02.1
DEFINICIJE OPIH POJMOVA

Radi jedinstvenog tumaenja nekih opih pojmova i izraza, koji se primjenjuju u OTU,
navode se njihove definicije:
Javnu cestu (u smislu Zakona o javnim cestama) ine:
cestovna graevina (posteljica, donji stroj kolnika, kolnika konstrukcija, most,
vijadukt, podvonjak, nadvonjak, propust, tunel, galerija, potporni i obloni zid,
pothodnik i nathodnik),
graevine za odvodnju ceste i proiavanje vode,
zemljini pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano odravanje ceste irine
prema projektu ceste, a najmanje jedan metar raunajui od crte koja spaja krajnje
toke poprenog presjeka ceste,
cestovno zemljite u povrini koju ine povrina zemljita na kojoj je izgraena
cestovna graevina, povrina zemljinog pojasa te povrina zemljita na kojima su
izgraeni objekti za potrebe odravanja ceste i pruanja usluga vozaima i
putnicima predvieni projektom ceste (cestarske kue, stacionari, skladita,
odlagalita, benzinske postaje, servisi, parkiralita, odmorita itd.),
graevina na cestovnom zemljitu,
stabilni mjerni objekti i ureaji za nadzor vozila,
prikljuci na javnu cestu izgraeni na cestovnom zemljitu,
prometni znakovi i ureaji za nadzor i sigurno voenje prometa i oprema ceste
(prometni znakovi, svjetlosni ureaji, telekomunikacijski stabilni ureaji,
instalacije i rasvjeta u funkciji prometa, cestovne znake, detektori-brojai
prometa, instalacije, ureaji i oprema u tunelima, oprema parkiralita, odmorita i
slino),
Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I
Stranica 0-1
OPE ODREDBE
-
graevine i oprema za zatitu ceste, prometa i okolia (snjegobrani, vjetrobrani,

zatita od osulina i nanosa, zatitne i sigurnosne ograde, zatita od buke i drugih
tetnih utjecaja na okoli i slino).
Projektiranje je izrada idejnog i glavnog projekta potrebnog za izdavanje naelne i

graevinske dozvole, izrada izvedbenog projekta za potrebe gradnje te projekata za
uklanjanje graevine.
Gradnja je izvoenje pripremnih radova, graevnih radova (ukljuujui graevnozavrne i graevno-instalaterske radove), rekonstrukcija postojee graevine te ugradba i
montaa opreme, gotovih graevnih elemenata i konstrukcija.
Rekonstrukcija je izvoenje graevnih radova na postojeoj graevini ili poduzimanje
mjera radi uspostave primjerenog stanja postojee graevine ako se tim radovima i
mjerama utjee na bitne zahtjeve za graevinu (prema Zakonu o gradnji) ili svojstva
spomenika kulture.
Graevina (u smislu Zakona o gradnji) je stvar nastala gradnjom povezana s tlom koja se
sastoji od graevnog dijela ili od graevnog dijela i ugraene opreme koji zajedno ine
tehniko-tehnoloku cjelinu kao i samostalna postrojenja povezana s tlom koja se sastoje
od ugraene opreme i ine tehniko-tehnoloku cjelinu.
Graevni dio je izgraen od gradiva i graevnih proizvoda sa ili bez graevinskih
instalacija.
Oprema jesu ugraena postrojenja, ureaji, strojevi, procesne instalacije i drugi ugraeni
proizvodi u sklopu tehnolokog procesa.
Pripremni radovi jesu gradnja pomonih graevina privremenog znaaja i izvoenje
drugih radova za potrebe organizacije gradilita i primjenu odgovarajue tehnologije
gradnje.
Odravanje graevine je praenje i ouvanje namjene graevine te poduzimanje mjera
nunih za sigurnost i mehaniku otpornost i stabilnost graevine te za ivot i zdravlje
ljudi.
Uklanjanje graevine je ruenje ili demontaa graevine i odvoenje preostalog
materijala, opreme i drugih elemenata.
Graevni proizvodi su proizvodi koji su namijenjeni za trajnu ugradbu u graevinu, kao
to su graevni materijali, predgotovljeni elementi, montani dijelovi i dr.
Gradilite je prostor na kojemu se gradi graevina kao i ostali privremeno zauzeti
prostori koji slue za gradnju.
Privremena graevina je graevni objekt izgraen ili postavljen privremeno za potrebe
gradilita, za primjenu odgovarajue tehnologije gradnje i sl.
Investitor je pravna ili fizika osoba u ije se ime gradi graevina i koja je ugovorom o
graenju sklopljenim s izvoaem naruila izvoenje radova koji su predmet tog ugovora.
Projektant je osoba ovlatena za projektiranje sukladno ZOG-u i propisima donijetim na
temelju tog zakona, a koja je imenovana za izradu projekta.
Stranica 0-2
OPE ODREDBE
Glavni projektant je osoba ovlatena za projektiranje sukladno ZOG-u i odgovorna je za

cjelovitost i meusobnu usklaenost projekata, ako u projektiranju sudjeluje vie
projektanata ili projektnih ureda.
Izvoa je pravna ili fizika osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti koja je
ugovorom o graenju sklopljenim s investitorom prihvatila obvezu da izvede radove koji
su predmet tog ugovora.
Ugovor je pisani dogovor o graenju sa svim njegovim sastavnim dijelovima koji je
sklopljen izmeu investitora i izvoaa.
Radovi obuhvaaju sve pojedine radove koje treba izvesti prema ugovoru.
Pothvat, meunarodnim jezikom projekt, skup je aktivnosti meusobno povezanih radi
postizanja zadanih ciljeva. U vezi s predmetom ovih OTU, pod tim se pojmom
razumijeva cestograevni projekt (priprema i/ili izgradnja dionice ceste ili cijelog
pravca).
Direktor projekta je osoba koju imenuje investitor da u njegovo ime prati realizaciju
projekta.
Nadzorni inenjer je osoba ovlatena za provedbu strunog nadzora gradnje sukladno
ZOG-u i propisima donijetim na temelju tog zakona, koja je imenovana za provedbu
strunog nadzora u ime investitora.
Glavni inenjer gradilita (glavni voditelj gradnje) odnosno inenjer gradilita
(voditelj gradnje) je odgovorna osoba izvoaa koja vodi gradnju odnosno pojedine
radove.
Revident je ovlateni arhitekt ili inenjer, sukladno ZOG-i i propisima donijetim na
temelju tog zakona, koji moe obavljati kontrolu projekta i odgovoran je da projekt ili dio
projekta za koji je obavljena kontrola zadovoljava zahtjeve iz ZOG-i.
Vikovi radova su pozitivna odstupanja u koliinama pojedinih izvedenih radova u
odnosu na ugovorene koliine.
Manjkovi radova su negativna odstupanja u koliinama pojedinih izvedenih radova u
odnosu na ugovorene koliine.
Nepredvieni radovi su radovi koji nisu obuhvaeni ugovorom, ali ih je nuno izvesti
radi dovrenja graevine koji je predmet ugovora.
Naknadni radovi su oni radovi koji nisu ugovoreni, nisu nuni za dovrenje graevine, a
investitor zahtijeva da se izvedu.
Projekt sadri meusobno usklaene projekte pojedinih struka kojima se daje tehniko
rjeenje javne ceste odnosno neke od njezinih sastavnih dijelova na razini razrade
propisane zakonom.
Svi pojedini projekti koji ine projekt javne ceste moraju biti meusobno usklaeni i
tvoriti dijelove jedinstvene tehniko-tehnoloke cjeline.
Graevni inspektor je ovlatena osoba koja nadzire rad sudionika u gradnji, odravanju,
odnosno uklanjanju graevine za koju graevnu dozvolu, uporabnu dozvolu, odnosno
dozvolu za uklanjanje izdaje Ministarstvo, upanijski ured odnosno ured Grada Zagreba,
Stranica 0-3
OPE ODREDBE
te provodi nadzor kakvoe graevnih proizvoda, prema odredbama Zakona o gradnji i
propisa donijetih na temelju toga zakona te drugih propisa ako posebnim zakonom nije
drugaije odreeno.
Ovlateno tijelo je ispitna, nadzorna ili potvrdbena (certifikacijska) organizacija
ovlatena prema ZOG-u ili akreditirana od DZNM-NSO.
0-02.2
DEFINICIJE VEZANE UZ RAZVRSTAVANJE CESTA

U zakonskoj regulativi, zakonodavac pojedine pojmove definira na ovaj nain:
Cesta je svaka javna cesta i nerazvrstana cesta na kojoj se obavlja promet.
Javna cesta je povrina od opeg znaenja za promet kojom se svatko moe slobodno
koristiti uz uvjete odreene Zakonom i koju je nadleno tijelo proglasilo javnom cestom.
Javna cesta se ovisno o svojem drutvenom, prometnom i gospodarskom znaenju
razvrstava u jednu od slijedee tri skupine:
javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuju ga s
mreom glavnih europskih cesta dravne ceste
javne ceste koje povezuju podruje jedne ili vie upanija upanijske ceste
javne ceste koje povezuju podruje grada i/ili opine lokalne ceste.
Javne ceste razvrstavaju se na temelju mjerila koje donosi Vlada Republike Hrvatske. Akt
o razvrstavanju javnih cesta kojim se odreuju dravne, upanijske i lokalne ceste donosi
Ministar pomorstva, prometa i veza i objavljuje se u Narodnim novinama.
Autocesta je javna cesta posebno izgraena i namijenjena iskljuivo za promet motornih
vozila, koja ima dva fiziki odvojena kolnika traka (zeleni pojas, zatitna ograda i sl.) za
promet suprotnih smjerova s po najmanje dva prometna traka a s obzirom na
konfiguraciju terena i po jedan trak za zaustavljanje vozila u nudi po svakom smjeru, a
bez krianja s poprenim cestama i eljeznikim ili tramvajskim prugama u istoj razini.
Ukljuivanje, odnosno iskljuivanje, prometa na autocestu, odnosno s nje, mogue je
samo posebno izgraenim trakovima za ubrzanje, odnosno usporenje, te rampama, kojima
je omoguen siguran prometni tok i koji su kao i autocesta oznaeni propisanom
prometnom signalizacijom.
Cesta namijenjena iskjuivo za promet motornih vozila je javna cesta s najmanje dva
prometna traka, kojom je omoguen siguran prometni tok vozila, po kojoj se smiju kretati
samo motorna vozila i koja je kao takva oznaena propisanom prometnom signalizacijom.
Nerazvrstana cesta je povrina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je
dostupna veem broju raznih korisnika (seoski, poljski i umski putovi, putovi na
nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkiralita, benzinskih crpki i
sl.).
Zemljana cesta je cesta bez izgraenog kolnika ili suvremenog kolnikog zastora, pa i
kad na prikljuku javnoj cesti ima izgraen kolnik.
Kolnik je dio cestovne povrine namijenjen u prvom redu za promet vozila. On obuhvaa
vozne, preticajne, rubne, zaustavne i dodatne trakove.
Kolniki trak je dio kolnika namijenjen za promet vozila u jednom smjeru i sadri jedan
ili vie prometnih trakova.
Stranica 0-4
OPE ODREDBE
Prometni trak je dio kolnikog traka ija je irina dovoljna za nesmetan promet jednog
reda motornih vozila koja se kreu raunskom brzinom u jednom smjeru.
Rubni trakovi slue za sigurno obrubljivanje kolnika i za iscrtavanje horizontalne
signalizacije, grade se s obje strane kolnika i predvieni su kao granini vizuelni elementi
u funkciji sigurnosti prometa.
Naselje je prostor na kojemu se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili s obiju strana
ceste, dajui mu izgled ulice i ije su granice oznaene prometnim znakovima za
obiljeavanje naseljenih mjesta.
Vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim pokretnih
stolaca bez motora za nemone osobe i djejih prijevoznih sredstava.
Vozilo na motorni pogon je svako vozilo koje se pokree snagom vlastitog motora, osim
vozila koja se kreu po tranicama.
Motorno vozilo je takvo vozilo na motorni pogon kojem je osnovna namjena prijevoz
osoba i stvari na cestama ili vua prikljunih vozila namijenjenih za prijevoz osoba i
stvari (tegljai), osim mopeda i traktora, te motokultivatora i radnih strojeva.
Osobni automobil je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba, koje osim sjedala za
vozaa, ima najvie osam sjedala i ija nosivost ne prelazi 250 kg.
Autobus je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozaa,
ima vie od osam sjedala.
Teretni automobil je svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prijevoz stvari.
Nosivost je doputena masa tereta do koje se vozilo smije opteretiti prema deklaraciji
proizvoaa vozila s obzirom na doputena optereenja nosivih sklopova.
Masa vozila je masa praznog vozila s punim spremnikom goriva te obveznim priborom i
opremom za vozilo.
Ukupna masa je masa vozila zajedno s masom tereta koji se prevozi na vozilu,
ukljuujui i masu osoba koje se nalaze u vozilu te masu prikljunog vozila s teretom ako je ono pridodano vunom vozilu.
Najvea doputena masa je masa vozila zajedno s njegovom nosivou.
Osovinsko optereenje je dio ukupne mase vozila u vodoravnom poloaju kojim njegova
osovina optereuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila.
0-02.3
Prometno optereenje izraava se brojem prijelaza ekvivalentnih osovinskih optereenja

u projektiranom razdoblju.
DEFINICIJE VEZANE UZ GRADNJU CESTE
Radi jedinstvenog tumaenja pojmova daju se definicije za pojedine dijelove konstrukcije
ceste koje se primjenjuju u ovim Opim tehnikim uvjetima. Gdje god se u Opim
tehnikim uvjetima pojavljuju ti izrazi treba ih tumaiti na ovaj nain.
Sraslo tlo je onaj dio litosfere na kojem je predviena izgradnja ceste ili kojeg drugog
cestovnog objekta.
Stranica 0-5
OPE ODREDBE
Temeljno tlo (ureeno sraslo tlo) sraslo je tlo na kojem se izgrauje nasip, a obraeno je
tako da zadovoljava propisane geomehanike uvjete.
Slabo temeljno tlo je onaj sloj koji se uobiajenim nainom ne moe urediti tako da
zadovoljava propisane geomehanike uvjete, pa ga zbog nepogodnih svojstava ili stanja
treba ili ukloniti ili posebnim nainima osposobiti za namijenjenu funkciju.
Humus je povrinski sloj tla koji sadri organske tvari u takvoj koliini da mu u
graevinskom smislu daju nepovoljna svojstva.
Posteljica je ureeni zavrni sloj nasipa, u usjeku ureeno sraslo tlo ili zamijenjeno sraslo
tlo, odreene ravnosti i nagiba, koji svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima
zadovoljavaju traene uvjete, tako da mogu bez tetnih posljedica primiti optereenje
kolnike konstrukcije i prometno optereenje.
Nasip je dio ceste izgraen od zemljanih, kamenih ili mijeanih materijala na temeljnom
tlu (ureenom sraslom tlu).
Stabilizirani sloj je sloj zemljanog ili drugog materijala u temeljnom tlu, nasipu ili
posteljici koji je obraen uz dodatak nekog veziva, tako da mu je poboljana nosivost i
otpornost prema hidrolokim i klimatskim utjecajima. Tlo se po potrebi moe poboljati i
ispravkom granulometrijskog sastava (mehanika stabilizacija).
Kolnika konstrukcija je sustav koji se sastoji od meusobno povezanih slojeva, i to:
pokrovnog i veznog sloja, jednog ili vie nosivih slojeva, te sloja za zatitu od
smrzavanja. Svrha joj je da preuzima optereenja od prometa i da ih prenosi i smanjuje do
veliine naprezanja koja posteljica moe preuzeti. Na taj nain osigurava mehaniku
otpornost i stabilnost ceste kao graevine, a korisnicima ceste omoguuje sigurnost i
udobnost vonje. Po tipu kolnika konstrukcija moe biti savitljiva, kruta, ili kompozitna.
Nosivi sloj je dio sustava slojeva kolnike konstrukcije izmeu posteljice i kolnikog
zastora ili betonske ploe, a izgraen je od nevezanog zrnatog materijala ili materijala
vezanog (stabiliziranog) odreenim vezivom.
Zastor je gornji, zavrni dio kolnike konstrukcije, kojemu je povrina neposredno
izloena prometnom optereenju. Asfaltni zastor radi se u jednom sloju ili u dva sloja.
Betonski zastor predstavlja sama betonska ploa, ako se izrauje u jednom sloju ili je to
gornji dio betonske ploe, ako se ona radi kao dvoslojna. Nakon ugradnje mora imati
povrinska svojstva nuna za sigurno prometovanje (hvatljivost, ravnost, uoljivost,
bunost, itd.).
Izravnavajui sloj je sloj promjenljive debljine koji se nanosi na postojei sloj u svrhu
postizanja nune ili projektirane debljine, i ravnosti slijedeih slojeva.
Bankina je uvreni ili neuvreni boni dio krune ceste izmeu kolnika i ruba krune
na obje strane kolnika. Osigurava bonu stabilnost kolnikoj konstrukciji. Bankina ne
slui za promet ali se koristi za smjetaj prometne signalizacije i sigurnosne opreme.
Na slici 0-02-1 shematski su prikazani konstrukcijski dijelovi (elementi) poprenog
presjeka za:
a)
b)
Stranica 0-6
ceste, i
autoceste.
OPE ODREDBE
Stranica 0-7
a) ceste
a) autoceste
OPE ODREDBE
Slika 0-02.1-1
Stranica 0-8
Shematski prikaz poprenih presjeka
OPE ODREDBE
0-03
NORME ZA MATERIJALE, OPREMU I RADOVE
0-03.1
NORME I TEHNIKI PROPISI

0-03.2
ALTERNATIVNI MATERIJALI I OPREMA

Izvoa moe predloiti alternativne materijale ili opremu od projektiranih i ugovorenih
pod uvjetom da:
a)
b)
c)
posjeduju istu kakvou i svojstva, ili

da su sline kakvoe i svojstava i u skladu s priznatim tehnikim pravilima
(normama), te
da ispunjavaju bitne zahtjeve za graevine prema ZOG-u.
Za predloeni alternativni materijal ili opremu izvoa e podnijeti dokumentaciju

ukljuujui tehnike opise, nacrte i specifikacije kako bi dokazao da je alternativni izbor
u skladu s ovom klauzulom. Usvajanje takvih alternativnih materijala ili opreme
odobrava nadzorni inenjer na nain kako je definirano u 0-03.1. Sve dodatne trokove
proizale iz uporabe alternativnih materijala ili opreme snosit e izvoa.
0-04
PROJEKTNA DOKUMENTACIJA
Projektna dokumentacija obuhvaa idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt.
Izvoa je duan, prije poetka radova, pregledati glavni projekt te ukazati investitoru na
mogue pogreke u dokumentaciji.
0-04.1
IDEJNI PROJEKT
Idejni projekt je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata kojima se prikazuju
osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja graevine i smjetaj u prostoru.
Prikazuje se na osnovnoj dravnoj karti ili drugoj geodetskoj podlozi odgovarajueg
mjerila. Sadri nacrte, tehniki opis, podatke o geotehnikim i drugim istranim
radovima, te pokazatelje ispravnosti tehnikog rjeenja (mehanike stabilnosti, zatite od
poara, opskrbe vodom, ako je potrebno, odvodnje, prometnog rjeenja).
Na temelju idejnog projekta izdaje se naelna dozvola za graenje.
0-04.2
GLAVNI PROJEKT
Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje
graevine. Sastavni dio glavnog projekta je lokacijska dozvola s posebnim uvjetima
graenja.
Glavni projekt moe sadravati vie vrsta projekata:
Stranica 0-9
OPE ODREDBE
arhitektonski,
graevinski,
projekt instalacija,
projekt ugradnje opreme,
druge vrste projekata (kao geotehniki projekt, projekt temeljenja, projekt
krajobraznog ureenja, projekt zatite od buke,).
Pojedini projekti u sastavu glavnog projekta sadre:
nacrte,
tehniki opis,
procjenu trokova graenja,
podatke o geotehnikim i drugim istranim radovima koji su posluili kao podloga

za izradu projekta,
proraun mehanike otpornosti i stabilnosti, hidraulikih, energetskih i fizikalnih

svojstava kojima se dokazuje da je graevina projektirana u skladu sa ZOG-om,
program kontrole i osiguranja kakvoe,
situaciju graevine prikazanu na osnovnoj dravnoj karti, odnosno na geodetskoj

podlozi odgovarajueg mjerila,
nain postupanja s otpadom, ako se radi o opasnom otpadu u skladu s propisom o

postupanju s opasnim otpadom,
posebne tehnike uvjete.

Na temelju glavnog projekta izdaje se graevna dozvola.
Izvoa preuzima od investitora jedan primjerak ovjerenog glavnog projekta, te jednu
kopiju projekta koju su ovjerili projektant i glavni projektant.
Vie kopija projekta naruuje izvoa o svom troku. Izvoa moe naruiti kopiju
projekta, ili pojedinih dijelova projekta na odgovarajuem elektronskom mediju za
pohranjivanje podataka. U sluaju spora, vrijedi ovjerena projektna dokumentacija.
0-04.3
IZVEDBENI PROJEKT
Izvedbeni projekt je razrada tehnikog rjeenja graevine radi ispunjenja uvjeta odreenih
glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izraen u skladu s glavnim projektom.
Sukladnost izvedbenog s glavnim projektom potvruje projektant glavnog projekta.
0-05
NAELNA DOZVOLA ZA GRAENJE

Naelna dozvola odreuje dijelove graevine za koje e se, na zahtjev investitora,
izdavati pojedine graevne dozvole.
Na osnovi izdane naelne dozvole moe se zapoeti s pripremnim radovima, ali se ne
moe zapoeti s izvoenjem radova na graevini. Sastavni dio naelne dozvole je
ovjereni idejni projekt i lokacijska dozvola .
0-06
IZVJETAJ O ISTRANIM RADOVIMA

Izvjetaj o istranim radovima (geotehnikim i drugim) slui kao podloga za izradu
glavnog projekta. Opis provedenih istranih radova sastavni je dio tehnikog opisa
glavnog projekta.
Izvjetaj o provedenim istranim radovima nije sastavni dio dokumentacije na osnovi
koje se izdaje graevna dozvola, osim ako posebnim propisom nije odreeno drugaije.
Stranica 0-10
OPE ODREDBE
Investitor predaje primjerak izvjetaja o istranim radovima izvoau i nadzornom

inenjeru za praenje i kontrolu uvjeta izvoenja radova na trasi i objektima.
Izvjetaj o istranim radovima ne sadri u potpunosti postojee uvjete na trasi koji se
odnose na opis stijena i ostalog prirodnog materijala te na ostale informacije i tumaenja.
Izvoa treba izvjetaj prouiti i donijeti vlastite zakljuke o prirodi materijala iskopa,
stupnju i teini izrade, o odravanju iskopa i izvoenju drugih radova koji su uvjetovani
geolokim obiljejima gradilita, te snositi punu odgovornost za njih.
Za objekte za koje je Zakonom o gradnji predviena revizija glede mehanike otpornosti i
stabilnosti, izvjetaj o istranim radovima pregledava ovlateni revident zajedno s ostalim
dijelovima glavnog projekta koji su izraeni na temelju tog izvjetaja.
Ako je glavnim projektom ili zahtjevom ovlatenog revidenta potrebno provesti prilikom
graenja dodatne istrane radove, izvoa radova duan je naruiti njihovu izradu, te o
tome sastaviti izvjetaj u okviru izvedbenog projekta.
0-07
GRAEVNA DOZVOLA
Graevna dozvola je upravni akt koji je izdalo nadleno Ministarstvo ili nadleni ured
dravne uprave, u skladu sa Zakonom o gradnji.
Graevna dozvola izdaje se za cijelu graevinu ili za dijelove graevine, u skladu s
izdanom naelnom dozvolom za graenje.
Temeljem izdane graevne dozvole moe se pristupiti gradnji predmetne graevine ili
dijela graevine, a u skladu s glavnim projektom koji je ovjerilo tijelo nadleno za
izdavanje graevne dozvole.
Graevnu dozvolu investitor predaje izvoditelju prilikom uvoenja u posao, zajedno s
ovjerenim primjerkom glavnog projekta.
Ako investitor tijekom gradnje namjerava na graevini uiniti izmjene ili dopune kojima
se moe utjecati na bilo koji bitni zahtjev za graevinu, ili ako te izmjene nisu u skladu s
posebnim zakonima i drugim propisima, odnosno posebnim uvjetima, duan je ishoditi
izmjenu ili dopunu graevne dozvole.
U skladu sa Zakonom o gradnji bitni zahtjevi za graevinu odnose se na mehaniku
otpornost i stabilnost, zatitu od poara, higijenu, zdravlje i zatitu okolia, sigurnost u
koritenju, zatitu od buke te na utedu energije i toplinsku zatitu.
Bitne promjene graevine s obzirom na mehaniku otpornost i stabilnost odnose se na
promjene koje bi mogle izazvati ruenje graevine ili njezinog dijela, deformacije
nedoputenog stupnja, oteenja graevnog dijela i opreme zbog deformacije nosive
konstrukcije, nerazmjerno velika oteenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala,
oteenja na okolnim graevinama, i ugroavanje stabilnosti tla na okolnom zemljitu.
Ako su izmjene na graevini takve da nisu u skladu ni s lokacijskom dozvolom i
posebnim uvjetima, investitor je duan ishoditi i novu lokacijsku dozvolu.
Predloi li izvoa radova promjenu glavnog projekta na temelju kojeg je izdana
graevna dozvola, zbog moguih uteda u projektu, a investitor takvu izmjenu prihvati,
izvoa treba o svom troku izraditi ili naruiti izradu izmjene glavnog projekta, ishoditi
potrebne suglasnosti i ishoditi izmjenu graevne dozvole.
0-08
DIREKTOR PROJEKTA
Stranica 0-11
OPE ODREDBE
Direktor projekta je osoba koju imenuje investitor da se u njegovo ime brine o tome je li
realizacija projekta u skladu s ugovorom.
Direktor projekta prati realizaciju svih aktivnosti od ishoenja graevne dozvole i
poetka graenja graevine, i tijekom graenja do zavretka svih radova i ishoenja
uporabne dozvole.
0-09
NADZORNI INENJER
Nadzorni inenjer je osoba ovlatena za provedbu strunog nadzora gradnje sukladno
posebnom zakonu i propisima donijetima na temelju ZOG-a, koji se provodi uime
investitora.
U provedbi strunog nadzora dunost je nadzornog inenjera postupiti kako se navodi
ovim tokama:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
0-10
Utvrditi usklaenost iskolenja graevine s elaboratom o iskolenju i s glavnim

projektom.
Nadzirati gradnju tako da bude u skladu s graevnom dozvolom, Zakonom o
gradnji i posebnim propisima.
Nadzirati kakvou radova, ugraenih materijala, proizvoda i opreme tako da budu
u skladu sa zahtjevima projekta, ali i dokazana propisanim ispitivanjima i
dokumentima.
Organizirati provedbu mjera u sluaju neispunjavanja uvjeta iz toke 2.
Izvode li se zatitni i drugi radovi na zatienom spomeniku kulture, osigurava se
struni nadzor prema posebnom zakonu.
Nadzorni inenjer je duan pravodobno upoznati investitora sa svim nedostacima,
odnosno nepravilnostima koje uoi tijekom gradnje.
Poslove strunog nadzora gradnje ne moe obavljati osoba koja je istodobno
izvoa radova.
Nadzorni inenjer duan je za tehniki pregled izraditi zavrni izvjetaj o izvedbi
graevine sa svim dokazima da je graevina izvedena u skladu sa Zakonom o
gradnji, lokacijskom dozvolom, graevnom dozvolom, projektom i mjerodavnim
tehnikim pravilima.
Izraditi izvjetaj o otklanjanju bitnih nedostataka koji su uoeni tehnikim
pregledom.
Nadzorni inenjer ima i druge dunosti i ovlasti koje su odreene ugovorom.
Aktivno sudjeluje u izradi zavrnog obrauna.
Nadzorni inenjer obavlja i druge dunosti navedene u ugovoru i ovim OTU te u
skladu s najboljom praksom brine o zatiti ugovora i radova u interesu investitora.
Ako se na odreenoj graevini izvodi vie vrsta radova, struni nadzor provodi vie
nadzornih inenjera odgovarajue struke za te radove. U tom sluaju projektni ured
imenuje glavnog nadzornog inenjera. Ako u provedbi strunog nadzora sudjeluje vie
projektnih ureda, investitor odreuje projektni ured koji imenuje glavnog nadzornog
inenjera koji je odgovoran za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog nadzora
gradnje.
IZVEDBENI PROJEKTI I RADIONIKI NACRTI
Izvedbenim projektom graevine razrauje se tehniko rjeenje graevine (glavni projekt)
radi ispunjenja uvjeta odreenih glavnim projektom ili se radi kao rezultat dodatnih
istraivanja koje zahtijeva ovlateni revident prilikom kontrole glavnog projekta.
Stranica 0-12
OPE ODREDBE
Izvedbeni projekt i radioniki nacrti moraju biti izraeni u skladu s glavnim projektom,
to potvruje glavni projektant i projektant.
Izvedbeni projekt mora odobriti investitor ili nadzorni inenjer, a prema potrebi i
revident.
Izvedbeni projekt moe izraditi izvoa radova, neka druga tvrtka koja je ovlatena za
projektiranje ili tvrtka koja je izradila glavni projekt.
Izvoa e o svom troku osigurati izradu izvedbenog projekta i sve potrebne radionike
nacrte kojima se razrauju detalji iz glavnog projekta nuni za proizvodnju sastavnih
dijelova graevine.
0-11
DINAMIKI PLAN IZVOENJA RADOVA I POPIS MEHANIZACIJE

Planovi izvoenja radova i popis mehanizacije su sastavni dijelovi projekta organizacije
graenja (POG).
Dinamiki plan izvoenja radova je detaljan prikaz trajanja pojedinih vrsta radova na
gradilitu u stvarnom vremenu.
Plan mora zadovoljiti sljedee zahtjeve:
Plan se sastoji od odgovarajuih aktivnosti koje tono opisuju predloeni nain izvoenja
svih radova od strane izvoaa, a obuhvaa i montau svih veih ureaja za gradnju i
dobavu osnovnih materijala.
Plan mora biti detaljno razraen da omogui nadzornom inenjeru usklaivanje njegovih
aktivnosti, ukljuujui projektiranje i izradu izvedbenih nacrta zajedno s planom
izvoenja radova. Plan mora sadravati i kalendar radnih dana.
Trajanje svake aktivnosti izraeno je u planu u kalendarskim danima.
Svaka aktivnost bit e detaljno opisana to omoguuje lako prepoznavanje pozivom na
specifian dio radova i tono e prikazati lokaciju radova.
Izvoa mora plan dati na odobrenje nadzornom inenjeru prije poetka radova.
Izvoa mora potovati dinamiki plan izvoenja radova u cijelosti.
Popis mehanizacije je detaljan ispis sve graevinske opreme, vozila i strojeva na
gradilitu potrebnih za izvoenje radova prema dinamikom planu. Taj popis sadravat e
datum dopreme, vrstu, veliinu, kapacitet, snagu i broj jedinica.
Niti jedno vozilo, stroj ili dio opreme koji su na popisu, ne moe napustiti gradilite bez
odobrenja nadzornog inenjera.
Za svaku stavku opreme, vozilo ili stroj treba navesti marku, tip, proizvoaa,
identifikacijski broj, godinu izrade, vlasnika, a za opremu treba navesti je li preraivana
ili nije. Ovaj popis vodi se u graevnom dnevniku svaki dan.
0-12
IZMJENE PROJEKTA ILI VRSTE RADOVA I PROMJENE KOLIINA
0-12.1
IZMJENA PROJEKTA ILI VRSTE RADOVA

Izmjena projekta ili vrste radova moe uslijediti:
1.
ako se utvrdi da projektna rjeenja nisu odgovarajua uvjetima gradnje;
Stranica 0-13
OPE ODREDBE
2.
3.
na zahtijev investitora (uz suglasnost projektanta) koji predlae drugaije rjeenje

to je dodatni zadatak;
na zahtjev izvoaa (uz suglasnost investitora i projektanta) koji predlae isto
kvalitetno ili bolje rjeenje uz istu cijenu, a izvoau pogodnije za izvedbu.
Ako izmjene projekta utjeu na svojstva bitna za graevinu, te je zbog toga potrebno
ishoditi nove suglasnosti i/ili izmijeniti graevnu dozvolu, obveza je predlagatelja
promjena da to i uini na svoj troak prije poetka radova.
0-12.2
PROMJENA KOLIINA
Do promjene koliina moe doi ako se tijekom radova pojave neke nove spoznaje ili
neki izvanredni i neoekivani dogaaji izazvani posebnim tekoama vezanim sa
svojstvima zemljita, a to nije bilo mogue predvidjeti u glavnom projektu.
0-13
DODATNI RADOVI
Dodatne radove izvoa e izvesti u potrebnom opsegu samo na zahtjev nadzornog
inenjera. Izvoa e za njih dobiti naknadu u punom iznosu prema odobrenoj analizi
cijena i uvjetima iz ugovora.
0-14
RADOVI KOJI NISU ODOBRENI

To su radovi koji su izvedeni izvan granica zahvata ili mimo projekta, te drugi posebni
radovi izvedeni bez pisanog odobrenja nadzornog inenjera. Radovi koji nisu odobreni
idu na troak izvoaa.
0-15
NAIN MJERENJA KOLIINA

Koliine za pojedine vrste radova mjere se u jedinicama mjere kako je to odreeno
opisima stavaka Opih tehnikih uvjeta za pojedine radove. Ako u OTU ne postoji stavka
za neke radove, onda se koliine mjere prema glavnom projektu, a potvruju prema
stvarno izvedenim i dokazanim koliinama, ako ugovorom nije drugaije odreeno.
0-16
UVOENJE IZVOAA U POSAO

Prilikom uvoenja izvoaa u posao, investitor mu predaje jedan primjerak ovjerenog
glavnog projekta na temelju kojeg je izdana graevna dozvola te jednu kopiju projekta
koju su ovjerili projektant i glavni projektant.
Investitor predaje izvoau na terenu poligonske toke operativnog poligona, oznaene
na propisani nain. Investitor predaje izvoau i visinske toke (privremene repere)
postavljene du trase na priblinoj udaljenosti 500 m kao i kod svakog veeg objekta, a
koje su oznaene na propisan nain. in i datum primopredaje upisuju se u graevni
dnevnik.
Investitor zapisniki predaje izvoau dokumentaciju koja se navodi u potpoglavlju 102.1, i drugo prema odredbama ugovora.
0-17
MATERIJALI I PROIZVODI ZA UGRADNJU

Svi materijali i proizvodi bez obzira na vrstu i koliinu bit e odobreni ako zadovoljavaju
odredbe ovih Opih tehnikih uvjeta te ako su proizvedeni prema vaeim normama i
tehnikim propisima.
Stranica 0-14
OPE ODREDBE
Graevni proizvod moe se trajno ugraivati samo ako je dokazana njegova uporabljivost
na nain propisan u ZOG-u i drugim posebnim propisima. Graevni proizvod je
uporabljiv ako njegova svojstva udovoljavaju bitnim zahtjevima za graevinu, a odreena
su tehnikim specifikacijama. Dokaz uporabivosti izvoa e predati nadzornom
inenjeru u originalu.
Uporabljivost graevnog proizvoda dokazuje se ocjenjivanjem sukladnosti graevnog
proizvoda s tehnikim specifikacijama, a to se dokazuje originalnom potvrdom
(certifikatom) sukladnosti ili izjavom proizvoaa o sukladnosti prema ZOG-u, i drugim
posebnim propisima.
Materijali koji odstupaju od projektom propisanih norma smiju se ugraivati ako
zadovoljavaju potpoglavlje 0-03.2 ovih OTU. U tom sluaju izvoa e dostaviti jedan
slog mjerodavnih tehnikih pravila nadzornom inenjeru najkasnije 90 dana prije poetka
one faze radova na koje se pravila odnose. Nakon dovretka ugovorenih radova, ti
dokumenti postaju vlasnitvo investitora.
Svi potrebni materijali, proizvodi i oprema pribavit e se u Hrvatskoj, pod uvjetom da su
u skladu sa zahtjevima iz ugovora, glavnog projekta ili tehnikih specifikacija.
0-18
USKLADITENJE I RUKOVANJE MATERIJALOM

Uskladitenje materijala bit e u skladu s preporukama proizvoaa, odredbi
odgovarajuih normi i ovih Opih tehnikih uvjeta. Pri uskladitenju ne smije doi do
promjene fiziko-mehanikih svojstava materijala ili drugih bitnih svojstava materijala
koji se zahtijevaju za njegovu ugradbu.
Nain rukovanja materijalom odreen je odredbama ovih Opih tehnikih uvjeta ili
preporukama proizvoaa.
Materijali uskladiteni na gradilitu moraju imati valjan dokaz uporabljivosti uz
prethodno odobrenje nadzornog inenjera.
Kamioni i ostala vozila za prijevoz graevnog materijala moraju biti u ispravnom stanju,
isti, ne smiju sadravati nikakve ostatke drugih materijala i moraju imati jaku i vrstu
konstrukciju kako bi se sprijeio gubitak materijala tijekom prijevoza.
eljezniki vagoni, bare itd. koji se koriste u prijevozu materijala kao to su agregati,
cement, bitumenski materijali, itd. prije utovara moraju biti isti.
0-19
OSIGURANJE KAKVOE MATERIJALA, PROIZVODA I RADOVA
0-19.1
OPENITO
Osiguranje kakvoe podrazumijeva skup sustavno planiranih aktivnosti u svrhu
postizanja propisanih svojstava materijala, proizvoda i radova sukladno zahtjevima ovih
OTU, ime se ostvaruje propisana razina kakvoe graevine tijekom uporabe.
Glavni projekt mora sadravati program kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK) prema
ZOG-u.
PKOK propisuje uvjete dokazivanja kakvoe materijala, proizvoda i radova te oblik
dokumentacije potrebne za tehniki pregled. PKOK ovjerava nadzorni inenjer.
Stranica 0-15
0
0-19.2
OPE ODREDBE
MATERIJALI, PROIZVODI I RADOVI
Za sve materijale i proizvode o kojima ovisi ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevine
izvoa je duan osigurati dokaz uporabljivosti prema ZOG-u ili drugim zakonima, npr.
potvrdu (certifikat) prema naredbi o obvezatnom certificiranju (ZON).
Tu dokaznu dokumentaciju u originalu, izvoa mora pravodobno dostaviti nadzornom
inenjeru na odobrenje.
Nadzorni inenjer ima pravo i dunost provjere dokaza uporabljivosti pomou kontrolnih
ispitivanja, prema odredbama ovih OTU.
Za materijale, proizvode i radove za koje nije utvren postupak dokazivanja
uporabljivosti provode se ispitivanja prema odredbama ovih OTU (vidi slijedea
poglavlja po podrujima). Ta ispitivanja obuhvaaju najmanje:
prethodna ispitivanja (izvoa) kao dokaz uporabljivosti,

vlastita ispitivanja proizvoaa (izvoaa) tijekom proizvodnje (tekua
ispitivanja),
kontrolna ispitivanja materijala, proizvoda i radova od strane investitora
(nadzornog inenjera). Provode se na bazi izraenog programa ispitivanja
uvaavajui; tekua ispitivanja, vizuelna zapaanja mjesta (uzoraka) ispitivanja, uz
primjenu provjerenih statistikih metoda.
Vrsta i opseg svih ispitivanja utvrena su ovim OTU. Sva ispitivanja provodi ovlateni
laboratorij (vidi definiciju ovlateno tijelo u potpoglavlju 0-02.1) ili laboratorij pod
nadzorom ovlatenog tijela.
Sve materijale, proizvode i radove mora odobriti nadzorni inenjer i ne mogu se mijenjati
bez njegova odobrenja.
Izvoa mora nadzornom inenjeru omoguiti nesmetan pristup proizvodnom pogonu i
laboratoriju radi potrebnih provjera i/ili uzimanja uzoraka za kontrolna ispitivanja.
Vrsta i opseg provjere kvalitete radova odreuju se prema podacima iz potpoglavlja 003.1 ovih OTU, a sadrani su u Programu kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK). Tim se
programom propisuju postupci koje obvezno ovjerava nadzorni inenjer.
Posebnu panju treba posvetiti kontroli radova o kojima ovisi ispunjavanje bitnih
zahtjeva za graevinu (mehanika otpornost i stabilnost, sigurnost u koritenju, zatita od
poara i buke i dr.) te o pravodobnom ukljuivanju geodetskih mjerenja.
U sluaju odstupanja materijala, proizvoda i radova od propisane kakvoe, nadzorni
inenjer ima pravo zahtijevati dodatna ispitivanja i/ili sanaciju radova na teret Izvoaa
radova.
U sluaju bitnog odstupanja materijala, proizvoda i radova od propisane kakvoe,
nadzorni inenjer e propisati otklanjanje tih radova i njihovu zamjenu s novim
materijalima, proizvodima ili radovima koji su u skladu s propisanom kakvoom.
Investitor e (nadzorni inenjer) provoditi kontrolna ispitivanja u skladu s odredbama
OTU (vidi slijedea poglavlja po podrujima), ali i prema vlastitoj procjeni.
Stranica 0-16
OPE ODREDBE
Izvoa je duan u svakom trenutku omoguiti nadzornom inenjeru i/ili od njega

ovlatenom tijelu provedbu kontrolnih ispitivanja, ukljuivo fiziko otkrivanje (skidanje)
prethodno pokrivenih slojeva ili konstrukcija.
0-19.3
PROBNO OPTEREENJE
Konstrukcije koje se moraju probno opteretiti navedene su u PKOK-u. Probno
optereenje provodi ovlateno tijelo koja posjeduje prikladnu opremu, iskusne strune
kadrove i odobrenje nadzornog inenjera.
Rezultate probnog optereenja ovjerava nadzorni inenjer i oni su obvezni dio
dokumentacije za tehniki pregled.
0-19.4
TROKOVI
Prethodna i tekua ispitivanja provode se o troku izvoaa.
Kontrolna ispitivanja i probna optereenja provode se o troku investitora. Za probno
optereenje izvoa o svom troku osigurava potrebne skele, vozila s teretom, drugu
potrebnu opremu i pomonu radnu snagu.
0-20
OBJEKTI NA GRADILITU
0-20.1
OPENITO
Izvoa e osigurati i/ili postaviti na gradilitu zgrade i ureaje za svoje potrebe i potrebe
investitora na lokaciji koju odredi nadzorni inenjer, u skladu s projektom organizacije
graenja (POG).
Nakon to od nadzornog inenjera primi nalog za poetak radova, izvoa e odravati i
servisirati sve postojee zgrade i ureaje na gradilitu, i to za sve vrijeme trajanja nadzora
nad graevinskim radovima.
Zgrade i ureaji na gradilitu, za potrebe investitora, sastoje se od glavnog ureda,
laboratorija za kontrolna ispitivanja i zgrade za smjetaj osoblja. Svi navedeni objekti
moraju imati svu potrebnu infrastrukturu kao to su struja, telefon, voda, pristupne ceste,
parkiralita, odvodnja, kanalizacija itd., ako ugovorom o graenju nije drugaije
odreeno.
Nakon to je ugovor ispunjen, sve zgrade i objekti na gradilitu, raeni za potrebe
investitora, zajedno s namjetajem, opremom i ureajima ostaju u vlasnitvu investitora.
0-20.2
MATERIJALI
Svi upotrijebljeni materijali bit e oni koji su specificirani u POG-u, nacrtima i oni koje
e odobriti nadzorni inenjer.
0-20.3
PRIPREMA
Izvoa e osigurati, postaviti ili izgraditi zgrade za svoje potrebe i potrebe investitora u
skladu s POG-om. Izvoa mora izvesti sva ienja, izravnavanja, zatrpavanja za ceste,
temelje zgrada, parkiralita i izvesti odgovarajuu kanalizaciju, odvodnju gradilita prema
uputi i odobrenju investitora na zemljitu koje mu je dodijeljeno.
Stranica 0-17
0
0-20.4
OPE ODREDBE
ZGRADE NA GRADILITU
Objekti, zgrade i barake na gradilitu moraju biti stabilne, uredne i svjee oliene s
ureenim okoliem. Sve boje i nalii moraju biti postojani i ne smiju pokazivati oteenja
ili izblijedjeti za vrijeme izgradnje.
Nadzornom inenjeru treba dostaviti popis vrsta boja i nalia na odobrenje prije poetka
radova.
0-20.5
PRISTUPNE CESTE I PARKIRALITA

Postojee pristupne ceste i parkiralita trebaju biti izvedeni prema POG-u, uputama
nadzornog inenjera ili zahtjevima iz ugovora.
Pristupne ceste i parkiralita moraju se redovno odravati. Poslove odravanja obavlja
izvoa. Trokovi odravanja su ukljueni u ukupnoj cijeni graenja, ako ugovorom o
graenju nije drugaije odreeno.
0-20.6
KOMUNALNI PRIKLJUCI
0-20.6.1
Struja
Struja je izmjenina 220/240 V. Isporuuje se tijekom 24 sata dnevno i mora biti takova
da zadovolji zahtjeve i potrebe sve opreme i ureaja. U pravilu se osigurava prikljuak na
vanjsku javnu mreu, a ako to nije mogue izvoa e osigurati vlastiti izvor.
Izvoa je odgovoran za odravanje sve postojee elektrine mree, ukljuivo generatore,
razdjelne ploe, prekidae, ventilatore i klimatizacijske ureaje.
0-20.6.2
Telefon
Doputen je vanjski spoj na mreu s lokalne centrale uz suglasnost HT-a, a izvoa e u
vlastitoj reiji osigurati izvor energije. Izvoa snosi sve trokove koji proizau iz toga i
postupat e u skladu sa svim propisima o sigurnosti.
0-20.6.3
Pitka voda, razvod i vodoinstalaterski radovi

Izvoa e odravati postojei centralni spremnik vode i dovod pitke vode tijekom 24
sata u sve objekte na gradilitu. Tu je takoer obuhvaeno odravanje razvoda od
centralnog spremnika do svih objekata na gradilitu, sanitarnog cjevovoda, spremnika
hladne vode u objektima, ureaja i pribora, itd.
0-20.6.4
Kanalizacija
Kanalizaciju u obliku septikih jama i odgovarajui cjevovod odrava izvoa tako da
budu u dobrom i funkcionalnom stanju.
0-20.6.5
Namjetaj i dodatna oprema

Isporuit e se i montirati namjetaj i dodatna oprema ili ureaji koji su navedeni u
trokovniku i odobreni od nadzornog inenjera.
0-20.7
SVAKODNEVNO IENJE I UVANJE
Stranica 0-18
OPE ODREDBE
Izvoa e osigurati svakodnevno ienje svih objekata na gradilitu.

Izvoa e organizirati uvarsku slubu 24 sata dnevno u skladu sa Zakonom o gradnji.
0-20.8
ODRAVANJE
Izvoa odrava sve postojee objekte, zgrade i ureaje. Izvoa osigurava svu potrebnu
radnu snagu, materijale, dijelove i zamjenu za sve ureaje i opremu.
Obraun radova i plaanje
Izrada, nabava, postava i odravanje zgrada, objekata, opreme, ureaja, vozila i
infrastrukture za potrebe gradilita, direktora projekta, nadzornih inenjera ili investitora
uraunani su u ukupnu cijenu graenja i nee se posebno obraunavati i plaati, osim ako
ugovorom nije drugaije odreeno.
Mogua zamjena materijala, ukljuujui namjetaj, ureaje, raunalni hardware, te vodu,
struju, svu radnu snagu, alat i opremu, plaanje lokalnim institucijama te reijski i
nepredvieni trokovi, takoer su troak izvoaa i ukljueni su u ukupnu cijenu
graenja, ako ugovorom nije drukije odreeno.
0-21
URED DIREKTORA PROJEKTA I NADZORNOG INENJERA

Izvoa e za potrebe direktora projekta i nadzornog inenjera osigurati ili izgraditi
zgradu glavnog ureda (jednu zgradu). Veliina i lokacija je predviena Projektom
organizacije graenja (POG).
Zgrada glavnog ureda sastoji se najmanje od ureda direktora projekta, vee sobe za
sastanke i kancelarije nadzornog inenjera. Zgrada treba imati svu potrebnu opremu i
infrastrukturu kao to su struja, telefon/faks, voda, zahod, pristupne ceste, parkiralite,
odvodnja, kanalizacija, itd., prema specifikaciji koju odobrava direktor projekta ili
nadzorni inenjer.
Izvoa e takoer, nakon to od nadzornog inenjera primi nalog za poetak radova,
odravati i servisirati zgradu glavnog ureda, opremu i ureaje za sve vrijeme trajanja
nadzora nad graevinskim radovima.
Ako se to zahtijeva ugovorom, izvoa je duan za prijevoz direktora projekta i njegovog
osoblja osigurati nove, sigurne putnike automobile za sve vrijeme trajanja ugovora.
Vozila moraju biti registrirana u Republici Hrvatskoj.
Izvoa e se brinuti za redovito odravanje vozila, za gorivo, ulje i rezervne dijelove.
Ako bi se vozilo izgubilo, unitilo ili otetilo, izvoa treba osigurati drugo, koje
zadovoljava iste zahtjeve.
0-22
Vozilima koja su dodijeljena direktoru projekta on e se koristiti za sve vrijeme trajanja

ugovora, a nakon toga vozila e se dodijeliti investitoru.
OBJEKTI ZA LABORATORIJ, OSOBLJE INVESTITORA I NADZORNE INENJERE
Zgrade na gradilitu za potrebe laboratorija za kontrolna ispitivanja, osoblja investitora i
nadzornih inenjera moraju biti optimalne povrine da zadovolje opseg i vrstu radova
prema nacrtima iz POG-a.
Stranica 0-19
OPE ODREDBE
Sve zgrade i objekti moraju imati opremu i ureaje prema specifikaciji koju odobri
nadzorni inenjer, ako ugovorom nije dugaije odreeno.
Zgrade moraju imati svu potrebnu infrastrukturu kao to su struja, telefon/faks, voda, tu,
zahod, pristupne ceste, parkiralite, odvodnja, kanalizacija itd.
0-23
GEODETSKA I LABORATORIJSKA OPREMA I POTREBNA RADNA SNAGA
0-23.1
GEODETSKA OPREMA
U roku mjesec dana nakon primitka naloga nadzornog inenjera za poetak radova,
izvoa e dostaviti popis geodetske opreme koju e koristiti za svoje potrebe.
Izvoa e osigurati potrebne pomone radnike za svoje potrebe i potrebe nadzornog
inenjera.
Nadzorni inenjer e osigurati geodetsku opremu za potrebe kontrolnih geodetskih
mjerenja.
0-23.2
LABORATORIJSKA OPREMA
U roku mjesec dana nakon primitka naloga nadzornog inenjera i odobrenog popisa
laboratorijske opreme za poetak radova, izvoa e osigurati laboratorijsku opremu za
vlastita ispitivanja materijala, proizvoda i radova.
Izvoa koji nema vlastiti ovlateni laboratorij moe ugovorno angairati odgovarajui
ovlateni laboratorij na svoj troak uz prethodno odobrenje nadzornog inenjera.
Nadzorni inenjer e osigurati potrebnu laboratorijsku opremu za provedbu kontrolnih
ispitivanja.
0-23.3
OSIGURANJE POMONE RADNE SNAGE

Izvoa e osigurati pomonu radnu snagu kao pomo nadzornom inenjeru za kontrolna
ispitivanja materijala, proizvoda, radova i geodetskih mjerenja za sve vrijeme trajanja
ugovora, privremeno ili stalno bez posebne naplate.
0-23.4
ODRAVANJE GEODETSKE I LABORATORIJSKE OPREME

Izvoa e svoju laboratorijsku i geodetsku opremu odravati, ukljuujui redovito
servisiranje i kalibriranje gdje je to potrebno.
Za servisiranje i kalibriranje laboratorijske i geodetske opreme za kontrolna ispitivanja
odgovoran je nadzorni inenjer.
0-24
Ako je zbog kvara oprema izvan funkcije ili nije kalibrirana u propisanom roku, treba
zamijeniti tijekom 24 sata ili obustaviti izvoenje radova koji se kontroliraju predmetnom
opremom.
PRIVREMENI PROMETNI ZNAKOVI
Opis rada
U svrhu sigurnog i neometanog odvijanja prometa na mjestima pristupa gradilitu,
gradilitem i svim pogonima koji se koriste u izvoenju radova, u okolici na koju
gradilite u prometnom smislu utjee, na raskrijima s ostalim prometnicama te prometa
Stranica 0-20
OPE ODREDBE
skrenutog zbog izvoenja radova na graevini, izvoa e poduzeti potpune i dovoljne

mjere i radnje.
Izrada
Izvoa je duan postaviti i odravati na gradilitu i na svim propisanim mjestima
prometne znakove u potrebnom broju, obliku i s tehnikim obiljejima u skladu sa
napredovanjem radova i zahtjevima zakonom mjerodavnih institucija.
U pravilu bi trebali, vozila i strojevi ulaziti na gradilite i izlaziti iz njega u smjeru vonje
prema naprijed.
Gdje je to potrebno za vrijeme izvoenja radova, izvoa je duan nabaviti i odravati
privremenu rasvjetu za ceste. Privremena rasvjeta mora pruati istu razinu svjetla kao i
javna rasvjeta koju zamjenjuje. Privremena rasvjeta mora se nabaviti i odobriti prije
uklanjanja postojee javne rasvjete.
Samo gradilite, odnosno iskopi i prekopi bit e oznaeni i osvijetljeni uz prethodno
odobrenje nadzornog inenjera.
Radovi se posebno ne obraunavaju i ne plaaju ve su ukljueni u ukupnu cijenu
graenja.
0-25
KONTROLA PROMETA
Opis rada
U sluaju da radovi zahtijevaju posebnu regulaciju prometa, kao npr. raskrije s drugim
prometnicama, izgradnja na polovini irine, naizmjenino odvijanje jednosmjernog
prometa itd., na odreenoj duljini graevine ili na prilazima graevini odnosno gradilitu,
a po odobrenju nadzornog inenjera, izvoa e osigurati sigurno odvijanje prometa uz
osiguranje potrebne kontrole.
Izrada
Izvoa je duan, ako to radovi na graevini zahtijevaju, odravati siguran protok
prometa u irini od najmanje 3 m za jednosmjerni promet. Na zahtjev nadzornog
inenjera omoguit e svjetlosnu prometnu signalizaciju za kontrolu prometa na dotinoj
dionici kao i sve dodatne potrebne prometne znakove, a u broju, obliku i tehnikim
obiljejima u skladu sa zahtjevima zakonom mjerodavnih institucija.
Svjetlosni prometni znakovi (semafori) bit e automatski, ali se na zahtjev ili po
odobrenju nadzornog inenjera njima moe rukovati runo. Izvoa je duan osigurati
sve to je potrebno za hitno servisiranje svjetlosnih prometnih znakova u svako doba.
Najmanje 14 dana prije uspostave jednosmjernog prometa izvoa je duan nadzornom
inenjeru dostaviti pisanu obavijest na odobrenje.
U sluaju izvoenja radova na javnim cestama, izvoa je duan pribaviti suglasnost
zakonom mjerodavnih institucija i po potrebi osigurati regulaciju prometa od strane
Ministarstva unutarnjih poslova.
Stranica 0-21
OPE ODREDBE
graenja.
0-26
ODRAVANJE POSTOJEIH CESTA, PJEAKIH I BICIKLISTIKIH STAZA

Opis rada
Odmah po preuzimanju gradilita, obveza izvoaa postaje odravanje postojeih cesta,
pjeakih i biciklistikih staza prikljuenih gradilitu.
Izrada
Prije poetka izvoenja radova izvoa mora obaviti pregled stanja svih cesta, nogostupa
i biciklistikih staza prikljuenih gradilitu. Nalazi pregleda moraju biti dostupni
nadzornom inenjeru.
Tamo gdje su u ugovoru definirane prilazne ceste, izvoa ne smije bez odobrenja
nadzornog inenjera koristiti druge.
Izvoa je duan osigurati odravanje postojeih cesta, pjeakih i biciklistikih staza
koje se koriste kao pristupni putovi na gradilite, odnosno na koje u bilo kojem smislu
negativno utjee izvoenje radova na graevini.
Dunost je izvoaa na dotinim prometnicama osigurati siguran promet, odnosno stalno
uklanjati sva mogua oteenja kojima bi se na bilo koji nain ugrozili ljudi ili prometala
te utjecalo na bitne zahtjeve na postojee prometnice.
Sve ceste kojima prolaze vozila izvoaa, podizvoaa i nabavljaa u gradnji moraju se
dnevno odravati istima, bez blata, zemljanog ili drugog materijala od izvoenja radova.
Ako drugaije ne stoji u ugovoru, izvoa mora nabaviti, odravati i upotrebljavati
odgovarajuu opremu, ukljuujui mehanike istae za ceste tijekom trajanja radova na
mjestima i na nain dogovoren s nadlenom upravom za ceste. Izvoa mora nabaviti,
odravati i koristiti mehanike perilice na kotaima i visokotlane ureaje za pranje
pomou crijeva na gradilitu i dodatnim lokacijama, shodno zahtjevu nadlene uprave za
ceste.
Svaki dio javne ceste koji je zatvoren zbog radova ne smije se ponovno otvoriti za promet
dok se ne poduzmu odgovarajue sigurnosne i prometne mjere i dok nadzorni inenjer ne
potvrdi da je cesta u stanju prikladnom za javno koritenje.
Izvoa e po zavretku radova na gradilitu sve ceste, nogostupe i biciklistike staze,
ukljuivo i sve dijelove sustava povrinske odvodnje, vratiti u stanje barem kakvo je bilo
prije poetka radova.
Izvoa je duan osigurati redovite preglede dotinih prometnica, te na zahtjev nadzornog
inenjera, ako je to potrebno, postaviti privremeni zastor debljine po uputi nadzornog
inenjera.
Izvoa je duan neprestano odravati pristup za vatrogasne slube, hitnu pomo i ostale
hitne slube te s njima odravati vezu u tom smislu.
Stranica 0-22
OPE ODREDBE
Izvoa mora neprestano odravati pristup za ovlatene predstavnike komunalnih slubi i

dopustiti izvedbu hitnih zahvata na bilo kojem od komunalnih ili uslunih objekata unutar
gradilita.
Izvoa ne smije koristiti javna ili privatna prava prolaza za odlaganje ili skladitenje
pogona ili materijala. Izvoa mora neprestano odravati dijelove javnih ili privatnih
eksproprijacijskih podruja koja se trenutno ne koriste za izvoenje radova u istom,
prohodnom i sigurnom stanju.
Pri izvoenju radova izvoa mora voditi rauna o tome da je neprestano na sve posjede
omoguen siguran pristup pjeacima, ukljuujui invalide. Metode gradnje i program
radova ne smiju prijeiti pristup vozila posjedima.
Sve mjere za sigurnost i voenje prometa uvjetovane radovima moraju biti u potpunoj
funkciji prije nego izvoa zapone bilo kakve radove koji zahvaaju javnu cestu.
graenja.
0-27
PRIVREMENO SKRETANJE PROMETA

Opis rada
Privremeno skretanje prometa bit e izvedeno na mjestima gdje graevina ili gradilite
presijeca postojee ceste, postojea raskrija, pjeake ili biciklistike staze, odnosno
njihove dijelove, a zbog sigurnosti ili opsega radova nije mogue uspostaviti
zadovoljavajue odvijanje prometa.
Izrada
U sluaju da graevina utjee na odvijanje prometa u irem pojasu i na vei broj
meusobno povezanih postojeih cesta, kao i u sluaju da se radi o magistralnim ili
cestama vieg ranga, investitor je duan osigurati izradu projekta privremene regulacije
prometa i ishoditi sve potrebne suglasnosti mjerodavnih institucija.
U ostalim sluajevima izvoa je duan za privremeno skretanje prometa na javnim
cestama ishoditi sve potrebne suglasnosti mjerodavnih institucija.
Na mjestima gdje je projektom predvieno presijecanje postojeih nerazvrstanih cesta te
pristupa susjednim objektima, izvoa je duan osigurati alternativna rjeenja i samo uz
pisano odobrenje nadzornog inenjera.
Pisana obavijest i prijedlog rjeenja dostavit e se nadzornom inenjeru 14 dana unaprijed
radi njegova odobrenja.
Izvoa je duan kvalitetno, u skladu s kategorijom prometnice i uz primjenu
mjerodavnih standarda izvesti prometnice kojima e se privremeno odvijati promet, te
osigurati sigurno odvijanje prometa tijekom izvoenja radova. Po zavretku radova
izvoa je duan ukloniti privremene prometnice.
Svi radovi i radnje moraju biti u skladu sa Zakonom o gradnji, Zakonom o sigurnosti
prometa na cestama, Zakonom o javnim cestama te ostalim vaeim zakonima i
propisima.
Stranica 0-23
OPE ODREDBE

graenja.
0-28
KRIANJA S OSTALIM PROMETNICAMA

Opis rada
Na mjestima gdje graevina ili gradilite presijeca postojee ceste, postojea raskrija,
pjeake ili biciklistike staze, odnosno njihove dijelove, izvoa ima obvezu osigurati
sigurno odvijanje prometa i radova.
Izrada
Na mjestima gdje prema miljenju nadzornog inenjera skretanje prometa nije mogue ili
potrebno, radovi e se izvoditi uz istodobno odvijanje prometa po postojeim
prometnicama koje su presjeene gradilitem. Izvoa je duan ishoditi potrebne
suglasnosti mjerodavnih institucija i osigurati sigurno odvijanje prometa kao i sigurnost
zaposlenih na gradilitu.
Podruje na kojem se izvode radovi mora fiziki biti odvojeno od podruja na kojem se
odvija promet.
Pismena obavijest i prijedlog rjeenja dostavit e se nadzornom inenjeru 14 dana
unaprijed.
graenja.
0-29
IZGRADNJA NA POLOVICI IRINE KOLNIKA CESTE

Opis rada
Tamo gdje prema miljenju nadzornog inenjera nije mogue skretanje prometa, radovi
e se na postojeim javnim cestama izvoditi samo na polovici irine ceste.
Izrada
Izvoenje radova na polovici irine kolnika treba biti to je mogue vremenski krae uz
primjenu svih mjera sigurnosti i zatite.
Na objektima gdje se izvode radovi na polovici irine kolnika, radovi se moraju dovriti,
a nasipi uz njih moraju biti napravljeni tako da na najmanje polovici pune irine kolnika
je mogue odvijanje prometa prije poetka rada na drugoj polovici.
Podruje na kojem se izvode radovi mora fiziki biti odvojeno od podruja na kojem se
odvija promet.
Pismena obavijest i prijedlog rjeenja dostavit e se nadzornom inenjeru 14 dana
unaprijed.
Stranica 0-24
OPE ODREDBE

graenja.
0-30
PRIVREMENE GRAEVINE
Opis rada
Izvoa snosi odgovornost za projekt, specifikacije, izvoenje i kasnije uklanjanje svih
privremenih graevina koje su potrebne za dovrenje graevine.
Izrada
Prije zapoinjanja radova na bilo kojem dijelu privremene graevine, izvoa je duan
nadzornom inenjeru dostaviti projekt sa svim nacrtima i, ako se to trai, potrebnim
proraunima za dotini dio privremene graevine. Na mjestima gdje privremena
graevina neposredno dodiruje bilo koji dio stalne graevine, nacrti i prorauni moraju
jasno prikazati odnos, ilustrirati redoslijed montae i prikazati optereenja i naprezanja na
stalnu graevinu ili sa stalne graevine.
Traeni projekt dostavit e se nadzornom inenjeru u razumnom roku prije namjeravanog
poetka postavljanja ili izrade privremene graevine. U roku mora biti predvieno
vrijeme potrebno za dostavu prijedloga za privremene graevine, reviziju i mogue
promjene od strane nadzornog inenjera, ponovnu dostavu i daljnju reviziju od strane
nadzornog inenjera, sve dok nadzorni inenjer ne odobri projekt privremene graevine.
Dostava nacrta i prorauna u sklopu projekta privremene graevine nadzornom inenjeru
ne oslobaa izvoaa odgovornosti ili obveze prema ugovoru u vezi s izvoenjem
privremenih graevina.
Trokovi privremenih graevina smatrat e se, osim tamo gdje je to u ugovoru izriito
navedeno, ukljuenima u cijenu radova na stalnoj graevini i nee se dodatno plaati za te
radove.
0-31
ODRAVANJE I ZATITA PROMETA

Izvoa je duan odravati otvorenim za promet sve postojee ceste tijekom izvoenja
radova, odnosno da prema vaeim zakonskim odredbama i propisima skrene promet na
obilaznicu.
Izvoa e voditi brigu o tome da je u svakom trenutku osigurana sigurnost i udobnost
stanara uz gradilite.
Svaki propust izvoaa da obavi te radove ovlastit e nadzornog inenjera da ih izvede na
teret izvoaa u punom iznosu, a taj e se iznos odbiti od iznosa koji dospijevaju
izvoau prema ugovoru.
Obraun rada i plaanje
graenja.
Stranica 0-25
0-32
OPE ODREDBE
GRANICE IZVLATENJA
Izvlatenjem nekretnina, one postaje vlasnitvo investitora-korisnika izvlatenja.
Potpunim izvlatenjem prestaju osim prava vlasnitva prijanjeg vlasnika i druga prava na
toj nekretnini. Potpuno izvlatenje zemljita obuhvaa zgrade i druge graevinske objekte
koji se na njemu nalaze. Plan izvlatenja investitor predaje izvoau radova uz obvezu
vrenja svih aktivnosti gradnje unutar granica izvlatenja.
Sve aktivnosti i trokovi izvoaa radova nastali van granica izvlatenja nisu obveza
investitora, osim ako investitor ili nadzorni inenjer nije drugaije odredio.
Susjedno zemljite koje je potrebito za smjetaj radnika, materijala, strojeva i drugoga
radi izgradnje objekata ili izvoenja radova od dravnog interesa moe se privremeno
uzeti u posjed. Privremeno uzimanje u posjed ukinut e se im prestane potreba zbog koje
je odreeno, odnosno do zavretka radova na glavnom objektu.
Odredbe Zakona o gradnji koje se odnose na izvlatenje nekretnina primjenjuju se i na
privremeno uzimanje u posjed zemljita, ako pojedinim njegovim odredbama nije
drugaije odreeno.
0-33
TEHNIKI PREGLED
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
0-34
Tehnikim pregledom utvruje se je li graevina izgraena u skladu s graevnom

dozvolom, odnosno lokacijskom dozvolom i tehnikim propisima za odreenu
graevinu.
Tehniki pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo graditeljstva.
Tijelo graditeljstva imenuje predsjednika povjerenstva i odreuje tijela i pravne
osobe koje upuuju svog predstavnika kao lana povjerenstva.
lanovi su povjerenstva struni djelatnici tijela graditeljstva i predstavnici onih
tijela dravne uprave i pravnih osoba koja su izdala posebne uvjete i potvrde ili
drugih tijela dravne uprave i pravnih osoba koje odredi tijelo graditeljstva.
mjestu, danu i satu obavljanja tehnikog pregleda duno je tijelo graditeljstva
obavijestiti investitora. Investitor je duan osigurati da tehnikom pregledu nazoe
sudionici u gradnji.
Tijelo graditeljstva duno je u zakonskom roku obaviti tehniki pregled graevine.
obavljenom tehnikom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se unosi i miljenje
lanova povjerenstva o tome moe li se izgraena graevina koristiti ili se
prethodno moraju otkloniti utvreni nedostaci ili se ne moe izdati uporabna
dozvola.
Predsjednik povjerenstva za tehniki pregled, odnosno struni djelatnik koji je
obavio tehniki pregled, duan je nakon obavljenoga tehnikoga pregleda zapisnik
dostaviti tijelu graditeljstva.
GRAEVNA INSPEKCIJA
Inspekcijski nadzor nad primjenom ZOG-a i drugih propisa koji ureuju graenje i
postupanje s graevinama obavlja graevna inspekcija pri Ministarstvu - Uprava za
inspekcijske poslove.
Graevna inspekcija provodi nadzor nad radom investitora i ostalih sudionika u izgradnji.
Nadzor se provodi glede primjene Zakona o gradnji, tehnikih propisa i norma.
Inspekcijski nadzor u smislu ovog Pravilnika provodi vii graevni inspektor, graevni
inspektor i graevni nadzornik tijekom gradnje, uklanjanja i odravanja graevine.
Stranica 0-26
OPE ODREDBE
Inspekcijski nadzor provodi se obavljanjem jednog ili vie inspekcijskih pregleda na

graevini odnosno gradilitu i proizvodnim pogonima te drugih radnji u skladu sa svrhom
inspekcijskog nadzora.
Graevni inspektor je duan tijekom svake gradnje obaviti pregled graevine.
Inspekcijski pregled moe obuhvatiti gradnju, uklanjanje odnosno odravanje cijele
graevine ili njezinog dijela.
Uestalost inspekcijskih pregleda odreuje inspektor ovisno o znaajkama graevine,
odnosno radova.
Kad inspekcijskim pregledom inspektor ili nadzornik utvrde da se pristupilo gradnji bez
dozvole odnosno projekta, utvruju se samo injenice s obzirom na sudionike u gradnji i
sigurnost gradnje.
U prvom inspekcijskom pregledu inspektor utvruju injenice s obzirom na zakonitost
gradnje, sudionike u gradnji, vrijeme poetka gradnje te stanje gradilita i gradnje.
U svakom daljnjem inspekcijskom pregledu inspektor utvruju promjene u odnosu na
utvrene injenice u prethodnom pregledu.
Ako u odnosu na injenice inspektor utvrdi povredu ZOG-a i drugih propisa, poduzet e
mjere radi:
otklanjanja nepravilnosti,
otklanjanja nedostataka,
otklanjanja oteenosti,
obustave daljnje gradnje, odnosno izvoenja pojedinih radova,
uklanjanja graevine ili njezinog dijela ili uspostave prijanjega stanja,
zatvaranja gradilita,
hitnih mjera osiguranja do izvrenja naloga (evakuacija ljudi i materijalnih dobara,
zatrpavanje temeljne jame, postavljanje podupiraa i sl.),
Ako se povrijedi ZOG ili drugi propis inspektor i nadzornik podnose prekrajne
prijave protiv odgovornih sudionika u gradnji,
izvoa i nadzorni inenjer duni su inspekciji staviti na uvid svu dokumentaciju,
prikazati im radove i pruiti punu pomo u obavljanju inspekcijskog nadzora.
Stranica 0-27
OPE ODREDBE
0-35
TEHNIKA REGULATIVA
0-35.1
SUSTAV TEHNIKE REGULATIVE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Openito
Pod nazivom "tehnika regulativa" u graevinrstvu razumjeva se dio graevinske
regulative kojim se ureuju tehnika pitanja tijekom projektiranja, graenja, proizvodnje
graevinskih proizvoda, odravanja i ruenja graevina. U tu regulativu ubrajamo
tehnike propise, norme i posebne propise tehnike naravi.
U izgradnji se znatni broj tehnikih pitanja rjeava i autonomnom regulativom. U
konkretnom sluaju to su npr. Opi (OTU) i posebni tehniki uvjeti (PTU) ugovora o
graenju, Opi uvjeti ugovora o graenju (OUG), Posebni uvjeti ugovora o graenju
(PUG) i dr.
Svi sudionici u planiranju, projektiranju i izvoenju radova te odravanju cesta, objekata
na cestama i opreme, duni su se pridravati vaeih zakona, propisa i pravilnika koji se
odnose posredno ili neposredno na planiranje, projektiranje i izvoenje radova te
odravanje cesta, graevina i opreme na cestama.
0-35.1.1
Zakon o gradnji (ZOG)
0-35.1.1.1
Openito
Zakon o gradnji (NN 52/99) i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o gradnji (NN
75/99, 117/01) je temeljni zakon kojim se ureuje projektiranje, gradnja i odravanje
graevina. Primarna zadaa Zakona o gradnji je postizanje pouzdanosti graevina,
odgovarajueg stupnja kakvoe, te graenja u skladu sa svim javnim i drugim interesima
zatienim posebnim zakonima.
0-35.1.1.2
Propisi doneseni na temelju ZOG-a

U nastavku daje se popis podzakonskih akata koji su doneseni temeljem ZOG-a i zakona
koji su mu prethodili, a objavljeni su u Narodnim Novinama.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Stranica 0-28
Pravilnik o kontroli projekata

Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje
ovlatenja za kontrolu projekata
Pravilnik o uvjetima, nainu i obrascu voenja
graevinskog dnevnika
Pravilnik o programu i nainu polaganja strunih
ispita za obavljanje odreenih poslova u
izgradnji objekata
Pravilnik o nainu zatvaranja i oznaavanja
zatvorenog gradilita odnosno graevine
Pravilnik o slubenoj iskaznici graevinskog
inspektora i graevinskog nadzornika
Pravilnik o materijalno-tehnikim uvjetima za
rad graevnih inspektora i nadzornika
Pravilnik o nainu obavljanja inspekcijskog
nadzora graevne inspekcije
Pravilnik o sadraju izjave projektanta o
usklaenosti glavnog odnosno idejnog projekta s
odredbama posebnih zakona i drugih propisa
Pravilnik o nostrifikaciji projekta
89/00
2/00, 89/00
6/00
23/89
49/95
44/95, 56/95
2/00
9/00
98/99
98/99
OPE ODREDBE
11.
0-35.1.2
0
Pravilnik o nainu voenja oevidnika o
obavljenim inspekcijskim pregledima graevne
inspekcije
1/98
Popis posebnih zakona

U nastavku daje se popis posebnih zakona koji, u veoj mjeri, izravno ili neizravno utjeu
na tehniku regulativu u gradnji i koji su temeljni zakoni za donoenje veine posebnih
propisa tehnike naravi koji su objavljeni u Narodnim Novinama, a prikazani su u
prilogu.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Zakon o normizaciji
Zakon o zatiti okolia
Zakon o zatiti prirode
Zakon o zatiti zraka
Zakon o prostornom ureenju
Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara
Zakon o otpadu
Zakon o zatiti od buke
Zakon o umama
Zakon o poljoprivrednom zemljitu
11.
12.
13.
14.
15.
Zakon o lovu
Zakon o zatiti bilja
Zakon o zatiti od ionizirajuih zraenja
Zakon o zatiti od neizonizirajuih zraenja
Zakon o komunalnom gospodarstvu
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
Zakon o sanitarnoj inspekciji

Zakon o vodama
Zakon o javnim cestama
Zakon o prijevozu u cestovnom prometu
Zakon o sigurnosti prometa na cestama
Zakon o Hrvatskim eljeznicama
Zakon o sigurnosti u eljeznikom prometu
Zakon o zranim lukama
Zakon o osnovama sigurnosti transporta
naftovodima i plinovodima
Zakon o prijevozu opasnih tvari
Zakon o zapaljivim tekuinama i plinovima
Zakon o zatiti od poara
Zakon o eksplozivnim tvarima za gospodarsku
uporabu
Zakon o zatiti na radu
Zakon o otrovima
Zakon o trgovini
Zakon o turistikoj djelatnosti
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti
Zakon o veterinarstvu
Zakon o rudarstvu
Zakon o izvlatenju
Zakon o preuzimanju Zakona o standardizaciji
Zakon o geodetskoj izmjeri katastru zemljita
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
55/96
82/94, 128/99
30/94, 72/94
48/95
30/94, 68/98, 61/00
69/99
34/95
17/90
52/90, 5/91, 9/91
54/94, 48/95, 19/98,
105/99
10/94, 29/99, 14/01
10/94
27/99
105/99
36/95, 70/97, 128/99,
57/00, 129/00
27/99
107/95
100/96, 76/98, 27/01
36/98
59/96 (pro. tekst)
53/94, 162/98
77/92
19/98
(Sl. list SFRJ br. 64/73*)
97/93
108/95
58/93
12/94
59/96, 94/96
27/99, 55/99
11/96, 75/99
8/96, 76/98
46/97, 68/98, 76/99
70/97
35/95
9/94
53/91
16/74
Stranica 0-29
OPE ODREDBE
39.
Zakon o nabavi roba, usluga i ustupanju radova
*- broj slubenog lista SFRJ
142/97
0-35.2
POPIS TEHNIKIH PROPISA, HRVATSKIH NORMI I POSEBNIH PROPISA

TEHNIKE NARAVI
0-35.2.1
Konstrukcija graevina - openito

Tehniki propisi
1.
Pravilnik o tehnikim normativima za djelovanje

nosivih graevinskih konstrukcija
2.
Pravilnik o tehnikim normativima za
odreivanje optereenja mostova
3.
Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju
objekata visokogradnje u seizmikim
podrujima
4.
Pravilnik o privremenim tehnikim propisima za
graenje u seizmikim podrujima (samo za
graevine niskogradnje)
5.
Pravilnik o tehnikim normativima za seizmiko
promatranje visokih brana
6.
Pravilnik o tehnikim normativima za sanaciju,
pojaanje, i rekonstrukciju objekata
visokogradnje oteenih potresom, te za
rekonstrukciju i revitalizaciju objekata
visokogradnje
26/88*
1/91*
31/81*,49/82*, 29/83*,
20/88*, 52/90*
39/64*
6/88*
52/85*
Norme
1.
2.
3.
4.
5.
6.
0-35.2.2
Osnove projektiranja graevinsk

konstrukcija
Zatita od seizmikih
djelovanja i vibracija
Injektiranje objekata oteenih
potresom Tehniki uvjeti
Probno optereenje mostova
Pouzdanost konstrukcija
Mehanike vibracije
uzrokovane prolaskom
vlakova u eljeznikim
tunelima
HRN
HRN ISO
U.C7.001, 005, 010,

121, 122, 123
4866:99
HRN
U.J9.001
HRN
HRN ISO
HRN ISO
U.M1.046
8903:01
10815:00
Betonske konstrukcije i proizvodi

Tehniki propisi
1.
2.
3.
Stranica 0-30
Pravilnik o tehnikim normativima za beton i

armirani beton
Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za
prednapregnuti beton
Pravilnik o tehnikim normativima za eline
ice, ipke i uad za prednaprezanje konstrukcija
11/87*
51/71*
41/85*, 20/88*, 21/88*
OPE ODREDBE
4.

projektiranje, proizvodnju i izvedbu konstrukcija
od prefabriciranih elemenata i armiranog
elijastog betona
5.
Pravilnik o tehnikim normativima za beton i
armirani beton spravljen s prirodnom i
umjetnom lakoagregatnom ispunom
6.
projektiranje betonskih i armiranobetonskih
konstrukcija u sredinama izloenim agresivnom
djelovanju vode i tla
7.
projektiranje, proizvodnju i izvedbu konstrukcija
od prefabriciranih elemenata od nearmiranog i
armiranog elijastog betona
8.
Naredba o obveznom atestiranju betonskih
kanalizacijskih cijevi duljih od jednog metra,
NN 1/01
9.
Naredba o obaveznom atestiranju cementa, NN
1/01
10.
Naredba o obaveznom atestiranju dodataka
betonu
11.
Naredba o obaveznom atestiranju prefabriciranih
elemenata od elijastog betona
12.
Naredba o obaveznom atestiranju frakcioniranog
kamenog agregata za asfalt i beton
6/81*, 14/89*
15/90*
32/70*
14/89*
34/85*,
34/85*, 67/86*
34/85*
34/85*, 14/89*
41/87*
Norme
1.
5.
Eurokod 2:
Projektiranje i izvedba
betonskih konstrukcija 1-4 dio;
Opa pravila - Lakoagregatni
beton;
Uvjeti, svojstva, proizvodnja i
potvrivanje sukladnosti
Spregnute konstrukcije.
elik-beton
Projektiranje i gradnja visokih
industrijskih dimnjaka od
armiranog betona
Hidrotehniki beton. Tehniki
uvjeti za izradu i upotrebu
Injektiranje
6.
Beton
2.
3.
4.
ENV
1997-1-4
13670
EN
206
HRN
U.Z1.010
HRN
U.C5.050
HRN
U.E3.010
HRN
U.M8.022, 025
U.J9.001
U.M1.012,014, 016, 019,
027,030, 034, 035,
036,037, 038, 039,
040,041, 042, 044,
045,050, 051, 052,
055,057, 090, 091.
U.M8.030, 050, 052, 054,
056
HRN
Stranica 0-31
OPE ODREDBE
7.
Betonsko eljezo
HRN
8.
elici za prednaprezanje
HRN
9.
10.
11.
HRN
HRN
HRN
12.
Zavarene armaturne mree

Bi armatura
Prefabricirani elementi od
betona
Cement
13.
Kamen i kameni agregat
HRN
14.
Laki agregat za beton
HRN
15.
Zgura iz visokih pei
HRN
16.
Elementi od elijastog betona
HRN
17.
18.
19.
20.
Puni blokovi od lakog betona

uplji blokovi od lakog betona
Blokovi od pepela
uplji betonski blokovi za
zidanje
Betonski nadvratnici i
nadprozornici
Dodatak betonu
HRN
HRN
HRN
HRN
B.C1.001,009, 011, 012,

013,014, 015, 018,
B.C8.020, 021,022,
023, 024,025, 026,
027, 028,029, 050
1925:99, 1926:99,
1936:99, 12370:99,
12372:99
B.B0.001
B.B2.009, 010
B.B3.010, 045, 100
B.B8.001, 002,003,
004, 010, 012, 013,
015, 016, 017, 019,
029, 030, 031, 032,
034, 035, 036, 037,
038, 039, 040, 042,
043, 044 045, 047,
048, 049, 056, 057,
101, 102, 103, 104,
105, 120, 121
U.M4.020, 021, 022,
023, 024
U.M8.015
U.M9.010, 011,
012, 013, 014
U.N1.300, 302,303, 304,
305, 306, 308, 309, 310,
311, 312, 313, 315
U.N1.011
U.N1.020
U.N1.030
U.N1.100
HRN
U.N1.101, 111
HRN EN
22.
23.
24.
Betonske stube
Betonski crijep
Betonske cijevi za kanalizaciju
HRN
HRN
HRN
25.
Armiranobetonski prozori
HRN
12350-1;
-2, -3, -4, -5, -6, -7
U.N1.201
U.N1.210, 210/1
U.N1.050, 051,052,
053, 054,
U.N8.050
U.N1.250
HRN EN
HRN
21.
Stranica 0-32
C.B6.011,013
C.K6.020, 120, 121
U.M1.092
C.T3.095
C.K6.033, 034, 035,
036, 037
U.M1.091
U.M1.092
U.E3.050
OPE ODREDBE
26.
0-35.2.3
0
Mort za injektiranje kablova
Ploe od vlaknima pojaanog
cementa
Svojstva betona u
konstrukcijama Ispitivanje betona
HRN EN
HRN ISO
445:00, 446:00, 447:00

8335
HRN EN
12504:00
12350:00, -1:00
-2:00
-3:00
-4:00
-5:00
-6:00
-7:00
12390:00, -1:00
-2:00
-4:00
-5:99
-6:00
-7:00
-8:00
Metalne konstrukcije i proizvodi

Tehniki propisi
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Pravilnik o tehnikim normativima za nosive

eline konstrukcije
Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima
spojeva za nosee eline konstrukcije
Tehniki propisi o kvaliteti zavarenih spojeva za
nosee eline konstrukcije
Tehniki propisi za toleranciju mjera i oblika
kod noseih elinih konstrukcija
Tehniki propisi za lake eline graevine kod
noseih elinih konstrukcija
Tehniki propisi za pregled i ispitivanje noseih
elinih konstrukcija
Tehniki propisi za jednostavne konstrukcije
zgrada kod noseih elinih konstrukcija
Opi tehniki propisi za izradu predmeta i
konstrukcija zavarivanjem
Pravilnik o tehnikim propisima i djelovanju
vjetra na nosee eline konstrukcije
zatitu elinih konstrukcija od korozije
Pravilnik o tehnikim normativima za stabilne
posude pod tlakom za ukapljene atmosferske
plinove
Pravilnik o tehnikim normativima za skijake
vunice
postavljanje stabilnih posuda za ukapljene
atmosferske plinove
Naredba o obaveznom atestiranju vijaka, matica
i podloaka za spojeve nosivih elinih
konstrukcija
61/86*
29/70*
41/64*
41/64*
6/65*
6/65*
6/65*
19/59*
41/64*
32/70*
9/86*
2/85*
39/88*
61/85*
Stranica 0-33
OPE ODREDBE
Norme
NAPOMENA: Betonsko eljezo prikazano je u potpoglavlju 0-35.2.2 .
1.
Stabilnost nosivih
konstrukcija
2.
3.
Oznaavanje elika
Spojna sredstva i oblici
HRN
HRN
4.
HRN
5.
6.
7.
Proraun elinih konstrukcija

nosaa antena
eline cijevi - bez ava
eline cijevi - sa avom
elina ica
8.
Aluminij
9.
Aluminijski profili
HRN
10.
Aluminijske ice i ipke za

zavarivanje
elini I nosai
Leita i zglobovi elinih
konstrukcija
Spajanje elinih konstrukcija
zakovicama, vijcima i
zavarivanjem
Konstrukcijski elici
elik za vijke, zakovice i
limove
HRN
C.B5.021, 022, 023

C.B5.026 027
C.B6.013, 050,
051, 110
485-1:01
485-2:01
485-3:01
485-4:01
C.C3.020, 120, 220,
C.C4.019, 020, 060, 120,
140, 160,
C.C5.020, 120, 130, 131
C.H3.061
HRN
HRN
C.B3.131, 141
U.E7.131
HRN
U.E7.140, 145, 150
HRN
HRN
C.B2.500, 502
C.A1.040 041, 050,
051, 052, 053, 054,
055, 056, 057, 058,
059, 061, 061/1,
062, 063, 064,
068, 069, 070, 072,
C.A7.080, 081,
082, 083
C.B0.506, 507, 508
83:99,
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Stranica 0-34
elinih
HRN
HRN
HRN
HRN
HRN EN
Mehaniko ispitivanje metala
HRN ISO
U.E7.010, 081,086,
091, 096, 101,
101/1, 106, 111,
116, 121, 131, 140,
145, 150
C.B0.002, 003,004
M.A1.120, 152, 153,
240, 400, 410
M.B0.010, 012, 045,
221, 240
M.B1.005, 006, 012,
023, 028, 029,
030, 066, 067,
068, 601, 629
M.B2.015, 030, 063, 064
U.H2.100
OPE ODREDBE
HRN EN ISO
HRN EN
HRN
17.
Ispitivanje metala metodama

bez razaranja
HRN EN
HRN
18.
Ispitivanje korozije metala
HRN EN ISO
HRN ISO
HRN EN ISO
HRN ISO
HRN EN ISO
HRN ISO
HRN EN ISO
HRN ISO
HRN
19.
Zatita od korozije metalnim

prevlakama
Katodna zatita
HRN
HRN EN
140:99,
410:99
6507-1:99
10002-1:99
C.A4.005, 006,007,
008, 009,010, 011,
012, 014, 016, 033,
034, 035, 037, 038,
043, 045, 050, 051,
052, 053, 054, 055,
060, 061, 062, 063,
064, 065 107, 110,
123, 124, 125, 126,
128, 207, 216, 320,
321, 322
444:97
27963:99
C.A7.010, 011,
017, 080, 081,
082, 091, 092
7384:99, 7441:99
7539-1:99
7539-2:99
7539-3:99
7539-4:99
7539-5:99
7539-6:99
7539-7:99
8407:99
8565:99
9223:99
9224:99
9225:99
9226:99
9227:99
9400:99
9591:99
10062:99
11463:99
C.A5.005, 015,
021, 022, 023, 024,
026 030, 061, 062.
C.A6.001, 005,
011, 020, 021,
022, 030, 031, 032,
033, 035, 050, 051,
052
C.T7.120
12068
12329
12330
12473
12495
12540
Stranica 0-35
OPE ODREDBE
20.
21.
Zatita od korozije galvanskim

prevlakama
Zatita od korozije premaznim
sredstvima
HRN
HRN ISO
HRN ISO/TR
HRN ISO
HRN EN ISO
HRN ISO
HRN EN ISO
HRN ISO
HRN EN ISO
22.
Stranica 0-36
Procesi zavarivanja,
Zavarivanje i slini postupci
HRN EN
12696
12954
13174
7539-8
C.T7.106, 113
8501-1:99
8502-2:99
8502-1:99
8502-2:99
8502-3:99
8502-4:99
8502-6:99
8503-1:99
8503-2:99
8503-3:99
8503-4:99
8504-1:99
8504-2:99
8504-3:99
11124-1:99
11124-2:99
11124-3:99
11124-4:99
11125-1:99
11125-2:99
11125-3:99
11125-4:99
11125-5:99
11125-6:99
11125-7:99
11126-1:99
11126-3:99
11126-4:99
11126-5:99
11126-6:99
11126-7:99
11126-8:99
11127-1:99
11127-2:99
11127-3:99
11127-4:99
11127-5:99
11127-6:99
11127-7:99
12944-1:99
12944-2:99
12944-3:99
12944-5:99
12944-6:99
12944-7:99
12944-8:99
287-1:99, 287-2:99,
288-1:99, 288-2:99
OPE ODREDBE
HRN EN ISO
HRN CR
HRN EN ISO
HRN EN
0-35.2.4
288-3:99, 288-4:99
288-6:99, 288-7:99
288-8:99
719:99, 729-1:99
729-2:99, 729-3:99
729-4:99
1011-1:99, 1011-3:99
1011-4:99
1043-2:00, 1044:00
1045:00
1418:00
1792:99
6947:99, 9013:99,
9692-2:99, 9956-11:99,
9956-10:01
9454-2:01
9455-6:01, 9455-10:01,
9455-13:01, 9455-15:01
9606-3:01, 9606-4:01,
9606-5:01
12187:99
13916:99
10882-2:01
12242-2:01
13918:01
14554-1:01
14554-2:01
14555:01
4063:01
43920:99
24063:99
Zidane konstrukcije i proizvodi za zidanje

Tehniki propisi
1.

izvoenje zidova zgrada
2.
Pravilnik o obaveznom atestiranju fasadnih
opeka i glinenih blokova te o uvjetima kojima
moraju udovoljavati organizacije udruenog
rada ovlatene za atestiranje tih proizvoda
17/70*
24/90*
Norme
1.
Mortovi
2.
Vapno
HRN EN
HRN
1015-1:00
-2:00, -3:00
-4:00, -6:00
-7:00, -10:00
-11:00, -15:00
-17:00, -19:00
B.C1.020, 021, 023,
B.C8.040, 042
Stranica 0-37
OPE ODREDBE
3.
Opeke, blokovi i ploe od

gline
HRN
4.
Opeka od granulirane zgure

visokih pei
Kiselootporni kit za dimnjake
Silikatna opeka
HRN
B.D1.011, 012,
013, 014, 015, 016,
017, 022, 030
B.D8.011, 030
U.N9.020
HRN
HRN
U.M2.014
U.N3.300
5.
6.
0-35.2.5
Drvene konstrukcije i proizvodi

Tehniki propisi
1.
Naredba o obaveznom atestiranju ploa iverice

za opu upotrebu i graevinarstvo
61/83*
Norme
1.
Projektiranje i izvoenje
drvenih konstrukcija
HRN
2.
Spojna sredstva i oblici
HRN
3.
4.
5.
Oblo tehniko drvo

Rezana graa
Stupovi za vodove
HRN
HRN
HRN
6.
Ljepilo za drvo
HRN
7.
Ploe vlaknatice i ploe iverice
HRN EN
HRN ISO
Stranica 0-38
HRN EN
HRN ISO
HRN
8.
Zatita drva
9.
Konzerviranje drveta
HRN
U.C9.200 200/1,
300, 400, 500
U.D0.001, 001/1
M.B0.060, 061, 062
M.B1.500, 510, 515,
520, 525, 530, 535
D.B1.021, 024, 025
D.C1.040, 041, 042
D.B2.050, 051,
052, 053, 054,
055, 056, 057,
058, 059
H.K1.041, 042, 045
H.K2.023, 024, 025
H.K8.020, 021,022,
023, 024, 025, 026
300:97
311:99
318:99
319:99
320:99
321:99
382-1:99
382-2:99
768:97, 769:97
818:97, 820:97
1087-1:99
3729:97
D.T4.019, 027,028,
030, 031, 035, 036,
037, 039, 041, 042,
043, 046, 061, 062,
063, 064, 065
D.T4.020, 021,022,
023, 024, 025, 026,
OPE ODREDBE
10.
Metode ispitivanja oblog i

piljenog drva
HRN EN
HRN ISO
11.
Uslojeno drvo
HRN
HRN EN
HRN ISO
12.
0-35.2.6
Ploe s drvenom osnovom
HRN EN
HRN ISO
030
1310:99
1311:99
1315-1:99, 1315-2:99
1316-1:99
3129:99, 3130:99
3131:99
3133:99
3350:99
3351:99
4469:99, 4858:99
4859:99
4860:99
D.A1.035, 058, 059
314-1:99, 314-2:99,
315:99
635-1:99, 635-2:99
635-3:99
635-4:99
636-1:99, 636-2:99
636-3:99
1072:99, 1096:97,
1097:97, 1098:97,
2074:98
310:99, 326-1:99
9424:97, 9425:97,
9426:97, 9427:97
Geotehnika i temeljenje
Tehniki propisi
1.

projektiranje i izvedbu radova na temeljenju
graevinskih objekata
15/90*
Stranica 0-39
OPE ODREDBE
Norme
1.
0-35.2.7
HRN
U.C9.010
2.
Temelji rezervoara za
skladitenje nafte
Geomehanika ispitivanja
HRN
3.
Mehanika stijena
HRN
U.B0.010
U.B1.001, 003, 010, 012,
014, 016, 018, 020, 022,
024, 026, 028, 029, 030,
031, 032, 034, 036, 038,
040, 042, 044, 046, 048,
050
B.B7.110, 126,
127, 128, 130
Visokogradnja (zgradarstvo, industrija i sl.) graevine i proizvodi

NAPOMENA: Tehniki propisi i norme koji se odnose na odgovarajuu
konstrukciju, pripadajue proizvode i elemente od tih proizvoda prikazani su u
podpoglavljima 0-35.2.1 - 0-35.2.6.
Tehniki propisi
1.

izgradnju prostorija i ureaja za prikupljanje i
odnoenje otpadnih tvari iz stambenoh objekata
2.
ugljikovodine hidroizolacije krovova i terasa
3.
izgradnju stambenih objekata po sistemu
modularne koordinacije mjera
4.
projektiranje i izvoenje zavrnih radova u
graevinarstvu
5.
Pravilnik o tehnikim normativima za sklonita
6.
Naredba o obaveznom atestiranju
hidroizolacijskih materijala impregniranih
bitumenom i bitumenskih traka
7.
Pravilnik o obveznom atestiranju jute i o
uvjetima kojima moraju udovoljavati OUR-i
ovlateni za atestiranje jute
28/70*
26/69*
26/69*
21/90*
24/90*
46/87*
8/91*
Norme
1.
2.
3.
Stranica 0-40
Ispitivanje konstrukcije
visokogradnje probnim
optereenjem
Povrina i zapremina zgrada
Modularna koordinacija
HRN
U.M1.047
HRN
HRN
U.C2.100
U.A2.001, 002,
003, 004, 005, 006,
007, 008, 009, 010,
011, 018, 031, 032,
033, 041, 042,
OPE ODREDBE
0
044, 045, 046
U.A9.015, 017, 066
U.C9.100
U.A9.050
U.A9.056, 057, 058
U.A9.201, 202,
203, 204, 205, 206,
207, 208, 209, 210,
211, 212, 213, 214,
215, 216
U.N4.010, 015, 020
U.N0.050
U.F4.010
4.
5.
6.
7.
8.
Spojevi u graenju
Osvjetljenje prostorija
Prostor za instalacijske kanale
Kuhinjska oprema
Prostorne potrebe invalida
HRN
HRN
HRN
HRN
HRN
9.
10.
11.
HRN
HRN
HRN
12.
Montani dimnjak
Meukatne konstrukcije
Pokrivamje betonskim i
preanim crijepovima
Crijep od gline
13.
Azbestcementne ploe
HRN
14.
15.
16.
17.
HRN
HRN
HRN
HRN
18.
19.
20.
Limeni krovni elementi

Bakreni lim
Izolacija ravnih krovova
Slivnici za odvodnju vode s
krova
Fasaderski radovi
Ugradnja graevne stolarije
Graevna stolarija
HRN
HRN
HRN EN
U.F2.010
U.F4.020
130:01
947:01, 948:01
949:01
950:01
951:01
952:01
1026:01, 1027:01
1121:01
1191:01
1294:01
1529:01, 1530:01
12046:01, 12207:01
12208:01
12210:01
12211:01
12219:01
21.
22.
23.
Okov za graevnu stolariju

Staklorezaki radovi
Staklo
HRN
HRN
U.F2.025
B.E0.001
B.E1.011, 050, 080
4102-5:96
4102-13:96
H.C6.050
4102-5:97
U.M3.200, 210, 220, 221,
226, 227, 229, 230, 231,
232, 234, 240, 242, 244,
246, 248, 300
U.M8.080, 085,225
HRN
HRN DIN
24.
25.
26.
Staklarski kit
Graevno staklo
Hidroizolacijski proizvodi
HRN
HRN DIN
HRN
B.D1.009, 010
B.D8.010
B.C4.022, 024,
026, 090, 100
U.N9.053, 054, 055
C.D4.520
U.F2.024
C.J4.010, 011
Stranica 0-41
OPE ODREDBE
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
HRN
HRN
HRN
HRN
HRN
HRN
HRN ISO
HRN
HRN ISO
39.
40.
41.
Prozorske klupice
Metalni dovratnik
Olovni lim
Roletarski radovi
Plivajue podne konstrukcije
Podne podloge (drvene)
Drvo za izradu podova
Parket
Drvene prizme za
poploavanje
Oblaganje kamenim ploama
Podovi na bazi sintetikih
smola
Podovi od kaustinog
magnezita
Vinilazbestne ploe
Podovi od lijevanog asfalta
Ploe od pluta za podove
42.
43.
44.
Teracerski radovi
Keramiarski radovi
Keramike ploice
HRN
HRN
HRN EN
36.
37.
38.
HRN
HRN
U.N9.050, 051, 052

U.N9.020
C.E4.030
U.F2.022
U.F2.019, 020, 023
U.F2.016, 017
2036:97
D.D5.020, 021, 022
5326:97,
5328:97
U.F7.010
U.F2.033 034
HRN
U.F3.010, 020, 030, 040
HRN
HRN
HRN
U.F3.060
U.F3.070
D.Z0.039
D.Z8.046, 047
U.F3.050, 052
U.F2.011, 018
121:01, 159:01, 176:01,
178:01, 186:01, 187:01
B.D1.300, 301, 305, 306,
321, 322, 331, 332, 334,
335
B.D8.050, 054, 058, 060,
068, 070, 080, 090, 092,
099, 450
U.F2.012
U.F2.013
H.C0.002,
H.C5.020,
H.C7.031, 035
U.F2.014
B.C1.030, 035, 040, 045
B.C8.030, 032
U.N2.010
U.D3.101 102
U.N5.100, 111, 123
U.N5.120, 121, 122, 123,
130, 131, 150, 160, 170,
210, 220, 230
M.C5.702 703
M.C5.806, 810, 811, 812,
813, 820, 821
U.N9.060, 061, 062
U.N9.300
B.F2.100
B.F8.150, 151, 152, 153,
154, 155, 156, 158, 159,
160, 161, 162, 163
U.M9.015
HRN
Stranica 0-42
45.
46.
47.
Soboslikarski radovi
Liilaki radovi
Boje i lakovi
HRN
HRN
HRN
48.
49.
Polaganje tapeta
Gips i proizvodi od gipsa
HRN
HRN
50.
51.
52.
Stakleni voal
Sanitarna keramika
Sanitarna oprema
HRN
HRN
HRN
53.
54.
Armatura za pitku vodu

Sanitarna armatura
HRN
HRN
55.
56.
57.
Kutije za pisma
Strugala za obuu
Negorive mineralne ploe
HRN
HRN
HRN
58.
Mineralna vuna
HRN
OPE ODREDBE
59.
Toplinsko izolacijski proizvodi
60.
Tolerancije u graditeljstvu
HRN EN
HRN DIN
822:98, 823:98, 824:98,

825:98, 826:96,
12085:98, 12086:98,
12087:97, 12088:97,
12089:98, 12090:98,
12091:98
18201:97, 18202:97,
18203:97
Posebni propisi
1.
2.
3.
4.
5.
0-35.2.8
Pravilnik o opremi i drugim uvjetima koje

moraju ispunjavati skladita i druge prostorije za
smjetaj bilja
Pravilnik o minimalnim tehnikim uvjetima
prostorija u kojima se obavlja turistika
djelatnost i o potrebnoj opremi za obavljanje te
djelatnosti
Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati
prostorije za proizvodnju i promet namirnica i
predmeta ope uporabe
Pravilnik o uvjetima kojima moraju
zadovoljavati objekti za smjetaj ivotinja i
skladite za smjetaj proizvoda ivotinjskog
prodrijetla i otpadne animalne tvari na graninim
prijelazima
Pravilnik o uvjetima glede ureenja objekta,
prostorija, opreme i strunih djelatnika kojima
moraju udovoljavati pravne i fizike osobe u
obavljanju poslova zdravstvene zatite ivotinja
i veterinarske djelatnosti
28/81, 10/94
(v.l. 77. Zakona o zatiti
bilja)
22/89, 24/90
118/99, 63/00
52/93
12/92
Graevine i proizvodi iz podruja prometa i veza (ceste, eljeznice, aerodromi,

telekomunikacije i dr.)
NAPOMENA: Tehniki propisi i norme koji se odnose na odgovarajuu konstrukciju,
pripadajue proizvode i elemente od tih proizvoda prikazani su u podpoglavljima 035.2.1 - 0-35.2.6, a koji se odnose na hidroizolacije u potpoglavlju 0-35.2.7.
Tehniki propisi
1.

projektiranje i graenje tunela na cestama
2.
projektiranje i graenje eljeznikih tunela
59/73*
55/73*
Norme
1.
Projektiranje i dimenzioniranje
kolnike konstrukcije
HRN
U.B9.010, 012
U.C4.010, 011,012,
Stranica 0-43
OPE ODREDBE
2.
Projektiranje cesta - klimatski i

hidroloki uvjeti i dr.
HRN
3.
Tipizacija elemenata ceste
HRN
4.
Djelovanje smrzavanja na
cestama
Bitumenska veziva
HRN
6.
Projektiranje gradskih
prometnica -elementi
HRN
7.
Dimenzioniranje asfaltnih
konstrukcija cesta
Tehniki uvjeti za razne
radove na cesti
HRN
Otpor klizanju habajueg sloja

i kolnikih konstrukc.
Tehniki zahtjevi
Tehnika oprema cesta
HRN
5.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Stranica 0-44
Betonski rubnjaci
Tehnike gradnje cesta
Asfaltne mjeavine,
stabilizacijski materijali
HRN
HRN
HRN
HRN
HRN ISO
HRN
016, 020, 022, 024,

200
U.E8.010, 016, 018
0.C4.003, 011, 016,
018, 019, 018, 019,
020, 022, 024, 050,
051, 052, 198, 200
U.S4.021,022, 050,
051, 062, 064, 102,
104, 106, 110, 112,
201, 202, 203, 204,
221, 222, 223, 224,
225, 226, 227, 228,
229, 230, 231, 232,
233, 234
U.B9.010 012
U.E1.012
U.M3.010, 020, 022, 024,
030, 040, 050, 090, 100
B.H8.601, 605,
610, 611, 612, 613,
614, 615, 616, 617,
619, 620, 621, 622
U.C1.020, 022,
023, 024, 025, 030,
280, 281, 282, 283,
284, 285
U.C4.010 012
U.E1.010, 015
U.E3.020, 050
U.E4.010, 012, 014,
016, 018, 019, 020
U.E8.016, 018
U.E9.020, 021, 022,
024, 026, 028
U.C4.019
U.S4.102 104, 106,
110, 112
U.N2.060
8608:99
U.E4.010, 012, 014,
016, 018, 019, 020
U.E9.021, 022,
024, 026, 028
U.M3.090, 095
U.M8.040, 042,
080, 081, 082, 090,
091, 092, 093, 094,
095, 096, 097, 098,
099, 100, 101, 102,
103, 104, 105, 300
OPE ODREDBE
14.
Postrojenja gornjeg
eljeznike pruge
stroja
15.
16.
Tranice
Drveni pragovi
HRN
HRN
17.
Signalno - sigurnosni ureaji

na eljeznicama
HRN
18.
Signalni ureaji na cestama
HRN
HRN EN
P.B1.110, 111, 112,

113, 120, 121, 130,
131, 132, 150, 151,
152, 153, 154, 155,
156, 157, 158, 159,
170, 171, 909, 910,
911, 912, 913
P.B2.010, 011, 012,
013, 014, 015, 016,
017, 018 019, 020,
021, 022
P.B8.001, 002, 003,
010, 011, 012, 013,
031, 032, 034
P.B9.001, 002, 006,
007, 011, 012, 013,
014, 020
C.K1.020, 021, 031
D.D1.020, 021,
022, 023, 030
P.C1.011, 012, 013,
020, 021, 022, 023,
024, 025, 026, 027,
028, 031 039, 041,
042, 043, 051, 052,
053, 054, 055, 056,
060, 061, 065, 066,
067, 068, 069, 070,
071, 072
P.C8.010, 011, 012,
013, 014, 015, 016,
017, 018, 019, 020,
021
P.C9.030, 031, 032,
033, 034, 035, 036,
037, 038, 039, 040,
041, 042, 043, 044,
050, 051, 052, 053,
054, 055, 056, 057,
058, 059
12675:01,
12676-1:00, 12676-2:00,
1824:00,
12352:00, 13563:00
Stranica 0-45
OPE ODREDBE
Posebni propisi
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
0-35.2.9
Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju

prikljuaka i prilaza na javnu cestu
Pravilnik o autobusnim stajalitima
Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne
ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju
udovoljavati sa stajalita sigurnosti prometa
Pravilnik o odravanju i zatiti javnih cesta
Pravilnik o prometnim znakovima opremi i
signalizaciji na cestama
Pravilnik o prekomjernoj uporabi javnih cesta
Pravilnik o koritenju cestovnog zemljita i
obavljanju prateih djelatnosti
Pravilnik o mjerilima za izraunavanje naknade
za koritenje cestovnog zemljita i naknade za
obavljanje prateih djelatnosti
Pravilnik o kategorizaciji autobusnih kolodvora
Pravilnik o primjeni hrvatskih normi pri
projektiranju, graenju, prepravkama i
odravanju eljeznikih pruga i eljeznikih
vozila
Pravilnik o kriterijima, postupku, nainu
utvrivanja i osiguranju krianja eljeznike
pruge i ceste
Pravilnik o tehnikim uvjetima za sigurnost
eljeznikog prometa kojima moraju
udovoljavati eljeznike pruge
Pravilnik o nainu i uvjetima za obavljanje
sigurnog tijeka eljeznikog prometa
Pravilnik o eljeznikim stabilnim postrojenjima
Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati
kolodvori i pristanita za utovar, pretovar i
istovar poiljaka ivotinja
Pravilnik o najviim doputenim snagama
zraenja radijskih postaja u gradovima i
naseljima gradskog obiljeja
Pravilnik o obiljeavanju poletno sletnih i drugih
staza i pristanine platforme na aerodromu
73/98
48/97
110/01
25/98, 162/98
59/00
40/00
94/98
135/99
100/98
12/97
32/94, 96/94, 33/01

84/94, 32/96
32/94, 39/94 (ispr.)
5/95
52/93
8/96
(sl. list SFRJ 47/79*)
Hidrograevine i proizvodi
NAPOMENA: Tehniki propisi i norme koji se odnose na odgovarajuu
konstrukciju, pripadajue proizvode i elemente od tih proizvoda prikazani su u
podpoglavljima 0-35.2.1 - 0-35.2.6, a koji se odnose na hidroizolacije u potpoglavlju
0-35.2.7, eline cijevi prikazane su u podpoglavlju 0-35.2.3.
Tehniki propisi
1.

izgradnju objekata za obranu od poplava
Stranica 0-46
2/70*
OPE ODREDBE
Norme
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Projektiranje nasutih brana i

hidrotehnikih objekata Tehniki uvjeti
Ispitivanje otpadnih voda
HRN
U.C5.020
HRN
Tehniki uvjeti za polaganje

azbestcementnih cjevovoda
Izraunavanje brzine i protoke
u azbest-cementnim
cjevovodima
Kakvoa vode za pie
Kakvoa kanalske vode
Cijevni vodovi
Cijevne prirubnice
HRN
H.Z0.003
H.Z1.100, 101, 102, 103,
104, 106, 111, 113, 114,
115, 117, 124, 131, 135,
136, 137, 138, 139, 140,
141, 142, 144, 145, 147,
149, 150, 151, 152, 160,
163, 165, 170, 171,
173, 176, 177, 178,
179, 180, 181, 184,
190, 195, 196
U.G1.510
HRN
U.C5.100
HRN ISO
HRN EN ISO
HRN
HRN
HRN
10359:97
10304-2:97
M.B6.006
M.B6.007, 008,
011, 020,
ostalo pod M.B6 u
katalogu
C.J1.021, 022, 023,
030, 031, 033, 040,
041, 042, 043, 050,
051, 060, 061, 062,
063, 064, 065, 068,
070, 072, 080, 081,
090, 091, 092
C.J1.421, 429, 430,
431, 440, 460, 470,
480, 481, 482, 483,
484, 485, 486, 488,
489, 490, 491, 492,
493, 494
C.E4.040 041
M.C5. 601, 645,
646, 647
B.C4.020
HRN
B.C4.061, 061/1
HRN
B.C4.081, 081/1
HRN
C.J1.121 140, 141,

150, 151, 152, 160,
161, 162, 163, 164,
165, 166, 167, 170,
9.
Ljevano-eljezne
fazonski komadi
10.
Ljevano-eljezne
kanalizacijske cijevi
HRN
11.
12.
Olovne cijevi
Cijevni zatvarai od lijevanog
eljeza
Azbestcementne cijevi za
kunu kanalizaciju
Azbestcementne cijevi za
kanalizaciju i drenau
Azbestcementne cijevi pod
pritiskom
Fazonski komadi od ljevanog
eljeza za azbestcementne
vodove
HRN
HRN
13.
14.
15.
16.
cijevi
HRN
Stranica 0-47
OPE ODREDBE
17.
18.
19.
20.
21.
Tehniki uvjeti za polaganje

azbestcementnih vodova
Cijevi i fazonski komadi od
tvrdog polivinilklorida za
kanalizaciju
Fazonski komadi od sivog
ljeva za cjevovode od tvrdog
PVC-a
Keramike
kanalizacijske
cijevi, prikljuci, ploe
HRN
171, 172, 180, 190,

191, 192
U.G1.550
HRN
U.G1.500
HRN
Plastine cijevi i sustavi za

odvodnju
HRN EN
C.J1.500, 501, 502,

503, 504, 505, 506,
520, 521
B.D1.200, 210,
220, 225, 226, 230,
240, 241, 245, 250,
255, 260, 270
B.D8.400, 460
638:00, 727:00,
744:00, 763:00,
728:00
921:00
1277:00
1329-1:00
1401-1:00, 1401-2:00
1411:00
1852-1:00, 1852-2:00
1053:00
1054:00
9969:00
4440-1:00
4440-2:00
1452-1:01
-2:01
-3:01
-4:01
-5:01
-7:00
G.C2.021, 022, 030
HRN
HRN EN ISO
HRN ISO
HRN EN
22.
Brtvila
HRN
Posebni propisi
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Stranica 0-48
Uredba o kategorizaciji vodotoka

Uredba o klasifikaciji vode
Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata
Pravilnik o zatitnim mjerama i uvjetima za
odreivanje zona sanitarne zatite izvorita vode
za pie
Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode koja
slui za javnu opskrbu stanovnitva kao vode za
pie
Uredba o maksimalno dozvoljenim
koncentracijma opasnih tvari u vodama i
obalnom moru
Pravilnik o tehnikim, gospodarstvenim i
drugim uvjetima za ureenje sustava
melioracijske odvodnje te osnovama za tehniko
15/81
77/98
28/96
22/86
9/80, 14/80
2/84, 53/90 (v.l.178.
Zakona o vodama, 107/95
i v.l.215. Zakona o vod.)
4/98
OPE ODREDBE
0
i gospodarsko odravanje sustava
0-35.2.10
Akustika i zatita od buke

Norme
1.
Akustika u graevinarstvu.
Mjerenje zvune izolacije
HRN EN ISO
HRN ISO
HRN EN ISO
HRN EN
2.
3.
Zatita od buke od
vodoinstalacija
Buka koju proizvode
prijevozna sredstva
HRN EN ISO
HRN EN
HRN ISO
HRN EN
140-1:98, 140-3:98
140-4:99, 140-5:99
140-6:99, 140-7:99
140-8:99, 717-1:98
717-2:98
7235:99, 7235:98
11654:98, 11691:98
11820:98
20140-2:98
20140-9:98
20140-10:98
24136:99
3822-2:98, 3822-3:98,
3822-4:98
1793-1:99
1793-2:99
1793-3:99
1794-1:01
1794-2:01
3891:99
22922:98
Posebni propisi
1.
Pravilnik o najviim doputenim razinama buke

u sredini u kojoj ljudi borave
0-35.2.11
37/90*
Grijanje, hlaenje i toplotna zatita

Tehniki propisi
1.

toplotnu energiju u zgradama
2.
provjetravanje u stambenim zgradama
3.
Naredba o obveznom atestiranju sistema za
provjetravanje sklonita i dvonamjenskih
objekata
28/70*
35/70*
61/87*
Stranica 0-49
OPE ODREDBE
Norme
1.
Toplinska izolacija
HRN EN
HRN ISO
HRN ISO/TR
HRN ISO
0-35.2.12
2.
3.
Provjetravanje prostorija
Toplinska izolacija. Prijenos
topline
4.
Toplinsko-izolacijski
proizvodi za graditeljstvo
HRN
HRN EN ISO
HRN ISO
HRN EN ISO
HRN ISO
HRN EN
1602:98, 1603:98
1604:98, 1605:98
1606:98, 1607:98
1608:98, 1609:98
6781:98
9165:98
9869:98, 9972:98
10456:98
U.C2.200, 201, 202
7345:98
8301:98, 8302:98
8497:98, 8990:98
9288:98, 9346:98
10051:98
8335:97
822:98, 823:98, 824:98,
825:98, 826:98
12085:98, 12086:98
12087:97, 12088:97
12089:98, 12090:98
12091:98
Protupoarna zatita
Tehniki propisi
1.
Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu

visokih objekata od poara
2.
skladita od poara i eksplozije
3.
Pravilnik o tehnikim normativima za hidrantsku
mreu za gaenje poara
4.
Pravilnik o tehnikim normativima za stabilne
ureaje za gaenje poara ugljinim dioksidom
5.
Pravilnik o tehnikim normativima za sisteme za
odvod dima i topline nastalih u poaru
6.
Pravilnik o tehnikim normativima za ureaje za
automatsko zatvaranje vrata ili zaklopki otpornih
prema poaru
7.
elektro-energetskih postrojenja i ureaja od
poara
8.
Pravilnik o tehnikim normativima za ureaje u
kojima se nanose i sue premazna sredstva
9.
Pravilnik o obaveznom atestiranju elemenata
tipnih graevinskih konstrukcija na otpornost
prema poaru te uvjetima kojima moraju
udovoljavati organizacije udruenog rada
ovlatene za atestiranje tih proizvoda
Stranica 0-50
7/84*
24/87*
30/91*
44/83*
45/83*
35/80*
74/90*
57/85*
24/90*
OPE ODREDBE
Norme
1.
2.
Zatita od poara openito

Vatrootpornost graevnih
gradiva i elemenata
3.
Graevinska sigurnost od
poara u industrijskog gradnji
Hidranti
4.
5.
6.
7.
8.
9.
HRN EN
HRN DIN
HRN DIN V
HRN DIN
HRN EN
Sustavi za automatsku dojavu

poara
Tipovi konstrukcija zgrada

prema otpornosti protiv poara
Zatita od poara negorivim
elementima
Dimnjaci
Vrata otporna na dim
HRN DIN
HRN EN
HRN DIN
VDE
HRN
HRN
HRN
HRN DIN
2:97
4102-1:96, 4102-2:96
4102-3:96, 4102-4:96
4102.5:96, 4102-6:96
4102-7:96, 4102-8:96
4102-9:96, 4102-11:96
4102-13:96, 4102-14:96
4102-15:96, 4102-16:96
4102-17:96, 4102-18:96
18230-1:96
18230-2:96
671-1:98
671-2:98
3222:98
54-1:97, 54-2:98
54-4:98, 54-5:97
54-6:97, 54-7:97
54-8:97, 54-9:97
0833-1:98, 0833-2:98
U.J1.240
U.J5.701, 702, 714,
715, 721, 722, 723, 724
U.N4.025
18059-1:96, 18059-2:96
Posebni propisi
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Naputak o postupku ispitivanja i o klasama

otpornosti prema poaru zaklopki za zatitu od
poara u ventilacijskim i klimatizacijskim
kanalima
Pravilnik o razvrstavanju graevina,
graevinskih dijelova i prostora u kategorije
ugroenosti od poara
Pravilnik o graevinama za koje nije potrebno
ishoditi posebne uvjete graenja glede zatite
od poara
Pravilnik o izradi procjene ugroenosti od
poara i tehnolokih eksplozija
Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe
Pravilnik o mjerama zatite od poara pri
izvoenju radova zavarivanja, rezanja, lemljenja
i srodnih tehnika rada
Pravilnik o odravanju i izboru vatrogasnih
aparata
Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih
sredstava gorivom
Pravilnik o zapaljivim tekuinama
Pravilnik o zatiti od poara ugostiteljskih
objekata
10/94
62/94, 32/97
35/94
35/94
35/94
44/88
35/94, 103/96
93/98*
54/99*
100/99*
Stranica 0-51
OPE ODREDBE
0-35.2.13
Oprema graevina i instalacija iz podruja elektrotehnike i strojarstva

Tehniki propisi
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Stranica 0-52

elektroenergetske instalacije u prostorijama sa
specifinim uvjetima
Pravilnik o tehnikim normativima i uvjetima za
projektiranje i izvedbu elektrinih postrojenja u
prostorijama u kojima se radi s eksplozivom
Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine
instalacije niskog napona
dizala
Pravilnik o tehnikim normativima za dizala na
elektini pogon za vertikalni prijevoz osoba i
tereta
Pravilnik o tehnikim normativima za pokretne
stube i trake za prijevoz ljudi
Pravilnik o tehnikim normativima za dizala na
elektrini pogon za vertikalni prijevoz tereta s
kabinom u koju nije mogu pristup ljudi
Pravilnik o tehnikim normativima za fasadna
dizala na elektrini pogon
projektiranje, gradnju, pogon i odravanje
plinskih kotlovnica
Pravilnik o tehnikim normativima za pumpe i
kompresore
ventilacijske i klimatizacijske sisteme
protueksplozivnih zatienih elektrinih ureaja
namijenjenih za upotrebu u prostorijama
ugroenim od eksplozivnih smjesa
Pravilnik o obaveznom atestiranju dizala na
elektrini pogon za vertikalni prijevoz osoba i
tereta te o uvjetima kojima moraju udovoljavati
organizacije udruenog rada ovlatene za
atestiranje tih proizvoda
Pravilnik o obaveznom atestiranju protuudarnih
ventila za sklonita i dvonamjenske objekte te o
uvjetima kojima moraju udovoljavati
organizacije udruenog rada ovlatene za
atestiranje tih proizvoda
Naredba o obaveznom atestiranju elinih
sredstava za zatvaranje otvora za kretanje u
sklonitima i dvonamjenskim objektima
armiranobetonskih sredstava za zatvaranje
otvora za kretanje u sklonitima i
68/85*
17/74*
53/88*
51/71*, 16/86*, 55/87*
16/86*, 28/89*
66/78*, 13/82*
55/87*
19/86*
10/90*, 52/90*
32/74*
39/89*
25/81*
27/90*
24/90*
4/85*
53/91*, 41/96*
OPE ODREDBE
dvonamjenskim objektima
Naredba o obaveznom atestiranju profiliranih
gumenih brtvenih traka za vrata, kapke i
pokretne pregrade sklonita i dvonamjenskih
objekata s hermetikim zatvaranjem krila
17.
35/86*
Norme
1.
Elektrine instalacije u
zgradama, zatita od
elektrinog udara
HRN HD
HRN IEC
2.
Gromobrani
HRN
3.
Zatita od groma
HRN IEC
4.
Elektrine instalacije zgrada
HRN RO
HRN HD
HRN IEC
384.4.41 S2:99
47 S2:99
442 S1:99
603464-4-481:99
61140:99
61200:99
N.B4.901, 902, 903
904, 906, 908, 909
910, 911, 912, 913
914, 915, 916, 917
920, 921, 922, 923
924, 925, 930, 931
932, 934, 935, 936
937, 942, 943, 944
945, 946, 949, 950
61024-1:97
61024-1-1:97
064-001:99
002:99
003:99
384.3.52:99
384.4.42:99
43:99
45 S1:99
46 S1:99
47 S2:99
442 S1:99
447 S1:99
482 s1:99
384.5.51 s2:99
52 S1:99
54 s1:99
56 S1:99
523 S1:99
537 S2:99
551 S1:99
384.6.61 S1:99
384.7.702 S1:99
703 S1:99
705 S1:99
706 S1:99
708 S1:99
358:97
60050-826:99
60364-1:99
Stranica 0-53
OPE ODREDBE
HRN IEC/TR
HRN IEC
HRN EN
HRN IEC
HRN IEC/TR2
HRN IEC/TR3
5.
Elektrine ice, kabeli i pribor

u zgradama
HRN HD
HRN IEC/T3
HRN HD
HRN EN
HRN HD
HRN IEC
HRN HD
HRN IEC
HRN IEC/TR
HRN EN
HRN IEC
6.
Stranica 0-54
Dizala i pokretne stube
HRN EN
60364-2-21:99
3 60364-2-21:98
60364-3/A1:99
60364-3/A2:99
60364-4-443:99
60364-4-444:99
60364-4-481:99
60364-5-53:99
60364-5-534:99
60634-5-548;99
60634-5-550:99
60634-6-61/A1:99
60364-6-61/A2:99
60364-7-701:99
60364-7-704:99
7-714:99
60364-7-707:99
60364-7-709:99
7-711:99
7-713:99
7-714:99
7-715:99
60514:99
60521:99
60687:99
61036:99
61037:99
61038:99
61140:99
61200-52:99
61200-53:99
61200-423:99
61200-704:99
384.5.52 S1:99
523 S1:99
2 61200-52:99
384.4.42 S1:99
43 S1:99
45 S1:99
46 S1:99
473 S1:99
61543:9
384.5.54 S1:99
551 S1:99
60364-5-534:99
548:99
384.5.537 S2:99
60364-5-53:99
61200-53:99
61547:97
60364-5-559:99
7-715:99
81-1:98, 81-2:98
115:98
OPE ODREDBE
HRN ISO
HRN EN
7.
Elektrina oprema za rad u

posebnim uvjetima
HRN EN
HRN IEC
HRN IEC/TR
HRN IEC
HRN IEC TR3
HRN IEC
HRN IEC TR
HRN IEC
8.
Rashladna postrojenja
HRN
9.
Ureaji za grijanje
HRN
HRN EN
627:98
1001:97
4190-1:00
4190-3:00
4190-5:00
4190-6:00
4344:00
9589:00
12015:99,
12016:99
50014:97, 50015:97,
50016:97, 50017:97,
50017:97, 50019:99,
50020:97, 50028:99,
50033:97
60079-3:97,
60079-4:97,
60079-4A:97,
60079-10:97
60079-13:97,
60079-14:97,
60079-15:97,
60079-16:97
60079-17:97,
60079-19:97
60079-20:97
61241-1-1:97
61241-1-2:97
61241-2-1:97
61241-2-2:97
61241-2-3:97,
61241-3:97
M.E7.100, 101,
102, 103, 104, 105,
106, 107, 108
M.E6.040, 050,051,
054, 055, 056, 057,
061, 070, 071, 080,
081, 082, 083, 100,
101,110, 120, 200,
201, 202, 205
50193:99,
60335-2-73:98,
1775:99
Stranica 0-55
0
0-35.2.14
OPE ODREDBE
Zatita na radu
Posebni propisi
1.
Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone

prostorije i prostore
2.
Pravilnik o zatiti na radu pri utovaru i istovaru
tereta
3.
Pravilnik o zatiti na radu pri mehanikoj obradi
drveta i slinih materijala
4.
Pravilnik o zaiti na radu pri koritenju
elektrine energije
5.
Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada
6.
Pravilnik o izradi procjene opasnosti
7.
Pravilnik o vrsti objekata namjenjenih za rad
kojih inspekcija rada sudjeluje u postupku
izdavanja graevne dozvole i u tehnikim
pregledima izgraenih objekata
8.
Pravilnik o sadraju plana ureenja privremenih
i zajednikih privremenih radilita
9.
Pravilnik o osiguranju smjetaja, prehrane i
prijevoza radnika koji obavljaju poslove na
privremenim radilitima izvan sjedita
organizacije odnosno poslodavca
10.
Pravilnik o pruanju prve pomoi radnicima na
radu
11.
Pravilnik o zatiti na radu na eljeznicama
12.
Pravilnik o zatiti na radu nu umarstvu
13.
Pravilnik o higijenskim i tehnikim zatitnim
mjerama pri radu u kamenolomima i ciglanama,
kao i kod vaenja gline, pijeska i ljunka
14.
Pravilnik o zatitnim mjerama pri rukovanju
eksplozivom lagumenju (miniranju) u rudnicima
i kamenolomima, kao i drugim radovima
15.
Pravilnik o zatiti na radu u graevinarstvu
16.
Pravilnik o mjerama i normativima zatite na
radu na oruu za rad
17.
Pravilnik o mjerama i normativima zatite na
radu s dizalicama na kabelu
18.
Pravilnik o sredstvima osobne zatite na radu i o
osobnoj zatitnoj opremi
19.
Pravilnik o higijenskim i tehnikim zatitnim
mjerama pri ronilakim radovima
Stranica 0-56
6/84
49/86
49/86
9/87
5/84
48/97
48/97
45/84
7/87
56/83, 59/96
11/84, 7/89
10/86
69/48
98/49
42/68*, 45/68*
18/91*
19/68*
35/69*
36/58*
OPE ODREDBE
0-35.2.15
Kakvoa
Norme
1.
Upravljanje kakvoom i
osiguranje kakvoe
HRN EN ISO
HRN ISO
HRN EN
HRN EN
ISO/IEC
HRN IEC/TR
8402:96
9000-1:96
9001:96,
9002:96
9003-96
9004-1:98, 9004-2:98
10005:98
10012-1:96
10013:98
30011-1:98, 30011-2:98
30011-3:98
50103:99
45001:96, 45002:97
45003:97, 45004:98
45010:98, 45011:98
45012:98, 45013:97
45014:98
17025:00
61010-3-010:00
61010-3-051:00
61010-3-061:00
61010-3-1:00
HRN IEC/T3
0-35.2.16
Ostali propisi
Posebni propisi
1.
2.
Pravilnik o procjeni utjecaja na okoli

Uredba o odreivanju graevina od vanosti za
Republiku Hrvatsku
3.
Pravilnik o prostornim standardima,
urbanistiko-tehnikim uvjetima i normativima
za spreavanje stvaranja arhitektonskourbanistikih barijera
4.
Pravilnik o katastru zemljita
5.
Pravilnik o katastru vodova
6.
Pravilnik o procjeni utjecaja na okoli
7.
Pravilnik o dozvoli za miniranje
8.
Pravilnik o uvjetima i nainu skladitenja otrova
Skupine I koji djeluju u obliku plina
9.
Pravilnik o graevinama koje podlijeu
sanitarnom nadzoru te nainu obavljanja
sanitarnog nadzora tijekom njihove gradnje
59/00
6/00
47/82
28/00*
52/89*
59/00*
7/96*
92/99*, 72/00*
48/00*
Stranica 0-57
1. POGLAVLJE
PRIPREMNI RADOVI
SADRAJ
1-00
1-01
1-02
1-03
1-04
1-05
1-06
1-07
OPE NAPOMENE ..... 1-1

1-00.1 DEFINICIJE 1-1
PRIPREMA GRADNJE ... 1-2
1-01.1 REDOSLIJED IZRADE PROJEKTA ORGANIZACIJE
GRAENJA .... 1-2
GEODETSKI RADOVI 1-4
1-02.1 ISKOLENJE TRASE I OBJEKATA 1-4
1-02.2 OSIGURANJE ISKOLENE OSI .. 1-5
1-02.3 SNIMANJE I OSIGURANJE PROFILA CESTE .. 1-5
1-02.4 ISKOLENJE OBJEKATA 1-6
1-02.5 KONTROLA ZA VRIJEME GRAENJA . 1-6
1-02.6 PREDAJA PO ZAVRETKU RADOVA .. 1-7
IENJE I PRIPREMA TERENA .. 1-9
1-03.1 UKLANJANJE GRMLJA I DRVEA ... 1-9
1-03.2 UKLANJANJE UMJETNIH OBJEKATA, PROMETNIH
ZNAKOVA, REKLAMNIH PLOA I SLINO .... 1-9
1-03.3 RUENJE ZGRADA . 1-11
1-03.4 UKLANJANJE ILI PREMJETANJE POSTOJEIH
KOMUNALNIH INSTALACIJA .. 1-11
1-03.5 LOKACIJA I ZATITA KOMUNALNIH I
OSTALIH PRIKLJUAKA .. 1-12
ZATITA I OBNOVA VLASNITVA, SPOMENIKA, VODOTOKA,
JEZERA I DRVEA ..... 1-13
ZATITA I OBNOVA UMA ... 1-14
FOTOGRAFIRANJE . 1-15
NORME I TEHNIKI PROPISI .. 1-16
PRIPREMNI RADOVI
1. POGLAVLJE
PRIPREMNI RADOVI
1-00
OPE NAPOMENE
U ovom 1. poglavlju OTU propisuju se minimalni zahtjevi kakvoe za materijale,
proizvode i radove koji se koriste kod izvoenja pripremnih radova. OTU su pisani na
nain da su dio ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue u ugovor
kao Posebni tehniki uvjeti (PTU).
1-00.2
DEFINICIJE
Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su
u 0. Poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. Poglavlju, a
odnose se na ovo poglavlje.
Projekt organizacije graenja je tehniko-ekonomski elaborat kojim se definira
organizacija i tehnologija graenja.
Pripremni radovi obuhvaaju sve aktivnosti, prema projektu organizacije graenja, koji
su neophodni za pripremu i organizaciju gradilita te izvoenje glavnih graevinskih i
drugih radova.
Snimak izvedenog stanja je sveobuhvatni geodetski elaborat koji prikazuje konano
stanje graevina u prostoru.
Koordinate su numeriki podaci za toke u vaeem geodetskom sustavu izmjere.
Komunalne instalacije su zrani i podzemni vodovi elektrine energije, telefona,
plinovodi, toplovodi, vodovodi i kanalizacija.
Spomenik kulture je graevina zatiena posebnim zakonom, a registrirana u katalogu
spomenika kulture, graditeljstva i druge nacionalne batine.
Stranica 1-1
1
1-01
PRIPREMNI RADOVI
PRIPREMA GRADNJE
Opis rada
Koncepcija organizacije izgradnje graevinskih objekata pretpostavlja da se prije poetka
gradnje predvide i planiraju sve aktivnosti koje su potrebne da se graevina izgradi u
skladu sa vaeim zakonima i propisima, u ugovorenom roku i uz potivanje ugovorenih
ekonomsko-financijskih uvjeta.
Zbog opsenosti radova, duine gradnje, sudjelovanja velikog broja izvritelja te zbog
drugih specifinosti graevine, priprema gradnje je zahtjevan i odgovoran posao. U tom
smislu, potrebno je prethodno izraditi projekt organizacije graenja (POG).
Projekt organizacije graenja izrauje izvoa u obliku koji odredi direktor projekta ili
nadzorni inenjer. Projekt organizacije potrebno je izraditi za svaki projekt izgradnje, u
smislu definicije iz 0-02 bez obzira na njegovu vrstu, veliinu i vrijeme izgradnje.
Osnovni zadatak projekta organizacije graenja jest razmatranje i rjeavanje
organizacijskih, tehnolokih i ekonomskih problema graenja. Za izradu takvog projekta
treba raspolagati svim podacima koji mogu imati utjecaja na samu gradnju, uz obvezu da
radovi teku neometano, pod to povoljnijim uvjetima te zavre u ugovorenom roku.
Opis aktivnosti i postupaka izrade projekta organizacije graenja ukazuje na redoslijed,
sadraj i razinu pojedinosti u pristupu i u izradi elaborata. Na temelju opsega i vrste
zadataka i aktivnosti definira se sustav, odreuju etape i postupnost u radu.
Radi racionalnosti, POG treba sadravati sljedee:
organizaciju i tehnologiju graenja,

izvedbeni projekt prethodnih, pripremnih radova i gradiline infrastrukture,
pregledni plan graenja s planovima radne snage, mehanizacije, energije i opskrbe
potrebnim materijalima,
financijski plan,
elaborate zatite na radu, i
posebne priloge.
Izrada
Projekt organizacije graenja izrauje izvoa. Investitor ili nadzorni inenjer, nakon
prihvaanja projekta organizacije graenja, upisom u graevinski dnevnik, doputa
poetak rada.
1-01.1
REDOSLIJED IZRADE PROJEKTA ORGANIZACIJE GRAENJA

Opis rada
Metodologija izrade projekta organizacije graenja zahtijeva odreenu postupnost izrade i
obrade pojedinih dijelova po utvrenom redoslijedu.
Analizirani i odabrani elementi sklapaju se u cjelinu koja omoguava obradu sljedeih
dijelova projekta, uz uvjet da se etape i ukupni radovi izvode pod optimalnim moguim
uvjetima.
Stranica 1-2
Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA I
PRIPREMNI RADOVI
Sadraj i redosljed izrade takvog dokumenta je:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
prikupljanje osnovnih podloga sa njihovom interpretacijom (planovi, podloge:

klimatsko-meteoroloke, geoloko-geomehanike, topografske i dr.);
rjeenje vanjskog prijevoza s preglednom kartom lokacije materijala i sustavom
prijevoza s potrebnim podacima i proraunom cijena materijala, prijevoza s
popratnim trokovima;
proraun i rjeenje opskrbe osnovnim i pomonim materijalima, energijom i
vodom;
rjeenja i izvoenje prethodnih radova
- premjetanje postojeih prometnica i instalacija,
- ruenje postojeih objekata,
- skretanje (devijacija) rijenih tokova,
- podizanje privremenih mostova, izrada pristupnih tunela i dr.;
odabir najpovoljnijih rjeenja (tehnologije, tehnolokog procesa i dr);
ui izbor mehanizacije tehnolokih procesa na osnovi prorauna potreba, trokova i
optimizacije,
proraun potreba u radnoj snazi, po vrstama i kvalifikacijskoj strukturi;
izrada dinamikih planova napredovanja radova i potreba u sredstvima (radna
snaga, mehanizacija i prijevozna sredstva, materijal, energija i dr.);
projekt pripremnih radova
- privremene prometnice,
- privremeno naselje,
- infrastruktura i ostali pomoni objekti i povrine gradilita;
financijski plan, dinamiki plan ulaganja financijskih sredstava, i dr.;
izrada organizacijske sheme rukovoenja i upravljanja (podjele na organizacijske
jedinice, gradilita, sekcije, dionice i sl.),
izrada sheme gradilita s oznakama pojedinih kapaciteta i s prikazom tijeka
tehnolokog procesa;
osiguranje mjera zatite na radu i druge potrebne mjere za izvedbu radova;
izrada potrebnih planova, detalja i opisa;
izrada potrebnih prorauna skela, oplata, i sl.; i
izrada tehnikih izvjetaja.

Izrada projekta organizacije graenja je obveza izvoaa u smislu dokazivanja tehnike i
tehnoloke opremljenosti za izvedbu radova u ugovorenom roku. Radovi se ne
obraunavaju i ne plaaju posebno ve su ukljueni u ukupnu cijenu graenja.
Stranica 1-3
1
1-02
PRIPREMNI RADOVI
GEODETSKI RADOVI
Geodetski radovi pri graenju cesta obuhvaaju :
iskolenje trase i svih objekata u trasi i preko trase cesta;

sva mjerenja koja su u vezi s prijenosom podataka iz projekata na teren i obrnuto;
odravanje iskolenih oznaka na terenu u cijelom razdoblju od poetka radova do
predaje svih radova investitoru; i
izradu snimka izvedenog stanja.
U te su radove ukljueni radovi na primopredaji i odravanju svih osnovnih geodetskih

podloga i nacrta koje investitor predaje izvoau na poetku radova.
Izvoa mora nadzornom inenjeru dati na odobrenje program geodetskih radova.
Nadzorni inenjer mora biti promptno informiran o izvrenju programa, te imati na
raspolaganju svu dokumentaciju izvoaa.
Opseg tih radova mora u svemu zadovoljiti potrebe graenja, kontrolnih radova, obrauna
i drugih razloga koji uvjetuju izvrenje radova.
Ako nije ugovorom i trokovnikom drukije predvieno, geodetski radovi su ukljueni u
jedinine cijene.
1-02.1
ISKOLENJE TRASE I OBJEKATA

Opis rada
Iskolenje trase i objekata obuhvaa sva geodetska mjerenja, kojima se podaci iz projekta
prenose na teren ili s terena u projekte, osiguranje osi iskolene trase, profiliranje,
obnavljanje i odravanje iskolenih oznaka na terenu za sve vrijeme graenja, odnosno do
predaje radova investitoru.
Izvoa iskoluje os trase prema numerikim podacima iz projekta (sredina ceste i /ili
rubovi kolnika, a kod autoceste po osi srednjeg pojasa ili po osi pojedinog kolnika) u
razmacima koji ovise o karakteristikama terena, a1i koji nisu vei od 50 m.
Poprene profile iz projekta treba uskladiti s stvarnim stanjem na terenu, uz ovjeru
nadzornog inenjera.
Na zahtjev izvoaa radova mogu se usvojiti i dodati popreni profili (meuprofili).
Prikljuci i odvojci iskoluju se po rubu trakova za ubrzanje ili usporenje, odnosno po osi
prikljuaka i odvojaka.
Nadzorni inenjer predaje izvoau na terenu poligonske toke operativnog poligona koje
su primjereno stabilizirane u skladu s terenom u kojem se nalaze. Poligonski vlak treba
vezati na trigonometrijsku mreu, izraunanu u vaeem koordinatnom sustavu dravne
izmjere, s doputenim odstupanjima prema pravilniku za poligonsku mreu 1. reda.
Nadzorni inenjer predaje izvoau i visinske toke (repere) postavljene du trase na
priblinoj udaljenosti od 1000 m (kod autocesta na 500 m), kao i kod svakog veeg
objekta. Visinske toke moraju biti postavljene na vrstom tlu, usjeene u kamen ili u
neki drugi stabilni objekt i oznaene crvenom vodootpornom bojom.
Stranica 1-4
PRIPREMNI RADOVI
Kod primopredaje trase investitor predaje izvoau nacrte trase, i to:

a)
b)
c)
d)
e)
f)
Situaciju u mjerilu 1:1000 (1:2000 ili drugom) s ucrtanom osi, naznakom

elemenata trase i elemenata odvodnih objekata do recipijenta. U situaciji su takoer
ucrtana vezanja glavnih toaka trase na operativni poligon s potrebnim podacima
za iskolenje;
Raun glavnih toaka, odnosno pri elektronikom raunanju koordinate glavnih i
detalnjih toaka osi i profila sa stacionaom, duljinama prijelaznica, krunih
lukova, koordinate centra krunih lukova, duljinama tangenata do tjemena s
odgovarajuim smjernim kutevima;
Popis poligonskih toaka - odnosno tjemena s koordinatama i poloajnim opisima
tih toaka;
Popis visinskih toaka - repera, s visinama i poloajnim opisima repera;
Skicu poloaja poligonskih (i trigonometrijskih) i visinskih toaka;
Raune kota kolnika najmanje na poloaju svakog poprenog profila trase
definiranog u projektu, s niveletom, stacionaama poetka sredine i kraja
vertikalnih zaobljenja, polumjerima zaobljenja, uzdunim nagibima, podacima o
poecima i krajevima vitoperenja i proirenja kolnika s odgovarajuim poprenim
nagibima kolnika.
Za objekte koji se premjetaju zbog graenja ceste, kao to su devijacije cesta manjega
znaenja, regulacije potoka i slino, mogu se primjenjivati i druge geodetske metode,
prilagoene vrsti objekta i terena, pod uvjetom da izvoa moe obaviti radove prema
projektu i ovim Opim tehnikim uvjetima.
Za potrebe graenja veih objekata investitor e izvoau predati prethodno izraene
posebne elaborate geodetske osnove za iskolenje takvih objekata. To se odnosi na
tunele, vijadukte i mostove, odnosno na sve objekte gdje se moraju primijeniti poveane
tonosti iskolenja, radi sigurnosti i trokova graenja (proboji tunela duljih od 200 m,
vijadukti, mostovi, nadvonjaci i podvonjaci koji se izvode montiranjem predgotovljenih
nosaa, mostovi temeljeni na pilotima, dulji montani potporni zidovi i slino).
Nadzorni inenjer e posebno pratiti geodetske radove koje izvodi izvoa radova ovih
objekata.
1-02.2
OSIGURANJE ISKOLENE OSI

Izvoda je duan osigurati svoja iskolenja na odgovarajui nain, za sve vrijeme gradnje.
Osiguranja toaka moraju biti na dovoljnoj udaljenosti od ruba nasipa ili usjeka i
zatiena tako da ih se sauva do kraja graenja. Osiguranja toaka moraju biti i
dvostruko nivelirana.
Osim osi trase, izvoa je duan osigurati i poligonske toke i repere na isti ili slian
nain kao os trase.
Za vrijeme osiguranja toaka izvoa mora voditi zapisnik i skicu osiguranja, a nakon
toga treba izraditi nacrt osiguranja. Jedan primjerak nacrta osiguranja izvoa predaje
nadzornom inenjeru na uvid radi kontrole ispravnosti postupka.
1-02.3
SNIMANJE I OSIGURANJE PROFILA CESTE

Prije poetka zemljanih radova izvoa mora postaviti profile ceste prema projektiranim
poprenim profilima. Mjesta u poprenom profilu gdje profil ceste sijee teren treba
odrediti raunskim putem .
Stranica 1-5
PRIPREMNI RADOVI
Profili ceste postavljaju se ovisno o terenskim uvjetima, radovima (usjek, nasip, zidovi) i
nainu rada na razmaku od 5 do 50 metara. Nadzorni inenjer moe traiti postavljanje
dodatnih meuprofila. Kod nagnutih terena iskolava se profil bez humusnog sloja i bez
vertikalnog zaobljenja kod vrha pokosa usjeka ili pri noici nasipa.
Ako nije zadovoljan s poprenim profilima terena iz glavnog projekta, izvoa ih ima
pravo ponovno snimiti nivelmanski ili tahimetrijski i prikazati u mjerilu 1:100, odnosno u
mjerilu kao u projektu. Na mogue razlike izvoa upozorava nadzornog inenjera radi
dobivanja potvrde i suglasnosti. Ako je morfologija terena izmeu poprenih profila iz
glavnog projekta takva da bi to znatno utjecalo na koliine radova, izvoa i nadzorni
inenjer imaju pravo traiti snimanje meuprofila. Utvrene razlike treba potvrditi
nadzorni inenjer.
Bez pisane potvrde nadzornog inenjera ne mogu se priznati nikakve izmjene u
poprenim profilima u odnosu na glavni projekt.
1-02.4
ISKOLENJE OBJEKATA
Izvoa je duan na osnovi podataka o iskolenju iskoliti sve objekte, ali mora
prethodno predloiti nadzornom inenjeru nacrt iskolenja temelja, nacrt osiguranja osi
objekta i prenesene visinske toke upisom u graevni dnevnik.
Izvoa ne smije zapoeti s radovima prije nego to dobije suglasnost nadzornog
inenjera na ovu dokumentaciju. Nadzorni inenjer u roku tri dana mora dati ovu
suglasnost ili mora iznijeti u graevnom dnevniku zahtjeve koje izvoa jo treba ispuniti
za dobivanje suglasnosti.
Postavljanje poprenih profila, osiguranje osi objekta i kontrola za vrijeme graenja
izvoa je duan provoditi analogno navedenim poslovima za trasu, prilagoeno potrebi
gradnje objekata.
1-02.5
KONTROLA ZA VRIJEME GRAENJA

Izvoa radova duan je za vrijeme graenja stalno odravati iskolenu os trase,
osiguranje svih toaka, postavljenih profila ceste, repera i poligonskih toaka.
Ako za vrijeme rada doe do nestanka ili oteenja pojedinih toaka, izvoa ih je duan
obnoviti o svom troku.
Ako se projekt promijeni, izvoa mora te promjene provesti i na terenu. Promjene se
moraju provesti i na osiguranju osi trase i drugih toaka, te na postavljenim profilima
ceste. Naposljetku, sve se promjene moraju ucrtati u nacrt osiguranja osi trase.
Sve podatke o iskolenju, koji su u vezi s promjenom projekta, izvoa je duan dostaviti
nadzornom inenjeru. Nakon zavretka graenja planuma posteljice, izvoa je duan
obnoviti os trase (poloajno i visinski) na osnovi nacrta iskolenja i osiguranja osi trase,
visinskih i poligonskih toaka.
Os trase treba visinski i poloajno obnoviti i prije izrade vezanih nosivih slojeva kolnike
konstrukcije.
Iskolenje objekata treba neprestano nadzirati i po potrebi obnavljati.
Stranica 1-6
PRIPREMNI RADOVI
1-02.6
PREDAJA PO ZAVRETKU RADOVA

Po zavretku svih radova na cesti, a prije tehnikog prijama, izvoda je duan na zahtjev
investitora obnoviti os trase ceste i objekata, stacionae, poligonske toke i repere te ih
predati investitoru. O tome se mora nainiti predajni zapisnik. Nadzorni inenjer prije
tehnikog prijama ima pravo traiti i nivelman cijele trase novoizgraene ceste.
Investitor je duan najkasnije na dan tehnikog pregleda dati ma uvid povjerenstvu za
tehniki pregled, uz ostalu dokumentaciju propisanu Zakonom o gradnji i:
Situacijski nacrt izgraene graevine kao dio geodetskog elaborata, koji je ovjerilo
nadleno dravno tijelo za katastar i geodetske poslove, a izradila osoba
registrirana za obavljanje te djelatnosti po posebnom propisu;
Geodetski snimak izvedenog stanja nakon zavretka radova radi legaliziranja
izvedenog stanja graevine u katastru i zemljinoj knjizi i prema traenju
investitora radi konanog obrauna radova (zemljani radovi, kolniki zastor,
oprema ceste, kontrola visina kolnika).
Snimka izvedenog stanja treba sadravati:

1.
2.
3.
4.
kopije katastarskih planova s ucrtanim novim objektima u mjerilu (1:1 000)

ovjerenih od nadlenog katastra u 3 (tri) primjerka;
prijavne listove za katastar i zemljinu knjigu ovjerene od nadlenog katastra i
ureda za prostorno uredenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zatitu
okolia u 10 (deset) primjeraka;
podatke o geodetskoj mrei (popis koordinata i visina, skica s poloajnim opisima)
u 3 (tri) primjerka;
koordinate osi izvedene ceste (u prosjeku na svakih 25 m) u digitalnoj formi
(disketi, CD) u 2 (dva) primjerka.
Pri izradi snimka izvedenog stanja treba se drati vaeih zakona i propisa.
Kakvoa radova
Tonost mjerenja mora biti u skladu s geodetskim normama za pojedine vrste mjerenja i u
skladu sa zahtjevima za kakvou pojedinih radova prema ovim ili posebnim tehnikim
uvjetima.
Ustanovi li nadzorni inenjer da mjerenja ne zadovoljavaju uvjete dane projektom, mora
obustaviti radove na mjerenjima. Tada je izvoa duan provesti zahvate koji daju tonija
mjerenja ili provesti takva mjerenja koje trai nadzorni inenjer.
Kontrola kakvoe radova
Izvoa je sve vrijeme graenja duan obnavljati iskolenu trasu i sve oznake na terenu,
bez obzira na uzroke tete.
Geodetskom kontrolom utvruje se visinski i poloajno poetno stanje ili stanje
izvedenog posla.
Geodetska kontrola provodi se u svakom projektnom profilu, a po potrebi i gue i po
nalogu nadzornog inenjera. Tonost izvoenja pojedinih stavki radova je po kriterijima
ovih OTU za te radove.
Stranica 1-7
PRIPREMNI RADOVI
U sluaju promjene projekta, izvoa je duan ponovno izvesti sve radove osiguranja
iskolene osi i postavljanje poprenih profila. Sve podatke iskolenja izvoa je duan
predoiti nadzornom inenjeru i omoguiti mu neometanu uporabu svih geodetskih
toaka i oznaka za njegove potrebe.
Ako nadzorni inenjer u mjerenjima i kontrolama podataka ustanovi da mjerenja izvoaa
nisu u redu, ima pravo sva mjerenja povjeriti drugoj strunoj organizaciji, sve na troak
izvoaa po stvarnim trokovima.
Obraun rada
Ovaj se rad mjeri po kilometru trase i prikljuaka u skladu s projektima.
Osiguranje osi trase, iskolenje objekata, odravanje i obnova osi trase i drugih toaka
nunih za uspjeno izvoenje radova, odnosno svi poslovi opisani u potpoglavlju 1-02 te
potreban materijal i trokovi prijevoza vezani uz taj rad, plaaju se po kilometru ceste i
prikljuaka u skladu s projektima.
U cijenu odravanja osi trase i iskolenja objekata ukljuena su sva potrebna mjerenja i
iskolenja za sve devijacije, regulacije, pristupne ceste, paralelne putove, ogradu,
pozajmita materijala, odlagalita i drugo, u tijeku rada i pri tehnikom pregledu, te
izvoa nema pravo na posebnu naknadu za te radove.
Stranica 1-8
PRIPREMNI RADOVI
1-03
IENJE I PRIPREMA TERENA
1-03.1
UKLANJANJE GRMLJA I DRVEA
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa sjeenje iblja i stabala svih dimenzija, odsijecanje granja, rezanje
stabala i debelih grana na duine pogodne za prijevoz, vaenje korijenja, iblja te starih
panjeva i panjeva novo posijeenih stabala, zatim odnoenje iblja, granja, trupaca i
panjeva izvan profila ceste na odlagalite koje odredi nadzorni inenjer. Povrine koje
treba oistiti od iblja, drvea i panjeva oznaene su u nacrtima ili ih odreuje nadzorni
inenjer prije poetka rada.
ienje obuhvaa i uklanjanje svega nepotrebnog materijala zaostalog nakon tih radova.
Grmlje, stabla i panjeve treba ukloniti na svim povrinama predvienima u projektu, kao i
na mjestima koja odredi nadzorni inenjer.
Izvoa mora ruiti stabla uz punu primjenu higijensko-tehnikih zatitnih mjera i bez
nanoenja tete susjednim objektima, posjedima uz trasu i imovini uope. Ruenjem
stabala ne smiju se otetiti stabla koja nisu predviena za ruenje.
Na povrinama iskopanim za profil ceste treba izvaditi sve panjeve i korijenje do ovih
dubina:
a)
b)
c)
na zaobljenim povrinama zasjeka - do povrine zaobljenja,

ispod nasipa - na najmanje 0,20 m ispod planuma temeljnog tla,
ispod kolnike konstrukcije koja dolazi neposredno na temeljno tlo na najmanje
0,50 m ispod planuma temeljnog tla (planuma posteljice).
Posjeena stabla i panjeve treba odlagati uz trasu na mjestima pristupanim za odvoz

stabala i gdje ona nee smetati radovima. Udubine od izvaenih panjeva na temeljnom tlu
treba ispuniti istim materijalom kakav je na okolnom temeljnom tlu te izvesti zbijanje do
propisane zbijenosti.
Obraun rada
Uklanjanje grmlja i iblja (do 10 cm) obraunava se po etvornom metru oiene
zarasle povrine.
Uklanjanje drvea i panjeva obraunava se po komadu, uzimajui u obzir debljinu (profil)
stabla (mjereno na visini 1 m od zemlje):
10-30 cm
veega od 30 cm.
1-03.2
UKLANJANJE
UMJETNIH
OBJEKTA,
REKLAMNIH PLOA I SLINO
PROMETNIH
ZNAKOVA,
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa vaenje i demontiranje prometnih znakova, reklamnih ploa i ostale
prometne opreme (kolobrani i odbojnici), ruenje zidova, ruenje postojeih kolnikih
konstrukcija i postojeih propusta, uklanjanje rubnjaka, ruenje i/ili premjetanje ianih,
drvenih i kamenih ograda, skidanje i premjetanje starih ili izradu i postavljanje novih
Stranica 1-9
PRIPREMNI RADOVI
ulaza (vrata), ruenje naputenih i dotrajalih zgrada i drugih objekata od kojih se
materijal, osim za izradu nasipa, ne moe upotrijebiti i za druge namjene.
Vrste i koliine opisanih radova predviene su projektom ili ih odreuje nadzorni
inenjer.
U ovaj rad ne ulazi uklanjanje i premjetanje komunalnih instalacija kao to su nadzemni
i podzemni vodovi elektrine energije, plinovodi, naftovodi, telefonski vodovi, toplovodi,
vodovodi, kanalizacija i druge instalacije koje treba ukloniti ili premjestiti.
Rad obuhvaa uklanjanje i drugih dijelova tih naprava, kao temelji ili dijelovi objekata iz
masivnog materijala, koje je potrebno poruiti nakon uklanjanja ili premjetanja
navedenih vodova i objekata.
Izrada
Vaenje i demontiranje prometnih znakova, reklamnih ploa, elinih odbojnika,
kolobrana i druge prometne opreme na cesti treba obaviti tako da se svi sastavni dijelovi
sauvaju neoteeni i da ih je mogue opet upotrijebiti.
Prije demontiranja nadzorni e inenjer dati izvoau upute o tome koje dijelove
prometnih znakova, reklamnih ploa i druge prometne opreme treba sauvati, gdje ih
treba uskladititi i kako ih zatititi od propadanja. Nadzorni e inenjer pravodobno
obavijestiti vlasnike reklamnih ploa o mjestu i vremenu demontiranja ploa. Izvoa je
duan uvati ispravne dijelove prometne opreme i reklamnih ploa dok ih ne preuzme
investitor ili vlasnik.
Umjetne objekte, zidove i ostale naprave treba ruiti i uklanjati uz primjenu zatitnih
mjera prema vaeim propisima te tako da se ne izazove teta na susjednim objektima i
posjedima kao i na postojeoj cesti.
Postojee kolnike konstrukcije treba ruiti tako da teren nakon ruenja bude sposoban za
funkcionalnu upotrebu, koja se predvia projektom, odnosno odredbom nadzornog
inenjera.
Postojee ograde od ice, drvea, kamena ili betonskih i drugih elemenata, koje zadiru u
profil ceste, treba poruiti i premjestiti na granicu cestovnog pojasa.
Oteene dijelove ograda i ulaza (vrata) treba popraviti, a unitene dijelove zamijeniti
novima.
Ruenje i uklanjanje postojeih propusta, uklanjanje rubnjaka, prometne opreme, ruenje i
premjetanje ograda, ruenje dotrajalih zgrada, odstranjivanje odlagalita i drugih
objekata treba obaviti bez nanoenja tete na ostalim objektima i posjedima uz cestu.
Materijal od poruenih objekata treba odloiti na mjesto gdje nee smetati radovima i
gdje nee naruavati estetski izgled ceste i okolice, a prema odluci nadzornog inenjera.
Temelje ili dijelove objekata od masivnog materijala, koji se moraju ruiti zbog
premjetanja komunalnih instalacija, treba ukloniti jednako paljivo kao i ostale objekte u
cijelosti ili do minimalne dubine (prema poloaju profila ceste i nivelete), prema
potpoglavlju 1-03.1.
Stranica 1-10
PRIPREMNI RADOVI
Obraun rada
Radovi opisani u potpoglavlju 1-03.2 ne mjere se posebno, ve su ukljueni u jedininu
cijenu drugih stavki, osim ako ugovorom nije drugaije odreeno.
Ovi radovi ne plaaju se posebno nego su uraunani u jedininu cijenu za iskope ili
nasipe i time se smatra da je izvoa dobio punu naknadu za sve radove navedene u
potpoglavlju 1-03.2, osim ako ugovorom nije drugaije odreeno.
1-03.3
RUENJE ZGRADA
Opis rada
U ovaj rad ulazi projektom ili odlukom investitora odreeno ruenje stambenih,
gospodarskih, industrijskih i poslovnih zgrada koje smetaju gradnji prometnice, vaenje
temelja, uvanje, prijevoz i pospremanje upotrebljivog materijala, te ienje gradilita od
otpadnog materijala.
Izrada
Zgradu treba ruiti u skladu s projektom, vaeim propisima i zakonima te tako da se ne
ugroava sigurnost ljudi, opreme, zatita okolia i ne oteti materijal koji bi se mogao
ponovno upotrijebiti. Graevni materijal, koji se moe jo koristiti, mora biti oien,
prevezen i odloen na mjesto koje je odreeno projektom ili koje odredi nadzorni
inenjer.
Nakon ruenja zgrade gradilite mora biti oieno od materijala, konstrukcija i temelja, a
otpadni materijal treba prevesti na mjesto gdje nee smetati izgradnji i kakvoi radova i
gdje nee naruavati estetski izgled ceste, odnosno materijal treba prevesti u mjesna
odlagalita otpadnog materijala.
Zgrade se moraju ruiti uz punu primjenu higijensko-tehnikih zatitnih mjera i bez
nanoenja tete drugim objektima i posjedima.
Obraun rada
Ruenje zgrada mjeri se u etvornim metrima stvarno poruene bruto razvijene povrine
zgrade, mjereno s vanjske strane zidova. Uklanjanje temelja poruenih zgrada ne mjeri se
posebno, ve je ukljueno u jedininu cijenu ove stavke.
1-03.4
UKLANJANJE
INSTALACIJA
ILI
PREMJETANJE
POSTOJEIH
KOMUNALNIH
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa uklanjanje ili premjetanje postojeih komunalnih i drugih instalacija,
kao to su zrani i podzemni vodovi elektrine energije, plinovodi, naftovodi, telefonski
vodovi, toplovodi, vodovodi, kanalizacija i drugo, osim uklanjanja temelja ili dijelova
objekata postojeih instalacija od masivnog materijala, to je opisano u potpoglavlju 103.2.
Svi radovi vezani uz uklanjanje ili premjetanje postojeih komunalnih instalacija trebaju
biti predvieni u projektu. Ako nisu predvieni, investitor e angairati specijalizirane ili
komunalne organizacije za izradu potrebne projektne dokumentacije.
Stranica 1-11
PRIPREMNI RADOVI
Izrada
Radove obavljaju specijalizirane organizacije prema posebnim projektima, propisima i
tehnikim uvjetima za odgovarajuu vrstu radova.
Nadzor nad radovima obavljaju nadzorni inenjeri ili osobe koje su ovlatene za
nadziranje i odobravanje obavljanja odreenih vrsta poslova.
Obraun radova
Koliine radova koje je obavila i izvela specijalizirana ili komunalna organizacija
ovjerava nadzorni inenjer.
Plaa se na osnovi ovjerenih koliina obavljenih radova, prema trokovniku odgovarajue
specijalizirane ili komunalne radne organizacije.
1-03.5
LOKACIJA I ZATITA KOMUNALNIH I OSTALIH PRIKLJUAKA

Opis rada
Rad obuhvaa zatitu komunalnih instalacija i ostalih prikljuaka, kao to su zrani i
podzemni vodovi elektrine energije, plinovodi, naftovodi, telefonski vodovi, toplovodi,
vodovodi, kanalizacija i drugo, koji su sastavni dio budue prometnice, ili koji tijekom
gradnje prometnice zbog primjerice prolaza tekih i velikih vozila mogu biti ugroene.
Svi radovi vezani uz zatitu komunalnih instalacija trebaju biti predvieni u glavnom
projektu. Ako nisu predvieni investitor e angairati specijalizirane komunalne
organizacije za izradu potrebne projektne dokumentacije.
Izrada
Radove obavljaju specijalizirane organizacije prema posebnim projektima i tehnikim
uvjetima za odgovarajuu vrstu radova. Nadzor nad radovima obavljaju osobe koje su
ovlatene za odreenu vrstu posla.
Koliine radova koje je obavila specijalizirana komunalna organizacija ovjerava ovlateni
nadzorni inenjer.
Plaa se prema ugovorenom trokovniku na osnovi koliina radova koje je ovjerio
nadzorni inenjer.
Stranica 1-12
PRIPREMNI RADOVI
1-04
ZATITA I OBNOVA VLASNITVA, SPOMENIKA, VODOTOKA, JEZERA I

DRVEA
Opis rada
Rad obuhvaa zatitu i obnovu vlasnitva, drvea, spomenika svih vrsta vodotoka i jezera
koji mogu biti ugroeni prilikom gradnje, ili samom graevinom.
Svi radovi vezani uz zatitu trebaju biti predvieni u projektu. Ako nisu predvieni,
investitor e angairati specijalizirane organizacije za izradu potrebne projektne
dokumentacije.
Izrada
Radove obavljaju izvoa ili specijalizirane organizacije prema posebnim projektima i
Nadzor nad radovima obavljaju osobe koje su ovlatene za odreenu vrstu posla.
Koliine radova ovjerava ovlateni nadzorni inenjer. Plaa se prema ugovorenom
trokovniku na osnovi tako utvrenih koliina radova koje je ovjerio nadzorni inenjer.
Stranica 1-13
1
1-05
PRIPREMNI RADOVI
ZATITA I OBNOVA UMA
Opis rada
Rad obuhvaa zatitu i obnovu uma koje mogu biti ugroene prilikom gradnje, ili
samom graevinom.
Svi radovi vezani uz zatitu trebaju biti predvieni u projektu. Ako nisu predvieni,
investitor e angairati specijalizirane organizacije za izradu potrebne projektne
dokumentacije.
Izrada
Radove obavljaju izvoa ili specijalizirane organizacije prema posebnim projektima i
Nadzor nad radovima obavljaju osobe koje su ovlatene za odreenu vrstu posla.
Koliine radova ovjerava ovlateni nadzorni inenjer. Plaa se prema ugovorenom
trokovniku na osnovi koliina radova koje je ovjerio nadzorni inenjer.
Stranica 1-14
PRIPREMNI RADOVI
1-06
FOTOGRAFIRANJE
Izrada
Izvoa e dostaviti etiri neuokvirene fotografije u boji veliine 8R dijelova radova u
tijeku i radova koji su dovreni. Koristit e se fotoaparatom odreenog tipa koji odredi
nadzorni inenjer. Primjerci snimljenih fotografija dostavit e se nadzornom inenjeru u
roku od sedam dana nakon to su snimljene a kopije e se dostaviti u roku 7 dana nakon
to su odabrane fotografije vraene izvoau. Negativi snimljenih fotografija vlasnitvo
su investitora a kopije tih negativa mogu se dati osobama koje je ovlastio investitor i
nadzorni inenjer. Na poleini slike bit e pisaim strojem opisani detalji fotografije kao i
datum snimanja. Jedan primjerak svake fotografije potpisat e izvoa i nadzorni
inenjer.
Izvoa e takoer dostaviti minimum 36 fotografija u boji o mjesenom napredovanju
radova veliine 3R. Fotografije e biti snimljene kamerom koja ima ugraen datum i bit
e snimljene na lokacijama koje odredi nadzorni inenjer svaki mjesec. Zahtjevi za
negativ su isti kao za fotografije veliine 8R.
Ugovorna jedinina cijena za jedan komplet fotografija veliine 8R bit e za jedan
negativ i etiri kopije.
Jedinina ugovorna cijena za komplet fotografija 3R dana je za jedan negativ i 4 kopije
fotografije sve uvezano u album.
Stranica 1-15
1
1-07
PRIPREMNI RADOVI
NORME I TEHNIKI PROPISI
Kod izrade snimka izvedenog stanja treba se pridravati sljedeih zakona i propisa:
-
Zakon o cestama (Narodne novine br. 56/91, 49/92, 109/93, 52/94, 48/96)
Zakon o gradnji (Narodne novine br. 52/99, 57/99, 75/99 i 117/01).
Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljita (Narodne novine br. 16/74).
Pravilnik o geodetskoj izmjeri II. i III. dio.
Zakon o izvlatenju (Narodne novine br. 9/94).
Zakon o odravanju katastra VII. dio II odjeljak iz 1930. godine.
Kod izvedbe radova iz poglavlja 1, pridravati se vaeih normi, propisa i Zakona.
Stranica 1-16

KNJIGA1

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

KNJIGA1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HRVATSKE CESTE - HRVATSKE AUTOCESTE

OPI TEHNIKI UVJETI

KNJIGA I OPE ODREDBE I PRIPREMNI RADOVI

ZAGREB, PROSINAC 2001

Institut Graevinarstva Hrvatske, Zagreb, Janka Rakue 1.

Dr. sc. Petar ukan, dipl.ing.gra.

Ivan Banjad, dipl.ing.gra.

Dr. sc. Branimir Babi, dipl.ing.gra.

OPE NAPOMENE ..... 0-1

PRISTUPNE CESTE I PARKIRALITA . 0-18

elektrotehnike i strojarstva ... 0-52

DEFINICIJE OPIH POJMOVA

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I

graevine i oprema za zatitu ceste, prometa i okolia (snjegobrani, vjetrobrani,

Projektiranje je izrada idejnog i glavnog projekta potrebnog za izdavanje naelne i

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I

Glavni projektant je osoba ovlatena za projektiranje sukladno ZOG-u i odgovorna je za

DEFINICIJE VEZANE UZ RAZVRSTAVANJE CESTA

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I

Prometno optereenje izraava se brojem prijelaza ekvivalentnih osovinskih optereenja

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I

Shematski prikaz poprenih presjeka

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I

NORME ZA MATERIJALE, OPREMU I RADOVE

NORME I TEHNIKI PROPISI

Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama i

ALTERNATIVNI MATERIJALI I OPREMA

posjeduju istu kakvou i svojstva, ili

Za predloeni alternativni materijal ili opremu izvoa e podnijeti dokumentaciju

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I

Pojedini projekti u sastavu glavnog projekta sadre:

procjenu trokova graenja,

podatke o geotehnikim i drugim istranim radovima koji su posluili kao podloga

proraun mehanike otpornosti i stabilnosti, hidraulikih, energetskih i fizikalnih

program kontrole i osiguranja kakvoe,

situaciju graevine prikazanu na osnovnoj dravnoj karti, odnosno na geodetskoj

nain postupanja s otpadom, ako se radi o opasnom otpadu u skladu s propisom o

posebne tehnike uvjete.

NAELNA DOZVOLA ZA GRAENJE

IZVJETAJ O ISTRANIM RADOVIMA

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I

Investitor predaje primjerak izvjetaja o istranim radovima izvoau i nadzornom

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I

Utvrditi usklaenost iskolenja graevine s elaboratom o iskolenju i s glavnim

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I

DINAMIKI PLAN IZVOENJA RADOVA I POPIS MEHANIZACIJE

IZMJENE PROJEKTA ILI VRSTE RADOVA I PROMJENE KOLIINA

IZMJENA PROJEKTA ILI VRSTE RADOVA

ako se utvrdi da projektna rjeenja nisu odgovarajua uvjetima gradnje;

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I

na zahtijev investitora (uz suglasnost projektanta) koji predlae drugaije rjeenje

RADOVI KOJI NISU ODOBRENI

NAIN MJERENJA KOLIINA

UVOENJE IZVOAA U POSAO

MATERIJALI I PROIZVODI ZA UGRADNJU

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I

USKLADITENJE I RUKOVANJE MATERIJALOM

OSIGURANJE KAKVOE MATERIJALA, PROIZVODA I RADOVA

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I

prethodna ispitivanja (izvoa) kao dokaz uporabljivosti,

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I

Izvoa je duan u svakom trenutku omoguiti nadzornom inenjeru i/ili od njega

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I