4.4.6.

DIMENZIONIRANJE VODOVA
Troila su povezana s izvorima elektrine struje prijenosnim vodovima. Pri proraunu takvih
vodova treba paziti na dimenzije vodia i jakost elektrine struje koja tee vodiem, jer su to
initelji koji izravno utjeu na razvijanje topline u vodiu (Jouleov zakon). Kod prijenosnih
vodova Jouleova toplina oituje se kao tetna pojava, iz vie razloga:
- zagrijavanjem vodia raste njegova otpornost / R1 = R0 (1 + ) /, materijali od kojih se
izrauju vodii imaju pozitivni temperaturni koeficijent otpora te se, jer je vod prikljuen na
izvor stalnog napona, smanjuje jakost elektrine struje koja prolazi vodom pa se ujedno
smanjuju i uinci te elektrine struje,
- kod prijenosa dolazi do gubitaka energije, naroito ako se radi o duljem vodiu,
- postoje mogunosti kratkog spoja, poara i slinih neprilika, naroito kod izoliranih vodia
gdje je ograniena mogunost odvoenja vika topline.
Pri odabiru presjeka vodia, osim jakosti elektrine struje, prema propisima, moraju se uzeti u
obzir i doputeni padovi napona i doputeni gubitak snage na vodovima te cijena materijala
od kojeg se izrauju vodii.
Kako jakost elektrine struje najznaajnije utjee na razvijanje topline u vodiu, jer je
razvijena toplina razmjerna kvadratu jakosti elektrine struje, posebna panja se posveuje
odnosu jakosti elektrine struje i presjeka vodia. Izraene su tablice u kojima su navedene
jakosti elektrine struje za razne presjeke vodia i vrsti vodia. S obzirom na jakost elektrine
struje proraun nije sloen. Iz poznatih podataka, snage troila i radnog napona, odreuje se
jakost elektrine struje:
I=

P
[A]
U

(4.25)

Najjednostavnije je, dalje, za tu jakost elektrine struje uzeti odgovarajui presjek vodia S iz
tablica (ako je jakost elektrine struje izmeu dvije tabline vrijednosti, uvijek se uzima prvi
vei presjek). Kako vodii imaju otpor, na njima dolazi do pada napona:
U v = I Rv

(4.26)

Dimenzioniranje vodia glede doputenog pada napona svodi se na odreivanje presjeka

vodia. Otpor vodia rauna se po relaciji:
Rv =

2
S

(4.27)

U proraun se uzima i povratni vodi te je stoga u relaciji 4.27 dvostruka duljina. Ako je
zadan doputeni relativni pad napona na vodiu u (kao bezdimenzionalni broj) ili u% (u
postocima):
u=

u% =

gdje je:

Uv
U

Uv
100 [%]
U

(4.28)

(4.29)

Uv
- pad napona u apsolutnom iznosu,
U
- napon na koji je prikljuen vod.
Presjek vodia odreuje se po relaciji:
u% =

Uv
I Rv
100 =
100
U
U

I Rv 100 = U u %

2
I 100 = U u %
S

S = 200

I
U u%

(4.30)

Ako se vod dimenzionira s doputenim relativnim gubitkom snage:

p=

p% =

Pv
P

(4.31)

Pv
100 [%]
P

(4.32)

gdje je Pv doputeni gubitak snage u apsolutnom iznosu, vrijedi:

p% =

Pv
I 2 Rv
100 = 100
P
P

p % P = 100 I 2

S=

2
S

200 I 2
P p%

(4.33)

Relacija 4.33 moe se, s obzirom da vrijedi: P = U I, pisati i na sljedei nain:

S=

200 I
p% U

(4.34)

Ako se jednadba 4.34 pomnoi s U/U, to joj ne mijenja vrijednost, dobiva se:
S=

200 I U
p% U 2

S=

200 P
U 2 p%

(4.35)

Izniman znaaj relacije 4.35 dolazi do izraaja kod prijenosa veih snaga na vee udaljenosti.
Iz nje je vidljivo da se gubici mogu smanjiti ako se umjesto poveanja poprijenog presjeka S
(to je kod dalekovoda ogranieno na 150 [mm2], a ujedno bi i znaajno poskupio materijal)
poveava prijenosni napon U koji je u relaciji odreen kvadratom u nazivniku.
Dakle, moglo bi se uz isti relativni gubitak snage p% prenositi snagu na sve veu udaljenost
porastom prijenosnog napona. Iz relacije 4.35 prijenosni napon je:
U=

200 P
p% S

(4.36)

4.4.7. BRODSKI KABELI

U praksi se koriste zatieni vodovi, koji osim samog vodia imaju i razne vrste zatite. Takve
izolirane vodie naziva se kabelima. U jednom kabelu moe biti jedan ili vie izoliranih
vodia. Mogu se podijeliti prema vrsti elektrine energije koju provode, namjeni, vrsti
izolacije, itd. Najpoznatiji su tzv. energetski kabeli. Kod njih se vodi izrauje od bakra ili
aluminija. Elektrolitski bakar je materijal od kojeg se, openito, izrauju vodii. Moe biti
napravljen u obliku ueta od vie tankih ica kojih broj i debljina ovise o namjeni kabela, o
potrebnoj savitljivosti kabela, o optereenju u pogonu, i sl. Presjeci vodia mogu biti raznoliki
od 0,5 pa sve do 1000 [mm2].
Oko vodia je postavljena izolacija, koja slui za elektrino izoliranje vodia, a najee se
izrauje od impregniranog papira, termoplastonih masa i elastomera. Za izolaciju brodskih
kabela rabi se veliki broj materijala: polivinil, teflon, polietilen, guma, azbest, itd.
Zaslon ili ekran postavlja se u vieilnim kabelima za srednje i visoke nazivne napone preko
izolacije pojedinih vodia (ila). To su trake od metaliziranog papira, vodljivih tkanina ili
drugih vodljivih slojeva na potencijalu zemlje, koji imaju zadatak oko vodia stvoriti radijalno
elektrino polje i time smanjiti mogunost tinjanja.

Slika 4.6: Shematski prikaz sastavnih dijelova kabela: A - vodi, B - izolacija, C - ekran, D ispuna, E metalni plat, F unutarnji zatitni sloj, G - armatura, H vanjski zatitni sloj
Meu ilama kabela postavlja se kabelska ispuna da bi kabel bio okruglog oblika. Kabelska
ispuna esto su jutena vlakna impregnirana katranom, parafinom, i sl. Ispuna popunjava u
vieilnim kabelima lijebove izmeu pojedinih pouenih izoliranih vodia. Iznad izoliranih
ila i ispune postavlja se jo jedan ili vie slojeva (plat, armatura) koji slue zatiti vodia od
vlage, kemijskih i mehanikih utjecaja. Plat je beavna cijev izraena od olova, aluminija ili
termoplastinog materijala, koja se postavlja preko izolirane ile ili skupa ila i ispune radi

njihove zatite od vanjskih utjecaja. Armaturu ili oklop kabela sainjavaju metalne ice ili
trake koje se mogu na vie naina postaviti na plat radi zatite od mehanikih oteenja. Da
armatura ne oteti plat, izmeu njih se postavlja unutarnji zatitni sloj, tzv. posteljica.
Posebnosti brodskih kabela, bilo energetskih, telekomunikacijskih, signalnih, teko gorivih ili
optikih, izraene su ve prilikom ugradnje, kao i tijekom eksploatacije. Prilikom ugradnje
brodski su kabeli izloeni znatnim mehanikim naprezanjima: mehanikim udarima, troenju,
razvlaenju, i sl. Dolaze u dodir s materijalima agresivnih svojstava: benzinom, raznim
gorivima, bojama, lakovima i uljima. Tijekom rada trajno su izloeni djelovanju morske
atmosfere i to u ekstremnim klimatskim uvjetima. Vodii, izolacijski materijali, omotai,
elektriki i mehaniki opleti moraju udovoljavati zahtjevnim normama i testovima. Svjetski
poznati proizvoai brodskih kabela dizajniraju kabele u suglasju s normama i testovima
Meunarodne elektrotehnike komisije (IEC).
Kabeli koji se rabe na brodovima sastoje se od jednog ili vie vodia, meusobno izoliranih,
smjetenih u zajednikom platu od olova, koji ne proputa vlagu. Vanjski plat uglavnom je
armiran, da bi se pojaala mehanika otpornost. Postoje energetski kabeli, elektroniki kabeli,
kabeli za ugradnju i savitljivi kabeli. Mogu se koristiti za dovod elektrine energije, ali i za
(elektrini) prikljuak broda na kopno. Prema namjeni mogu se podijeliti na:
- brodske energetske kabele za napone do 1000 [V]. Konstrukcijski mogu imati od
jedne do etiri ile, s presjekom pojedine ile do 400 [mm2],
- signalne kabele (mogu imati vie tankih ila debljine do 1,5 [mm 2]) za povezivanje
kontrolnih zvrnokompasnih i signalnih ureaja, za daljinsko upravljanje, za iskazivanje
rezultata mjerenja, itd. Rabe se i za izmjenine (do 600 [V]) i istosmjerne napone (do 1000
[V]),
- telekomunikacijske kabele,
- kabele za posebne namjene, npr. elektronike suosne kabele,
- posebne kabele za demagnetizaciju broda (degausizacija ili demagnetizacija
zavojnicama kojima prolazi elektrina struja - radi se npr. s brodskim trupom kao zatita od
magnetskih mina, i sl.),
- teko gorivi kabeli,
- optiki kabeli.
Brodski kabeli trebaju imati:
- veliku dielektrinu vrstou,
- veliku mehaniku vrstou,
- otpornost na djelovanje vlage, luina, kiselina, ulja i soli.
Na brodu je vrlo gusta mrea kabela, jer su udaljenosti od razvodne ploe do troila u naelu
malene. Brodski kabeli posebno trebaju izdrati znatna naprezanja usljed gibanja broda, a
ujedno treba olakati pristup do njih. Brodski se kabeli polau obino u snopovima i ne
izravno na stijenke broda nego na posebne kabelske nosae ili kabelske staze. elinim
obujmicama snopovi kabela se uvruju za nosae. Ipak, zbog zagrijavanja, ne postavlje se
previe kabela na jedno mjesto. Veoma ozbiljan problem su prolazi kabela kroz palube i
nepropusne pregrade, za to slue pregradne provodnice i cijevi. Posebnu brigu treba voditi o
uzemljenju. Kabeli, odnosno zatitni oplet i metalni plat koji se ne prekidaju, uzemljuju se na
oba kraja, a oni koji se prekidaju uzemljuju se na mjestu svakog prekida. Metalni opleti se
uzemljuju na prolazima kroz pregrade i palube te na uvodima u kuita. Pri razvodu kabela u
metalnim cijevima moraju se uzemljiti na svaka dva metra.
Velik je broj brodskih kabela. Svi nose posebne oznake iz kojih su vidljiva njihova temeljna
svojstva, a oznake su u skladu s posebnim normama. Od hrvatskih proizvoaa istie se
proizvodni program tvornice ELKA iz Zagreba. Hrvatski registar brodova, sa sjeditem u
Splitu, izdao je certifikate sljedeih kabela i vodia iz njihovog proizvodnog programa: MGGE i MGCG-E (brodski energetski kabeli), BPP/UJ (brodski instalacijski vod), MGCG-ETG

(brodski energetski teko gorivi kabel), FMGCG-E (brodski signalni kabel), FMGCG-ETG
(brodski signalni teko gorivi kabel), P/FJKT (savitljivi brodski instalacijski kabel) te BP/FJ
(vodi za oienje).

Slika 4.7: Razliiti kabeli

Vrste kvarova kabela su:
- kratki spoj (34%),
- otvoreni krug (23%),
- luk ili iskrenje (4%),
- prelomljenost (26%),
- napuknue izolacije (5%),
- istroenost (4%),
- ostala mehanika oteenja (4%).

14. ELEKTRINE ICE I KABELI

Elektrine ice i kabeli su prijenosnici elektrine energije ili elektrinog signala izmeu
toaka prostora. esto su elektrini kabeli za prijenos energije i signala meusobno
postavljeni u neposrednoj blizini. Poveana je i uporaba hibridnih elektrinih kabela koji
objedinjuju dvije spomenute namjene. Ovo iziskuje, od proizvoaa i projektanata do onih
koji se bave postavljanjem i odravanjem, poveanje razine znanja o elektrinim kabelima.
Statistike ukazuju da vie od polovine svih kvarova sloenih elektrotehnikih sustava
uzrokuju elektrini kabeli i pripadajue spojne naprave kao to su utikai, konektori i
kabelske spojnice. Zato je trajna tenja poboljanje postupaka ispitivanja elektrinih kabela.
Na vanost ovih najzastupljenijih elektrotehnikih sastavnih dijelova ukazuje brojnost normi i
preporuka koje se odnose na proizvodnju, primjenu i ispitivanje elektrinih ica i kabela.
Obzirom na brojnost primjena razmatranje je djelomino ogranieno na elektrine ice i
kabele koji se rabe na brodovima.
ica je, openito, tanka ipka ili nit vuenog metala ija je duljina puno vea od promjera.
Elektrina ica je vodi, punog presjeka ili sukan od tanjih ica, s ili bez elektrine izolacije.
Izolirani vodi ili skup meusobno izoliranih vodia u zajednikom omotau je elektrini
kabel. Iz ovih odrednica proizlazi da svaka elektrina ica ili kabel, neovisno o brojnim
vrstama, nuno sadri vodie i izolatore, te razliite materijale za elektrinu, mehaniku i
kemijsku zatitu.
14.1. VODII ELEKTRINIH ICA I KABELA
Materijal ili tijelo koje omoguava neprekinuti tok elektrinog naboja naziva se vodiem.
Uobiajeno je za vodie elektrinih ica i kabela koristiti bakar, elik prevuen bakrom,
kadmijevu broncu, aluminij i aluminij prevuen bakrom (Tablica 14.1). Od ovih vodia
najee se rabi elektrolitski proieni bakar koji u iarenom obliku ima normama odreenu
elektrinu provodnost (20 C) = 5,8 107 S/m.
Tablica 14.1: Materijali vodia elektrinih ica i kabela
Materijal
vodia
bakar (elektrolitski)
elik prevuen
zavarenim bakrom
(40% provodnosti Cu)
elik prevuen
zavarenim bakrom
(30% provodnosti Cu)
kadmijeva bronca
(99% Cu, 1% Cd)
aluminij
aluminij prevuen
bakrom (20% plotine
presjeka ice Cu)

Istosmjerni otpor u
odnosu na
elektrolitski bakar
Rdc/Rdc(Cu) [%]

Izmjenini otpor u
odnosu na
elektrolitski bakar
Rac/Rac(Cu) [%]

Prekidna vrstoa
Meka ica
Tvrda ica
(iarena)
(hladno
[Mpa]
vuena)
[MPa]
241
455

100

100

250

100

345

662

333

100

483

896

115
164

115
164

262
117

621
159

146

100

124

241

U primjenama koje iziskuju veu savitljivost i/ili rad na povienim temperaturama koristi se
bezoksidni bakar vee elektrine provodnosti, na primjer 102 % u odnosu na provodnost
elektrolitskog bakra.
Nezatiena povrina bakra razmjerno brzo oksidira, to oteava lemljenje i poveava
kontaktni otpor.
Sa sumporom iz zraka ili elektrine izolacije bakar stvara spojeve. Zatitu bakra mogue je
postii prevlaenjem njegove povrine razliitim metalima. Kositrena prevlaka se koristi za
temperature vodia do 150C. Mogue ju je nanijeti uranjanjem bakrenog vodia u rastopljeni
kositar ili galvaniziranjem. Kod prvog naina teko je nadzirati debljinu prevlake. Pokositreni
bakar lako se lemi. Vodii izraeni sukanjem ili upletanjem tanjih bakrenih ica mogu
biti pokositreni na razliite naine:
- niti pojedinano dvostruko pokositrene, a zatim sukane ili upletene (engl. heavy tinned),
- nezatiene niti sukane ili upletene, a onda preko svega pokositreno (engl. top coat),
- niti pojedinano pokositrene, sukane ili upletene i onda preko svega pokositreno (engl.
over coat),
- niti pojedinano dvostruko pokositrene, sukane ili upletene i meusobno zataljene
zagrijavanjem (engl. prebond).
Ovi postupci rezultiraju razliitim stupnjem zatite i savitljivosti bakrenih vodia.
Kositar na temperaturi iznad 150C brzo oksidira pa se bakreni vodii za temperature do 200
C zatiuju prevlakom srebra. Ovako zatieni bakar lako se lemi, a smanjeni su i
visokofrekvencijski gubici. Nedostatak je to srebro moe migrirati ispod izolacije, a
meudjelovanjem srebra i bakra moe nastati galvanska korozija bakra. Bakreni vodii
prevueni srebrom openito se rabe s elektrinom izolacijom od teflona (politetrafluoretilen) i
silikonske gume. Bakar prevuen niklom koristi se s izolacijom od teflona za temperature
vodia do 260C. Nikal se teko lemi i ima veu elektrinu otpornost od bakra, ali njihovim
meudjelovanjem ne nastaje galvanska korozija bakra.
elik prevuen zavarenim bakrom (Tablica 14.1) primjenjuje se kad je potrebna velika
vrstoa i otpornost vodia na koroziju. Debljina sloja bakra je takva da se, u istosmjernim
uvjetima, postie 30% ili 40% elektrine provodnosti elektrolitskog bakra. Na visokim
frekvencijama elektrina provodnost je, zbog skin efekta, jednaka kao kod samog bakra.
Vodii elektrinih ica i kabela mogu biti slitina bakra i kadmija, kroma, cirkonija ili berilija.
Rezultirajue bronce, uz malo poveanje otpora, imaju veu prekidnu vrstou (Tablica 14.1)
ili omoguavaju vei broj savijanja vodia u odnosu na elektrolitski bakar.
Aluminij je vrlo lagan pa se koristi kad je presudna teina vodia, primjerice kod oienja
aviona. Elektrina provodnost aluminija je oko 61% provodnosti elektrolitskog bakra (Tablica
14.1), a savitljivost, rastezljivost i toplinska vodljivost sline su kao kod bakra. Aluminij se
teko lemi. Zakljuenja elektrinih ica i kabela s aluminijskim vodiima moraju biti posebne
izvedbe. Aluminij prevuen bakrom na visokim frekvencijama, zbog skin efekta, ima
elektrinu provodnost kao sami bakar (Tablica 14.1).
Spomenuti elektrini otpor za istosmjernu struju RDC (Tablica 14.1) vodia duljine l,
jednolikog poprenog presjeka plotine S odreen je poznatom relacijom:
R DC =

(14.1)

gdje je volumna elektrina otpornost materijala. Za elektrolitski, iareni bakar

iznosi
(20 C) = 1/ = 1,724 10-8 m. Elektrina otpornost vodia sloena je funkcija
temperature. U podruju linearne ovisnosti elektrine otpornosti o temperaturi, za razmjerno
mali prirast temperature od 1 do 2, vrijedi:

 ( 2 ) = ( 1 )[1 + ( 2 1 )]

(14.2)

gdje je temperaturni koeficijent elektrine otpornosti:

1 d
dT

(14.3)

Za razmatrani bakar, u podruju od 0C do 150C, temperaturni koeficijent elektrine

otpornosti je = 0,00393 (C)-1. Elektrini otpor istosmjernoj struji valja razmotriti uvijek kad
vodiem teku velike struje, kad je velika duljina vodia ili se u vodiu rasipa znatna snaga. Na
Tablici 14.2 naveden je elektrini otpor istosmjernoj struji po jedinici duljine bakrenih vodia
razliitih plotina poprenog presjeka.
Na frekvencijama iznad audio podruja vodii toku izmjenine struje pruaju vei otpor nego
toku istosmjerne elektrine struje. Posljedica je to potiskivanja elektrine struje prema
povrini vodia (skin efekt) zbog djelovanja magnetskog polja struje unutar vodia. Gustoa
struje po presjeku vodia nije jednolika; najmanja je u sreditu vodia, a najvea na njegovoj
povrini. Debljina sloja (skin depth) je udaljenost od povrine vodia na kojoj se gustoa
struje smanji na 1/e vrijednosti gustoe na povrini:

f 0

(14.4)
r

gdje je f frekvencija, elektrina otpornost, r relativna permeabilnost vodia, a o

= 4 10-7 Hm-1 permeabilnost vakuma. Otpor toku izmjenine struje RAC (Tablica 14.1)
vodia krunog poprenog presjeka promjera d, duljine l i elektrine otpornosti priblino
je:

RAC d za d/ > 3
(14.5)
Kako je debljina sloja funkcija frekvencije (relacija 14.4) o njoj ovisi i elektrini otpor za
izmjeninu struju. Za vodi od elektrolitskog, iarenog bakra, prema relacijama (14.4) i
(14.5), razmatrani otpor po jedinici duljine je:
RAC/l 8,30 x 10-8

f
d

(14.6)

Elektrini otpor za izmjeninu struju mogue je smanjiti prevlaenjem povrine vodia

materijalom vee elektrine provodnosti, na primjer, prevlaenjem bakra srebrom. Zbog skin
efekta izmjenina struja e preteito tei tankim slojem nanesenog srebra.
Ovisnost elektrinog otpora za izmjeninu struju o frekvenciji (relacija 8.6) mogue je, u
odreenom frekvencijskom podruju, otkloniti uporabom litz-ice (prema njem. litzendraht).
Ona se sastoji od veeg broja meusobno izoliranih tankih vodia kojima se pri sukanju
mijenja poloaj u svenju. Na odreenoj duljini litz-ice svaki pojedinani tanki vodi
podjednako je u sreditu i na rubu svenja. Zbog takvog razmjetaja svaka nit prua priblino
jednaki elektrini otpor izmjeninoj struji pa je raspodjela gustoe struje po presjeku litz-ice
jednolika.

14.2. IZOLACIJE ELEKTRINIH ICA I KABELA

Elektrina izolacija je materijal ili kombinacija nevodljivih materijala koji osiguravaju
elektrino odvajanje vodia na razliitim potencijalima. Izolacijski materijali pruaju velik
otpor toku elektrine struje. U radiofrekvencijskim kabelima, gdje su pored izolacijskih vana
i dielektrina svojstva, ovi materijali nazivaju se dielektrici. Mehanika, elektrina i kemijska
svojstva materijala koji se najee rabe za izolaciju elektrinih ica i kabela prikazana su u
Tablici 14.3.
Razliite vrste prirodne i sintetikih guma rabe se za izolaciju elektrinih ica i kabela.
Temperaturno podruje uporabe gume je tipino (-3060)C, ali ono ovisi o sastavu; za neke
vrste guma donja granica temperaturnog podruja je 55C, dok je za druge vrste gornja
granica 75C. Guma ima slabu otpornost prema gorenju, djelovanju ozona i ugljikovodika kao
to su benzol, toluol i otapala za odmaivanje (Tablica 14.3). Butilna guma nema mehaniku
ilavost kao na primjer neopren, ali je otporna prema djelovanju razliitih raketnih goriva.
Ima veu otpornost prema vlazi i bolja elektrina svojstva od neoprena, ali savitljivija je od
polietilena.
Silikonska guma je vrlo mekani izolacijski materijal za temperaturno podruje (-60200)C.
Ima izvrsna elektrina svojstva i malu apsorpciju vlage, a otporna je na djelovanje ozona i
zraenja, te ostalih klimatskih utjecaja. Nasuprot tome, male je mehanike vrstoe, slabe
otpornosti prema troenju (abrazija) i slabe do osrednje otpornosti prema djelovanju nekih
ugljikovodika kao to su benzin, benzol, toluol i otapala za odmaivanje (Tablica 14.3).
Silikonska guma je vrlo otporna prema stvaranju korone pa se rabi kao visokonaponska
izolacija. Otpornost prema gorenju je slaba, ali je pepeo silikonske gume takoer izolator.
Temperaturno podruje uporabe neoprena (kloropren ili poliklorpren) je tipino (-2060) C,
ali ono ovisi o sastavu; dostupne su vrste za koje je donja granica temperaturnog podruja 55
C ili gornja granica do 90C. Vrlo je otporan prema djelovanju svjetla i ulja, ima nisku
temperaturu prelaska u krto stanje i trajan je. Dostupne su vrste koje sporo gore. Elektrina
svojstva neoprena nisu tako dobra kao kod ostalih izolacijskih materijala (Tablica 14.3) i zato
se esto rabe deblji slojevi. Slabo je otporan prema djelovanju nekih aromatskih i halogenskih
ugljikovodika, na primjer benzola, toluola i otapala za odmaivanje. Najstabilnije boje ovog
materijala su crna, tamno smea i siva.
Tablica 14.3: Fizikalna i kemijska svojstva nekih izolacijskih materijala
Materijal

prirodna
guma
silikonska
guma
neopren
hypalon
polivinil
klorid standardni
polivinil
klorid
premium
krino

Gustoa

Prekidna
vrstoa

[Mg/m3]

[MPa]

Relativno
produljenje
kod
prekida
[%]

0,931,7

10,327,6

0,971,6
1,031,6
5
1,151,7

Faktor
rasipanja
(1 kHz)

Temperaturno
podruje

[%]

[oC]

2,33

0,003

-4070

3,927,6

-3,5

0,0010,01

-60200

5,923,6

59

3,5

-3090

Volumna

Epr

[ m]

[MV/m]

300700

10111014

5,919,7

6,9

100500

10121014

8,318,6

300700

1091011
10

12

r
(1kHz)

8,315,2

300600

10 10

19,7

711

0,050,07

-30105

1,161,7

10,331

40400

1091013

9,85
19,7

38

0,0090,16

-2080

1,3

1010

19,7

-55105

1,3

>1010

19,7

-55115

ulanani
PVC
polietilen
- puni
polietilen
- pjenasti
rulan
teflon
TFE i FEP
teflon PFA

0,91
1,26

10,315,2

180600

10141016

9,1
55,95

2,27
2,5

0,00049

-6080

0,5

1016

1,5

-6080

15

2,8

-5080

22,1

-70250

2,1

0,0001
0,0007
-

10

16,5
19,7
23,6
23,6

1012

17,7

44,6

0,04

-40120

2031

700

2,81013

17,733,5

2,22,65

0,0036
0,005

-40105

0,86

1015

35,5

3,3

-4080

1,3

>1013

23,6

2,5

-50125

kynar

1,75
1,78

35,951,7

500

21012

10,2

57,9

0,019

-40150

krino
ulanani
kynar

1,8

21012

9,85

56

-55175

poliuretan

1,11,3

>24,1

540750

1091013

1324,8

58

polisulfon
kapton
fluorosilikon
tefzel
halar

1,24
1,4

510
1016

15,8
275,8

1,4

1012

najlon
polipropilen
etilen
propilen
kopo-limer
krino
ulanani
poliolefin

1,3

10

2,122,2

6,924,1

250330

>1016

2,1
1,071,1
4
0,890,9
1

1,71,86
1,68

44,8
-

200
-

16

14

14

>10
1017

-70250

3,1
3,5

0,043
0,06
-

-55150
-40200

13,8

-60200

19,7
19,3

2,6
2,6

0,0006
-

-70180
-70165

-5080

ugljikovodicimaOtp. prema aromatskim

Otp. prema kloriranim ugljikovodicima

Otpornost prema klim. utjecajima

Savitljivost

Otpornost prema gorenju

4 najvea; 3 znatna; 2 osrednja; 1 slaba

4
4
1
4
1
3
1
1
4
4
4
4
3
4
4
3
4
3
3
4*
2
2
4
3
4
2
3
4
3
4
2
3
4
3
4

Otp. prema alifatskim ugljikovodicima

prirodna guma
silikonska guma
neopren
hypalon
polivinil klorid - standardni
polivinil klorid - premium
krino ulanani PVC

Otpornost prema troenju

Materijal

Otpornost prema stat. deformaciji

Tablica 14.3, nastavak: Fizikalna i kemijska svojstva nekih izolacijskih materijala

1
3
3
3
1
1
3

1
2
1
1
1
1
3

1
3
1
1
2
2
3

polietilen puni
polietilen pjenasti
rulan
teflon TFE i FEP
teflon PFA
najlon
polipropilen
etilen propilen kopolimer
krino ulanani
poliolefin (polialken)
kynar
krino ulanani kynar
poliuretan
polisulfon
kapton
fluorosilikon
tefzel
halar

1
1
1
2
3
3
3
3
2

3
1
3
4
4
4
4
3
3

1
1
4
4
4
1
1
1
4

2
3
3
2
2
1
1
4
3

4*
4*
4
4
4
4
4*
4
4

3
1
3
4
4
4
3
3
4

3
1
2
4
4
3
3
3
4

3
1
2
4
4
4
3
3
4

3
3
3
3
3
3
3
3

4
4
4
3
4
4
4
4

4
4
1
4
4
4
4
4

3
3
4
3
4
4
2
2

4
4
4
3
4
4
4
4

4
4
3
4
4
4
4
4

4
4
3
3
4
4
4
4

4
4
3
4
4
4
4
4

Oznaka*: Otpornost prema ultraljubiastoj svjetlosti s odgovarajuim pigmentom.

Hypalon je trgovaki naziv za klorsulfatizirani polietilen, sintetiku gumu otpornu prema
djelovanju ozona. Ima slabu otpornost prema djelovanju aromatskih i halogenskih
ugljikovodika, kao to su benzin, kerozin, benzol, toluol i otapala za odmaivanje (Tablica
14.3). Tipino temperaturno podruje uporabe hypalona je (-2090)C, ali su dostupne
vrste i za temperaturno podruje (-40105)C.
Polivinil kloridi su porodica izolacijskih materijala ope namjene iji je osnovni sastojak
polivinil klorid ili njegov kopolimer s vinil acetatom. U cilju poboljanja osrednjih elektrinih
svojstava ovom izolacijskom materijalu dodaju se plastifikatori, stabilizatori, pigmenti i
punila. Temperaturno podruje uporabe polivinil klorida je tipino (-2080)C, ali postoje
vrste s temperaturnim podrujem (-55105)C ili (-55115)C (Tablica 14.3). Polivinil
kloridi se iroko rabe za primarnu izolaciju i plateve razliitih vrsta ica i kabela u
niskonaponskim (do 600 V) primjenama. Zbog razmjerno velikih dielektrinih gubitaka
(Tablica 14.3) ne koristi se na visokim frekvencijama. Polivinil klorid ima najveu otpornost
prema gorenju, ali izloen povienoj temperaturi stvara gusti, toksini dim. Zato se ovaj
materijal ne rabi za izolaciju ica i kabela postavljenih u zatvorenim prostorima ili se
nadomjeta nekontaminirajuim vrstama. Polivinil klorid ima slabu do osrednju otpornost
prema djelovanju alifatskih, aromatskih i halogenskih ugljikovodika kao to su benzin,
kerozin, benzol, toluol i otapala za odmaivanje. Krino ulanani polivinil klorid ima znatnu
otpornost prema djelovanju spomenutih ugljikovodika (Tablica 14.3).
Polimerizacijom etilena nastaju polietileni, porodica materijala velike elektrine otpornosti,
male dielektrinosti, malih dielektrinih gubitaka u irokom frekvencijskom podruju i
najvee otpornosti prema djelovanju vlage. Polietilen je znatno otporan prema troenju i
djelovanju ugljikovodika, ali je osrednje savitljiv i slabe otpornosti prema gorenju. Dostupne
su sporogoree vrste polietilena. Trgovaki naziv za polietilen otporan prema gorenju je rulan
(Tablica 14.3). Temperaturno podruje uporabe polietilena je tipino (-6080) C.
Teflon je trgovaki naziv za politetrafluoretilen, materijal izvrsnih elektrinih svojstava, sa
irokim temperaturnim podrujem uporabe i kemijskom postojanou (Tablica 14.3). Nije
pogodan za primjene u kojima je izloen nuklearnom zraenju ili visokom naponu. FEP teflon
(fluorirani etilen propilen/ekstrudirani) je dostupan u velikim duljinama jer se moe
ekstrudirati slino polivinilkloridu. EFE teflon (politetrafluoretilen/ekstrudirani) je dostupan u
ogranienim duljinama i mora biti ekstrudiran preko srebrom ili niklom prevuene bakrene
ice [48]. Temperaturno podruje uporabe FEP teflona je tipino (-70200) C (tali se na 290

C), a TFE teflona (-70260)C (Tablica 14.3). Elektrine ice i kabeli izolirani teflonom su
znatno skuplji od usporedivih ica i kabela izoliranih polivinil kloridom.
Najlon je skupina poliamidnih polimera koji se uglavnom rabe za plateve elektrinih ica i
kabela. Slabih je elektrinih svojstava (Tablica 14.3) i slabe otpornosti prema gorenju i
djelovanju alkohola. Osrednje je otpornosti prema djelovanju vode i kiselina.
Polipropilen nastaje polimerizacijom propilena. Slian je polietilenu s neto veom prekidnom
vrstoom i otpornou prema troenju (Tablica 14.3). Temperaturno podruje uporabe
polipropilena je (-40105)C. Slabe je savitljivosti (naroito na niskim temperaturama) i
otpornosti prema gorenju. Materijal se koristi u punom ekstrudiranom ili pjenastom obliku, te
kao film za omatanje jezgri kabela kada djeluje kao barijera za toplinu i vlagu.
Etilen-propilen guma sastoji se preteito od etilen-propilen ili etilen-dien-propilen
kopolimera. Izuzetne je savitljivosti i otpornosti prema vremenskim utjecajima (Tablica 14.3),
naroito prema djelovanju ozona.
Poliolefini su porodica termoplastinih materijala koji se dobivaju polimerizacijom
nezasienih ugljikovodika poznatih pod nazivom olefini. Znaajke su im najvea otpornost
prema gorenju i klimatskim utjecajima, te djelovanju alifatskih, aromatskih i halogenih
ugljikovodika (Tablica 14.3).
Kynar je trgovaki naziv za polivinilidenfluorid, fluorougljini materijal koji se rabi za
izolaciju ice za omatanje (engl. wire wrap). Velike je ilavosti i ima najveu otpornost prema
prorezivanju. Elektrina, kemijska i toplinska svojstva su slabija u odnosu na teflon (Tablica
14.3). Kynar se rabi za elektrinu izolaciju ica i kabela u kombinaciji s polietilenom ili
poliolefinom kao platem.
Poliuretani su porodica savitljivih materijala otpornih prema troenju. Uglavnom se rabe za
plateve elektrinih kabela za teke uvjete. Imaju najveu otpornost prema oksidaciji,
djelovanju ulja i ozona, a neke vrste imaju dobru otpornost prema gorenju. Nasuprot ovim
elektrina svojstva poliuretana su slabija u odnosu na ostale izolacijske materijale (Tablica
14.3).
Kapton je polimidna smola koja se rabi za plateve elektrinih ica i kabela i izolaciju ice za
elektromagnete. Ima iroko temperaturno podruje primjene, izvrsna mehanika svojstva,
najveu kemijsku stabilnost i otpornost prema zraenju (Tablica 14.3).
Tefzel je trgovaki naziv za etilen tetrafluoretilen, fluorougljini materijal koji se uobiajeno
koristi za izolaciju ica za omatanje. Ima veliku ilavost, izvrsna elektrina svojstva, najveu
otpornost prema gorenju i zraenju, te najveu kemijsku stabilnost. Temperaturno
podruje uporabe je (-70180)C (Tablica 14.3).
Halar je trgovaki naziv termoplastinog fluoropolimera, materijala s izvrsnom kemijskom
stabilnou, elektrinim svojstvima, termikim znaajkama i udarnom vrstoom.
Temperaturno podruje uporabe ovog materijala je (-70165)C (Tablica 14.3).
14.3. PLATEVI I OKLOPI ELEKTRINIH KABELA
Plat (engl. jacket) elektrinog kabela je vanjski sloj koji slui za zatitu od okolinih utjecaja.
Istoznanica ovom nazivu je sekundarna izolacija, a vanjski zatitni sloj sloenih
(kompozitnih) kabela naziva se i omotaem (engl. sheath).
Za plateve elektrinih kabela najee se koriste polimeri (plastini materijali):
- neopren (termostabilni),
- polivinil klorid (termoplastini i nekontaminirajui),
- polietilen (velike i male gustoe, te termostabilni klorsulfatizirani),
- teflon (TFE i FEP),
- najlon,

- poliolefin (termostabilni i termoplastini),

- poliuretan,
- termoplastini elastomer.
Svojstva ovih materijala, osim posljednjeg, prikazana su na Tablici 14.3. Termoplastini
elastomer je materijal za plateve kabela koji ima mnoge znaajke gume, te izvrsna elektrina,
mehanika i kemijska svojstva. Jeftiniji je od neoprena ili klorsulfatiziranog polietilena.
Plat elektrinog kabela je iznad elektrine (primarne) izolacije ili jezgre kabela, te
elektrostatskog oklopa ili mehanikog ojaanja. Jezgra kabela (engl. cable core) eljenog
oblika (obino krunog) nastaje slaganjem izoliranih vodia. U meuprostorima (upljinama)
jezgre kabela moe biti ispuna (engl. cable filler) od materijala kao to su ekstrudirani
polimeri, te impregnirani juta, pamuk ili papir. Trenje izmeu izoliranih vodia jezgre kabela
smanjuje tekui silikon ili talk.
Komponente jezgre kabela (izolirane vodie i ispunu) na okupu, prije nastavka obrade, dri
vezivo (engl. binder, cable core binder). To mogu biti uzice ili trake najee od najlona,
poliestera, pamuka ili tekstilne. Ponekad se trake razliitih izolacijskih materijala koriste kao
separatori izmeu slojeva ili za poboljanje fizikalnih svojstava elektrinih kabela.
Elektrostatski oklop (engl. shield) je vodljivi sloj postavljen oko izolacije jednog ili vie
vodia kako bi se smanjila elektrostatska sprega izmeu tako obuhvaenih vodia i vanjskih
elektrinih polja. Elektrina i mehanika svojstva najee koritenih elektrostatskih oklopa
usporeene su na Tablici 14.4.
Meu elektrostatskim oklopima najee se rabi oplet od bakrenih ili pokositrenih bakrenih
niti. Dobrih je mahanikih svojstava, ali se efikasnost oklapanja obino smanjuje ve na
frekvencijama iznad 30 MHz. Mjera kakvoe opleta je kut pletenja (engl. braid angle) i
udaljenost toaka krianja niti. Kut pletenja je manji od dva kuta koje tvore niti opleta i os
oklopljenog kabela. Broj toaka krianja niti opleta po jedinici duljine razmjeran je stupnju
oklapanja ili pokrivanja. Bolju efikasnost oklapanja ima oplet u vie slojeva ili kombinacija
opleta i metalne folije (Tablica 14.4).
Nazivno oklapanje ili pokrivanje (engl. shield coverage) je u postotku iskazan dio fizikalne
plotine kabela koja je pokrivena elektrostatskim oklopom. Spiralno omotane bakrene niti
imaju vee nazivno oklapanje (Tablica 14.4), ali im je slaba efikasnost oklapanja na visokim
frekvencijama jer djeluju kao zavojnica. Najjeftiniji i najlaki su elektrostatski oklopi od
aluminijske folije ili poliesterske folije sa slojem aluminija. Mogu biti u obliku uzdune ili
helikoidalne trake u jednom ili vie slojeva. Elektrostatski oklop u obliku cijevi od punog
vodia ima izvrsna elektrina i mehanika svojstva, ali nije savitljiv (Tablica 14.4).
Elektrini kabeli mogu imati i mehaniki oklop ili ojaanje (engl. armor, armored cable).
Oklop moe biti u obliku opleta od elinih niti ili kavezasti (engl. caged armor) kod kojeg su
eline ice dodane unutar plata kabela. Za mehaniko ojaanje elektrinih kabela slui uzica
sukana od niti aromatskog poliamida (trgovaki naziv kevlar), najlona ili elika. Postavlja se
u jezgru kabela na mjesto vodia ili kao ispuna.

Slika 14.1: Kemijska graa kevlara

OPLET OD BAKRENIH

dobra

dobra

NAIN ZAKLJUENJA

PREKIDNA VRSTOA

OTPORNOST PREMA PREKIDU PRI SAVIJANJU

NAZIVNO OKLAPANJE (POKRIVANJE)

[%]

NA AUDIO-FREKVENCIJAMA

OKLOP

EFIKASNOST OKLAPANJA NA RADIO- FREKVENCIJAMA

ELEKTROSTATSKI

EFIKASNOST OKLAPANJA

Tablica 14.4: Elektrina i mehanika svojstva nekih elektrostatskih oklopa

60 95

dobra

izvrsna

NITI

konektor i
priljuna ica

dobra

dobra

90 97

osrednja

osrednja

(pigtail)
prikljuna ica

VODLJIVI TEKSTIL

osrednja

slaba

100

izvrsna

dobra

(pigtail)
odvodna ica

FOLIJA ALUMINIJ-

izvrsna

izvrsna

100

dobra

dobra

(drain wire)
odvodna ica

(s odvodnom

(drain wire)

SPIRALNO OMOTANE
BAKRENE NITI

POLIESTER (MYLAR)
VODLJIVA PLASTIKA
PUNI VODI

dobra

slaba

100

dobra

icom)
slaba

odvodna ica

izvrsna

izvrsna

100

slaba

izvrsna

(drain wire)
stezaljka
(clamp)

Pitanja za
ponavljanje
Vrste kvarova
kabela. Koji se
polimeri koriste za
izradu plateva
kabela? Koji su
sastavni dijelovi
kabela?