JUMS GRAEVINSKO GEODETSKA KOLA TUZLA

P.N. GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE

PODOPOLAGAKI
RADOVI

PROFESOR: EVICA PRANJI d.i.a.

UENIK: HARIS OSMI IV at

~ PODOPOLAGAKI RADOVI ~

Podovi su svi slojevi iznad nosive stropne konstrukcije ili iznad tla, a prema potrebi sastoje se od:
podloge, izolacije, zatite i zavrnog gornjeg sloja. U uem smislu pod je samo gornji zavrni sloj po
kojemu se hoda ili se kreu vozila. Izbor zavrne obrade podne plohe ovisi o mnogo zahtjeva koji su
esto i kontradiktorni pa je u praksi odluka o izboru hodne plohe najee kompromisna ocjena
prioriteta tehniko-uporabnih i estetsko-oblikovnih zahtjeva.

PODOVI U ARHITEKTURI
Podna povrina znaajan je element arhitektonskog oblikovanja unutranjeg prostora te se
mora
rijeiti
odabirom
adekvatnog
materijala
i
naina
obrade.
Podovi su svi slojevi iznad nosive stropne konstrukcije ili iznad tla, a prema potrebi sastoje se
od: podloge, izolacije, zatite i zavrnog gornjeg sloja. U uem smislu pod je samo gornji
zavrni sloj po kojemu se hoda ili se kreu vozila. Izbor zavrne obrade podne plohe ovisi o
mnogo zahtjeva koji su esto i kontradiktorni pa je u praksi odluka o izboru hodne plohe
najee kompromisna ocjena prioriteta tehniko-uporabnih i estetsko-oblikovnih zahtjeva.
Izbor vrste materijala za pod ovisi o namjeni prostorije, prometu u prostorijama, podnoj
podlozi, raspoloivim sredstvima i sl. Zavrna podna (hodna) ploha treba funkcionalno
odgovarati potrebama kretanja. Ispravan izbor poda vaan je s higijenskog i estetskog
stanovita, a taj izbor neposredno utjee na visinu graevnih trokova, kao i na trokove
uzdravanja
graevine.
Pod mora biti ravan, ali ne suvie gladak niti klizav. Nasuprot tome, ne smije biti niti izrazito
hrapav jer se time poveava habanje i stvaranje praine. U odreenim sluajevima neki e se
dodatni zahtjevi moi postii i odreenim nainom izvedbe podne konstrukcije (sportske
dvorane, baletni pod), a katkada ak i nosiva stropna konstrukcija preuzima neke zahtjeve
(karakteristike toplinske i zvune izolacije, osiguranje vodonepropusnosti, sistem osiguranja
od elektrinog udara), ali ipak e veinu zahtjeva morati zadovoljiti prvenstveno sam zavrni
sloj, odnosno podna obloga. Polaemo ga kad su svi vaniji obrtniki radovi zavreni i kad su
prostorije prema vani zatvorene.

CEMENTNI PODOVI
Cementni podovi su relativno jeftini podovi i izvedeni sa tzv. ekom glazurom imaju veliku
otpornost na habanje. Polau se u debljini 2-3 cm (ovisi o vrsti podloge) i izvedena povrina se posipa
cementom i zaglauje (do crnog sjaja). Jo svjea povrina moe se obraditi nazubljenim valjkom,
zbog izbjegavanja klizanja. Nedostatak je relativno nejednolian i sumoran izgled, a ni otpornost ne
habanje nije na razini kvalitetnih podova. Koriste se u sporednim, slabije prometnim povrinama.

KAMENI PODOVI
Mogu se izvoditi iz kamenih blokova debljine 10-15 cm, poloenih u pijesak ili suhi mort i iz kamenih
ploa manje debljine (2-5 cm, ovisno o formatu ploa) poloenih u suhi ili vlaan cementni mort.
Ovi podovi mogu biti vrlo razliitih struktura, ovisno o vrsti kamena, formatu kamenih elemenata,
obradi povrine i nainu polaganja, od poploenja ulica granitnim kockama, preko poploenja bijelim
kamenim blokovima (mediteranski gradovi) do obloga podova mramornim ploama visokog sjaja.
Polaganje kamenih podova vrlo je jednostavno. Podovi su vrlo lijepi i trajni i to je najvanije kamena
imamo u izobilju. Nema razloga da sa suvremenim tehnologijama vaenja, obrade i transporta
kamena, ti podovi budu skuplji od drvenih (obzirom da drvo postaje sve vie deficitarno).
U naoj zemlji ima prekrasnog kamenja najrazliitijih boja i struktura i nema razloga da ga se esto ne
koristi u zgradarstvu na frekventnim mjestima.

SPECIJALNI PODOVI
Za posebne svrhe danas se (tvorniki) proizvode i posebni (specijalni) podovi: za raunarske
centre, sportska borilita i sl. U tu kategoriju ulaze razni uplji podovi, regulabilnih visina i
razni plastini pokrivai tipa tartan ili sl. Sa kojim se imitira elastinost prirodnih materijala
(zemlje na primjer) a koji su znatno otporniji na mehanike agense i jednostavniji za
odravanje.
uplji podovi sastoje se od metalnih, teleskopskih (sa navojima) sagova i podnih ploa,
poduprtih samo u uglovima koji se sastoje iz nosive konstrukcije (iz perploe obino) i
podne prevlake. Ima sistema kod kojih su nagazi povezani (metalnim) horizontalnim
prekama tako da ploe jednolino nalijeu du cijelog oboda. upljina ovih podova, visine
obino od 20-50 cm koristi se za smjetaj instalacija i za ventilaciju. Podne ploe se lako
podiu tako da je u tu upljinu pristup vrlo jednostavan. Postava se vri prema uputstvima ili
od strane samih proizvoaa. Arhitektonski se problemi razliitih visina stropne konstrukcije
rjeava ili sputanjem konstruktivne ploe (ako je to mogue- obzirom na donji kat) ime se
postie ista razina svih podova, ili se na konstruktivnu plou, svugdje iste visine, montira
uplji pod, a pristup na taj povieni nivo rjeava rampama (takoer od upljeg poda). Za
smjetaj ovih rampi treba predvidjeti odgovarajui prostor (to dublji to je vea visina upljeg
poda) bez vratiju i drugih veza po njegovoj duljini. Tartan i slini podovi takoer se ugrauju
po uputama proizvoaa.

PODNE OBLOGE (LIJEVANI PODOVI I PREMAZI)

Danas je vrlo esta primjena raznih sintetikih mortova, premaza ili posipa kojima je svrha
ovrsnue (betonskih) podloga, zbog mogunosti preuzimanja velikog optereenja, odnosno
izrazitih habajuih agensa. Postoje, u grubom, dva naina ovrsnua (betonskih) povrina:
1.obrada svjee betonske povrine (dakle tijekom graenja) i
2. naknadna obrada premazima ili mortom (razliitih konzistencija).
Za 1. varijantu/nain postoje tvorniki proizvodi koji se (obino uz dodatak portland cementa)
posipaju po povrini svjeeg betona (u rolu praha) i zaglauju. Nanos je debljine 2-3 mm (i do

5mm kod oekivanih veih optereenja). Podloni beton mora biti raen sa vrlo malim
vodocementnim faktorom, pa se zbog toga obino moraju dodavati plastifikatori (aditivi).
Povrina i ovog sloja moe jo dopunski ovrsnuti primjenom odgovarajueg premaza (nakon
7 dana).
Za 2. nain postoje takoer tvorniki proizvodi u vidu pripravljenih mortova (ili
dvokomponentnih, oni kojih se komponente mijeaju neposredno prije uporabe) koji se sastoji
od veziva i punila. Kao vezivo se koriste sintetske smole (poliesterske, poliuretanske ili
epoksidne), a kao punilo: kvarcni pijesak, vapnenac, eruptivni agregati i sl. Prije
primjene ovih mortova u debljini od 7-10 mm, dobro je obraditi podlogu nekim
(komplementarnim) premazom koji penetrira u nju i osigura kvalitetnu vezu. Jo je bolji
postupak ako se na svjeu betonsku povrinu nanese tanki sloj cementnog morta. Nakon
prosuivanja (cca 3 tjedna) tek se moe nanijeti premaz i sintetski mort. Kod nas se ve
proizvode i samorazljevajui trokomponentni podovi (3-4 mm).

TOPLI PODOVI
est je izraz i podne obloge, sa malo ili bez reki a u ploama i trakama (rolama).
Materijali:
- linoleum
- guma
- PVC (bez i sa podlogom)
- vinil-azbest
- tekstil (tkani, iglani, netkani, velur i pleteni).
Linoleum: sastoji se od lanenog ulja, pijeska, estica pluta ili drvnog brana i pigmenta na
jutenoj podlozi. Izrauje se u vrlo mnogo razliitih dezena i boja u debljinama od 2 do 6mm.

Linoleum je vrlo kvalitetan i trajan pod. Topao i moe se dobro istiti i odravati. Otporan je
na vodu ( a strane povrine) i masnoe (ulja i masti) te rastvarae. Nije otporan na luine i
kiseline. Svjetski poznata njemaka tvornica DLW (koja izdaje i svoj, arhitektonski vrlo
zanimljiv asopis). Za linoleum se koriste i njemaki propisi (RAL-RG 807 ).

Guma (za podove): sastoji se uglavnom od sintetikog kauuka pomijeanog sa prirodnim

dodatkom punila, pigmenta, plastifikatora, voska i smole te sredstva za zatitu od starenja.
Isporuuje se u trakama (rolama) i ploama debljine 2-4,5 mm. Trake ili ploe mogu biti
jednoslojne (homogene) i vieslojne (heterogene) koje se sastoje iz korisnog (habajueg) i
noseeg dijela. Guma je kvalitetan materijal za podove: elastina je, otporna na vodu ali
neotporna na masnoe, kiseline i rastvarae.

PVC- bez podloge: kao i guma, moe biti jedno- i vieslojan. Meutim i razliiti su
slojevi istog kemijskog podrijetla. Razlika je u samo to u donjem (debljem) sloju ima vie
punila a u gornjem (habajuem) sloju manje.
Proizvodi se u razliitim bojama (jednoj ili vie), otporan je na vodu, luine, kiselina itd.
PVC- sa podlogom: debljine 3-3,5 mm, isporuuje se u ploama i trakama. Podloga je od
filca, jute ili (poliuretanske) pjene. PVC sa podlogom je bolji toplinski i zvuno od one bez
podloge, ali je manje otporan na pritisak.
Obje vrste PVC prostiraa mogu se zavarivati i tako je mogue izbjei reke, a gornja
povrina moe biti glatka ili reljefna mat ili sjajna.

Tekstil se koristi za (fiksne) podne povrine tek u najnovije vrijeme (razvitkom sredstava za
odravanje, usisaa i deterenata) ali sve vie i vie. Vrlo je ugodan pod, a u sluaju uporabe
kvalitetnih materijala, i trajan i relativno lako se mijenja (kada dotraje). Dobar je zvuni i
toplinski izolator. Tekstilni podovi rade se od prirodnih i sintetinih vlakana spojenih
tkanjem, preanjem, iglanjem ili pletenjem. Povezivanje se moe vriti i ljepljenjem
(sintetskim smolama). Kao podloga, nosa obino se koristi juteno pletivo. Kvalitativni
elementi su osim kakvoe vlakana i njihova debljina, broj vorova na jedinici povrine i
debljina vora. Za postavu tepiha, odnosno uope tekstilnih podova koriste se sredstva za
izravnanje i impregnaciju podloge i ljepila. Spoj tekstilnog poda i zida pokriva se kutnim
letvicama, profilima iz raznih materijala i raznih oblika.

PARKETARSKI PODOVI
Parketne daice izrauju se od hrastovine, bukovine, jasena, oraha, borovine i egzotinih
drva, irine 26-100 mm, duljine 200-500 mm, debljine 13-21 mm (jus d. D5 020). Da bi se
utedilo na kvalitetnom drvu rade se daice manjih dimenzija (manji je otpad) i tanje, ali se
lijepi na ploe obino iverice dimenzija 40x40 do 50x50cm (lamel parket). Ove ploe mogu
biti i 25x25 ili60 ili 105 do 200cm. Mozaik parket je slian lamel parketu (po dimenzijama
ploa, ali je sa strane zaljepljen na papir- koji se uklanja nakon postave- ljepljenja na
podlogu). Posebna vrst drvenih podova koja granii sa parketima su brodski podovi (i obini
daani, neprofilirani) podovi. Obino se postavljaju okomito na prozor, a eone fuge se
izmiu (i obian parket se moe postaviti na nain brodskog poda). Kod sportskih dvorana
brodski se pod radi na elastinoj podlozi od nekoliko na kri postavljenih slojeva. Parket se
postavljaju avlanjem-pribijanjem u utore ili ljepljenjem. Obzirom da se danas rijetko izvode
slijepi podovi ova druga varijanta je ea. Ljepila za parket su na bazi organskih rastvaraa
ili bitumenska (vrua). Prigodom ljepljenja temperatura prostorije treba biti min 20EC.
Povrinska obrada parketa moe biti voskom, bajcom ili lakovima. Prilikom postave, izmeu
parketa i zidova moraju se staviti dilatacijske razdjelnice (inae se uslijed promjene vlanosti
parket moe izdignuti). Ove se razdjelnice pokrivaju kutnim letvicama razliitih profila, prije
su se pribijale u parket, a danas, zbog poveane visine, ee i u zid (uvijanje u plastine
umetke). Osim spomenutog naina postave parketa na nain brodskog poda esti su naini:
pod kutem od 45E (u odnosu na zidove), u vidu kvadrata (sa ili bez friza) i u vidu mozaika.
Naini privrenja parketa, osim avljanja u slijepi pod ili polumeke podloge su ljepljenje pa
cijeloj povrini ili samo ljepljenje rubova (kod lamel parketa). Parket u bitumenu postavlja se
u sloj debljine 5mm (5kg/m2) vrueg (75EC) bitumena tako da se njime ispune utori.
Parket u hladnom ljepilu: ljepilo se nanosi nazubljenom pahtlom po cijeloj povrini
polaganja i daice se zbijaju jedna uz drugu (putem pera i utora) i utiskuju u ljepilo.
Polaganje lamel parketa smatra se suhim postupkom jer se lijepe samo rubovi ploa.
Struganje (bruenje) parketa vri se rotacijskim strojevima, u nekoliko navrata: najprije grubo,
a na kraju fino bruenje. Mazanje voskom jednostruko ili dvostruko. I mazanje i (ili)
lakiranje parketa mora se izvriti neposredno nakon struganja (bruenja). Lakiranje se vri u 3
sloja bezbojnim (prozirnim) lakom ili uz dodatak pigmenta.

1.sloj: 25% laka, 75% razrjeivaa

2.sloj: 50% 50%
3.sloj: 75% 25%
Postava parketa obraunava se po m2, a letvica (kutnih) po m'. Orijentacijske norme: ~
0,45h/m2 ( za vee daice- manja norma). Ova norma odgovara i avlanju u slijepi pod i
polaganju u (vrui ) bitumen. Neto manja norma ( bri je rad) kod polaganja u (hladno)
ljepilo: 0,35-0,40 h/m2 Postava letvica ~ 0,05 h/m'.

TRACERSKI PODOVI
Terazzo se izvodi od mineralnog veziva (bijelog ili obinog cementa) i drobljenog (ili rjee
prirodnog-ljunak) kamenog agregata uz (mogui) dodatak ploastih komada kamena ili
keramike. Terazzo moe biti jedno ili viebojan, to se postie uporabom agregata razliitih
boja i oksidnim bojama. Takoer se izvodi ili na podlonom sloju betona ili direktno na
konstrukciju. Za terazzo se drobi mramor (otpaci) ili kvalitetan vapnenac. Ukoliko se terazzo
izvodi sa vie vrsta kamenog agregata, koeficijent habanja bi trebao biti isti, inae nastanu
neravnine od uporabe. Zrna agregata trebaju imati priblino podjednako izraene sve 3
dimenzije a klasificiraju se u: kameno brano (do 1mm), sitne (do 2), grez (do 4) i krupnije
frakcije do 10mm. Terazzo se treba razdijeliti dilatacijama u manja polja ne vea od 3m u
svakom smjeru. Ove se dilatacijske razdjelnice izvode sa metalnim (sjekomino postavljenim)
trakama, iz nehrajueg elika, (bakra) mesinga i sl. Ukoliko se terazzo izvodi u 2 sloja, donji
se moe dilatirati ljepenkom ili slinim jeftiniijim materijalom. U tom sluaju se donji sloj
izvodi u debljini 2,5 cm sa betonom MB 150 i vlane konzistencije. Vidni sloj debljine 2-3
cm izvodi se na jo svjee ili izbrazdan donji sloj: omjer cementa i agregata je 1:2,5 za
uobiajene konstrukcije, a za izloenije 1:2. Boja (eventualno) se izmjea u suho sa
agregatom, prije dodavanja cementa. Ukoliko se terazzo smjesa nanosi na ve stvrdnutu, staru
podlogu, mora se preliti cementnim mlijekom. Debljina terazzo podnoja mora biti 1cm.
Ukoliko se terazzo izvodi u raznobojnim trakama ili drugom tipu ornamenta, mora se izvoditi
u vie etapa s time da se za 1. etapu koriste ablone (ili trake).
Terazzo mozaik je kombinacija kamenog poda i terazza i izvodi se tako da se u cementni mort
utisnu komadi kamenih ploa zatim se pomou letve i ekia meusobno izravnaju, a fuge se

ispune terazzo smjesom. Fuge se moraju ispuniti 2-3 mm preko razine kamenih ploa, a taj se
viak lako ukloni prigodom bruenja.
Bruenje i glaanje vri se najee 7 dana nakon polaganja. Bruenje se vri strojno grubim
brusom dotle dok se na pojave iste povrine agregata. Manje ili tee pristupane povrine,
stube i podnoja mogu se brusiti runo ili manjim elektrinim mainama. Nakon grubog
bruenja povrina se opere vodom i zakita (kit: cement, mramorno brano i boja, prema
potrebi). Stvrdnjavanje kita traje (tehnoloki) 3 dana i nakon toga se vri ponovno bruenje od
grubljih prema finijim brusevima, do potpune glatkoe terazza i jednolikog sjaja. Na terazu ne
smije biti rupica ni tragova bruenja. Konano, terazo se mae lanenim uljem i rastvorom
voska u benzin i uglaa (kao parket). Ovaj se (zadnji) postupak vri nakon svih drugih radova
na zgradi.
Obraun se vri po m2 ili m' (za soklove i sl). Razni ornamenti mogu se raunati i po komadu.
Norma izrade obinog teraza, bez podloge, debljine 2 cm je od 2,05- 2,40 h/m2 (ovisno o
veliini prostorije u kojoj se radi).
Norma izrade terazo mozaika (venecijanski pod) je 3,30 h/m2 za nepravilni oblik kamenih
ploa i 3,o6 h/m2 za pravilni.
Vrlo esta je izrada terazo poda od terazo ploica 20x20 cm ili veih. Ploe su debljine 20
mm do 35 mm za 40x40 cm, izraene i bruene kao i monolitni terazzo a postavljaju se u
vlaan ili suhi cementni mort debljine 2-3 cm. Ove ploe mogu biti vrlo jednostavne ali i
bogate strukture lijepa izgleda. esto se iz terazzo mase izvode i itave (ak i samonosive)
nastupne stubine ploe ili elementi podesta ili drugi montani elementi (korita i sl). Posebna
vrsta ovih (terazo) elemenata su oni iji je agregat vezan sintetskim smolama kao vezivom
(krupni kamen - marmete i sl. ).