Professional Documents
Culture Documents
VODSTVO
Mojsije uzor dananjim voama
Diplomska radnja
Studentica:
Mentor:
Teodora ivkovi
Zagreb, 2013.
SADRAJ
UVOD....................................................................................................................................................... 2
1.
2.
3.
1. 3.
Suvremeni voa..................................................................................................................... 10
MOJSIJE ......................................................................................................................................... 12
2. 1.
2. 2.
2. 3.
2. 4.
ZAKLJUAK............................................................................................................................................. 29
LITERATURA........................................................................................................................................... 32
UVOD
Dugo vremena sam se pitala je li mogue spojiti duhovno i poslovno, vjeru i znanja
steena na studiju ekonomije, kao i ivljenu duhovnost i iskustvo koje sam stekla tijekom
dugogodinjeg radnog vijeka. Posljednjih desetak godina radila sam na radnom mjestu visoke
razine rukovoenja kao izvrni direktor u uglednoj financijskoj instituciji, tako da sam dobro
upoznala obveze, odgovornosti i probleme pozicije vodstva. Pohaala sam brojne seminare u
inozemstvu za uspjene voe. Posebno bih istaknula dvogodinji studij Stratekog
menadmenta na Uilitu Management Centar Europe MCE u Bruxelessu. Uoila sam da su
duhovnost, religija i vjera pojmovi koji jo uvijek nemaju mjesta u poslu, jer je uvrijeeno da
je posao mjesto samodokazivanja bez oslanjanja na Boju pomo. Voama je sebinost
postala normalna pa ak i moralna i poprimila je naziv samodostatnog individualizma, jer se
dogodio ozbiljan pomak od sluenja drutvu na sluenje sebi.
U ovom radu trai se u Svetom pismu, lik voe, biblijski uzor i neprolazne osobine
voa, one koje moda ne moe zahvatiti, niti mijenjajui svijet promijeniti, niti zanijekati.
Temeljna naela su ista za voe u poslu i politici, za direktore, ministre, ravnatelje, poglavare,
priore, rektore, ... Voditi zemlju - narod, ustanovu ili tvrtku, zakonitosti su iste.
Cilj ovog rada je pronai zajednike dodirne toke i razliitosti voe u Svetom pismu i
dananjoj strunoj literaturi i pokazati da je Sveto pismo i danas iva Rije i mjesto gdje se
moe pronai uporite i konkretne upute za voenje te da je, bez obzira na svoju tisuljetnu
starost, aktualno i danas: "kako bijae na poetku tako i sada i vazda i u vijeke vjekova", samo
treba znati iitati, aktualizirati i primijeniti poruku. Budui da je povezanost poslovnog i
duhovnog danas zanemarena, to dokazuju brojne knjige o vodstvu u kojima se duhovna
2
dimenzija ne spominje, ovaj rad eli pomoi da se ponovno otkrije duhovno u voenju posla,
s vrstim osloncem na Boga i dokazati tezu da se moe raditi i biti uspjean voa, oslanjajui
se na Boga. Vjerom u Njegovu prisutnost mogu se na Izvoru nai smjernice za vodstvo i
pronai poruka za voe, danas. Usporedba osobina dananjih voa s Mojsijevim osobinama i
suvremeni transformacijski proces s procesom transformacije kako ga je proveo Mojsije,
najbolji je put do potvrivanja postavljene teze.
1.
U strunoj literaturi, samo na engleskom jeziku, postoji vie od 350 definicija koje
odreuju pojam vodstvo, pie u svom lanku o vodstvu M. L. Chiber.1 Navedeno ukazuje na
opu pomutnju koja se odnosi na definiranje tog pojma, govorei ujedno i o njegovoj
sloenosti. Jedna od definicija, u javnosti esto koritena, je ona Lorda Morana, osobnog
lijenika Sir Winstona Churchilla, koja se temelji na njegovim promatranjima vrhunskih
svjetskih voa: "Vodstvo se odnosi na sposobnost razvoja uspjenih planova te na sposobnost
uvjeravanja drugih da te planove izvre, unato svim potekoama - ak i smrtnoj opasnosti."2
U knjizi Vodstvo teorija i praksa koja je udbenik za vodstvo na poslijediplomskim
strunim studijima u svijetu i kod nas pie: "Reenica: 'Vodstvo je ...' moe se zavriti na
mnogo naina. R. M. Stogdill3 je dao pregled istraivanja i zakljuio da je definicija vodstva
onoliko koliko je i ljudi koji su ga pokuali definirati." 4 Prema B. M. Bassu5 neke definicije
vodstvo promatraju kao sr grupnih procesa. Po tome je vienju voa u sreditu grupne
promjene i aktivnosti te utjelovljuje elje skupine. Drugi pristupi objanjavaju vodstvo iz
perspektive linosti po kojoj je vodstvo kombinacija posebnih osobina ili obiljeja pojedinca
koji mu omoguuju da druge potakne na ostvarivanje zadatka. Jedna od najkraih definicija
je: Vodstvo je utjecaj. Pravi voe imaju ogroman utjecaj na ljude oko sebe i sposobnost da
privuku sljedbenike koji razmiljaju isto ili slino.6
M. L. Chibber je doktor znanosti, umirovljeni general indijske vojske, predava na Indijskoj vojnoj
akademiji i Stoernom koledu za obuku obrambenih snaga, osniva Vojnog instituta za nacionalnu
integraciju, savjetnik za obranu te dugogodinji direktor Instituta za razvoj menadmenta u New
Delhiju.
2
http://www.quantum21.net/?component=q21&id=747 (11.10.2012.)
3
Ralph Melvin Stogdill, profesor na The Ohio State University Columbus, svoja istraivanja objavio
je u knjizi: A survey of theory and research, http://www.getcited.org/pub/101405544.
4
Peter G. NORTHOUSE, Vodstvo teorija i praksa, Zagreb, 2010., 2.
5
Bernard M. Bass je profesor na Binghamton University, Binghampton NY USA, napisao je niz
knjiga na temu vodstva, http://www.nwlink.com/~donclark/leader/leadcon.html#bass_theory.
6
Usp. http://nlpcentar.com/article.php?id=50 (11.10.2012.)
4
J. Maxwell7 takoer istie da vodstvo predstavlja utjecaj na ljude i kako taj utjecaj
raste, raste i razina vodstva. Prema Johnu Maxwellu bit vodstva je da ljudi slijede osobu jer
to ele, a ne zato to moraju. Odnosi su najvanija stvar u vodstvu, tvrdi J. Maxwell. Vodstvo,
slau se mnogi, nije generiranje moi nad drugima, nego sposobnost stvoriti snage u drugima
i sa drugima. Vodstvo je odnos, a ne pozicija.
1. 2. Transformacijsko vodstvo
Prema literaturi poznatog voe Jacka Welcha8 transformacijsko vodstvo je proces koji
mijenja ljude, ukljuuje emocije, vrijednosti, etiku, norme i dugorone ciljeve.
Transformacijsko vodstvo ima izniman oblik utjecaja jer treba potaknuti sljedbenike da
postiu vie od onoga to se obino od njih oekuje. Stoga je vano brinuti o ljudima i
zadovoljenju njihovih potreba. To je proces koji esto ukljuuje karizmatsko i vizionarsko
vodstvo.
John Maxwell je bivi glavni direktor General Electrica, proglaen je menaderom 20. stoljea,
napisao je brojne knjige o vodstvu.
8
http://www.poslovni.hr/tag/jack-welch-5888 (10.12.2012.)
9
Peter G. NORTHOUSE, Vodstvo-teorija i praksa, Zagreb, 2010., 176.
5
uoavanje
potrebe
(1)
izrada
plana
(2)
imenovanje
lidera
(3)
provedba
(4)
Moe se rei da je potreba stvorila ideju i potaknula inicijativu, okvirni plan je donesen i cilj
zacrtan, voa poznat, sada jo "samo" ostaje voi krenuti s provedbom. Provedbena faza
sastoji se od deset aktivnosti danas poznatih u poslovnom svijetu.
imenovanje
pomonika
(govornika) (1)
konzultacije
traenje pomoi
sa strane (6)
razgovori
pregovaranje
dogovaranje (2)
formiranje timova;
delegiranje poslova(7)
obraanje
sljedbenicima;
izlaganje plana (3)
imenovanje
nasljednika (8)
pokretanje
promjena,
akcija
(4)
uspostava
komunikacije
sa sljedbenicima (5)
donoenje zakona;
upute i pravilnici (9)
postimplementacijska
analiza
(10)
10
komunikaciju s javnou jer bez obzira koliko je ideja jasna poiljatelju u komunikaciji,
poruka moe biti optereena loe odabranim rijeima, propustima, nedostatkom
koherentnosti, nespretnom strukturom reenice, frazama, nepotrebnom uporabom argona i
nerazjanjenim implikacijama. Ovaj se nedostatak jasnoe i preciznosti, koji moe biti vrlo
skup, moe otkloniti poklanjanjem vee panje nainu govora. Veina informacija se prenosi
usmeno kroz geste i izraze lica, dakle kroz neverbalnu komunikaciju i stoga je potreban
oprez.11
11
12
Stalna popratna pojava provoenja promjena je pruanje otpora. Zato to promjena, sama po
sebi, mijenja dotadanji uobiajeni red stvari, sigurnu i poznatu situaciju. Promjena donosi
nepoznatu, nesigurnu situaciju i zato ljudi pruaju otpor promjenama. Ponovimo da je za
savladavanje otpora, izbjegavanje straha od nepoznatog najbolja metoda komunikacija.13
Suradnja s konzultantima - esta aktivnost je obino negdje "na pola puta" kad doe do
"gubljenja" cilja, kad se nagomilavaju aktivnosti koje ne dobivaju prioritete izvrenja i kad
voa misli da sve mora sam. U ovoj fazi potreban je savjet nekoga "sa strane", kau
strunjaci, jer je posao doao u krizu i postalo je upitno dostizanje cilja i potivanje rokova,
najvie zbog voe koji veinu poslova obavlja sam umjesto da s punim povjerenjem poslove
podijeli - delegira svojim najbliim suradnicima.
"Pod delegiranjem razumijevamo prenoenje zadataka i ovlasti onim primateljima koji e biti
odgovorni za njihovo izvrenje. Umijee, odnosno sposobnost delegiranja, tj. prenoenja
ovlatenja i odgovornosti smatra se jednom od najvanijih vjetina voenja. Jedan od prvih
koji je osjetio pogodnosti delegiranja ovlasti bio je Mojsije u egzodusu Izraelaca iz Egipta. Od
tada pa do danas su se u potrebu delegiranja uvjerili mnogi voe."15
sada, delegirati poslove, davati drugima ovlatenja i pokazivati da ima povjerenje u njih. Na
ovoj aktivnosti mnogi "gube utrku do cilja" jer misle da sve moraju sami, da drugi nisu
dovoljno dobri i struni.
Procedure su planovi koji ustanovljuju neki nuni nain postupanja buduih aktivnosti. One
su kronoloki nizovi zahtijevanih postupaka. One su smjernice za akciju, a ne za razmiljanje,
preciziraju toan nain na koji odreena aktivnost mora biti obavljena. Pravila izriito nalau
posve odreene akcije ili uzdravanja od njih i ne doputaju bilo kakvu slobodu odluivanja.
Pravila se razlikuju od procedura utoliko to usmjeravaju akcije bez specificiranja
vremenskog redoslijeda. Pravila i procedure, po samoj svojoj prirodi, stvaraju se da sprijee
razmiljanje, trebamo ih koristiti samo kada elimo da ljudi ne postupaju po svom
nahoenju.17
16
17
Prikazan i opisan proces provedbe promjena primjenjiv je na svim podrujima rada od vlade i
politike do poljoprivredne zadruge i neprofitne udruge. Jednako je opisan u strunim
knjigama o procesima, o upravljanju promjenama i suvremenom vodstvu. Ipak, odvijanje
procesa nemogue je bez dobrog, sposobnog i vrstog voe.18
1. 3. Suvremeni voa
Transformacijski su voe prepoznati kao initelji promjene i dobri uzori koji mogu stvarati i
oblikovati jasnu viziju, koji trae od sljedbenika da zadovoljavaju visoke norme, koji se
ponaaju tako da im drugi ele vjerovati i koji ivotu i poslu daju znaenje. Takav pristup
naglaava da voe trebaju razumjeti potrebe i motive sljedbenika i prilagoditi im se. Jack
Welch19 je u Zagrebu na skupu poslovnih ljudi istaknuo da su najvanije osobine voe
iskrenost i otvorenost i potvrdio da voe trebaju pokrenuti ljude kako bi s entuzijazmom i
pouzdanjem krenuli za njim u ostvarivanje promjene.
U knjizi Tajni jezik liderstva iznesena su brojna stajalita o voama i potrebnim osobinama
voa.
"Kouzes i Posner svoj su model razvili intervjuirajui voe o liderstvu. Intervjuirali su vie od
tisuu i tristo menadera na srednjim i viim razinama u privatnim i javnim organizacijama te
su ih pitali da opiu svoja osobno najbolja iskustva kao voe. Na temelju analize sadraja tih
opisa Kouzes i Posner razvili su proces za voe kojeg koristi 80% ispitanika. Proces Kouzesa i
Posnera sastoji se od pet temeljnih postupaka - faza koji voama omoguuju postizanje
iznimnog, to su: oblikovanje puta, poticanje zajednike vizije, pokretanje procesa, drugima
omoguiti djelovanje i ohrabriti ih."20
18
oblikuj
put (1)
potakni
zajedniku
viziju (2)
pokrenii
proces (3)
drugima
omogui
djelovanje (4)
ohrabrii
druge (5)
(1) Ispitivanja su pokazala da za oblikovanje puta, voe moraju biti jasni u pogledu svojih
osobnih vrijednosti i filozofije. Trebaju izgraditi vlastiti stav i prenijeti ga drugima. Uzorni
voe drugima postavljaju primjer svojim vlastitim ponaanjem. Oni se takoer dre svojih
obeanja i predanosti te potvruju zajednike vrijednosti koje dijele s drugima. (2) Uspjeni
voe stvaraju izazovne vizije koje mogu usmjeravati ponaanje ljudi. Oni mogu vizualizirati
pozitivne ishode u budunosti i prenijeti ih drugima. (3) Voe koji su spremni na mijenjanje
statusa quo i uputanje u nepoznato, pokreu proces. Spremni su preuzeti rizik i uiti na
vlastitim pogrekama. (4) Iznimni su voe uspjeni u radu s ljudima. (5) U odnosima s
drugima izgrauju povjerenje i promiu suradnju. Visoko vrednuju timski rad i suradnju.
Pozorno sluaju razliita gledita i prema drugima se odnose dostojanstveno i s potovanjem.
2.
MOJSIJE
2. 1. Odgoj i kolovanje
23
Pat & David ALEXANDER, (prir.), Enciklopedijski biblijski prirunik, II dopunjeno izdanje,
Zagreb 2011., 160.
12
Kad su se vratile svome ocu Reuelu, on ih zapita: "Kako ste se danas tako brzo vratile?"
One odgovore: "Neki Egipanin obrani nas od pastira i jo nam zahvati vode i stado nam
napoji" (Izl 2,17-19). Opet dolazi do izraaja njegovo zauzimanje za druge, one koji su u
nevolji, koji su slabiji, a vidljiv je i njegov duboki osjeaj za sluenjem. Izbavio je pastirice
"iz ruku neprijatelja", to e i biti njegovo ivotno poslanje.
U drugom razdoblju svog ivota Mojsije osniva obitelj, postaje otac obitelji i vjerni
Boji sluga. Godine su prolazile, Mojsije se povukao ivei miran pastirski i obiteljski ivot i
ne slutei da Bog za njega ima drugaiji plan.
2. 2. Poziv i poslanje
Tree razdoblje Mojsijeva ivota zapoinje u susretu s Bogom u goruem grmu. Zapoinje
Mojsijev poziv i poslanje.
"'Vidio sam jade svoga naroda u Egiptu', nastavi Jahve, 'i uo mu tubu na tlaitelje njegove.
Znane su mi muke njegove. Zato sam siao da ga izbavim iz aka egipatskih i odvedem ga iz
te zemlje u dobru i prostranu zemlju - u zemlju kojom tee med i mlijeko: u postojbinu
Kanaanaca, Hetita, Amorejaca, Periana, Hivijaca i Jebusejaca. Vapaji sinova Izraelovih
doprijee do mene. I sam vidjeh kako ih Egipani tlae. Zato, hajde! Ja te aljem faraonu da
izbavi narod moj, Izraelce, iz Egipta.' 'Tko sam ja da se uputim faraonu', odgovori Mojsije
Bogu, 'i izvedem Izraelce iz Egipta!' 'Ja u biti s tobom', nastavi. 'I ovo e ti biti znak da sam te
ja poslao: kad izvede narod iz Egipta, Bogu ete iskazati tovanje na ovome brdu'" (Izl 3,712).
Mojsije dobiva zadau osloboditi cijeli narod iz ropstva u tuini. To je daleko iznad
mogunosti jednog ovjeka. Susret s Bogom donosi mu duboki doivljaj vlastite
ogranienosti i ljudske izvrgnutosti onome to nas nadilazi. Iako inae neustraiv, sada ga je
uhvatio strah. Mojsijevo poslanje: "Idi, skupi starjeine Izraelaca pa im kai: 'Jahve, Bog
13
otaca - Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev - objavio mi se i rekao mi: Pohodio sam vas i
razabrao to vam se ini u Egiptu. Odluio sam vas izvesti iz egipatske bijede u zemlju
Kanaanaca, Hetita, Amorejaca, Periana, Hivijaca i Jebusejaca - u zemlju kojom tee med
i mlijeko!'" (Izl 3, 16-17).
Odmah nakon Bojeg naloga Mojsije ozbiljno pita: "Tko sam ja?" (Izl 3,11).
Nedostaje mu samopouzdanje i osjeaj sigurnosti, nema povjerenja u vlastitu osobu. Svoj
identitet stavlja u pitanje. Zatim eli upoznati onoga koji ga alje, eli znati: "Kako mu je
ime?" (Izl 3,13). Strah ga je, potom, za autoritet i vjerodostojnost pred izraelskom zajednicom
u Egiptu. "to ako mi ne povjeruju?" pita on (Izl 4,1). I nakon uvjeravanja i obeanja potpore
Mojsije se opet vraa na samog sebe jer zna: "Ja sam u govoru spor, a na jeziku teak" (Izl
4,10). ak po cijenu Boje ljutnje sve do kraja pokuava se izvui. Pita: "Ne bi li ipak poslao
koga drugoga?" (Izl 4,13). Bog nema nita protiv da mu njegov izabranik iskreno iznese svoj
otpor i potekoe koje ima u zvanju, svoju nedoumicu i strah.
U cijelom tekstu o Mojsijevu pozivu vidi se Boji pedagoki pristup. Veliko je Boje
povjerenje u Mojsija kad mu dodjeljuje zadau da oslobodi cijeli narod. Bog doputa Mojsiju
da izrekne sve svoje tekoe koje poinju od pitanja o samome sebi (Izl 3,11), o svojim
slabostima u govoru i nastupu (Izl 4,10), te idu sve do poznatog "izvlaenja" (Izl 4,13). To je
najdulji dijalog s Bogom u Bibliji. Rije je o dugakom i otvorenom razgovoru. Bog otvoreno
definira vlastiti identitet, (Izl 3,14). Nema skrivanja osjeaja, Bog doputa da se Mojsijeva
ljutnja osjeti (Izl 4,14).24
No, Bog ne odgovara: ti si jedini osposobljen, nego: "Ja jesam." Ono to nam daje
identitet, ono to e Mojsiju dati ovlast jest Boji identitet, njegova prisutnost: Bit u. "Idi
dakle. Ja u biti s tobom kad bude govorio i kazivat u ti to e govoriti." (Izl 4,12) S
Bojim autoritetom i identitetom Mojsiju je povjereno vodstvo i kree put zadatka koji mu je
Bog povjerio. Veliki zadatak za Mojsija koji je bio veoma skroman ovjek, najskromniji
ovjek na zemlji (Br 12,3).
24
2. 3. Transformacijsko vodstvo
U ovom poglavlju sve faze transformacijskog vodstva kao i sve aktivnosti provedbene faze,
prikazane u dijelu koji govori o dananjim voama, opisane su na primjeru Mojsija.
uoavanje
potrebe
(1)
izrada
plana
(2)
imenovanje
voe
(3)
provedba
(4)
Mojsije je vidio patnje svoga naroda, uoio je potrebu, ali plan je izradio Bog, koji je postavio
Mojsija za vou i obeao mu svoju pomo u provedbi.
Provedbena faza sastoji se od deset aktivnosti danas poznatih u poslovnom svijetu. Slijedi
prikaz svih aktivnosti na primjeru izlaska Izraelskog naroda iz Egipta, dakle, s osloncem u
dalekoj prolosti.
imenovanje
pomonika i
glasnogovornika (1)
razgovori
pregovaranje
dogovaranje ( 2)
obraanje
sljedbenicima;
izlaganje plana( 3)
konzultacije
traenje pomoi
"sa strane" (6)
formiranje timova;
delegiranje poslova (7)
imenovanje
nasljednika (8)
pokretanje
promjena,
akcija (4)
donoenje zakona;
upute i pravilnici (9)
uspostava
komunikacije
sa sljedbenicima (5)
postimplementacijska
analiza (10)
15
"Mojsije je na jedinstven nain, koji je uobiajen za Bibliju, prikazan kao veliki ovjek, ali ne
kao nadovjek. Jedan ga tekst opisuje kao skromnog ovjeka (Br 12,3), a njegovi postupci da
izbjegne Boje poslanstvo i potreba da mu brat Aron bude glasnogovornik upuuju na
njegovu stidljivu narav."25 "Ja nikada nisam bio ovjek rjeit" (Izl 4,10), skromno izjavljuje. I
Bog mu daje Arona za glasnogovornika.
Obraanje ljudima - Prvo to uoavamo jest da se Mojsije stalno obraa svom narodu: "Ovo
su rijei to ih je Mojsije upravljao Izraelu"; "Poe Mojsije razlagati ovaj Zakon"; "A sada
Izraele posluaj zakone i uredbe" (Pnz 1,1; 1,5; 2,4); "I uinie Izraelci kako im je Mojsije
rekao." (Izl 12,35); "Svi Izraelci posluaju kako je Jahve naredio Mojsiju i Aronu, tako su i
25
Pat & David ALEXANDER, (prir.), Enciklopedijski biblijski prirunik, II dopunjeno izdanje,
Zagreb 2011., 206.
16
uinili." (Izl 12,50); "Jahve ree Mojsiju: Reci Izraelcima." (Izl 14,1); "Kai, dakle,
Izraelcima da sam ja Jahve; da u vas izbaviti od tereta to su vam ga Egipani nametnuli.
Oslobodit u vas od ropstva u kojem vas dre; izbavit u vas udarajui jako i kanjavajui
strogo. Za svoj u vas narod uzeti i bit u vaim Bogom. Tada ete znati da sam vas ja, Jahve,
va Bog, izbavio od egipatske tlake" (Izl 6,6-7). Bog je inicijator, voditelj, spasitelj i eli da i
narod to zna, a Mojsije je njegov pomonik i posrednik. Svi dogaaji i planovi su izneseni
pred narod, nema skrivanja zbog vlastitih interesa. "Narod se poboja Jahve i povjerova Jahvi i
njegovu sluzi Mojsiju" (Izl 14,31).
Upravljanje promjenama - Sredinji dogaaj izlaska iz ropstva je prolaz kroz Crveno more.
No, prije toga treba spomenuti jo jedan dogaaj: narod se osjeao kao u klopci i stoga izrie
izravan prigovor, napad na Mojsija, koji je pokrenuo velik pothvat izbavljenja. Stavljaju ga na
optueniku klupu. "Prikljeten izmeu mora i planina, s vodom ispred sebe, a Faraonovim
ratnicima iza lea, narod Izraela suoio se sa svojom prvom velikom kunjom vjere i
zahvatila ga je panika: dovikuju Bogu i optuuju Mojsija za izdaju."26 Izlazak i put u slobodu
ne samo da stavljaju u pitanje, nego ga okreu naglavce. Osloboenje iz suanjstva za njih je
"smrt u pustinji". Njihova je logika: bolje biti sluga u Egiptu, nego mrtvac u pustinji. Sav
Mojsijev napor obescijenjen je, zgaen. Sve to je poduzeo sada je u oima tuitelja
bezvrijedno, prekriveno mrakom. No, Bog je potisnuo vodu kako bi sigurno preli na drugu
stranu i zatim vratio vodu koja se sruila i podavila Faraonovu vojsku. 27 Izrael je konano
shvatio istinitost Mojsijevih rijei: "Jahve e se boriti za vas. Budite mirni!" (Izl 14,14).
U pustinji narod uskoro postaje edan i gladan pa se buni jer nema voa, povra, riba kao u
Egiptu. Poznato je koliko se narod esto bunio protiv Mojsija i Bojeg plana osloboenja iz
egipatskog ropstva. S jedne strane je cijeli narod, a s druge strane Mojsije sa svojim
poslanjem.
26
Pat & David ALEXANDER, (prir.), Enciklopedijski biblijski prirunik, II dopunjeno izdanje,
Zagreb 2011., 165.
27
Isto, 166.
17
"'U pustinji sva izraelska zajednica pone mrmljati protiv Mojsija i Arona. 'Oh, da smo
pomrli od ruke Jahvine u zemlji egipatskoj kad smo sjedili kod lonaca s mesom i jeli kruha do
mile volje!' - rekoe im. 'Izveli ste nas u ovu pustinju da sve ovo mnotvo gladom pomorite!'
Tada ree Jahve Mojsiju: 'Uinit u da vam dadi kruh s neba. Neka narod ide i skuplja svaki
dan koliko mu za dan treba. Tako u ih kuati i vidjeti hoe li se drati moga zakona ili nee.
A estoga dana, kad spreme to su nakupili, bit e dvaput onoliko koliko su skupljali za svaki
dan'" (Izl 16,2-5).
Narod je bio upuen u planove, dogaaje, akcije koje ih oekuju. Nije bilo tajnih ni skrivenih
ni manipulativnih rijei. "Dosta ste boravili na ovome brdu. Krenite na put." "Dosta ste se
vrtjeli oko ovog brda, okrenite se prema sjeveru!" (Pnz 1,6; 2,3). Ovo je poziv na promjenu, u
poslovnom svijetu poznat kao Change management ili Upravljanje promjenama. Posebno
teka zadaa za voe jer je uvijek prva reakcija na promjenu, otpor ljudi.
Komunikacija s ljudima i motiviranje - Mojsije slua svoj narod, uje njihove prijedloge, o
njima razmilja, usvaja sve to je dobro i daje im povratnu informaciju da e biti prihvaen
njihov prijedlog. "Svi ste onda doli k meni i rekli: ...", "Svidje mi se to rekoste." (Pnz 1, 2223). Dakle, postoji stalni dijalog: slua, uje, odgovara, govori i donosi odluke na temelju
njihovih prijedloga. "Niste htjeli onamo; pobunili ste se, ... rogoborili ste u svojim atorima"
(Pnz 1, 26-27). Prvo reakcija na promjenu, a onda i malodunost. Sve su to situacije u kojima
se nau voe. to radi Mojsije: "Ne bojte se! rekoh vam Ne plaite ih se!" (Pnz 1, 29-30).
Mojsije ih ohrabruje, ne odustaje i ne da se obeshrabriti njihovim postupcima, jer njegov je
poslodavac Bog, za njega radi i njemu je odgovoran.
Suradnja s konzultantima - Mojsije sve radi sam, ne zna delegirati, meutim, teret vodstva je
preteak i Jitrov praktian prijedlog da se reorganizacijom postave odgovorne osobe pokazao
se dobrim.
"Sutradan Mojsije sjede da kroji pravdu narodu. Narod je oko njega stajao od jutra do mraka.
Vidjevi Mojsijev tast sav trud to ga on za narod ini, rekne mu: 'to to ima toliko s
narodom? I zato ti sam sjedi, a sav narod stoji oko tebe od jutra do mraka?' 'Narod dolazi k
meni', odgovori Mojsije, 'da se s Bogom posavjetuje. Kad zau u prepirku, dou k meni. Ja
onda rasudim izmeu jednoga i drugoga; izloim im Boje zakone i odredbe.' 'Nije dobro kako
radi', odgovori Mojsiju tast. 'I ti i taj narod s tobom potpuno ete se iscrpsti. Taj je posao za te
preteak; sam ga ne moe obavljati. Posluaj me. Svjetovat u te, i Bog e biti s tobom! Ti
zastupaj narod pred Bogom; podastiri Bogu njihove razmirice. Pouavaj ih o zakonima i
odredbama; svraaj ih na put kojim moraju ii, upuuj ih na djela koja moraju vriti. Onda
proberi izmeu svega puka ljude sposobne, bogobojazne i pouzdane, koji mrze mito, te ih
postavi za glavare puku: tisunike, stotnike, pedesetnike i desetnike. Neka sude narodu u
svako doba. Sve vee sluajeve neka preda te iznose, a u manjima neka sami rasuuju. Olakaj
18
sebi breme: neka ga oni s tobom nose. Ako tako uradi - i Bog ti to odobri - moi e izdrati,
a sav ovaj narod odlazit e kui u miru.' Mojsije poslua savjet svoga tasta i uini sve kako ga
svjetova. Probere Mojsije sposobnih ljudi od svih Izraelaca pa ih postavi za glavare narodu:
tisunike, stotnike, pedesetnike i desetnike. Oni su sudili narodu u svako doba. Tee sluajeve
iznosili bi Mojsiju, a sve manje rjeavali sami. Zatim Mojsije otpusti svoga tasta i on ode u
svoju zemlju'" (Izl 18,13-27).
Jitrov je savjet prihvaen. Mojsije je pokazao svoju veliinu i poniznost, a Jitro je utro put
dananjim skupim konzultantima i njihovim uslugama.
Formiranje tima i izbor suradnika - "Ne mogu voditi sam. ... Izaberite stoga iz svojih
plemena ljude pametne, iskusne i ugledne da vam ih postavim za poglavare" (Pnz 1, 9-16).
Ovo je nesebino, iskreno priznanje koje se rijetko uje, ali znai otvorenost, poniznost i
poznavanje sebe, svojih mogunosti, ali i poznavanje naroda kojeg se vodi. U poslovnom
svijetu rekli bismo da se radi o formiranju tima i uspostave timskog rada. U politici bismo
rekli da se radi o izborima za ministre i naelnike i to s jasnim uputama kakvi trebaju biti.
Voa se mora pobrinuti da se postavljeni zadatak (misija, zadaa ili cilj) izvri. Da bi u tome
uspio, mora svoj tim izgraditi kao vrsto povezanu grupu i razviti svakog pojedinca da dade
grupi najvie to moe. Stoga, moe se rei da se funkcija liderstva odnosi na balansiranje
zahtjeva postavljenog zadatka, potreba pojedinaca i potreba skupine kako bi se izvrila
postavljena misija. Mojsije je to odradio vrhunski.
Pripremanje i odabir nasljednika - Mojsije prima posljednje upute od Boga. Njegov ivot je
gotovo pri kraju dok gleda Obeanu zemlju. Bog sada za njegova nasljednika izabire Jouu,
njegovu desnu ruku (Izl 17,19). On je sada opunomoen da umjesto Mojsija vodi narod. "U
ono sam vrijeme naredio Joui..." (Pnz 2, 21). Mojsije, prema Jahvinim uputama, hrabri i
sokoli Jouu i Joui ustupa onaj neprocjenjivi doivljaj dolaska do cilja. "Tada Mojsije zovnu
Jouu pa mu ree pred svim Izraelom: "Ohrabri se i budi odluan! Jer ti e ii s ovim
narodom u zemlju za koju se Jahve zakle ocima njihovim da e im je dati; ti e im je
predavati u batinu. Sam Jahve ide pred tobom; on e s tobom biti; nee te zapustiti niti e te
ostaviti. Ne boj se i ne dri!" (Pnz 31,7-8).
pozicijama. Mojsije ipak bez i malo zavisti, ljubomore i sebinosti u sve upuuje Jouu. Bio
mu je pravi mentor.
Uspostava sudstva - "Sasluajte svoju brau, sudite pravedno izmeu ovjeka i njegova brata
ili pridolice. U suenju nemojte biti pristrani; sasluavajte maloga kao i velikoga. Ne bojte se
nikoga! Ta sud je Boji! Ako vam koji sud bude preteak, iznesite ga meni, da ga ja razvidim.
Tako sam vam onda naloio sve to vam je initi" (Pnz 1, 16-18). Tako jednostavno i
dovoljno onima koji su spremni potivati dane upute. "U svakom gradu koji ti dade Jahve,
Bog tvoj, postavi suce i nadglednike za svoja plemena da narodom pravedno upravljaju. Ne
iskrivljuj pravde, ne budi pristran, ne primaj mita, jer mito zasljepljuje oi mudrih, a ugroava
stvar pravednih" (Pnz 16,18).
Uspostava poreznog sustava - "Odvajaj desetinu dohotka svake godine od svega to tvoj usjev
u polju donese" (Pnz 13,22). Porez na dohodak, izreen kao obveza svakog pojedinca vrlo
jasno. Moda ga je netko i pokuao izbjei, ali teko je povjerovati. A postojala je i Jubilejska
godina: "Na zavretku sedme godine oprataj dugove" (Pnz 15,1). Svijet bi bio bez gladnih
kada bi danas bogati oprostili, otpisali dugove siromanima.
Izbor i postavljanje vladara - Ako kae: "elim da nad sobom postavim kralja, kako ga
imaju svi drugi narodi oko mene; tada e za kralja postaviti nekoga od svoje brae, a ne
smije postavljati nad sobom tuina koji ti nije brat" (Pnz 17,15).
Pogled u povijest hrvatskog naroda pokazuje koliko su puta Hrvati zanemarili ovaj Mojsijev
savjet i "platili cijenu".
Mojsiju. "Narod tvoj, koji si izveo iz zemlje egipatske, poao je naopako. Brzo su zali s puta
koji sam im odredio. Napravili su sebi tele od rastopljene kovine, preda nj pali niice i rtve
mu prinijeli uz poklike: 'Ovo je tvoj bog, Izraele, koji te izveo iz zemlje egipatske!' Dobro
vidim", ree dalje Jahve Mojsiju, "da je ovaj narod tvrde ije (Izl 32,7-9). "Kad je Mojsije
vidio kako je narod postao razuzdan - t Aron ih je pustio da padnu u idolopoklonstvo meu
svojim neprijateljima" (Izl 32,25). "Sutradan ree Mojsije narodu: 'Teak ste grijeh poinili.
Ipak u se Jahvi popeti. Moda za va grijeh oprotenje pribavim' (Izl 32,30).
Mojsije jasno govori o grijehu naroda, obeaje da e se zauzeti za njih da im Bog oprosti;
potie, ohrabruje narod, ali ih i suoava s izborom: ivot ili smrt, blagoslov ili prokletstvo.
"Poslunost, pak, donosi blagoslov, pobjedu, mir, plodnost i blagostanje. Neposlunost e
dovesti do bolesti, gladi, poraza, podlonosti drugima i konano do izgnanstva, gubitka
imovine i svih ivotnih radosti."28
"Suoen sa smru obraa se stoga na poljanama Moaba u istonom Jordanu po zadnji puta
sabranom narodu. Knjiga Ponovljenog zakona prenosi nam njegove oprotajne govore. Oni
predstavljaju ujedno i njegovu oporuku, koja posjeduje uz boanski takoer i vrhunski ljudski
autoritet. Jezik tih govora, ukraen talasajuim ritmom snanih reenica, sveanom puninom
blagdanskih obrazaca i kljunih rijei kao i umjetnou retorike, izraz je osobnog zalaganja te
dospijeva izravno do ljudskih srdaca. Mojsije saima pred svojim sluateljima vremena
zajednike sudbine te na njima pokazuje mogunosti pune nade, ali ukazuje i na opasnosti to
prijete u budunosti. Njegove rijei opominju, nagovaraju, zaklinju, dok narodu daje uputu za
28
Pat & David ALEXANDER, (prir.), Enciklopedijski biblijski prirunik, II dopunjeno izdanje,
Zagreb 2011., 203.
21
ivot u Kanaanu. Narodu obeaje blagoslov ako bude slijedio Boje zakone, odnosno
prokletstvo, ako ih bude krio."29
Mojsije daje upute, dobivene od Boga, buduim naratajima, poziva narod na vjernost
i poslunost. Izrael e uskoro biti usred poganskih naroda. Okusit e opojnost pobjede.
Blagostanje e donijeti neuven porast ivotnog standarda. Bit e mnogo mogunosti za
uivanje. A sve to donosi i opasnost: opasnost gubitka identiteta kao Bojeg naroda; opasnost
lanog ponosa, samohvale za sve to su postigli; opasnost iskljuivanja Boga iz njihovih
planova. No ako se prepuste Bogu, prolost e ih odrati na pravom putu za budunost. Zato
ih Mojsije nuka: "Sjetite se!, Ne zaboravite!, Sjetite se Egipta! Sjetite se pustinje!... Sjetite se
kakvi ste bili!... Sjetite se Boje ljubavi i njegove moi, njegove brige, njegova zakona,
njegovih sudova! I neka vas to sjeanje dri poniznima, odanima, poslunima!... Sjeti se to je
Jahve, Bog tvoj, uinio faraonu i svemu Egiptu!" ... "Ne strepi, dakle, pred njima! T Jahve,
Bog tvoj, u sredini je tvojoj, Bog silan i strahovit... (Pnz 7,18; 8,2: 9,7). Dakle, Izraele, to od
tebe trai Jahve, Bog tvoj? Samo to da se boji Jahve, Boga svoga; da po svim putovima
njegovim hodi; da ga ljubi i slui Jahvi, Bogu svome, svim srcem svojim i svom duom
svojom; da dri Jahvine zapovijedi i njegove zakone to ti ih danas za tvoje dobro dajem"
(Pnz 10,12-13).
Kod Mojsija moemo izdvojiti dva temeljna poslovna rezultata: ujedinjenje naroda, od
dvanaest plemena stvorio je jedan narod i osloboenje iz ropstva, izveo ih je iz Egipta (Izl
3,16-18). U nainu voenja postigao je sljedee rezultate: (1) ljudima je usadio pouzdanje i
nadu u bolju budunost. Vjerovali su mu i slijedili ga iako su ponekad i prigovarali i mrmljali
(Izl 15,24; 17,3). (2) Doveo je ljude u predvorje Obeane zemlje. Ispunio je dano obeanje i
usprkos mnogih nevolja na putu, nije odustao (Pnz 5,1-2; 7,18; 8,2; 9,7). (3) Vodio je narod,
29
Georg BRAULIK, Mali komentari Biblije - Stari Zavjet - Mojsijeva oporuka, Zagreb 1988, 5-6.
22
brinuo za ljude, bio posrednik izmeu Boga i ljudi. Nije dozvolio da se narod okrene od Boga,
da ga zaboravi (Izl 14,31). Govorio im je, poduavao ih, ukazivao na opasnosti i bio im
primjer. Bio je iskren, nije lagao ni zavaravao ljude. (4) Poticao ih je na djelovanje, na
napredak, odravao im entuzijazam u ostvarivanju cilja (Izl 14,14; Pnz 1,29-30).
Mojsije je nauio to znai dobro poznavati sebe, kako izgraivati svoj karakter,
koliko znai ustrajnost i to znai biti nesebian. Iz Mojsijevih postupaka vidljivo je da nije
niti pohlepan niti trai preice do uspjeha pa zbog toga njegov osobni integritet nikada ne
dolazi u pitanje. On ne trai pogodnosti pred drugima, poten je po prirodi. Ne trai nita za
sebe, njegova je odanost postojana i vrsta. Kada ovjek ima ove vrline, tada su njegove
misli, rijei i djela meusobno dobro usklaene. On govori ono to misli i ini ono to govori.
Njegovoj prirodi dvolinost je potpuno strana. To ga ini vjerodostojnim, pa mu zbog toga
ljudi vjeruju, jer jedino osoba dostojna povjerenja moe postati pravim voom.
"Narod je mrmljao na Mojsija i govorio: to emo piti?" (Izl 15,24). Usprkos svih
prigovora Mojsije e uvijek biti zagovornik naroda pred Bogom i "pasti niice" pred njim, to
je stav poniznosti i pronje. Svaki se voa i danas nae pred istim problemom, rijetko se koji
zadatak obavi do kraja, a da se voi samo pljee i odobrava. Svaki okusi gorak period
pobune i obezvrjeivanja. Naprave li onda isto to i Mojsije? Moda rijetki, jer u svijetu ne
23
postoji kola ili uilite gdje bi polaznici mogli nauiti ono to je Mojsije nauio u Bojoj
koli, "este pritube ljudi tijekom putovanja po pustinji svaki put su Mojsija iznova tjerale k
Bogu koji je obeao da e biti uz njega" (Izl 15,23-25). Njegova ukljuenost u Boja mona
djela, cijelim putem od Egipta do Kanaana, pokazala je da Bog ima povjerenja u njega i
pomogla je odgojiti narod da ga potuje i prihvati. Dakle, autoritet je dolazio zbog Mojsijeve
povezanosti s Bogom, a ne zbog vlastitog znanja, strunosti i vjetina. Na taj nain Mojsije
postavlja Izabranom narodu temelj na kojem e kasnija pokoljenja graditi nacionalnu i
duhovnu
svijest.
24
3.
U knjigama Probudite vou u sebi Johna Maxwella, Tajni jezik liderstava Stephana
Denninga, Liderstvo Petera Northousa, Upravljanje u buduem drutvu Petera Druckera ili
Odgovori na pitanja kako pobijediti Jacka Welcha i ostalih strunjaka na polju vodstva, mogu
se pronai preporuke i preduvjeti o potrebnim osobinama voa koje spominju svi navedeni
autori. To su: spoznavanje samog sebe, izgraivanje vlastitog karaktera, ustrajnost i
nesebinost.
Upoznaj sebe samog "Gnothi seauton", zapisano je jo na grkom hramu, pokazuje nam to
smo, koje su nam vrijednosti i to moemo. Nobelovac Alexis Carrel, istiui potrebu
samospoznaje, jednoj je od svojih brojnih knjiga dao naslov: "Zar da sam sebi ostanem
neznanac i stranac". Peter Drucker30 je na svom predavanju u Poslovnoj koli na Bledu sve
iznenadio svojom temom predavanja. Umjesto govora o uspjenom poslovanju, panju je
usmjerio na temu: "Upravljajte prvo sobom, jer jedina konkurentska prednost kojom
raspolaemo smo mi sami." Drucker tvrdi da bitni elementi liderske krialjke, upravljanje
sobom i osobni razvoj po vanosti dolaze na prvo mjesto.
"Jasno uoavam razliku izmeu onih uspjenih i velike veine drugih, u najboljem sluaju,
prosjenih. Razlika se oituje u tome to lideri na elu uspjenih tvrtki prije svega uspjeno
upravljaju sobom: veoma su svjesni svojih snaga i slabosti to je prava rijetkost u svijetu
biznisa i ivotu uope - iznenauje koliko ljudi zapravo malo znaju o tome u emu su dobri a u
emu nisu. Tako neto neete saznati sve dok ne krenete putem osobnog razvoja kako bi
otkrili vlastite kvalitete. Mnogi uspjeni ljudi koje poznajem, a njih ba i nema na pretek,
sustavno se bave utvrivanjem podruja koja im dobro lee i onih drugih, koje e uvrstiti na
listu svojih slabosti."31
I Mojsije zapoinje svoje poslanje s osobnim razvojem i pitanjem "Tko sam ja?" (Izl 3,11).
Vodstvo zaista zapoinje upoznavanjem sebe samog i upravljanjem samim sobom, a nastavlja
se radom na slabostima, to je istinska nunost jer ljudi na vrhu uvijek predstavljaju uzor,
30
Peter F. Drucker, (1909. - 2005.), publicist, predava i savjetnik, posebna figura intelektualnih
krugova i svijeta biznisa. injenica da ga javnost pamti kao "oca menadmenta" o njemu sve govori.
31
Peter F. DRUCKER, Upravljajte prvo sobom, u: qLife, 1 (2011.) 3, 101-103.
25
vode ljude primjerom. Iz navedenog proizlazi da treba prvo "nainiti ovjeka", a voa se
kasnije oblikuje prema svom karakteru. Zato i karakter treba izgraivati.
D. Hutchens bi rekao: "to bolje razumijem tko sam, to snanije osjeam da moram uiniti
neto posebno."32
Izgradi svoj karakter - Jedan je iskusan i veoma potovani voa, general amerike vojske
Mathew B. Ridgeway, veteran Drugog svjetskog rata napisao: "Karakter oznaava
samodisciplinu, odanost, spremnost prihvaanja odgovornosti i priznavanja greke. Oznaava
nesebinost, skromnost, poniznost, spremnost na rtvu kad god je potrebno, i prema mojem
miljenju, vjeru u Boga."33 Karakterna osoba provodi u ivot ljudske vrijednosti; njene su
misli, rijei i djela usklaene. Voa moe biti onaj koji pita: "to se od mene oekuje? to
mogu uiniti za vas? To su pitanja koja postavlja samo osoba vrstog karaktera.
Mojsije gradi svoj karakter od trenutka kad zamjeuje kako Egipani tekim radovima
Hebrejima ogoravaju ivot: "nemilosrdno su im nametali svakovrsne napore" (Izl 1,13).
Mladi Mojsije uspjeno u sebi svladava zadatak odreivanja identiteta i opredjeljivanja za iru
ivotnu zajednicu kojoj pripada.
Budi ustrajan - U novijoj povijesti najbolju lekciju o ustrajnosti dao je Winstom Churchill na
konferenciji koju su svi eljno oekivali da im Sir Winston Churchill otkrije tajnu svojeg
vodstva. Izrekao je svoj uveni govor u est rijei: "Nikada, nikada, nikada, nikada, nemojte
odustati".
Mojsijeva ustrajnost najbolje je opisana dogaajima kada u pustinji narod postaje edan i
gladan pa se buni jer nema voa, povra, riba kao u Egiptu. Narod se esto bunio protiv
Mojsija i Bojeg plana osloboenja iz egipatskog ropstva. S jedne strane je cijeli narod, a s
druge strane Mojsije sa svojim poslanjem, ali ne odustaje.
Budi nesebian Mohini Panjabi34 opisuje nesebinost kao kvalitetu istinskog voe iako je
32
David HUTCHENS, Dilema malog leminga-svrhovitost i vizija u ivotu lidera, u: qLife, 2 (2010.)
2, 43.
33
Isto, 44.
34
Mohini Panjabi, diplomirala je povijest, politologiju i novinarstvo na Univerzitetu New Delhi u
Indiji. Predsjednica je BKWSU (Brahma Kumaris World Spiritual University) za Ameriku i regionalni
koordinator za Sjevernu i Latinsku Ameriku te Karibe. BKWSU je ugledna meunarodna organizacija
26
osobni interes njoj inherentan budui da se davanjem uvijek prima za sebe. M. Panjabi u
intervjuu kae da koliko dajete, toliko vam se vraa. Sve to se radi i misli u nesebinosti
sigurno e pomoi mnogim ljudima. S druge strane ako se misli iskljuivo na sebe i svoj
vlastiti probitak, do tog osnaivanja nee doi. Nesebinost voe otvara drugima, osvaja
njihovo povjerenje i pridobiva na suradnju.35
Mojsije je mislio na narod, ne na sebe i zato je mogao nesebino Joui prepustiti ulazak u
Obeanu zemlju (Pnz 31, 3-7).
Odgovor na pitanje kakav voa danas treba biti daje, izmeu ostalih, M. L. Chibber u lanku
Drevna uenja o liderstvu i potvruje sve do sada reeno o voama:
U ovom opisu suvremenog voe lako je prepoznati osobine Mojsija. Suvremeni voe
opisuju potrebne karakteristike onih koji tek trebaju postati voe, ali Mojsija ne spominju. Ne
spominju ni Mojsijevu osobinu: "u svemu se oslanjao na Boga." Prema svemu navedenom
prepoznate su neprolazne osobine voa i jedna osobina koja se putem kroz povijest izgubila.
Ipak, moe se rei da u suvremenim temeljima stoji biblijska koncepcija.
sa sjeditem u Indiji iji predstavnici aktivno sudjeluju u radu Ujedinjenih naroda. Dirnuta estitou,
jednostavnou i autentinou organizacije koja promie duhovno znanje i povratak istinskim
unutarnjim vrijednostima, Mohini Panjabi im se pridruila prije pedesetak godina kako bi im pomogla
u ostvarenju misije.
35
Mohini PANJABI, Biti lider, u: qLife, 2 (2010.) 2, 110.
36
M. L. CHIBBER, Drevna uenja o liderstvu, http://www.quantum21.net/?component=q21&id=746
(21.01.2013.)
27
28
ZAKLJUAK
Mojsije je jedan od mnogobrojnih biblijskih uzora u Svetom pismu, lik voe kod kojeg
se mogu pronai neprolazne osobine voa, one koje moda ne moe zahvatiti, niti mijenjajui
svijet promijeniti niti zanijekati. Pet je osobina koje su karakterizirale Mojsija, etiri od njih
spominju i dananji poslovni strunjaci. Jedna Mojsijeva osobina: oslonjenost na Boga, nije
pronaena u dananjoj literaturi, a moe se zakljuiti da je upravo ta osobina oblikovala
Mojsija kao vou.
Voa kojeg Bog koristi ima lidersko srce, ima veliki cilj u ivotu i Bojom milou
moe otkloniti sve zapreke iz svog ivota, komunicirati vjerodostojnost, ulijevati potovanje i
pruati dosljednost, zasluiti povjerenje, jer je razvio osobnu disciplinu, identitet, osobna
uvjerenja, ivotne vrijednosti i poslovnu etiku. Vou koji se stavio u potpunosti Bogu na
raspolaganje, prepoznaje se po tome to nema potrebe nita dokazivati, nita izgubiti i
skrivati, zna kako ustrajati u molitvi i prouavati Boju Rije da bi spoznao to je ta Rije u
prolosti znaila izvornim sluateljima i koje se univerzalno i vjeno naelo moe nauiti i to
treba uiniti kao odgovor na tu Rije. Takav voa zna kad Bog odabire pojedince za odreeni
posao, da ih takoer osposobljava da to i naprave.
I danas narod treba vou jer je zarobljen u "Egiptu dananjice": demokraciji, slobodi,
ivotu bez Boga, samodostatnosti i pogubnom okruenju. Treba ga izvesti iz krize, recesije,
nezaposlenosti, financijske prezaduenosti, depresije, bezvoljnosti, ropstva materijalnom.
Mojsije pokazuje kako treba, a Novi zavjet potvruje: "Ne starajte se samo svaki za svoje,
nego i za ono to se tie drugih!" (Fil 2,4). U Markovom evanelju nalazimo Isusov odgovor
na pitanje tko moe biti dobar voa:
"Zato ih Isus dozva i ree im: Znate da oni koji se smatraju vladarima gospoduju svojim
narodima i velikai njihovi dre ih pod vlau. Nije tako meu vama! Naprotiv, tko hoe da
meu vama bude najvei, neka vam bude posluitelj! I tko hoe da meu vama bude prvi,
neka bude svima sluga. Jer ni Sin ovjeji nije doao da bude sluen, nego da slui i ivot svoj
dade kao otkupninu za mnoge" (Mk 10, 41-45).
Kao to pokazuje Mojsijev primjer, da bi spasio narod jedno vrijeme je enu i djecu
29
ostavio s tastom, postati voom moe naruiti osobni ivot. Voe moraju preuzeti nove,
stresne odgovornosti, prestati se baviti stvarima koje znaju i vole i zapoeti nove i nepoznate,
moraju se prepustiti nepoznatom, inei pogreke i uei na njima, traiti napredak znajui za
neuspjeh prethodnih pokuaja i bez sigurnosti u budui uspjeh. "Uspjean voa ponekad
znai rtvovanje samog sebe za postizanje cilja."37
Voe poput Mojsija danas su potrebni svijetu: oni koji sebe ne smatraju gospodarom
skupine, nego Bojim suradnikom u postizanju zajednikog cilja. Boja rije predstavlja
Mojsija kao vou koji otkriva svoj veliki cilj u ivotu, koji u razvoju vlastite duhovnosti svog
saveznikog odnosa s Bogom pronalazi snagu i rjeenje za sve zapreke na svom putu.
Na pitanje iz Uvoda ovog rada: je li mogue spojiti duhovno i poslovno, moe se rei
da je mogue, jer na to upuuju i primjeri ljudi koji u temelje svojeg poslovanja ugrauju
biblijsku koncepciju. Jedan takav primjer danas u svijetu svakako je J. D. Beckett.38 Ovako
pie u svojoj knjizi Voljeti ponedjeljak: "Poeo sam otkrivati kako se Biblija bez premca
primjenjuje na svakodnevicu. No isto sam tako otkrio koliko je biblijski pogled bio stran
mnogo emu to sam poeo prihvaati kroz svoje obrazovanje i iskustvo. Detaljnijim
prouavanjem Biblije uoio sam snaan naglasak i na apsolute i na karakter." 39
J. D. Beckett otkrio je da je Knjiga Mudrih izreka sama po sebi pravi zlatni rudnik
praktine mudrosti i pronicljivosti. Pie kako je bio iznenaen kad je jedan govornik na
poslovnom sastanku rekao: "elite savjet kako voditi poslove? Uzmite Bibliju i itajte Mudre
izreke." Becket je doao do vrstog uvjerenja da nam je od dragocjene vrijednosti to to
nadohvat ruke imamo udesne vjene istine Boje Rijei. ak i sama Biblija svjedoi o
vlastitoj vrijednosti i vjerodostojnosti. "Sr je rijei tvoje istina", kae pisac Psalma 119. A
govorei o njenoj trajnosti, kae: "Dovijeka, o Gospodine, rije tvoja ostaje, stalna poput
nebesa." Biblija je, tvrdi Becket, daleko vie od teoretskog standarda. Ona je pouzdan i
praktian kompas koji usmjeruje ivot. Njegovo iskustvo je primjer da Biblija moe praktino
pomoi u usmjeravanju poslovnih odluka koje donosimo. Tako je Biblija nevjerojatno
37
30
utoite, vrst i pouzdan vodi. Becketu je postala neka vrsta poslovnog kompasa. to joj je
vie vremena posvetio, vie je bio pouavan, potaknut i ohrabren vjenim istinama koje seu
u svaku poru naeg ivota ukljuujui i svakodnevne aspekte posla. "Jo dugo nakon to nas
vie ne bude, ostat e Boja Rije. Njene su istine za sva vremena i za sve generacije."40 I
Mojsijeve osobine voe su za sva vremena i za sve generacije.
40
LITERATURA
HUTCHENS David, Dilema malog leminga - svrhovitost i vizija u ivotu lidera, qLife, 2
(2010.) 2,
DRUCKER F. Peter, Upravljajte prvo sobom, qLife, 1 (2011.) 3.
PANJABI Mohini, Biti lider, qLife, 2 (2010.) 2.
http://www.quantum21.net/?component=q21&id=747 (11.10.2012.)
http://nlpcentar.com/article.php?id=50 (11.10.2012.)
http://www.poslovni.hr/tag/jack-welch-5888 (10.12.2012.)
http://www.ffdi.unizg.hr/amdg/mojsije.htm, Niko Bili, biljeke s predavanja, (11.10.2012.)
http://www.quantum21.net/?component=q21&id=746 (21.01.2013.)
32