Professional Documents
Culture Documents
U
vrijeme fetalnog ivota organizam sadri oko 90% vode. Ukupni volumen tjelesne vode ini
80% tjelesne mase novoroeneta. U dobi od 6 mjeseci organizam sadri 75% vode, a na
kraju prve godine 65%. Neki organi kao mozak, poglavito siva masa, imaju ak 85% vode.
Sazrijevanjem organizma sadraj vode se postupno smanjuje i u odraslog mukarca iznosi
60%, odnosno u ene 55%. Tako, primjerice, mukarac od 75 kg u svom tijelu ima 45 litara
vode. U mukaraca je ukupni udio vode u tjelesnoj masi neto vei nego u ena zato to
ene imaju vie masnog tkiva koje praktiki ne sadri vodu. Osobe s prekomjernom teinom
imanju manji postotak vode, 40 do 50%, ovisno o stupnju preuhranjenosti. Starenjem se
sadraj vode dalje smanjuje, a manje je izraen i osjeaj ei.
Tjelesna tekuina, koja se dijeli u staninu i izvanstaninu razdvojenu staninim
membranama, u osnovi je tjelesna voda i u njoj otopljene tvari. Dvije treine tjelesne vode ili
40% tjelesne teine nalazi se u stanicama, a jedna treina ili 20% tjelesne teine izvan
stanica. Ostatak tjelesne vode ini plazma (tekui dio krvi) i tekuina izvan krvnih ila, kao u
modanim komorama i kraljeninom kanalu, onim komorama, zglobovima i probavnom
traktu u obliku probavnih enzima.
Voda se gubi iz organizma mokrenjem (dnevni gubitak vode putem urina je 1 do 1,5 litara),
znojenjem preko koe (500 do 600 ml/dan), disanjem (400 do 500 ml/dan) i stolicom (100
do 200 ml/dan). Metabolikim procesima se stvori samo oko 300 ml vode na dan (hranjive
tvari sadravaju vodik, a njegovom oksidacijom nastaje tzv. endogena voda). Zato gubitak
vode treba kontinuirano nadoknaivati. Hranom se prosjeno nadomjesti do 20% izgubljene
tekuine. ovjek bez hrane moe ivjeti jedan mjesec, a bez vode manje od jednog tjedna.
Fizioloke
uloge vode u organizmu su mnogobrojne i
znaajne. Kao univerzalno otapalo organskih i
neorganskih tvari, voda omoguava odvijanje
razliitih kemijskih reakcija u stanicama, osigurava
transport i razmjenu tvari, odravanje
izoosmolarnosti (jednakih osmotskih tlakova) u
stanicama i izvanstaninom prostoru, ionizaciju
razliitih spojeva i druge procese. Voda je, dakle,
vaan imbenik disanja (prijenos kisika u stanice),
probave (apsorpcija hranjivih tvari), staninog
metabolizma i detoksikacije organizma
(eliminacija suvinih produkata izmjene tvari). Uz
navedeno, voda ima nezamjenjiv znaaj u
regulaciji tjelesne temperature. Pri viim vanjskim
temperaturama hladi organizam procesom
znojenja, a pri niim temperaturama okoline
djeluje kao izolator. Voda je vaan sastojak
hrskavice i zglobne tekuine koja okruuje
zglobove te osigurava adekvatnu vrstou, gipkost
i elastinost tkiva. Izvrsno je sredstvo za
prevenciju karijesa - zubi se kvare zbog
nakupljanja kiseline koja nagriza zubnu caklinu.
Hladne vode
(temperatura nia od 4C, iz hladnjaka) puno bre
prelaze iz eluca u crijeva. Svojom temperaturom
povoljno utjeu na rashlaivanje organizma za
vrijeme toplih dana ili poslije fizikih aktivnosti.
Osvjeavajueg su okusa, osobito ako se piju
polako, u manjim gutljajima. Hladna voda
stimulira luenje eluanog soka i ubrzava
peristaltiku crijeva. Uz to, bolje podstie rad
bubrega i luenje toksinih tvari iz koe.
Tople vode (temperatura via od 12C) nemaju
osvjeavajui uinak i unose se u veim koliinama
da bi se eliminirao osjeaj ei. Imaju suprotan
uinak na sekretornu i motornu funkciju
probavnog trakta. Topla voda smanjuje izluivanje
eluane kiseline, osjeaj nadutosti, garavicu i
podrigivanje.
Nisu sve
vode iste! Kada posegnete za bocom vode,
obratite pozornost na deklaraciju, odnosno
etiketu. Etiketa je dokument proizvoaa, kao to
je osobna iskaznica dokument o identitetu
pojedinca. Etiketa na boci s vodom treba biti
uoljiva, itka i jasna. Uz osnovne podatke o
nazivu vode, proizvoau, nazivu izvora, datumu
proizvodnje i roku upotrebe, svaka mineralna
voda pored slinosti s ostalim vodama iste
kategorije ima svoj karakteristian kemijski sastav.
Paljivo itanje etikete pomae u izboru one vode
koja najvie odgovara vaim potrebama i eljama.
Svaki mineral ima svoju specifinu funkciju;
njihova ukupna koliina u vodi i meusobni odnos
definiraju kvalitetu vode.
Klor ima vanu ulogu u odravanju kiselo-bazne ravnotee. Zajedno s natrijem kontrolira
osmotski tlak. Sastavni je dio sekreta probavnog trakta.
Kobalt mobilizira eljezo iz tjelesnih zaliha i potie stvaranje crvenih krvnih zrnaca.
Poboljava izmjenu tvari. S fosforom ulazi u sastav vitamina B12, pomaui bakterijama u
probavnom traktu u sintezi ovog vitamina.
Krom je vaan u metabolizmu ugljikohidrata i masnih kiselina. Pospjeuje sintezu proteina
te regeneraciju stanica i tkiva.
Magnezij je neophodan za rast. Sudjeluje u vie od 300 enzimatskih procesa.
Neutralizacijom negativnog naboja s vanjske strane stanine membrane dovodi do porasta
razlike potencijala izmeu unutarstaninog i izvanstaninog prostora te porasta praga
podraljivosti miinih vlakana. Takvo djelovanje odraava se na sranom miiu
smanjenjem aritmija i na skeletnim miiima manjom uestalosti greva. U stanicama
sranog miia ima suprotno djelovanje u odnosu na kalcij, to rezultira irenjem krvnih ila
i boljom opskrbom stanica kisikom. Smanjuje podraljivost ivanih stanica i luenje tzv.
hormona stresa (adrenalina i noradrenalina). Pomae u zgruavanju krvi i regulaciji probave.
Mangan aktivira mnoge enzime. Vaan je u metabolizmu kalcija i fosfora (rast) i stvaranju
hormona titna lijezde. Pomae u sintezi hemoglobina te proizvodnji ugljikohidrata i masti.
Natrij se nalazi preteno u plazmi, a manje u stanicama. Sudjeluje u odravanju kiselobazne ravnotee i osmotskog tlaka. Potreban je za stvaranje eluane kiseline. Vaan je u
regulaciji propusnosti stanine membrane i nervno-miine podraljivosti.
Selen je sastavni dio enzima koji hvata slobodne radikale u tkivima, ime usporava
starenje tkiva. Povezan je s funkcijom vitamina E. Ima vanu ulogu u odravanju imuniteta i
u radu titne lijezde.
Slabomineralne vode s
niom koncentracijom mineralnih soli su puno aktivnije od mineralnih voda bogatih solima.
Naime, fizioloki aktivni elementi u slabomineralnim vodama nalaze se u disociranom
stanju, lake se resorbiraju pa dnevni unos od 2 litre ne optereuje organizam. Nasuprot
tomu, mineralne vode bogate solima zbog posebnog sastava imaju specifino djelovanje i ne
preporua se njihovo konzumiranje kao jedinog izvora dnevnih potreba za vodom.
Pri kupnji vode provjerite datum
proizvodnje i rok trajanja. Voda u boci nije u potpunosti liena mikroorganizama, ve sadri
doputeni mali broj aerobnih bakterija. Njihov nastanak je prirodan, ne moe se sprijeiti, a
ovi mikroorganizmi potpuno su bezopasni.Tijekom duljeg skladitenja, broj bakterija se
moe poveati. Preporua se skladititi boce s vodom na hladnom istom mjestu koje nije
izloeno suncu ni drugom izvoru topline. Pakovanja vode u veim bocama nakon otvaranja
uvajte u hladnjaku kako bi se sauvala higijenska ispravnost vode. uvanje u hladnjaku
nakon otvaranja boce preporua se i stoga to moe naknadno doi do kontaminacije
patogenim bakterijama.
Kao jedan od glavnih problema kada se raspravlja o kvaliteti vode u bocama, strunjaci
istiu ispravnost plastine ambalae u koju je voda pakirana. Budui da je voda u njima
pohranjena esto kroz dugi period, smatra se da je izloena nekim kemikalijama koje mogu
negativno utjecati na ljudsko zdravlje. Katkad se istie i da viekratno koritenje plastine
ambalae moe biti tetno. To se, naravno, ne dogaa s vodom pakiranom u staklenu
ambalau.
Kao to planirate prehranu i fiziku aktivnost, planirajte i unos vode. Zapamtite da vam je
potrebno 8 aa ili 4 boice vode na dan. Osobito je starijim ljudima, kojima je smanjen
osjet ei, preporuljivo da imaju 4 boce od pola litre vode i da isplaniraju unos prvih 500
ml do 11 sati, drugih 500 ml do 15 sati, treih 500 ml do 19 sati, a etvrtu bocu neka
sauvaju za no. Biljni ajevi su korisni nemaju kalorija i sadre korisne tvari. Gazirana
pia i vone sokove treba izbjegavati, jer sadre puno eera i kalorija pa se s njima ne
postie rehidracija.
Svi znaju da osoba sa eernom bolesti treba uvijek nositi neto slatko, ako joj padne eer u
krvi. A to ako sebi izmjeri visok eer? Treba odmah popiti 500 ml vode, pjeaiti i
provjeriti koliki je eer za 1 sat. Prema tome, jako je vano uvijek u torbi imati 500 ml
flairane vode.
Osobama koje imaju eernu bolest preporua se slavinska ili oligomineralna voda. Postoje i
prirodne alkalne vode (kiselost 8.1), koje su idealne za osobe s visokim eerom jer
neutraliziraju kiselost krvi koja je nastala nakupljanjem ketona, a neke prirodne alkalne vode
su i oligomineralne.
Prilikom sportskih
aktivnosti i fizikih vjebi potronja vode je poveana. Koliko vode je potrebno nadoknaditi,
ovisi o vrsti aktivnosti, duljini treninga i koliini znoja koja se izgubi prilikom tjelovjebe.
Najjednostavniji nain kontrole stupnja hidracije u sportaa je mjerenje tjelesne teine prije i
poslije treninga. Gubitak teine vei od 1% utjee na optimalnu sportsku formu. Naime, ve
tako malen gubitak tekuine moe utjecati na stupanj hidracije kontraktilnih vlakana u
miinim stanicama, smanjujui snagu kontrakcije do 3%.
Kao generalno pravilo, za vrijeme sportskih aktivnosti bolje je piti izotonina pia (u kojima
su mineralne soli i eeri isti kao u krvi) jer se na taj nain bre nadoknauju tvari izgubljene
znojenjem i sprjeava se hiponatremija koja moe biti ozbiljna posljedica dehidracije.
Dovoljan unos tekuine prije, za vrijeme i poslije vjebanja nudan je za postizanje optimalnih
rezultata i za prevenciju dehidracije sa svim potencijalnim zdravstvenim posljedicama.
Voda iz vodovoda je mehaniki i kemijski proiena i sigurna za
pie. Kod nje su doputeni postupci obrade (taloenje, sterilizacija). Radi poboljanja
organoleptikih svojstava u osnovnu pitku vodu dodaju se doputene kemijske tvari.
Meutim, voda s razliitih podruja razlikuje se po kemijskom sastavu i moe izazvati tegobe
probavnih organa. esto ih na putu pogreno pripisujemo drugim uzrocima, kao hrani ili
neopranim rukama. Takoer, treba izbjegavati konzumiranje vode s neprovjerenih esmi ili u
nehigijenskim uvjetima. Zato se na putovanjima preporua uporaba flairane vode.
Na navedene promjene osobito su osjetljiva djeca. Ako se tomu pridoda vea i bra sklonost
djece gubitku tekuine, jasno je kako su djeca za vrijeme putovanja ugroenija od odraslih.
celulita, jer metaboliti ostaju zarobljeni u meustaninom prostoru zbog slabije cirkulacije
krvi i limfe. Promjene se uoavaju i na kosi i noktima. Kosa postaje oteena i suha, jer
dlani folikuli nisu hidrirani u dovoljnoj mjeri. Nokti su krhki i lomljivi. Svi ovi simptomi
postupno nestaju ako se unosi potrebna dnevna koliina vode. Ako je, meutim, do ovih
promjena dolo poradi naruavanja hidrolipidne barijere na koi, unos vode ili njezina
primjena izvana nije dovoljna, nego se najprije treba obnoviti naruena barijera.