DODACI PREHRANI DIJETETSKI PROIZVODI KOZMETIKA S POSEBNOM NAMJENOM

STRUNI ASOPIS

BR. 2, GOD. 1, LIPANJ/SRPANJ/KOLOVOZ 2009.

ISSN 1847-2591 BESPLATNI PRIMJERAK

ZDRAVLJE OIJU

LUTEIN I
ZEAKSANTIN

Prebiotici
Koenzim Q10
Brusnica
Eterina ulja
Proizvodi
za sunanje
NUTRI-INSPEKCIJA: UMJETNA SLADILA

+PLUS

NOVO
STI
PREGL
ED TR
ITA
ZAKON
ODAVS
TVO
SIROV
INE

2 inPharma

inPharma 1

Uvodnik
Potovane kolegice,
Potovani kolege,
Na poetku ovog, drugog broja asopisa inPharma namijenjenog
strunom osoblju, zahvaljujemo Vam na brojnim estitkama i pohvalama koje ste nam poslali. Veseli nas i velik broj primljenih obrazaca za primanjem inPharme na kune adrese. To nam je veliki motiv i vjetar u lea da Vam i dalje pripremamo zanimljive teme.
S obzirom da je inPharma asopis namijenjen upravo Vama, te da
nam je cilj informirati Vas o svemu to Vam je u svakodnevnom radu
potrebno, pozivamo Vas da nam se javite sa svojim sugestijama i da
nam predlaete teme koje Vas zanimaju.
Sigurni smo da e Vam i sadraj ovog broja biti zanimljiv.
Glavna tema ovaj put je uloga luteina i zeaksantina u zdravlju
oiju. Od pretisaka iz uglednih stranih asopisa, za Vas smo izabrali
zanimljivosti o koenzimu Q10 - supstanciji ije vrijeme tek dolazi, te
brusnici, s obzirom na eu pojavu uroinfekcija u ljetnim mjesecima.
Prebiotici se sve ee spominju, pa o njima donosimo i iznimno
zanimljiv lanak.
Predstavljamo Vam i alge, obrazlaemo zato je vana precizna
identifikacija eterinih ulja i bavimo se ulogom ljekarnika u vrijeme
kada se dodaci prehrani masovno reklamiraju.
U ovom broju nastavljamo i s pregledom najnovijeg zakonodavstva - predstavljanjem Pravilnika o hrani za posebne prehrambene
potrebe te pregledom novosti u pogledu deklariranja proizvoda za
sunanje; bavimo se alergijskim reakcijama izazvanim koritenjem
kozmetikih proizvoda; naa Nutri-inspekcija analizirala je sladila
koja se na veliko koriste, a o kojima se malo zna; donosimo i najnovije Vijesti o dodacima prehrani, Novosti u ljekarnama, te saetke
nekih od proteklih dogaanja.
Nadamo se da smo izborom tema zadovoljili Vae strune apetite.
Do slijedeeg broja, koji zbog ljetnih praznika izlazi krajem rujna,
elimo Vam ugodan ljetni odmor!

Lea Pollak

2 inPharma

inPharma

Sadraj

FITOTERAPIJA

Uloga brusnice u prevenciji cistitisa

PREBIOTICI

Nain djelovanja i zdravstvena korist

ZAKONODAVSTVO

Proizvodi za sunanje
TEMA BROJA

Uloga luteina i zeaksantina u zdravlju oiju

KOENZIM Q10

Savrena desetka - uspon ubikinona

ETERINA ULJA

Precizna identifikacija - koliko i zbog ega je vana?

ZAKONODAVSTVO

Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe

NUTRI-INSPEKCIJA

Umjetna sladila
KOZMETIKA I ZDRAVLJE

Kozmetika i alergijske reakcije

MARKETING

Dodaci prehrani izmeu marketinga i racionalne upotrebe

STRUNI ASOPIS BESPLATNI PRIMJERAK

3
6
12
15
21
26
31
33
36
38

Izdava:
Kreativna kancelarija d.o.o.
Bartolii 19
Zagreb
Redakcija i marketing
Bartolii 19, Zagreb
tel. 01 38 30 789, 38 32 681
faks. 01 38 30 789
e-mail: kreativna.kancelarija@zg.t-com.hr
info@inpharma.com.hr
Glavna urednica: mr.sc. Lea Pollak
Struni suradnici u ovom broju:
Adrijana osi, dipl.ing.
Dunja Dean, mr.pharm.
mr.sc. Vjera Haberle
Sandra Krstev, dipl.ing
Leonida Majnari, mr.pharm.
mr.sc. Jasminka Papi
mr.sc. Ivona Vidi trac
dr.sc. Darija Vranei Bender
Izvrni direktor:
Branimir Batinica
Prijevod i lektura:
Ingeborg Paljan, prof.
Dizajn i priprema za tisak:
Kreativna kancelarija d.o.o.
Tisak: Grafiki Zavod Hrvatske

ALGE

Hrana visokog potencijala

40

Vijesti o dodacima prehrani

42

Dogodilo se

43

www.inpharma.com.hr

Novo u ljekarnama

45

Izdava i redakcija ne preuzimaju odgovornost

za miljenja i podatke koje autori iznose u asopisu, kao ni za podatke koje su tvrtke dostavile
za objavu u rubrici Novo u ljekarnama.
Nije dozvoljeno preuzimanje niti jednog dijela
sadraja bez prethodne suglasnosti Izdavaa.

Naklada: 6.100 primjeraka

inPharma 3
Micol Rindone: Prevenzione delle cistiti con il mirtillo americano, str. 44.-45.
Farmacia News, br. 4, travanj 2009., 18. godite
TECHNICHE NUOVE SRL., MILANO, ITALIJA

FITOTERAPIJA

Uloga brusnice u
prevenciji cistitisa
Infekcije mokranog trakta uzrokuju gram-negativni aerobni
mikroorganizmi. este su, pogotovo kod ena, a mogue ih je lijeiti
fitoterapijom. U tom se pogledu esto prouava i koristi brusnica
zbog njenih antibakterijskih i antiseptikih svojstava.
okrani trakt je fizioloki gledano sterilan, jer se bakterije koje
su prisutne u urinu konstantno
eliminiraju s obzirom na stalni mehanizam
ispiranja. Ipak, uretru koja je najistureniji
dio urinarnog trakta, mogu lako kolonizirati bakterije, pogotovo kod ena s obzirom na anatomsku blizinu anusa i uretre.
Infekcije mokranog trakta obino uzrokuju gram-negativni aerobni mikroorganizmi. Bakterije soja Proteus, enterokoki,
streptokoki grupe B i Clamidia su uzronici ak cca. 20% nekompliciranih upala
mokranog trakta, dok cca. 20% kompliciranih upala uzrokuje Escherichia coli, a
80% Pseudomonas i Serratia. Pogotovo je
kod cistitisa (upale mokranog mjehura)
glavni bakterijski uzronik E. coli. Bitno je
ne zanemarivati takve infekcije kako bi se
izbjegao razvoj ostalih bolesti, npr. pijelonefritisa koji je esta posljedica neprimjereno lijeenog cistitisa.
Fitoterapija moe pomoi u prevenciji i
lijeenju navedenih infekcija. U tom se pogledu esto prouava i primjenjuje upravo
brusnica.

Farmakoloka svojstva
Vaccinium macrocarpon L. je niska grmolika biljka koja samonikla raste u Sjevernoj Americi, od Karoline do Kanade, a
iji plod su crvene zaobljene bobice koje
je mogue konzumirati kao takve ili kao
sok. Glavni sastojci crvene amerike brusnice, poznate i kao cranberry, najee su
flavonoidi, antocijani (3-O-galatozid i 3O-arabinozid cijanidina i peonidina), proantocijanidini (najaktivniji su oni tipa A) i
katehini. Ona sadri i ugljikohidrate (po-

gotovo fruktozu), organske kiseline (jabunu, oksalnu, limunsku i benzoevu kiselinu), tanin i vitamin C. Antibakterijski i antiseptiki uinak brusnice dugo se pripisivao njenom svojstvu da mokrau ini kiselom kao i injenici da se pri kiselom pH
urina E. Coli i ostale bakterije tee mnoe.
Najnovijim farmakolokim eksperimentalnim ispitivanjima utvreno je da crvena
amerika brusnica moe suzbiti prianjanje
E. Coli fimbriatus tipa I (djelovanje koje se
moe pripisati fruktozi) i E. Coli fimbriatus
tipa P (djelovanje koje se moe pripisati
vjerojatno proantocijanidinima) za epitelne stanice stijenke mokranog mjehura.
Ta je inhibicija posljedica meudjelovanja

sastavnih tvari iz soka i bakterijskih adhezina, koji se na poseban nain kombiniraju

s tono odreenim glucidnim ostacima na
povrini epitelnih stanica mokranog mjehura (Zafiri, Ofek, Adar et al, 1989.). Bobice brusnice su nadalje bogate monomernim i polimernim fenolnim spojevima
koji tite stanice od tetnog utjecaja slobodnih radikala te time od oksidacijskih
oteenja, na tetu lipida i proteina.
Ve je 1984. Sobota prouavao inhibitorski uinak soka brusnice na prianjanje
bakterija u svrhu potencijalne primjene u
lijeenju oboljenja mokranih putova.
Istraivanje je provedeno na 77 sojeva
E. Coli. Sok je sprjeavao prianjanje vie

Brusnica
(Vaccinium
macrocarpon L.)
Sadri flavonoide,
antocijane,
proantocijanidine
i katehine

4 inPharma

Proantocijanidini
Glavni uzronici
antiseptikog
djelovanja

od 75% bakterija u vie od 60% razliitih

sojeva. Proantocijanidini tipa A su izgleda
glavni uzronici antiseptikog djelovanja.
Posljednja istraivanja su pokazala da
osim E. Coli, brusnica moe bitno smanjiti i prianjanje ostalih estih patogena u
mokranom traktu, ukljuujui Proteus
mirabilis, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae, Enterobacter i Pseudomonas Aeruginosa (Raz et al, 2004.).
Zafriri i suradnici su postavili hipotezu
da bi sok brusnice mogao djelovati i u probavnom traktu koji je izvor mnogih urolokih patogena, kao i u mokranom mjehuru. Sastojci soka izgleda sprjeavaju prianjanje bakterije Helicobacter pylori kao i
bakterija u usnoj flori, koje sudjeluju u stvaranju i ouvanju zubnog plaka.

Klinika ispitivanja
Mada brojna izvjea o sluajevima kao
i nekomparativna istraivanja daju dojam
da sok brusnice moe sprjeiti i izlijeiti urinarne infekcije, jo uvijek je broj istraivanja primjerenog opsega (Bruneton, 2002.)
malen. Nedavni sistematski pregled literature iznjedrio je zakljuak da postoje sigur-

ni dokazi, dobiveni kontroliranim klinikim

ispitivanjima, da sok brusnice moe uspjeno smanjiti velik broj simptomatskih infekcija kod enskog spola nakon 12 mjeseci
primjene (Jepson i suradnici, 2004.). Jednim od najstroih ispitivanja ocijenjen je
uinak dnevne konzumacije 300 ml pia
na osnovi brusnice u skupini 153 ene prosjene starosti od 78 godina (Avorn, Monane, Gurwitz et al, 1994.). Glavni kriterij
procjene bio je bakteriurija koja se utvrivala svaki mjesec.
Uestalost kontaminacije pokazala se
znatno smanjenom kod skupine koja je
konzumirala pie na osnovi brusnice, za
razliku od skupine koja je konzumirala
placebo. U sluaju kontaminiranog urina
pokazalo se da je bitno vea vjerojatnost
da sljedei mjesec urin nee biti kontaminiran kod skupine koja je konzumirala sok
brusnice.
Ipak, ostali autori (Hopkins et al, 1994.)
naglaavaju da je korist takvog ispitivanja
ograniena, s obzirom na to da su obuhvaene bile iskljuivo ene starije dobi ija
je bakteriurija (esta kod te dobne skupine) esto asimptomatina te ju obino
nije potrebno lijeiti. Prema miljenju tih

Cistitis
koliko se zanemari, cistitis esto moe postati kronian. Za sprjeavanje recidiva vrlo je bitno prije svega piti obilate koliine tekuine te potivati jednostavne
higijenske navike. Uz savjet lijenika mogue je pribjei koritenju nekih biljaka
zbog njihovih antibakterijskih i dezinfekcijskih svojstava, meu kojima je i sok brusnice koji je mogue koristiti uz jo neke druge preparate.
Ukoliko se cistitis pojavi uz probavne smetnje, organizmu se moe pomoi unosom brusnice s mlijenim fermentima, koji obnavljaju floru probavnog trakta i
pogoduju uspostavljanju pravilnih funkcija (Cagnola, Botticelli, Mondadori 1998.).
Korisno je primjenu kombinirati i s propolisom (obino je dovoljno 600 mg na dan,
podijeljeno na 4 obroka, ukoliko svaka tableta sadri 150 mg proizvoda), pogotovo ukoliko se cistitis pojavi za vrijeme odmora ili putovanja, jer ga je jednostavnije
uzimati u odnosu na napitke ili ajeve.

autora, to ispitivanje ne daje podatke koji

se odnose na uinkovitost u sluaju simptomatske infekcije s recidivom. Najnovijim
ispitivanjem (Di Martino et al, 2006.) provedenim nasuminim dvostruko slijepim
unakrsnim pokusom, kontroliranim placebom na 20 zdravih dobrovoljaca, ocijenjena je uspjenost brusnice u smanjivanju
prianjanja bakterija in vitro na urinu zdravih dobrovoljaca.
Svaki ispitanik, pored uobiajene prehrane dobivao je prilikom veere dozu od
750 ml pia koje sadri ili 250 ml placeba
i 500 ml mineralne vode, ili 750 ml placeba, ili 250 ml brusnice i 500 ml mineralne
vode, ili konano 750 ml soka amerike
brusnice. Svaki ispitanik je u nastavku bio
podvrgnut svim etirima reimima, i to
nasumino, uz razdoblje ispiranja izmeu
dva reima u trajanju od 6 dana.
Nakon navedenog postupka sakupljeni
su i analizirani prvi jutarnji uzorci urina poslije konzumacije brusnice: est sojeva E.
Coli bilo je uzgojeno u uzorcima urina te
je bila ocijenjena njihova sposobnost prianjanja za liniju stanica mokranog mjehura T24.
Nije bilo promjene pH u urinu prije ni
poslije konzumacije brusnice i placeba,
dok je, ovisno o primijenjenoj dozi, primijeeno smanjenje sposobnosti prianjanja
bakterija nakon konzumacije brusnice.

Nuspojave i zakljuci
Konzumacija plodova brusnice i njenog
soka ne uzrokuje nikakav poseban problem. Nedavno je u literaturi navedeno da
koncentrat ploda moe biti kontraindiciran u sluaju bubrene litijaze s hematurijom (Terris et al, 2001.). Ipak je primijeeno da je ispitanik imao medicinsku povijest kamenaca, te da je ve mjesecima
svakodnevno konzumirao dvije kapsule
koncentrata soka - jedna kapsula od 450
mg odgovara 2.880 ml soka - to je uzrokovalo znaajan unos oksalata ime se
moe objasniti nastanak kamenaca.
U gore navedenom radu opisuje se ispitivanje provedeno 2001. na 5 zdravih dobrovoljaca, kojim je dokazano da
ekstrakt brusnice, ako se uzima
u obliku koncentrata 7
dana u dnevnoj dozi od
900 mg, moe uzrokovati poveanje razine
oksalata u urinu, s obzirom na visoku koliinu kalcijevog oksalata sadranog
u plodu (Teries et al, 2001.).
Stoga bi osobe s predispozicijom za razvoj
urolitijaze trebale izbjegavati primje-

inPharma 5
nu soka brusnice. Ukoliko se primjenjuje u
velikim koliinama, sok moe uzrokovati i
proljev.
Iako se ini da je do sada sa sigurnou
utvreno meusobno djelovanje sastojaka
soka brusnice i bakterijskih struktura koje
su odgovorne za prianjanje za stanine
stijenke, moe se zakljuiti da jo uvijek
nije mogue potvrditi dovoljan broj dokaza klinike koristi konzumacije soka. Preventivnu ulogu preparata na osnovi amerike
brusnice kao i njihovu pomonu ulogu u
konvencionalnim terapijama za lijeenje
urinarnih infekcija, trebalo bi jo ocijeniti
daljnjim primjerenijim ispitivanjima (Bruneton, 2002.).
LITERATURA:
Avorn J., Monane M., Gurwitz J.H. et al, Reduction of bacteriuria and pyuria after ingestion of
cranberry juice, JAMA 271: 751-54, 1994.
Bruneton J., Phytotherapie, Les Donnes de lvaluation, Tec.& Doc., 2002.
Cagnola C., Botticelli A.M., La Salute foglia per
foglia, Mondadori 1998.
Di Martino P. et al, Reduction of E. Coli adherence to uroepitelial bladder cells after consumption of cranberry juice: a double-blind
randomized placebo-controlled cross-over trial,
World J. Urol. 6: 1-7, 2006.
Jepson e coll., Cochrane Database Syst. Rev. 2:
CD001321, 2004.
Hopkins W.J., Heisey D.M., Jonler M. et al, Lettre
lditeur et rponse des auteurs, JAMA 272:
588-9, 1994.
Raz R. et al, Cranberry juice and urinary tract
infection, Clin. Infect. Dis. 38: 1413-9, 2004.
Sobota A.E., Inhibition of bacterial adherence by
cranberry juice: potential use for the treatment
of urinary tract infections, J. Urol. 131 (5):
1013-6, 1984.
Terris M.K. et al, Dietary supplementation with
cranberry concentrate tablets may increase the
risk of nephrolithiasis, Urology 57: 26-29,
2001.
Zafiri D., Ofek I., Adar R. et al, Inhibitory activity
of cranberry juice on adherence of type I and
type P fimbriated E. Coli to eukaryotic cells,
Antimicrob. Agents Chemother. 33:92-98,
1989.

Brusnica
Moe suzbiti
prijanjanje E. coli
za epitel mokranog
mjehura

6 inPharma
Hans-Joachim F. Zunft: Prbiotika: Wirkungsweise und gesundheitlicher Nutzen, str. 81.-86.
Ernhrung und Medizin, 2/2008., 23. godite
MEDIZINVERLAGE STUTTGART GMBH & CO. KG, STUTTGART, NJEMAKA

PREBIOTICI

Nain djelovanja
i zdravstvena korist
Crijevna mikroflora
Naseljenost eluano-crijevnog trakta
zaokuplja medicinska istraivanja unatrag
vie od jednog stoljea. Dojmljiv je ne samo ogroman broj u njemu prisutnih mikroorganizama, budui da ak premauje
ukupan broj vlastitih tjelesnih stanica za
najmanje jedanput, ve zauuje i njihova
ogromna taksonomika raznolikost. ivotni prostor unutranjosti crijeva meusobno dijeli vie stotina razliitih sojeva i
vrsti mikroorganizama. Njihova gustoa
naseljenosti znatno koleba, dok neki rodovi bakterija postiu koncentracije od
1010 i 1011, a drugi samo od 103 do 104 na
gram crijevnog sadraja.

Od 55 poznatih razreda u koje se bakterije taksonomiki razvrstavaju kao prokarionti, barem ih je 8 zastupljeno u probavnom traktu ovjeka.1 To upuuje na izvanrednu raznolikost crijevne flore na razini soja, vrste i podvrste. Anaerobni organizmi se javljaju 2-3 puta ee od aerobnih. Od jednog do drugog ovjeka razlikuje se koje se od razliitih vrsti nasele u
nekom pojedincu i u kojim se brojanim
odnosima nalaze njihove vrste. Kada se,
meutim, uspostavi odreeni sastav, proporcije izmeu vrsti ostaju desetljeima
relativno stabilne. Pri tome postoji ravnotea izmeu skupina bakterija koje imaju
povoljno djelovanje na zdravlje nasuprot
bakterijama opasnog utjecaja. Pitanje o

osnovnim mehanizmima regulacije dosada nije dobilo potpuno zadovoljavajui

odgovor. Kako svaka skupina bakterija
organizira svoju daljnju egzistenciju?
Kako se brine za dovoljan rast i time osigurava da ne bude potisnuta od drugih,
konkurentnih mikroorganizama? I znaajni metodiki, posebno dijagnostiki napreci u posljednjih 25 godina te upotreba
suvremenog molekularno-biolokog instrumentarija, mogli su dosada dati samo
djelomine odgovore na otvorena pitanja.

Kako domain regulira

svoju mikrofloru?
Jasno je da organizam domaina ne
preputa tu regulaciju samoj sebi. Rizik bi bio prevelik. Bakterije s potencijalno patogenim svojstvima
mogle bi prejako bujati i time poremetiti zdravlje. Stoga domain na razne
naine zahvaa u ouvanje ravnotee koja
je za njega povoljna. S jedne strane
reagira prema razliitim skupinama bakterija putem imunolokih mehanizama. Oni se posreduju putem
limfatikog tkiva povezanog sa crijevima (GALT =
gut associated lymphoid tis-

Cikorija
(Cichorii herba)
Prirodni
izvor inulina

inPharma 7
sue). S druge strane, pripravlja supstrate
koji slue mikrobnoj proizvodnji energije
te time razmnoavanju posebno onih skupina bakterija koje ga podravaju kod
obrane od tetnih bakterija. Ta meusobna obrana mikroorganizama nastaje ili
proizvodnjom specifinih antibakterijskih
supstancija, ili pak stvaranjem ivotnih uvjeta koji sprjeavaju rast nepoeljnih bakterija.
Velik dio supstrata koji mikroflori daju
energiju potjee iz hrane samog domaina. Toj svrsi slue preteito ugljikohidrati, djelomino i proteini; njihova je fermentacija uz istovremeno energetsko
iskoritavanje mogua i u miljeu crijevnog
lumena koji je siromaan kisikom. Kao
krajnji proizvodi anaerobne glikolitike
razgradnje u obzir dolaze kratkolanane
masne kiseline (SCFA = short chain fatty
acids, preteito acetat, propionat, butirat). I polisaharidi, veinom biljnog podrijetla (celuloza, hemiceluloze, pektin, gume, rezistentan krob) kao i oligosaharidi
i eerni alkoholi predstavljaju glavne
izvore energije intestinalnih mikroorganizama. Pretpostavka je, naravno, da ti supstrati u velikoj mjeri neprobavljeni savladaju pasau kroz eludac i tanko crijevo te
da ne budu apsorbirani. Sastojke hrane s
tim svojstvom treba pripisati balastnim
tvarima.

Prebiotici
Selektivno
stimuliraju razvoj i
aktivnost bakterija
u crijevima

Karakteristika balastnih tvari

Balastne tvari ne posjeduju neku jedinstvenu kemijsku strukturu. Veinom spadaju pod ugljikohidrate, pri emu se njihovi osnovni izgradni elementi znatno
meusobno razlikuju. Time nastaje mnotvo fizikalno-kemijskih i fiziolokih svojstava. Od brojnih pokuaja definicije, u
meuvremenu se probio funkcionalno usmjeren pojam: Balastne tvari su sastojci
biljnih stanica i /ili izolirani, prirodni, ili pak
tehnolokim postupcima dobiveni ugljikohidrati koje ovjeji sustav enzima u tankom crijevu ne razgrauje u sastojke koji
se mogu resorbirati. Njih meutim moe
djelomice ili u potpunosti fermentirati flora debelog crijeva. U balastne tvari uglavnom spadaju nekrobni polisaharidi (celuloza, hemiceluloza, pektini, beta-glukani),
neprobavljivi oligosaharidi, rezistentni krob
kao i lignin.6
Neosporno je da balastne tvari imaju
zdravstveno pozitivna djelovanja. One sniavaju rizik od metabolikog sindroma
(prekomjerna tjelesna teina i pretilost,
dijabetesa tip-2, hiperkolesterinemija) kao
i od oboljenja raka te bolesti srca i krvnih
ila. Za potvrdu toga se rado navodi negativna korelacija, odnosno suprotan vremenski trend, koji postoji izmeu konzumiranja balastnih tvari i pojave nezaraznih
kroninih oboljenja. U zemljama obilja za

sada - unato drugaijim preporukama za

uzimanje (izmeu 25 i 37 g/d) - unos balastnih tvari iznosi izmeu 12 (dijelovi istone Europe) i 26 g/dan (Finska), a prevalencija pretilosti, dijabetesa tipa-2, oboljenja
srca i krvnih ila te raka je enormno velika.
Dodue, iz same se korelacije ni u kojem
sluaju ne smije donijeti zakljuak o osnovnoj kauzalnoj povezanosti. Ta negativna
veza se meutim javlja i u prospektivnim,
opsenim studijama promatranja.

Specifini mehanizmi
djelovanja
Tijekom posljednjih 40 godina mogli su
se otkriti razliiti mehanizmi putem kojih
balastne tvari razvijaju svoja zdravstvena
djelovanja, pri emu svaka pojedina balastna tvar ne izaziva sve navedene uinke:
utjeu na regulaciju gladi i sitosti te
smanjuju unos energije,
usporavaju resorpciju glukoze i time
smanjuju luenje inzulina,
djeluju protiv previsoke razine kolesterola i triglicerida.
Meutim, balastne tvari utjeu i na brojne fizioloke procese u gastrointestinalnom traktu:

pridonose emulgiranju masti iz hrane u

elucu i dvanaestercu, snizuju aktivnost
intestinalnih lipaza i sprjeavaju njihovu
resorpciju, ali poveavaju fekalnu ekskreciju masti, kolesterola i unih kiselina,
utjeu na luenje kilomikrona i na postprandijalni metabolizam lipida i
lipoproteina,
slue mikroflori kao energetskom supstratu i preko fermentacijski stvorenih
SCFA snabdijevaju energijom i stanice
sluznice debelog crijeva,
sniavaju luminalnu pH-vrijednost, poveavaju sadraj vode u himusu kao i
volumen stolice, ubrzavaju intestinalni
prolaz i skrauju vrijeme pasae, sve to
takoer zbog bakterijske fermentacije,
smanjuju stvaranje sekundarnih unih
kiselina i aktivnost preteito mikrobnih
enzima koji su u eksperimentu na ivotinjama povezani s karcinogenezom.
U brojnim navedenim procesima odluujue sudjeluju intestinalni mikroorganizmi. Balastne tvari dakle bitno pridonose
ouvanju crijevne flore koja svojim specijalnim sastavom pospjeuje ouvanje zdravlja organizma domaina.

8 inPharma

Balastne
tvari
Energetski
supstrat crijevnoj
mikroflori

Stimulacija crijevne mikroflore

Definicija prebiotika

Prehrana se ve dugo smatra vanim

sredstvom kojim se moe utjecati na vrstu
i koliinu crijevnih bakterija. Tu je meutim sporno s kojom uinkovitou prehrambene mjere mogu brinuti za potpunu i
prije svega trajnu promjenu mikrobnih
omjera u crijevnom traktu. U proteklih 30
godina takve su prehrambene mjere postale vanije, prije svega u okviru koncepcije funkcionalnih namirnica (functional
food). Pod functional food podrazumijevaju se namirnice s posebnim djelovanjem
na pospjeenje zdravlja, koje se postie ili
nekim dodatkom ili njihovim promijenjenim sastavom.4
Uvrijeile su se dvije strategije putem
kojih se navodno moe zdravstveno povoljno utjecati na omjere mikroba u crijevnoj flori. S jedne se strane u namirnicama primjenjuju ivi mikroorganizmi koji
neoteeni savladavaju pasau kroz eludac i crijeva te razvijaju svoje pozitivno
djelovanje u distalnim odsjecima crijeva.
S druge se strane namirnicama dodaju supstancije koje neprobavljene prolaze kroz
eludac i tanko crijevo, te u slijepom i debelom crijevu slue crijevnoj flori kao
energetski supstrat onim bakterijama kojima se pripisuje povoljno djelovanje na
zdravlje. Te supstancije su poznate pod
nazivom prebiotici. Pod nazivom sinbiotici
podrazumijeva se kombinacija ta oba postupka.

Osnovna koncepcija prebiotika ne daje

na prvi pogled objanjenje u emu se sastoji razlika prema balastnim tvarima. Oba
sastojka hrane ne smiju u elucu i tankom
crijevu biti napadnuti od probavih enzima
organizma domaina, ali trebaju dosei
distalne odsjeke crijeva i tamo posluiti
mikroflori kao energetski supstrat. Definicija koju su 1995. postavili osnivatelji tog
pojma, Marcel Roberfroid i Glenn Gibson,
poneto olakava njihovo razgranienje:
pod prebioticima treba prema tome smatrati nondigestible food ingredients that
beneficially affect the host by selectively
stimulating the growth and/or activity of
one, or a limited number of bacteria in the
colon that can improve the host health
(neprobavljive sastojke hrane koji selektivno u kolonu stimuliraju rast i/ili aktivnost jednog ili nekog ogranienog broja
vrsti bakterija te time u organizmu domaina dovode do povoljnih djelovanja na
zdravlje).7
Posebnost bi se dakle trebala sastojati u
tome da se specifino potie razmnoavanje malog, ali zdravstveno efikasnog izbora bakterija, a ne da se mnotvo skupina bakterija snabdijeva energetski iskoristivim supstratom.
Taj je aspekt u drugim odrednicama
pojma jo preciznije izraen kao prebiotiki uinak hranom izazvan porast broja
i/ili aktivnosti uglavnom bifidobakterija ili

bakterija mlijene kiseline u ovjejem

probavnom traktu.21
To odreenje polazi od razmiljanja da
navedene skupine bakterija koje proizvode kiselinu imaju osjetna i sasvim pozitivna djelovanja na zdravlje ljudi, iako im je
brojnost izrazito manja u usporedbi s drugim sojevima bakterija. To je polazite dodue shvatljivo na temelju brojnih postojeih nalaza iz ispitivanja u eksperimentima na ivotinjama i in vitro pokusa. Meutim, dokazi iz studija na ljudima su oskudniji i potrebno ih je dosljedno potkrijepiti podacima i dokazima iz potvrenih
ispitivanja.
Preraena, 2004. godine prezentirana
definicija, ini se manje tonom nego
prethodne verzije te o prebioticima govori
kao o selectively fermented ingredients
that allow specific changes, both in the
composition and/or activity in the gastrointestianl microbiota that confers benefits upon host well-being and health
(selektivno fermentirani sastojci hrane
koji na specifian nain i s povoljnim djelovanjima na dobro osjeanje i zdravlje
organizma domaina mijenjaju sastav i/ili
aktivnost gastrointestinalnih mikrobiotikih organizama).8

Razlikovanje prema
sastojcima hrane
U novije se vrijeme prebiotska koncepcija podreuje sistematizaciji sastojaka hrane, i to:
1. u one koje domain moe pretvoriti
neposredno, dakle zahvaljujui vlastitim mehanizmima probavljanja i iskoritavanja i
2. u one koje su dostupne samo crijevnoj
flori te su korisne za domaina tek u
obliku mikrobnih proizvoda razgradnje.
Takvo razlikovanje sastojaka ovjeje hrane prema funkcionalnim gleditima, u nutrijente i balastne tvari, ve je bilo predloeno poetkom 90-ih godina19, pod nazivom:
1. sistemic nutrients (sistemski nutrijenti)
2. colonic nutrients (nutrijenti debelog
crijeva).
Ta koncepcija, naime, sada doivljava
novo izdanje.15 Prebiotici se u njoj shvaaju kao podskupina specifinih nutrijenata
debelog crijeva (specific colonic nutrients).
Specifini su po tome to selektivno stimuliraju proliferaciju samo nekih prokariotskih organizama u crijevnom traktu.
Nasuprot tome, balastne tvari predstavljaju takozvane general colonic nutrients,
koji slue brojnim predstavnicima crijevne
flore kao hranjiva sredina za njihovu biosintezu.

inPharma 9

10 inPharma

TABLICA 1

Karakteristike prebiotikih oligosaharida (adaptirano prema /16, 21/)

UGLJIKOHIDRAT

TIP VEZIVANJA,
SASTAV

BROJ MONOMERA
U GLAVNOM LANCU

PROBAVLJIVOST U
TANKOM CRIJEVU

BAKTERIJSKA
FERMENTACIJA

SELEKTIVNOST
FERMENTACIJE

inulin, oligofruktani

(21)-fruktani

2-65

ne

da

da

trans-galaktooligosaharidi

galaktosil-(1R3)-,
(14)-,(16)laktoza

2-8

gotovo da ne

da

laktuloza

galaktosil-(14)fruktoza

jedva

da

da

izomalto-oligosaharidi

(16)-glukani

>2

djelomice

da

vjerojatno

ksilo-oligosaharidi

(14)-ksilani

2-4

vjerojatno

oligosaharidi
zrna soje

rafinoza,
stahioza

3
4

da

gluko-oligosaharidi

(12)-,(14)-,
(16)-glukani

Sastojci hrane
s prebiotskim djelovanjem
Ako se prebiotici shvaaju prema potonjoj definiciji kao podskupina nutrijenata
debelog crijeva, tada ne zauuje da samo ugljikohidrati djeluju kao predstavnici
te skupine supstancija. Kao strukturna posebnost nasuprot balastnim tvarima upadljiva je samo prevlast oligosaharida nasuprot polisaharidima. Tablica 1 daje pregled
supstancija koje se esto oznauju kao
prebiotici te se djelomice primjenjuju i industrijski. Osim strukturnih karakteristika,
u tablici su dati odgovori na tri pitanja koja odluuju o svrstavanju u prebiotike7,
naime da li oligosaharidi:
1. prolaze neprobavljeni gornji intestinalni trakt,
2. da li se mogu bakterijski fermentirati,
3. da li ta fermentacija specifino uspijeva
samo malobrojnim skupinama bakterija.

Potreba za istraivanjem
Oigledno da sve navedene skupine
supstancija ne zadovoljavaju te uvjete, jer
barem za neke postoji potreba za daljnjim
istraivanjem. Posebno je zahtjev ispunjen
za samo nekoliko predstavnika, jer su tek
malobrojne bakterije u stanju fermentirati
odgovarajui oligosaharid. Meutim, upravo kod tog se uvjeta prema definiciji
meusobno razlikuju prebiotici i balastne
tvari. injenica da se u mnogim sluajevima za to moe dati tek nedostatan odgovor, mora se smatrati bitnom slabou
prebiotike koncepcije.
Za nie navedene supstancije jo je
nesigurnije, da li ih doista treba pripisati
prebioticima, ili su one balastne tvari16:

glukonska kiselina
laktoza
oligodekstrani
gencio-oligosaharidi
oligosaharidi iz pektina
oligosaharidi manana
rezistentni krob i njegovi derivati
oligosaharidi iz melibioze
N-acetil-hito-oligosaharidi
polidekstroza
eerni alkoholi.

Za te je supstancije tijekom posljednjih

10 godina bio proglaen prebiotiki uinak, iako nedostaje dovoljan broj dokaza.
Pripadnost balastnim tvarima je meutim
veinom neosporna.

Pospjeujui uinci
prebiotika na zdravlje
O zdravstvenim djelovanjima prebiotika
postoji opsena literatura. Meutim, kvaliteta i interpretacija priopenih podataka
esto pate od znatnih nedostataka:
podaci preteito potjeu iz in vitro ispitivanja i eksperimenata na ivotinjama.
Samo o nekoliko ciljnih veliina u vezi
sa zdravljem postoje ispitivanja na ljudima s dovoljnom evidencijom, kao, recimo, randomizirane kontrolirane studije,
samo je za tri skupine supstancija, ak i
meu zagovornicima prebiotike koncepcije, uvrtenje u prebiotike neosporno, naime za frukto-oligosaharide, laktulozu i galakto-oligosaharide.13 Ipak se
kao prebiotiki uinci prihvaaju i
zdravstvena djelovanja drugih skupina
supstancija,
za mnoge od proklamiranih ili takoer
demonstriranih uinaka ostaje otvore-

no, da li ih se treba pripisati specifinoj

prirodi prebiotika, ili tovie, openito
prirodi balastnih tvari. Veina djelovanja koja su karakteristina za obje vrste
supstancije su naime identina.
Prebioticima se pripisuju sljedea djelovanja:
prebiotici reguliraju - kao i brojne druge balastne tvari, kada se primjenjuju u
usporedivoj koliini - lijenost crijeva.
Oni s jedne strane mogu djelovati protiv zaepljenja, a s druge strane smanjiti rizik od proljeva,
i prebiotiki oligosaharidi posjeduju
poznato djelovanje na snienje kolesterola koje je poznato kod topivih balastnih tvari5,
neprobavljeni ugljikohidrati utjeu kod
takora na zasienje time to povisuju
gastrointestinalne peptide GLP-1
(glucagon-like peptide-1) koji ublauju
glad i poveavaju PPY te snizuju grelin
koji izaziva glad3,
fruktani tipa inulina poboljavaju apsorpciju kalcija i magnezija u eksperimentu na ivotinjama. Da li to vai i za
ljude i u kojoj mjeri raste i apsorpcija
eljeza, cinka i bakra, treba jo dalje
objasniti9,11,18,
postoje naznake (meutim, samo rijeko
u ispitivanjima na ljudima) da neprobavljivi ugljikohidrati stimuliraju imunoloke
mehanizme GALT, to vjerojatno posreduje stimulirana metabolika aktivnost
crijevnih bakterija i fermentacijski stvorene kratkolanane masne kiseline17,
uzroci kroninih upalnih oboljenja crijeva (Morbus Crohn, Colitis ulcerosa) nisu poznati. U eksperimentalnim modelima kao i u studijama na ljudima naja-

inPharma 11
vljuje se da za njihovu terapiju mogu
biti od koristi neprobavljivi ugljikohidrati, pa meu njima i prebiotici. Meutim, evidencija rezultata koji su do
sada na raspolaganju nije dovoljna10,
dok u eksperimentu na ivotinjama, a i
u kontrolnim studijama pojedinih sluajeva na ljudima, neprobavljivi ugljikohidrati djeluju protiv nastanka kolorektalnih tumora, prospektivne promatrake
i intervencijske studije to tek nedosljedno pokazuju.2,12,14

Dodaju se pecivu, cerealijama za doruak,

ekstrudiranim lakim obrocima, vonim pripravcima, preljevima, okoladi, mlijenim
proizvodima, zamrznutim poslasticama,
mesnim proizvodima, dijetetskim namirnicama. Dodane koliine svaki puta variraju prema vrsti skupine proizvoda te se
kreu izmeu 2 i 30 teinskih postotaka.
Kod odmjeravanja koliina vodi se takoer rauna o tipinim uobiajenim koliinama unosa odgovarajue namirnice; to
dovodi do doziranja od 2-5 g po porciji.

Primjena u namirnicama

LITERATURA:

Od prebiotika prikazanih u tablici 1, u

namirnicama se daleko najee primjenjuju fruktani inulinskog tipa. Znatno manju ulogu igraju laktuloza i transgalaktozilirani oligosaharidi. Dok se laktuloza upotrebljava u sredstvima protiv zaepljenosti,
galakto-oligosaharidi imaju nasuprot frukto-oligosaharidima zbog svoje manje osjetljivosti prema kiselinama, svoju niu
u sektoru napitaka kiselog sadraja.
Prebiotiki oligosaharidi ne dodaju se
namirnicama iskljuivo sa ciljem pospjeenja zdravlja. Oni tovie imaju funkcionalna svojstva koja su tehnoloki zanimljiva.
Zasada se koriste njihova sljedea svojstva: topivost u vodi, viskoznost, lagano
slatkasti okus, sposobnost vezivanja vode.
Zbog slatkog okusa mogu posluiti kao
zamjena za eer. Zbog svoje viskoznosti
mijenjaju teksturu, osjeaj u ustima i okus
namirnica. To se koristi u napitcima kojima pruaju punou. Oni poboljavaju stabilnost pjena i emulzija. Na temelju njihove sposobnosti vezivanja vode, prikladni su i kao zamjena za mast. U pastoznim
pripravcima poveavaju razmazivost.
Podruje njihove primjene je iroko.

Backhed F, Ley RE, Sonnenburg JL et al. Hostbacterial mutualism in the human intestine.
Science 2005; 307: 1915-1920
Bingham SA, Day NE, Luben R et al. Dietary
fibre in food and protection against colorectal
cancer in the European Prospective
Investigation into Cancer and Nutrition (EPIC):
an observational study. Lancet 2003; 361:
1496-1501
Cani PD, Knauf C, Iglesias MA et al.
Improvement of glucose tolerance and hepatic
insulin sensitivity by oligofructose requires a
functional glucagon-like peptide 1 receptor.
Diabetes 2006; 55: 1484-1490
Erbersdobler HF, Meyer AH. Praxishandbuch
Functional Food (Loseblattwerk). Hamburg:
Behr's Verlag: 2007 (letzte Aktualisierung)
Fava F, Lovegrove JA, Gitau R et al. The gut
microbiota and lipid metabolism: implications
for human health and coronary heart disease.
Curr Med Chem 2006; 13: 3005-3021
GDCh LG, AG Fragen der Ernhrung. Novvellierung der Stellungnahme zu Ballaststoffen der
Lebensmittelchemischen Gesellschaft aus dem
Jahre 1989. Lebensmittelchemie 2002; 56: 6668
Gibson GR, Roberfroid MB. Dietary modulations
of the human colonic microbiota: introducing
the concept of prebiotics. J Nutr1995; 125:
1401-1412
Gibson GR, Probert Hm, van Loo J et al. Dietary
modulation of the human colonic microbiota:
updating the concept of prebiotics. Nutrition
Research reviews 2004; 17:259-275.

Ukoliko elite ubudue

besplatno na Vau kunu
adresu, ili na Vae ime na
radnom mjestu, primati
asopis inPharma, poaljite
ispunjeni upitnik na adresu:
inPharma, Kreativna kancelarija d.o.o.,
Bartolii 19, 10000 Zagreb,
ili na info@inpharma.com.

inPharma

e-mail adresa:

ASOPIS ZA: LJEKARNE ISTRAIVANJE

I RAZVOJ MARKETING STRUNE
SLUBE PRODAJU I NABAVU
ODJEL REGISTRACIJE

Griffin IJ, Abrams SA. Effects of prebiotics on

mineral absorption: mechanisms of action. In:
Gibson GR, Roberfroid MB, eds. Handbook of
Prebiotics. Boca Raton, London, New York: CRC
Press; 2008: 93-104
10
Guarner F. Prebiotics in inflammatory bowel
disease. In: Gibson GR, Roberfroid MB, eds.
Handbook of Prebiotics. Boca Raton, London,
New York: CRC Press; 2008; 375-392
11
Hawthorne KM, Abrams SA. Prebiotics and the
absorption of minerals: a review of experimental and human data. In: Gibson GR, Roberfroid
MB, eds. Handbook of Prebiotics. Boca Raton,
London, New York: CRC Press; 2008; 105-113
12
Jacobs ET, Lanza E, Alberts DS et al. Fiber, sex
and colorectal adenoma: results of a pooled
analysis. Am J Clin Nutr 2006; 83: 343-349
13
Kolida S, Gibson GR. The Prebiotic effect:
review of experimental and human dana. In:
Gibson GR, Roberfroid MB, eds. Handbook of
Prebiotics. Boca Raton, London, New York:
CRC Press; 2008; 69-92
14
Rafter J, Bennett M, Caderni G et al. Dietary
synbiotics reduce cancer risk factors in polypectomized and colon cancer patients. Am J Clin
Nutr 2007; 85: 488-496
15
Roberfroid MB. General introduction: Prebiotics
in nutrition. In: Gibson GR, Roberfroid MB, eds.
Handbook of Prebiotics. Boca Raton, London,
New York: CRC Press; 2008; 1-11
16
Roberfroid MB. Prebiotics: concept, definition,
criteria, methodologies, and products. In:
Gibson GR, Roberfroid MB, eds. Handbook of
Prebiotics. Boca Raton, London, New York:
CRC Press; 2008; 39-68
17
Schley PD, Field CJ. The immune-enhancing
effects of dietary fibres and prebiotics. Br J
Nutr 2002; 87 (Suppl 2): S221-230
18
Scholz-Ahrens KE, Schrezenmeir J. Inulin,
oligofructose and mineral metabolism - experimental dana and mechanism. Br J Nutr 2002;
87 (Suppl 2): S179-186
19
Schulze J, Zunft HJ. Lactose - ein potentieller
Ballaststoff. Zur Regulierung ihrer mikrokologischen Wirksamkeit im Intestinaltrakt. 1.Mitt.
Problemstellung, Erkenntnisstand und
Methodik. Nahrung 1991; 35: 849-866
20
Schulze J. Probiotika - ein kritisches Update.
Ernhrung und Medizin 2008; 23: 66-72
21
van Loo J. Prbiotisch wirksame
Oligosaccharide. In. Erbersdobler HF, Meyer
AH, Hrsg. Praxishandbuch Functional Food.
Hamburg: Behr's Verlag; 2000
9

Ime i prezime:
Zvanje:
asopis inPharma elim primati na:
A kunu adresu

B adresu ljekarne/tvrtke

Ljekarna/tvrtka:
Ulica i kuni broj:
Mjesto i potanski broj:

Svojim potpisom pristajem na raunalno spremanje i obradu navedenih podataka, koji

e se koristiti iskljuivo za potrebe strunog asopisa inPharma.
Podaci e se uvati dok sam potpisnik ne zatrai brisanje iz popisa osobnih podataka.

Datum:

Potpis:

12 inPharma

Autorica lanka: mr.sc. Ivona Vidi trac, dipl.ing.

ZAKONODAVSTVO

Proizvodi za sunanje
Zbog sve veeg pobola od raka koe, Europska komisija je donijela preporuku
2006/647/EC u pogledu djelotvornosti proizvoda za sunanje i njihovog deklariranja
u cilju zatite zdravlja, a sa svrhom uklanjanja zabluda glede sigurnog sunanja
unevo zraenje sastoji se od tri vrste
UV zraka: UVC, UVA i UVB. UVC zrake apsorbiraju se ve u ozonskom
omotau atmosfere, meutim, zbog sve
veih ozonskih rupa, dopiru do zemlje i
unitavaju mikroorganizme.
UVB zrake (spektar od 290-320 nm)
imaju visoku energiju i prodiru u epidermis gdje uzrokuju upalu koe - opekline,
sudjeluju u fotostarenju, a dokazano su i
kancerogene.
UVA zrake (spektar od 320-400 nm)
imaju manju energiju od UVB, prodiru u
dublje slojeve koe, sudjeluju u fotostarenju, uzrokuju promjene DNK, nastanak
slobodnih radikala, slabljenje imunolokog sustava te sudjeluju u nastanku konih tumora, malignog melanoma kao i
fototoksinih i fotoalergijskih reakcija.1
Proizvodi za sunanje tite kou od UV
zraenja apsorpcijom, rasipanjem ili refleksijom zraka. Mogu biti u obliku kreme,
ulja, gela ili spreja. Kako bi se osigurala
zatitna uloga, proizvodi za sunanje moraju sadravati UV filtere koji su propisani
europskom direktivom za kozmetiku 76/-

768/EEC, a sastavni su dio i Pravilnika o

zdravstvenoj ispravnosti predmeta iroke
potronje te zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti igraaka (NN 47/2008).2 EK je 2006.
godine zatraila od znanstvene komisije
koja daje struna miljenja o kozmetikim
sirovinama (Scientific Committee on Consumer Products) evaluaciju UV filtra p-aminobenzojeve kiseline (PABA) prema vaeim standardima, te novu procjenu rizika. U prosincu 2008. godine donesena je
nova direktiva 2008/123/EC prema kojoj
je PABA zabranjena za uporabu. Uvrtena
je u Listu II - Tvari koje je zabranjeno stavljati u kozmetike proizvode, a ne smije
se koristiti u kozmetikim proizvodima od
8. listopada 2009. godine.3
Osim rada na evaluaciji UV filtera, zbog
sve veeg pobola od raka koe, Europska
komisija donijela je preporuku 2006/647/EC Commission recomandation of 22 September 2006 on the efficacy of sunscreen
products and the claims made relating
thereto u cilju zatite zdravlja, a sa svrhom
uklanjanja zabluda vezanih za sigurno
sunanje. Preporuka se prije svega odnosi
na proizvoae, uvoznike i distributere
proizvoda za sunanje, a sadri sljedee
naputke:

TABLICA 1

navodi na proizvodu ne smiju proizvodu pripisivati svojstva

proizvodi za sunanje trebaju sadravati UV filtre i za UVA i UVB zrake
obavijest o proizvodu (deklaracija) ne
smije sadravati nazive kao to su
100% UV zatita, sunblock, sunblocker ili potpuna zatita, cjelodnevna
zatita i slino
upozorenja na proizvodu trebaju sadravati sljedee: Ne ostajati predugo
na suncu iako koristite proizvod za sunanje. Ne izlagati novoroenad i malu
djecu direktno suncu. Prekomjerno sunanje ozbiljno ugroava zdravlje.
uputa za uporabu treba sadravati navode koji osiguravaju djelotvornost proizvoda: Nanijeti proizvod prije sunanja. Ponoviti zatitu nakon plivanja,
znojenja ili brisanja.
Osim toga, vano je naglasiti potrebnu
koliinu za postizanje zatite. Naime, potrebno je nanijeti cca. 2 mg/cm2 proizvoda
za sunanje, odnosno 36 grama ili 6 ajnih liica za odrasla ovjeka. Obino se
nanosi polovica potrebne koliine, to ne
osigurava dodatnu zatitu.
Kako bi se moglo standardizirati trite

Kategorije proizvoda za sunanje

KATEGORIJA

Niska zatita

Srednja zatita

Visoka zatita
Vrlo visoka zatita

FAKTOR
ZATITE
OD SUNCA

IZMJEREN
ZATITNI
FAKTOR ZA UVB

6-9,9

10

10-14,9

15

15-19,9

20

20-24,9

25

25-29,9

30

30-49,9

50

50-59,9

50 +

60 <

PREPORUENI
ZATITNI
FAKTOR ZA UVA

PREPORUENA
KRITINA VALNA
DULJINA

1/3 od
zatitnog
faktora na
deklaraciji

370 nm

inPharma 13

TABLICA 2

Piktogrami za informiranje korisnika

sredstava za sunanje o opasnostima
povezanim s izlaganjem suncu6
Izbjegavati
prekomjerno
sunanje od
11-15 h

Ne izlagati
novoroenad
i malu djecu
direktno suncu

Zatiti se;
staviti eir,
majicu i naoale

Koristiti
dovoljnu
koliinu
proizvoda za
sunanje

proizvoda za sunanje, ISO tehniki odbor

za kozmetiku u suradnji s COLIPOM paralelno je radio na razvoju metoda, odnosno normi kako bi se standardizirala djelotvornost proizvoda za sunanje. Dogovoreno je da je navod sadri UVA i UVB
zatitu mogue navesti samo ako je faktor zatite jednak ili prelazi 10. Takoer,
kategorija djelotvornosti proizvoda za
sunanje moe biti oznaena samo kao niska, srednja, visoka i
vrlo visoka zatita kao to prikazuje tablica 1.4
Paralelno sa slubenim propisima, pokrenuta je i promotivna akcija za zatitu od sunanja koja sadri piktograme (tablica 2), u svrhu jednostavnijeg informiranja potroaa. Naime, u veljai
2007. godine WHO/IARC u Lyonu objavio
je podatak da na podruju Europske Unije
ima 3,2 milijuna/godinje novih sluajeva
oboljenja od raka, od ega je u 59.700 sluajeva dijagnosticiran melanom. Uporaba
piktograma je dragovoljna, a osim njihovog oznaavanja na proizvodima, to se
sve ee susree, preporua se i oznaavanje na svim vidljivim mjestima na sunalitima, kupalitima te javnim povrinama,
sve u svrhu zatite zdravlja potroaa.
LITERATURA:
1

I Sjerobabski- Masnec (2009) Fotoprotekcija

danas - to znamo i titimo li se dovoljno?
Zbornik radova 1. Hrvatski kongres kozmetologije i kozmetike dermatologije, Zagreb

Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti predmeta

iroke potronje te zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti igraaka (NN 47/2008)
3
Commission directive 2008/123/EC of 18
December 2008 amending Council
Directive 76/768/EEC, concerning
cosmetic products for the purpose
of adapting Annexes II and VII
thereto to technical progress
4
2006/647/EC Commission
recomendation of 22 September
2006 on the efficacy of sunscreen
products and the claims made
relating thereto
2

The
Sunscreen products: What matters?
MEMO/07/282 , Brussels,
9 July 2007
6
http://ec.europa.eu/healtheu/news/sun_uv_en.htm
5

14 inPharma

inPharma 14

Jedinstvena kombinacija
savjetovanja, kreative & produkcije

3u1

jaa otpornost prema konkurenciji nadoknauje manjak ideja

uspjeno realizira Vae elje
savjetovanje u podruju dodataka prehrani notifikacija proizvoda leci
broure bilteni oglasi TV i radio spotovi web dizajn ambalaa
Bartolii 19, Zagreb Tel. 01 38 30 789, 38 32 681 kreativna.kancelarija@zg.t-com.hr www.kreativna-kancelarija.hr

inPharma 15
lanak pripremila: Leonida Majnari, mr.pharm.

TEMA BROJA

Uloga luteina i zeaksantina

u zdravlju oiju
Brojna ispitivanja pokazala su da lutein i zeaksantin u oku filtriraju
visoko-energetske valne duljine vidljivog svjetla i djeluju kao antioksidansi
te na taj nain tite retinu od moguih oteenja izazvanih svjetlom

ada svjetlo ue u oko, ono prvo prolazi kroz korneu (ronicu), a zatim
zjenicu. Prolazei kroz vodenu tekuinu, svjetlo fokusiraju lee oka. Fokusirano svjetlo se prenosi staklastom tekuinom (glavni dio oka) i na kraju upada u
retinu. Specijalizirane stanice u retini, nazvane tapii i unjii, pretvaraju energiju
svjetla u ivane impulse koje vidni ivac
prenosi mozgu gdje se interpretiraju kao
vid.20
Razliite valne duljine svjetla koje dolaze u oko prekidaju samo dvije strukture
koje obje filtriraju i fokusiraju svjetlo: to su
kornea (ronica) i lee. Kornea ima sposobnost da zaprijei ulazak malog dijela ultraljubiastog svjetla u oko. Meutim, lea je
dio oka koji je primarno odgovoran da
sprijei ulazak ultraljubiastog svjetla
u oko. Jednom kada su ultraljubiaste valne duljine uklonjene,
lee fokusiraju svjetlo na retinu. To znai da je fokusirano svjetlo koje pada na
retinu gotovo iskljuivo
sastavljeno od vidljivih
valnih duljina.
Zatitna sposobnost
korneje i lea da prue
zatitu i zaklon ima i
svoju potencijalnu cijenu koju plaaju te
one strukture, posebice lee. Naime,

Ksantofili
Lutein i zeaksantin antioksidativno
djelovanje u retini

proteini koji sainjavaju te strukture mogu

biti oksidirani, ime one postaju slabije
prozirne. Gubitak prozirnosti i s time povezano zamuenje lee poznajemo kao
katarakte.20
Vidljivo svjetlo koje udara na retinu moe u najmanju ruku biti donekle tetno za
te stanice. Budui da je svjetlo kontinuum
energije te je za ultraljubiaste valne duljine svjetla dokumentirano da izazivaju oteenje stanice, moe se ustvrditi da vidljivo svjetlo krae valne duljine, posebno vi-

soko energetsko, ima potencijalnu snagu

da uzrokuje stanino oteenje. Pokazano
je da su visoko energetske, plave valne
duljine vidljivog svjetla 100 puta efikasnije u stvaranju slobodnih radikala u stanicama retine nego crvene valne duljine vidljivog svjetla niske energije.21
Fokalno sredite retine, podruje nazvano macula lutea, koje posjeduje najveu
koncentraciju fotoreceptora i odgovorno
je za sredinji vid i otrinu vida visoke rezolucije22, sadri visoku koncentraciju makularnog pigmenta, koji se sastoji od luteina i zeaksantina.22-24 Vjeruje se
da ta dva ksantofila u tom
podruju retine funkcioniraju kao antioksidansi da bi

16 inPharma

Macula
lutea
Fokalno sredite
retine odgovorno
za vid i njegovu
otrinu
zatitili fotoreceptorske stanice od potencijalnog oteenja uzrokovanog slobodnim radikalima, koji se mogu stvoriti u tim
stanicama zbog visoke napetosti kisika i
izloenosti svjetlu. Osim svoje antioksidacijske aktivnosti, smatra se da su lutein i zeaksantin odgovorni za filtraciju valnih duljina plavog svjetla visoke energije. Procjenjuje se da bi smanjenje plavog svjetla koje dosegne makulu (tipino smanjenje od
40%) moglo znaajno smanjiti oksidativni
stres na retini.2-5
Osim luteina i zeaksantina, jedini drugi
karotenoid prisutan u makularnom pigmentu je mezo-zeaksantin.22-31 Mezo-zeaksantin je strukturno povezan s luteinom,
ali se ne nalazi u krvnom serumu. Smatra
se da se izvodi iz fotokemijske transformacije luteina.3 Unato selektivnom i iskljuivom odlaganju luteina i zeaksantina
u makularnoj lutei, kljuno je shvatiti da je

prisutnost tih ksantofila u tom tkivu u potpunosti rezultat njihove prisutnosti u namirnicama i nadopunama hrani koje ljudi
uzimaju. Osim fotokemijske transformacije luteina u mezo-zeaksantin, nema poznatih putova u ljudskom tijelu za sintezu
luteina ili zeaksantina, koji ukljuuju makularni pigment.33 Strateko smjetanje
luteina i zeaksantina hrane u specifina
tjelesna tkiva s dokazanom funkcionalnom
ulogom ini te ksantofile jedinstvenima
meu spojevima karotenoida prisutnima
u ljudskom tijelu.

Lutein i zeaksantin
Karotenoidi su lipofilni pigmenti koji
pruaju mnoge od boja koje se nalaze u
prirodi kao rezultat njihovih karakteristika
apsorpcije svjetla. To ukljuuje boje koje
se nalaze u biljkama, cvijeu i ivotinjama.

(3R, 3R, 6R) - Lutein

(3R, 3R) - Zeaksantin

SLIKA 1

Strukture luteina i zeaksantina

Karotenoidi se mogu grupirati u nekoliko

podvrsta. Najpoznatiji su karotenoidi provitamina A (oni koji se u ljudskom tijelu
mogu pretvoriti u vitamin A) i karotenoidi
ne-provitamina A (oni koji se u ljudskom
tijelu ne mogu pretvoriti u vitamin A).
Lutein i zeaksantin spadaju u podvrstu karotenoida ne-provitamina, poznatih kao
ksantofili. Ksantofili se dakle razlikuju od
drugih karotenoida, jer sadre oksigenirane supstituente.
Ksantofili, za razliku od drugih karotenoida, imaju slobodne hidroksilne skupine
na svakom kraju molekule, koje im daju
jedinstvena biokemijska svojstva (slika 1).1
No, strukturno su slini drugim spojevima
karotenoida kao npr. beta-karotenu. Hidroksilne skupine odgovorne su za karakteristike luteina i zeaksantina, koje im
omoguuju da se unutar staninih membrana i lipoproteina orijentiraju tako kako
drugi karoteinoidi ne mogu.2-4
Kao niti druge karotenoide, tijelo nije u
stanju samo proizvesti lutein i zeaksantin.
U visokim koncentracijama ima ih u zelenom lisnatom povru kao to su pinat i
kelj.5,6 Ima ih u utanjku jaja peradi ija je
hrana nadopunjena luteinom i zeaksantinom. Iako jaja ne sadre jednake razine
luteina i zeaksantina kao u lisnatim vrstama povra, ksantofili iz jaja imaju veu
bioraspoloivost.7
Funkcije luteina i zeaksantina u ljudskom tijelu jo uvijek nisu potpuno razjanjene. No, epidemioloka ispitivanja pokazala su da postoji inverzni odnos izmeu nekoliko bolesnih stanja i razine unosa
karotenoida ili njihovih razina u serumu.6,10,19 Sada se pojavljuju kliniki pokusi

inPharma 17
koji potvruju takve epidemioloke rezultate. Najnovija istraivanja pokazuju uloge
luteina i zeaksantina u oima i koi.

Makularna degeneracija
Makularna degeneracije povezana sa
starenjem (AMD) je oboljenje koje specifino pogaa macula luteu. Ona je naelni uzrok sljepoe meu ljudima zapadnog
svijeta u dobi od 65 godina ili starijima.23,24
Poznata su dva tipa AMD oboljenja. Klasificirana prema teini, postoji rana (ili suha)
AMD i kasna (ili mokra) AMD.35,36 Niz faktora pridonosi poveanom riziku AMD-a,
ukljuujui starost, puenje cigareta, svijetlo obojena arenica, izloenost sunevu
svjetlu, lo prehrambeni status i nasljee.37,38 ene pokazuju veu uestalost
oboljenja od mukaraca.39,40
Dokazi iz epidemiolokih ispitivanja pokazali su da izmeu uestalosti AMD-a i
konzumiranja hrane bogate voem i povrem, koja sadri karotenoide, postoji obratno proporcionalni odnos. Osobe koje unose najmanje koliine karotenoida najsklonije su da se kod njih pojave znakovi AMD
oboljenja.6,12 Isti obratno proporcionalni odnos zapaen je izmeu uestalosti tog oboljenja i razina karotenoida u serumu.13 Unato injenici to su istraivai pokazali da

TABLICA 1

KAROTENOID

Glavni karotenoidi
u krvnom serumu
ovjeka8,9
POSTOTAK DISTRIBUCIJE
U SERUMU

Lutein
Likopen
alfa-karoten
epsilon-karoten
fitofluen
beta-kriptoksantin
beta-karoten
alfa-kriptoksantin
fitoen
anhidrolutein
zeakasntin
gama-karoten
neurosporen

20
20
10
10
8
8
6
4
4
3
3
2
2

se lutein i zeaksantin, kao jedini karotenoidi

prisutni u serumu ljudske krvi, takoer nalaze u makuli oka,27 neposredna korelacija
izmeu unosa luteina i zeaksantina te
rizika od AMD-a nije bila jasno pokazana
do 1994.41 Nakon toga je drugo ispitivanje
pokazalo da je konzumiranje vrsti hrane razmjerno bogate luteinom i zeaksantinom
povezano s najniim rizikom za AMD.12
Iako se u prilog povezanosti izmeu rizika od AMD te unosa luteina i zeaksantina

mogu iznijeti jaki argumenti, definitivnu vezu je teko utvrditi zbog duljine vremena
razvoja simptoma AMD-a. Zbog toga istraivai koriste optiku gustou makularnog pigmenta (MPOD = macular pigment
optical density) kao nadomjesni pokazatelj
djelovanja luteina i zeaksantina u oku. MPOD
je mjera za koliinu tih ksantofila u makuli.
MPOD se lagano mjeri te je prihvaena
kao zatitni marker protiv AMD-a.31

Istraivanja
Ispitivanje koje potvruje vezu izmeu
koliina luteina i zeaksantina prisutnih u
sredinjem predjelu retine (tj. makularnom
podruju i okolnom tkivu) i AMD-a bilo je
objavljeno 2001.43 Koliina tih specifinih
spojeva bila je mjerena u oima post mortem donatora s AMD-om i kontrolnih osoba. Istraivai su pronali da osobe s najviim koncentracijama tih ksantofila u tom
podruju onog tkiva pokazuju najveu
sklonost da dobiju AMD u usporedbi s
osobama s najniim koncentracijama. Intervencijska ispitivanja kontrolirana placebom pokazala su da unos tih ksantofila
dovodi do znaajnog porasta razina serumskog luteina i u MPOD, bez obzira da li je
izvor unijetih luteina i zeaksantina bio iz
namirnica ili nadopuna hrani.23,24,44-49 Sveu-

18 inPharma

Lutein i
zeaksantin
Potrebno ih je
unijeti u organizam
jer ih tijelo ne
sintetizira

kupna slika upuuje na potencijalnu zatitnu ulogu prehrane bogate luteinom i

zeaksantinom protiv AMD oboljenja.
Druga ciljna toka koja se koristi u procjeni odnosa izmeu luteina/zeaksantina i
AMD-a kod ljudi je otrina vida. Zbog toga
to AMD slabi otrinu vida visoke rezolucije, znaajna je ocjena uinka unosa luteina i zeaksantina na AMD. U klinikom
pilot ispitivanju bilo je izvijeteno poboljanje do 92% pri raznim mjerenjima otrine vida kod pacijenata s AMD-om kao

rezultat prehrane koja je sadravala ili 5

unci pinata (priblino 14 mg luteina) ili
unosa dodataka prehrani s luteinom i zeaksantinom, etiri do sedam puta na tjedan tijekom godine dana.50 U posebnom
ispitivanju bilo je zapaeno dvostruko
poboljanje otrine vida u skupini pacijenata s AMD oboljenjem, koji su tijekom 18
mjeseci dobivali koktel vitamina i antioksidansa u vidu dodatka prehrani, s ukupnim
sadrajem od 15 mg luteina i zeaksantina
na dan, u usporedbi s osobama u placebo

skupini koja nije dobivala nikakvu suplementaciju.51 U ispitivanju iz 2004.52, pacijenti s ranim AMD-om dobivali su 10 mg
proienog luteina s priblino 0,3 mg zeaksantina zajedno s antioksidansima. Kontrolna skupina nije primala nikakvu suplementaciju luteina/zeaksantina. To nasumino, dvostruko-slijepo ispitivanje pokazalo je da je unos tih ksantofila s dodatnim
antioksidansima, ili bez njih, doveo i do
poboljanja od 50% u MPOD i do znaajnog poboljanja parametara funkcije vida,
ukljuujui oporavak od bljetanja, osjetljivost na kontraste i otrinu vida.
Nedavno ispitivanje koje je bilo usredotoeno na mjerenje otrine vida, pokazalo
je da dodavanje luteina/zeaksantina prehrani ne samo da poveava MPOD nego
istovemeno dovodi do poboljanja otrine
kontrasta, poboljavajui time funkciju vida u uvjetima slabog svjetla.53 Slini uinci
zapaeni su i na ouvanju vizualne funkcije pacijenata s oboljenjem retinitis pigmentosa. U usporedbi s prirodnim gubitkom
vida koji se oekuje kod pacijenata s tom
boleu, osobe u ijoj su hrani dodavani
lutein i zeaksantin pokazale su znaajno
poboljanje otrine vida te osjetljivosti vida
na kontraste.54 Sve te informacije govore u
prilog luteinu i zeaksantinu kao pomoi u

LITERATURA:
1

Szabolcs J. Plant carotenoids in carotenoids:

chemistry and biology. In: Krinsky NI,
Mathews-Roth MM, Taylor RF, editors. New
York: Plenum Press; 1990. p. 39-58.

Goulinet S, Chapman MJ. Plasma LDL and

HDL subspecies are heterogenous in particle
content of tocopherols and oxygenated and
hydrocarbon carotenoids. Relevance to oxidative resistance and atherogenesis. Arterioscler
Thromb Vasc Biol 1997;17:786-96.

Sujak A, Gabrielska J, GrudzinskiW, Borc R,

Mazurek P, GruszeckiW. Lutein and zeaxanthin
as protectors of lipid membranes against
oxidative damage: the structural aspects. Arch
Biochem Biophys 1999;371:301-7.
Sujak A, Okulski W, Gruszecki W. Organisation
of xanthophyll pigments lutein and zeaxanthin
in lipid membranes formed with dipalmitoylphosphatidylcholine. Biochim Biophys Acta
2000;1509:255-63.
Khachik F, Nir Z, Ausich R, Steck A, Pfander H.
Distribution of carotenoids in fruits and vegetables for the selection of appropriate chemopreventative factors. Proceedings of the
International Conference on Food
FactorsChem Cancer Prev 1995:204-8.
Sommerburg O, Keunen J, Bird A, van Kuijk F.
Fruits and vegetables that are sources of lutein
and zeaxanthin: the macular pigment in
human eyes. Br J Ophthalmol 1998;82:90710.
Chung H, Rasmussen H, Johnson E. Lutein
bioavailability is higher from lutein-enriched
eggs than form supplements and spinach in
men. J Nutr 2004;134:1887-93.
Khachik F, Beecher G, Goli M, LusbyW.
Separation and quantitation of carotenoids in
foods. Methods Enzymol 1992;213:347-59.
Khachik F, Beecher G, Goli M, Lusby W, Smith

Jr J. Separation and identification of

carotenoids and their oxidation products in the
extracts of human plasma. Anal Chem
1992;64:2111-22.
10

Cooper D, Eldridge A, Peters J. Dietary

carotenoids and certain cancers, heart disease,
and age-related macular degeneration: a
review of recent research. Nutr Rev
1999;57:201-14.

11

Guigliano D. Dietary antioxidants for cardiovascular prevention. Nutr Metab Cardiovasc Dis
2000;10:38-44.

12

Goldberg J, Flowerdew G, Smith E, Brody J, Tso

M. Factors associated with age-related macular
degeneration. An analysis of data from the first
National Health and Nutritional Examination
Survey. Am J Epidemiol 1988;128:700-10.

Gateau P, Schalch W. Plasma lutein and zeaxanthin and other carotenoids as modifiable risk
factors for age-related maculopathy and
cataracts: the POLA study. Invest Ophthalmol
Vis Sci 2006;47:2329-35.
20

Able Jr R. The eye care revolution: prevent and

reverse vision problems. New York: Kensington
Books; 1999. p. 41-6.

21

Ham Jr W, Mueller H, Sliney D. Retinal sensitivity to damage from short wavelengths of light.
Nature 1976;260:153-5.

22

Beatty S, Boulton M, Henson D, Koh H, Murray

I. Macular pigment and age-related macular
degeneration. Br J Ophthalmol 1999;83:86777.

23

Beatty S, Nolan J, Kavanagh H, O'Donovan.

Macular pigment optical density and its relationship with serum and dietary levels of lutein
and zeaxanthin. Arch Biochem Biophys
2004;430:70-6.

24

Koh H, Murray I, Nolan D, Carden D, Feather J,

Beatty S. Plasma and macular responses to
lutein supplement in subjects with and without
age-related maculopathy: a pilot study. Exp Eye
Res 2004;79:21-7.

13

Eye Disease Case Control Study Group.

Antioxidant status and neovascular age-related
macular degeneration. Arch Ophthalmol
1993;111:104-9.

14

Jaques P. The potential role of preventive

effects of vitamins for cataract and age-related
macular degeneration. Int J Vitam Nutr Res
1999;69:198-205.

15

Moeller S, Jacques P, Blumberg J. The potential

role of dietary xanthophylls in cataract and
age-related macular degeneration. J Am Coll
Nutr 2000;19:522S-7S.

25

Krinsky N, Landrum J, Bone R. Biologic mechanisms of the protective role of lutein and zeaxanthin in the eye. Annu Rev Nutr 2003;23:171201.

16

Slattery M, Benson J, Curtin K, Ma K, Schaeffer

D, Potter J. Carotenoids and colon cancer. Am
J Clin Nutr 2000;71:575-82.

26

17

Ziegler R, Mayne S, Swanson C. Nutrition and

lung cancer. Cancer Causes Control
1996;7:157-77.

Ruffolo Jr J, Ham Jr T, Mueller H, Millen J.

Photochemical lesions in the primate retina
under controlled conditions of elevated blood
oxygen. Invest Ophthalmol Vis Sci
1984;25:893-8.

27

Handelman G, Dratz E, Reay C, van Kuijk J.

Carotenoids in the human macula and whole
retina. Invest Ophthalmol Vis Sci 1988;29:850-5.

28

Bone R, Landrum J, Tarsis S. Preliminary identification of the human macular pigment. Vis

18

19

Kritchevsky S. Beta-carotene, carotenoids, and

the prevention of coronary heart disease. J
Nutr 1999;129:5-8.
DelCourt C, Carriere I, Delage M, Barberger-

inPharma 19

zatiti retine ljudskog oka. Iako jo moda

nije poznato na koje sve naine lutein i
zeaksantin pruaju zatitu, oni bez sumnje
ukljuuju poznatu antioksidativnu sposobnost i mogunost filtriranja plavog svjetla,
to je bilo dokazano za te ksantofile.

Zakljuak
U prirodi se nalaze stotine karotenoida,
dok ih je u ljudskom tijelu manje od 20. Za
lutein i zeaksantin pokazano je da, osim
to filtriraju plavo svjetlo, imaju i antioksidacijska svojstva. Zato se ini da su strateki pozicionirani u oima kako bi im pruili
zatitu od svjetlosnog oteenja. S obzirom
da ih tijelo samo ne sintetizira, peroralna
suplementacija luteina i zeaksantina moe
pruiti znaajne koristi za ovjeje oko.
Materijale za lanak omoguio je Kemin
Health - proizvoa Flora GLO-Luteina.
ZA VIE INFORMACIJA:

Isabel Farinna
Global Marketing Manager
Flora GLO & Slendesta
Kemin Health, Portugal
Isabel.Farinna@kemin.com
www.kemin.com

30

31

Snodderly D, Handelman G, Adler A.

Distribution of individual macular pigment
carotenoids in central retina of macaque and
squirrel monkeys. Invest Ophthalmol Vis Sci
1991;32:268-79.
Bone R, Landrum J. Distribution of macular pigment components, zeaxanthin and lutein, in
human retina. Methods Enzymol
1991;213:360-6.

Bone R, Landrum J, Friedes L, et al. Distribution

of lutein and zeaxanthin stereoisomers in the
human retina. Exp Eye Res 1997;64:211-8.

33

Mares-Perlman J, Millen A, Ficek T, Hankinson

S. The body of evidence to support a protective
role for lutein and zeaxanthin in delaying
chronic diseases. Overview. J Nutr
2002;132:518S-24S.

34

35

36

37

38

39

Christen W. Antioxidant vitamins and age-related eye diseases. Proc Assoc Am Physicians
1999;111:16-21.

48

Landrum J. Serum and macular pigment response to 2.4 mg dosage of lutein. ARVO
2000;2000:41.

40

Cai J, Nelson K, Wu M, Sternberg P, Jones D.

Oxidative damage and protection of RPE. Prog
Retin Eye Res 2000;19:205-21.

49

41

Seddon J, Anani A, Sperduto R, et al. Dietary

carotenoids, vitamin A, C, E and advanced agerelated macular degeneration. Eye Disease
Case Controlled Study Group. JAMA
1994;272:1413-20 [published erratum appears
in JAMA 273 (1995) 6221].

Nolan J, Stack J, Mellerio J, et al. Monthly

consistency of macular pigment optical density and serum concentrations of lutein and
zeaxanthin. Curr Eye Res 2006;31:199-213.

50

Richer S. ARMD-pilot (case series) environmental intervention data. J Am Optom Assoc

1999;70:24-36.

51

Massacesi A, Faletra R, Gerosa G, Staurenghi

G, Orzalesi N. The effect of oral supplementation of macular carotenoids (lutein and zeaxanthin) on the prevention of age-related macular degeneration: an 18-month follow-up
study. ARVO 2001;42:S234.

52

Richer S, StilesW, Statkute L, et al. Doublemasked, placebo-controlled, randomized trial

of lutein and antioxidant supplementation in
the intervention of atopic age-related macular
degeneration: the Veterans LAST study (Lutein
Antioxidant Supplementation Trial).
Optometry 2004;75:216-30.

53

Kvansakul J, Rodriguez-Carmona M, Edgar D,

et al. Supplementation with the carotenoids
lutein or zeaxanthin improves human visual
performance. Ophthalmic Physiol Opt
2006;26:362-71.

54

Bahrami H, Melia M, Dagnelie G. Lutein supplementation in retinitis pigmentosa: PCbased vision assessment in a randomized doublemasked, placebo-controlled clinical trial
[NCT00029289]. BMC Ophthalmol
2006;6:23.

55

Richard L. Roberts, Justin Green, Brandon Lewis. Lutein and zeaxanthin in eye and skin health. Clinics in Dermatology 2009;27; 195201

Landrum J, Bone R. Lutein, zeaxanthin, and the

macular pigment. Arch Biochem Biophys
2001;385:28-40.

32

Klaver C, Wolfs R, Vingerling J, Hofman J, de

Jong P. Age-specific prevalence and causes of
blindness and visual impairment in an older
population: the Rotterdam Study. Arch
Ophthalmol 1998;116:653-8.
Beatty S, Koh H, Phil M, Henson D, Boulton M.
The role of oxidative stress in the pathogenesis
of age-related macular degeneration. Surv
Ophthalmol 2000;45:115-34.
Fine S, Berger J, Maguire M, Ho A. Age-related
macular degeneration. N Engl J Med
2000;342:483-92.

42

Moeller S, Parekh N, Tinker L, et al.

Associations between intermediate age-related
macular degeneration and lutein and zeaxanthin in the Carotenoids in Age-related Eye
Disease Study (CAREDS): ancillary study of the
Women's Health Initiative. Arch Ophthalmol
2006;124:1151-62.

43

Bone R, Landrum J, Mayne S, Gomez C, Tibor

S, Twaroska E. Macular pigment in donor eyes
with and without AMD: a case-controlled study. Invest Ophthalmol Vis Sci 2001;42:235-40.

44

Hammond Jr B, Johnson E, Russell R, et al.

Dietary modification of human macular pigment density. Invest Ophthalmol Vis Sci
2000;41:3322-6.

45

Johnson E, Hammond Jr B, Yeum K, et al. Relation among serum and tissue concentrations of
lutein and zeaxanthin and macular pigment
density. Am J Clin Nutr 2000;71:1555-62.

46

Johnson E. Obesity, lutein metabolism, and

age-related macular degeneration: a web of
connections. Nutr Rev 2005;63:9-15.
Klein R, Zeiss C, Chew E, et al. Complement
factor H polymorphism in age-related macular

supplement. Exp Eye Res 1997;65:57-62.

degeneration. Science 2005;308:385-9.

Res 1985;25:1531-5.
29

47

Berendschot T, Goldbohm R, Klopping W, et al.

Influence of lutein supplementation on macular
pigment, assessed with two objective techniques. Invest Ophthalmol Vis Sci 2000;41:3322-6.
Landrum J, Bone R, Joa H, Kilburn M, Moore L,
Sprague K. A one year study of the macular
pigment: the effect of 140 days of a lutein

20 inPharma

inPharma 21
Dr. Kevin Robinson: A Perfect 10 - The Rise of Ubiquinone, str. 56.-57.
Nutraceutical Business & Technology Magazine, br. 2, oujak/travanj 2009., Vol. 5
VIA MEDIA LTD., SURREY, VELIKA BRITANIJA

KOENZIM Q10

Savrena desetka
- uspon ubikinona
Nedavna anketa provedena na 6000 pretplatnika Consumerlab-a pokazala je
da vie od polovice ispitanika uzima dodatke prehrani s koenzimom Q10
obliku pitanja i odgovora dr. Kevin
Robinson donosi pregled relevantnih informacija, odgovarajui da li
je upravo koenzim Q10 nova hit sirovina na tritu dodataka prehrani i funkcionalne hrane.

Ispriajte mi neto o otkriu i povijesti CoQ10.

Koenzim Q10 (CoQ10) je po prvi puta
izolirao Dr. Frederick L. Crane 1957. godine na Sveuilitu Wisconsin. Godinu dana
kasnije, 1958. profesor Dr. Karl Folkers na
Sveuilitu Texas, odredio je njegovu tonu strukturu. Prvo kliniko istraivanje koenzima Q10 objavljeno je u medicinskim

CoQ10
Jedan od tri
najpopularija
dodatka prehrani*

asopisima kasnih 60-ih godina. Poznat je

i kao ubikinon (posvuda prisutan kinon)
zbog toga to je iroko rasprostranjen u
ivim organizmima. Kod zdravih osoba,
CoQ10 se do odreenog stupnja moe
biosintetizirati. Koenzim Q10 je topiv u
mastima te posjeduje 10 izoprenskih jedinica. U prirodi i u tijelu postoji u dva oblika: oksidiranom obliku koji se zove ubikinon i u reduciranom obliku - kao ubikinol.
Koenzim Q10 je esencijalni nosa za
transfer elektrona u mitohondrijima respiratornog lanca za sintezu ATP-a, a njegov
reducirani oblik (ubikinol) djeluje u tijelu
kao vaan antioksidans. Zbog tih funkcija,
dodavanje CoQ10 prehrani ima korisne

uinke za ouvanje dobrog zdravlja.

Koenzim Q10 prisutan je u nizu namirnica: vie razine se nalaze u mesu i ribi, dok
povre i mlijeni proizvodi sadre relativno
niske razine.
Zato je CoQ10 vaan za ouvanje
dovoljnih energetskih razina?
Dokazano je da je CoQ10 esencijalan
za pretvorbu stanine energije i proizvodnju
ATP-a u svim stanicama tijela, pa stoga
igra kljunu fizioloku ulogu u ouvanju
dobrog zdravlja. ATP je fosfatna supstancija visoke energije, potrebna kao gorivo
za sve stanine funkcije. ATP se u najveem dijelu proizvodi u unutarnjoj mem-

22 inPharma

CoQ10
Omiljeni dodatak
prehrani starije
populacije *

brani mitohondrija gdje je koenzim Q10

lokaliziran kao vitalni nosa elektrona i
protona u elektronskom transportu mitohondrija. CoQ10 podrava sintezu ATP-a
u unutarnjoj membrani mitohondrija te
stabilizira stanine membrane, odravajui na taj nain njihov integritet i funkciju. U pogledu njegova djelovanja na energiju i sportske sposobnosti, za CoQ10 je
izvijeteno da poboljava fiziki radni
uinak (posebno kod aerobnih fizikih aktivnosti) aktivacijom opskrbe energijom i
povoljnim uincima na metabolizam lipida
kao i svojim antioksidacijskim djelovanjem
na zatitu miia.
Da li biste mogli rei neto vie o
antioksidacijskoj funkciji Q10?
CoQ10 djeluje u svom reduciranom obliku (ubikinol) kao antioksidans. Ubikinol
predstavlja vie od 80% ukupnih zaliha
CoQ10 u ovjejoj plazmi te je vaan antioksidans u plazmatskim lipoproteinima.
Ubikinol inhibira oksidaciju proteina i lipida u staninim membranama te sprjeava
inicijaciju peroksidacije lipida, oksidativnog oteenja DNK i drugih molekula.
CoQ10 djeluje kao antioksidans putem vie mehanizama koji pripadaju dvjema
kategorijama: to su neposredna reakcija
sa slobodnim radikalima i regeneracija aktivnog oblika vitamina E, reducirajueg radikala alfa-tokoferila. Poznato je da peroksidacija plazmatskih lipoproteina, LDLa, igra vanu ulogu u stvaranju pjenastih
stanica i u razvoju aterosklerotskog procesa. Ispitivanja zadnjih desetljea pokazala
su da sadraj CoQ10 u LDL frakciji prua

kod ovjeka odreenu zatitu od oksidativnih modifikacija LDL-a, ime snizuje njihovu aterogenu snagu. Ispitivanja na izoliranim serumskim lipoproteinima istiu da
je CoQ10 najreaktivniji antioksidans u tim
partiklima te ih titi od oksidativnog oteenja.
Djelovanje protiv starenja (antiageing): Koenzim Q10 bitno utjee na
proces starenja. Respiratorni lanac mitohondrija predstavlja moan izvor reaktivnih vrsti kisika za koje se smatra da
igraju ulogu u propadanju staninih struktura, koje prati starenje. Kako je CoQ10
integralni dio respiratornog lanca te time
lociran tono tamo gdje se stvaraju slobodni radikali, njegova antioksidacijska svojstva su vrlo vana za cjelokupni antioksidativni kapacitet mitohodrija.
Zato je CoQ10 vaan za zdravlje
srca?
Koenzim Q10 pomae u ouvanju zdravog sustava srca i krvnih ila. Postoje dokazi da kod hipertenzije, zakazivanja srca
i kod osoba s hiperkolesterolemijom, lijeenih statinima, postoji nedostatak CoQ10.
Krvni tlak: Krvni tlak je dobro potkrijepljen biomarker za zdravlje srca. Metaanaliza 12 klinikih pokusa s CoQ10 kod
hipertenzije pokazala je da je CoQ10
uinkovit u sniavanju sistolikog krvnog
tlaka do 17 mmHg i dijastolikog krvnog
tlaka do 10 mmHg, bez znaajnih nuspojava.
Funkcija srca: Postoji znatan dokazni
materijal da se funkcija srca poboljava
suplementacijom koenzima Q10. Meta-

analiza primjene CoQ10 (60-200 mg/dan)

u nasuminim klinikim pokusima kod
ljudi s kongestivnim oboljenjem srca pokazala je znaajno i kliniki relevantno
poboljanje razliitih parametara srane
funkcije. Opsean kritiki pregled upotrebe CoQ10 (50-200 mg/dan tijekom 1-12
mjeseci) u kardiovaskularnim indikacijama
pokazao je da bi se ljudima s kroninim
poputanjem funkcije srca trebala preporuiti popratna suplementacija CoQ10.
Statini: Statini (inhibitori HMG CoA
reduktaze, lijekovi koji snizuju kolesterol)
mogu smanjiti tjelesne razine CoQ10 ispod praga koji je potreban za brojne stanine procese. Pranjenje zaliha CoQ10
ovisi o dozi to bi moglo biti od posebnog
znaaja za starije osobe kod kojih su razine CoQ10 openito niske, ali i kod osoba
sa stanjima prethodnog poputanja srca.
Nedostatak CoQ10 izazvan statinima moe se u potpunosti prevenirati njegovim
dodavanjem prehrani, bez nepoeljnog
utjecaja na snienje kolesterola ili na protuupalna svojstva statinskih lijekova.
Da li Q10 ima ulogu u pokretljivosti
stanica sperme?
Kao to je pokazano u lanku Lewina et
al. (Mol. Aspects Med. 18, str. 213-219,
1996), Uinak koenzima Q10 na motilitet i funkciju sperme , glavnina koenzima Q10 u stanicama sperme koncentrirana je u mitohondrijima, tako da energija za pokretanje i svi drugi procesi koji
ovise o energiji takoer ovise o raspoloivosti CoQ10. Reducirani oblik CoQ10,
ubikinol, takoer djeluje kao antioksi-

inPharma 23

dans, sprjeavajui peroksidaciju lipida u

membranama sperme. Davanje CoQ10
moe kod nekih pacijenata dovesti do
poboljanja funkcija sperme.
Ima li neeljenih uinaka povezanih
s koenzimom Q10 dobivenim fermentacijom iz kvasca?
Nakon vie od 30 godina upotrebe kod
ljudi i mnogih klinikih ispitivanja s koenzimom dobivenim fermentacijom iz kvasca, nema izvjea o nepoeljnim uincima
povezanim sa svakodnevnim uzimanjem
dodataka prehrani koji sadre takav
CoQ10. U ispitivanju toksinosti kod takora koji su tijekom 52 tjedna peroralno
dobivali CoQ10, bilo je zakljueno da su i
mujaci i enke takora dobro podnosili
ak visoku dozu (1200 mg/kg/dan tijekom
52 tjedna) te je za NOAEL (no observed
adverse effect level = testom utvrena
razina doziranja kod koje nisu zapaene
nuspojave) CoQ10 bilo mogue utvrditi
da iznosi 1200 mg/kg/dan.
To upuuje na prihvatljiv dnevni unos
(ADI = acceptaible daily intake) od 12
mg/kg/dan, izraunato iz NOAEL-a primjenom faktora sigurnosti od 100; to jest,
720 mg/osobu/dan za osobu od 60 kg.
Sigurnosna ocjena za CoQ10 kod zdravih
odraslih osoba (n=88) bila je ocijenjena u
dvostruko slijepim, nasuminim, placebom
kontroliranim pokusima uz razine suplementacije od 300, 600 i 900 mg tijekom
4 tjedna.
Bilo je utvreno da su se unosi do 900
mg/dan dobro podnosili i bili sigurni za
zdrave ljude.
Na temelju objavljenih podataka iz klinikih ispitivanja s prirodnim CoQ10 fermentiranim iz kvasca, bilo je provedeno
ocjenjivanje rizika za CoQ10 prema metodi ocjene sigurnosti Savjeta za odgovornu prehranu (Council for Responsible Nutrition - CRN). Rezultati su pokazivali da se
NOAEL nije mogao odrediti, jer nije bilo
mogue pronai nijedan nepoeljni uinak kod ljudi, uzrono povezan s CoQ10.
Zato je zapaena sigurnosna razina za
CoQ10 bila identificirana kao 1200 mg/dan.
Australske institucije preporuuju maksimalno doziranje od 150 mg na dan. Japan Health Food and Nutrition Food Association predloila je da bi maksimalni
dnevni unos CoQ10 trebao iznositi 300
mg/dan, a nadlene belgijske institucije su
predloile maksimalni unos od 200 mg na
dan kao nadopunu prehrani.
Koji je propisani status za Q10?
Koenzim Q10 je sastojak koji se nalazi u
nizu dodataka prehrani, funkcionalnim
namirnicama i kozmetikim sredstvima u
itavoj Europi. Moe se dobiti u doziranjima do 200 mg, dok mu je preporueno

doziranje u dodacima prehrani izmeu 30

i 100 mg/dan.
Kako sadanji silazni ekonomski
trend utjee na trite Q10 ?
Budui da korisnici mogu istinski osjetiti korist uzimanja viih doza CoQ10,
trite za taj sastojak zapravo ne trpi od
sadanje krize. Nedavni kritiki pregled iz
SAD-a pokazao je da 50,9% anketiranih
osoba uzima CoQ10 (to ga ini etvrtim
po redu meu najire koritenim dodacima prehrani poslije multivitamina, ribljih
ulja i kalcija). Gotovo 30% osoba ispod
35 godina uzima CoQ10, dok ga uzima
60,1% korisnika iznad 65 godina. Stariji
korisnici daju prednost dodacima prehrani, uz poveanje unosa koje korelira sa starou. Mlae osobe (ispod 35) daju prednost tekuim oblicima, a ak 78,9% korisnika koji uzimaju vie od 10 dodataka
prehrani na dan, uzimaju CoQ10.
Kako vidite budunost za Q10 ?
Za CoQ10 postoji veliki potencijal u
Europi! Potroaka svijest glede tog sastojka i njegovih mnogostrukih koristi jo
je uvijek nedovoljno razvijena u usporedbi
s onom u SAD, ali stalno raste, posebno u
nekim podrujima. tovie, aktivni antioksidacijski oblik CoQ10 (ubikinol) postepeno e prevladati u Europi te za CoQ10
predstavlja budunost. Jedan vaan pokus
koji su proveli Dr. Langsjoen et al. (Bio-

factors, 32, 119-128, 2008) pokazuje da

su visoke doze ubikinola (ali ne i visoke
doze ubikinona) izuzetan nain da se pobolja stanje pacijenata koji boluju od
tekog (NYHA stupanj IV) kroninog
poputanja srca. Dr. Langsjoen takoer
tvrdi da postoji velika vjerojatnost da bi
ubikinol mogao pokazati ak i vee klinike koristi kod pacijenata u ranoj fazi
CHF (Clinical Heart Failure = kliniko zatajenje srca). Ubikinol je prikladan za upotrebu kod osoba srednje do stare dobi, a i
osoba s poveanim oksidativnim stresom,
koje vie nemaju jednaku sposobnost da
ubikinon pretvore u ubikinol.
ZA VIE INFORMACIJA:

Dr. Kevin Robinson,

Editoral Director of Nutraceutical business
& technology (NBT)
kevin@via-medialtd.com
* prema rezultatima provedene ankete
Consumerlab-a
WEB IZVORI:
www.erna.org
www.kanekaq10.info
www.tga.gov.au
www.jhnfa.org
www.nutraingredientsusa.com/content/view/print/234954
www.mayoclinic.com/health/coenzymeq10/NS_patient-coenzymeq10
http://faculty.washington.edu/ely/coenzq10.html

SOLGAR PROMO

24 inPharma
Autor lanka: Hrvoje Lisak, dr.med.
Salvus d.o.o.
EKSKLUZIVNI ZASTUPNIK I DISTRIBUTER TVRTKE SOLGAR

Nanotehnologija
u slubi zdravlja
Unutar zahtjevne industrije dodataka prehrani Solgar se jo od davne
1947., pa sve od dananjih dana, istie svojim inovativnim i promiljenim
pristupom stvaranju vrhunskih proizvoda. Nanotehnologija, tzv.
tehnologija budunosti, u Solgaru je ve sada stvarnost.
valiteta bez kompromisa osnovni je
kriterij na kojem je tvrtka Solgar izgradila i sauvala svoj status vodeeg proizvoaa dodataka prehrani.
U suvremenim R&D pogonima, koji ispunjavaju najvie standarde farmaceutske
industrije, proizvode se mineralne, vitaminske, enzimatske i ostale formulacije s raznim neophodnim nutrijentima.
Nanotehnologija - za veinu proizvoaa jo uvijek - tehnologija budunosti, u
Solgaru je ve sada stvarnost. Najzahtjevnijim korisnicima dodataka prehrani Solgar nudi Nutri-Nano CoQ-10, oblik koenzima Q10 koji omoguuje dosad nezabiljeenu bioraspoloivost ove sloene
molekule.

Na primjer, kanadski znanstvenici razvili

su nano estice koje su u laboratorijskim
uvjetima uspjeno unitavale stanice raka
plua. Uinak nano estica zlata na karcinomske stanice otvara novo poglavlje u
pristupu lijeenja malignih bolesti.
Nano estice pojedinih elemenata, prvenstveno bakra, srebra i zlata, poele su
se primjenjivati gotovo u svim aspektima
proizvodnje, tako da je nanotehnologija
trenutno vodea primjenjena znanost u
svijetu. Zanimljivi su i tekstilni nano materijali, jer imaju svojstvo antibiotika bez loih negativnih uinaka. Osim toga, nano
estice zrae far-infrared zrake cijeljenja te
poveavaju koliinu aniona u tijelu to pogoduje zdravlju.

Nanotehnologija

Koenzim Q10

Nanotehnologija ili molekularna proizvodnja, specifina je upravo po graenju

stvari i predmeta na razini atoma. Nanotehnologija grupira pojedine atome i molekule, tj. precizno postavlja pojedinane
atome na pravo mjesto.
Rije nanotehnologija proizlazi iz rijei
nanometar - to je jedinica za duljinu koja
iznosi milijunti dio milimetra, tj. milijarditi
dio metra. Slikovito se moe opisati da je
nanometar u odnosu prema milimetru tako
velik kao nogometna lopta prema zemaljskoj kugli. Na toj duljini moe se rasporediti otprilike 5-10 atoma jedan pored drugog.

Koenzim Q10 je vitaminima slina tvar,

topiva u mastima, velike molekularne mase. Jedan je od najvanih imbenika za pravilan rad stanica tj. proizvodnju ATP-a. Nalazi se u svim tkivima u tijelu, a posebno u
srcu, jetri, bubrezima i guterai. Od iznimne
je vanosti za nastanak energije u stanicama tih organa, a u konanici i za fizioloke procese u tim strukturama.
S godinama pada mogunost stvaranja
koenzima Q10 u ljudskom tijelu, to za posljedicu ima i oslabljenu produkciju energije u stanicama te njihovo propadanje. Takoer upotreba nekih lijekova, npr. statina,
beta blokatora i nekih hipoglikemika dovodi do supresije produkcije CoQ10 ime
dodatno produbljuje deficit koenzima, te
tako uzrokuje bri razvoj neurodegenerativnih i kardiovaskularnih bolesti. Te su
bolesti kao i spomenuti lijekovi karakteristini za stariju dob, to skupinu ini posebno vulnerabilnom na nedostatak koenzima Q10.
Izuzetnu korist od peroralnog oblika
CoQ10 imaju i sportai zbog poveane

Nano estice
Nano estice su umanjene estice nekog elementa koje su zadrale sva svojstva tog elementa, ali i poprimile neka dodatna svojstva od posebne vanosti za razvoj novih medicinskih standarda. Jedno
od tih posebnih svojstava je i selektivno
unitavanje odreenih vrsta bakterija, virusa i gljivica.

potrebe za stvaranjem stanine energije

(ATP-a).
Kako bi se usporili destruktivni procesi i
ouvala funkcija tkiva kod pojaanih napora, potrebna je nadoknada koenzima
Q10. Na alost, koenzim Q10 se teko apsorbira i slabo je bioraspoloiv.

Nutri-Nano CoQ-10
Za razliku od uobiajenih formulacija
CoQ10 u obliku praha, ili kapsula na uljnoj bazi, Nutri-Nano CoQ-10 iz Solgara
patentirani je oblik CoQ10 koji prua znatno veu bioraspoloivost.
Naime, koritenjem nanotehnologije molekule Q10 transformiraju se u ambifilne
molekule veliine 30 nm, topive u vodi i
mastima. Povrina molekule Nutri-Nano
CoQ-10 prekrivena je micelima, nanoesticama topivim u vodi, koje prenose molekulu CoQ10 direktno do mjesta djelovanja te na taj nain omoguuju bru i veu apsorpciju. Mehanizam apsorpcije Nutri-Nano Co-Q10 prirodan je proces,
identian apsorpciji masti koja se uobiajeno unosi hranom, pri emu une soli
imaju kljunu ulogu u transportu kroz stijenku crijeva.
Ovaj patentirani i nagraivani mehanizam djelovanja, ini Nutri-Nano CoQ-10
vodeim proizvodom meu konkurencijom, a Solgar je koritenjem nanotehnologije potvrdio svoje mjesto kao vodei svjetski autoritet na podruju dodataka prehrani.

inPharma 25

Upoznajte novu generaciju Solgarovih dodataka prehrani.

s ponosom predstavlja liniju PLATINASTO
- prve dodatke prehrani proizvedene
nanotehnologijom - kako bi Vam omoguio
iznimnu bioraspoloivost proizvoda.
SOLGAR

IZDANJE

Koristei patentiranu, zatienu Nutri Nano

tehnologiju, osigurna je brza topljivost
nutrijenata koji se inae teko apsorbiraju.
Krajnji rezultat je znaajno poveanje bioraspoloivosti, apsorpcije i uinkovitosti.

Prvi proizvod u liniji PLATINASTO IZDANJE je NutriNanoTM CoQ-10 3,1x meke elatinske kapsule.
Istraivanje je pokazalo da ima 3 x veu bioraspoloivost od CoQ-10 u prahu i 2 x veu bioraspoloivost od CoQ-10 u uljnoj bazi.
To znai da e potroai koristei Nutri-NanoTM
CoQ-10 3,1x dobiti najveu moguu bioraspoloivost CoQ-10.
Uvijek prvi.

Ova napredna tehnologija nagraena je

Frost & Sullivan 2006. Excellence in
Tehnology Award, na polju procesa topljivosti
u funkcionalnoj hrani i dodacima prehrani.

SOLGAR

Napredni dodaci prehrani, temeljeni na

znanstvenim spoznajama.

U odabranim ljekarnama.
Besplatni info telefon 0800 1947 I Uvoznik i distrinuter Salvus d.o.o. I www.solgar.hr
Tel. 049 286 235 I Fax. 049 286 256 I info@salvus.hr

26 inPharma

Autorica lanka: mr.sc. Jasminka Papi, dipl.ing.

ETERINA ULJA

Precizna identifikacija koliko i zbog ega je vana?

Samo uz precizne identifikacijske podatke eterinih ulja mogue
je izabrati ono koje e ostvariti oekivani bioloki uinak
romatino bilje se primjenjuje u medicini i kozmetici kroz cijelu ljudsku
povijest. Njihovi prepoznatljivi mirisi
potjeu od brojnih hlapljivih spojeva koji
su postali dostupni za iroku primjenu tek
otkriem destilacije prije vie od 1000 godina, a kojom je omogueno njihovo izdvajanje iz biljnog materijala. Premda je prema nekim povijesnim dokumentima destilacija bila poznata i antikim narodima,
povijest i kontinuirana uporaba izoliranih
eterinih ulja sustavno se prati tek od srednjeg vijeka.1
Eterina ulja nastaju u biljnoj protoplazmi kao produkti disimilacijske izmjene
tvari i izluuju se u posebnim uljnim stanicama, vodovima ili upljinama smjetenim
u razliitim organima biljke. Ona su smjese hlapljivih terpenskih ugljikovodika (alifatskih i ciklikih) i odgovarajuih izoprenoidnih derivata s kisikom kao i alifatskih
i fenilpropanskih spojeva, a neto rjee i
heterociklikih spojeva sa sumporom i/ili
duikom te drugih manje zastupljenih supstancija. Mnogi od tih spojeva imaju sloenu strukturu s velikim brojem izomera.

Eterina ulja mogu se iz biljnog materijala

izolirati razliitim metodama destilacije,
tijetenja ili ekstrakcije, a zbog svojih organoleptikih svojstava i specifinih biolokih
djelovanja upotrebljavaju se kao sastojci
razliitih komercijalnih proizvoda.2
Eterina ulja su u novije vrijeme i temelj
sve popularnije aromaterapije. Iako se jo
uvijek upotrebljavaju veinom zbog svojih
organoleptikih svojstava, sve ee je glavni razlog njihove primjene specifina bioloka aktivnost. Broj istraivanja koja se
provode u svrhu dokazivanja i objanjavanja njihove djelotvornosti u stalnom je porastu. Dobiveni rezultati, s obzirom na sve
vee zahtjeve za prirodnim sastojcima u
hrani, kozmetici i lijekovima, pridonose
njihovoj sve iroj primjeni.3,4
Budui da ista eterina ulja sadre brojne bioloki aktivne tvari sa irokim spektrom djelovanja, moraju biti adekvatno i
oznaena. Ispravna i potpuna deklaracija,
TABLICA 1

uz prateu dokumentaciju, u ovom sluaju nisu samo zakonska obveza nego su i

nuan preduvjet pravilnog izbora, sigurne
i djelotvorne primjene. Stoga moraju sadravati oznake temeljem kojih se moe
precizno identificirati svako pojedino eterino ulje koje takoer mora svojom kakvoom odgovarati propisanim meunarodnim standardima.5,6

Identifikacijski podaci
eterinih ulja
Na ambalai i/ili prateoj dokumentaciji
istih eterinih ulja moraju se nai podaci
vani za sve potencijalne kupce i potroae, a oznake moraju sadravati informacije koje zadovoljavaju i najstroe zahtjeve
primjene, uzimajui pri tome u obzir mogunosti njihove uporabe u farmaciji, aromatiziranju hrane, proizvodnji stone hrane, kozmetikih proizvoda i drugih proiz-

Glavne sastavnice i osnovna djelovanja eterinih

ulja nekoliko vrsta roda Eucalyptus

ETERINO ULJE

GLAVNE SASTAVNICE

OSNOVNA DJELOVANJA

Eucalypus globulus Labill.

1,8-cineol,
aromadendren,
globulol

ekspektorirajue
mukolotiko
antibakterijsko
antivirusno
antifungalno

Eucalyptus citriodora Hook.

citronelal, citronelol,
geranoiol

protuupalno
hipotenzorno
smirujue
spazmolitiko
analgetiko
antifungalno
repelentno

Eucalyptus dives Schau.

piperiton, -felandren,
kamfen

mukolitiko
lipolitiko
neurotoksino

Rod
eukaliptusa
Velik broj vrsta i
podvrsta

inPharma 27

voda iz kategorije predmeta iroke potronje, te u aromaterapiji.7,8

Naziv
Eterina ulja dobivaju naziv prema biljci
iz koje su izolirana. To je, u prvom redu,
njezino hrvatsko ime koje mora biti jednako nazivu definiranom odgovarajuom
hrvatskom normom9, a ako se ne nalazi
meu eterinim uljima za koje postoje
norme, tada se koristi naziv prema hrvatskom nazivlju vaee botanike nomenklature.
Kao primjer moe se navesti eterino
ulje biljke Melaleuca alternifolia (Maiden
&Betche) Cheel, za koje se najee upotrebljava neadekvatan hrvatski naziv - ajevac. Slubeni hrvatski naziv tog ulja, prema HRN je australsko ajno drvo.10
Hrvatski naziv samo je prvi korak koji nije dovoljan za tonu identifikaciju eterinog ulja. Nuan je i precizan latinski naziv
biljke iz koje je ono proizvedeno. Veina
biljaka od kojih se dobivaju eterina ulja,
bez obzira na to da li one rastu kao samonikle ili kultivirane, imaju velik broj vrsta i
podvrsta, hibrida i klonova, koji se meusobno mogu znaajno razlikovati u pogledu kemijskog sastava. Posebno je nepouzdan i promjenljiv kemijski profil biljaka
koje rastu samoniklo. Kao posljedica mehanizma preivljavanja u specifinim uvjetima stanita i klimatskih prilika kod biljaka nastaju i brojne specifine genetske varijacije, iji su rezultat nove podvrste koje
mogu bitno odstupati od standardne biljke kako u pogledu izgleda tako i u pogledu sastava. Rod eukaliptusa ima npr. velik
broj vrsta i podvrsta. Mnoge meu njima
uope nemaju izraen miris. Eterina ulja
aromatinih vrsta kao to su Eucalyptus
globulus Labill., Eucalyptus citriodora Hook.
ili Eucalyptus dives Schau. meusobno se
razlikuju u pogledu kemijskog sastava i
fiziolokog djelovanja (tablica 1).11,12
Eterino ulje E. globulus kao glavnu aktivnu tvar sadri monoterpenski bicikliki
oksid 1,8-cineol, a ima izmeu ostalog
ekspektorirajue, antivirusno i antibakterijsko djelovanje. Ulje E. citriodora sadri
TABLICA 2

najvie monoterpenskog aldehida citronelala koji mu daje miris na limun13, a u

aromaterapiji se najee upotrebljava
kao protuupalno i antibakterijsko ulje ili
kao repelent. U eterinom ulju E. dives s
najveim udjelom sudjeluje
monoterpenski keton piperiton koji se, osim kao mukolitik, koristi i kod raznih infekcija i bolova ili neuralgija. Njegova se primjena ipak izbjegava zbog neurotoksinosti
piperitona. Latinski naziv, osim
roda biljke, uvijek oznaava i njezinu vrstu i podvrstu te je prepoznatljiv u cijelom svijetu. Pravilnim i
punim nazivom izbjegavaju se i pogreke vezane uz razliita hrvatska
imena istih biljaka ili ista imena razliitih biljaka, kao i u sluajevima
drugih slinih nesporazuma. Latinski
naziv moe u nekim sluajevima upuivati na to da se radi o hibridu dviju
biljaka (npr. Mentha x piperita L. hibrid
vodene i klasaste metvice: Mentha aquatica L. i Mentha spicata L.) to uglavnom
podrazumijeva i kombinaciju dvaju sastava i djelovanja.5,6
Razlike u sastavu postoje i meu podvrstama nekih biljaka to se moe, u sluaju da nije navedeno o kojoj se podvrsti
radi, odraziti na uinak i sigurnost primjene njihovih ulja. Tako u podvrsti bosiljka
Ocimum basilicum var. basilicum dominira
fenilpropanski derivat metil-kavikol (estragol) snanog spazmolitikog, analgetikog i prouupalnog, ali i mogueg tetnog
djelovanja. Nasuprot tome Ocimum basilicum var. Laitue sadri znatno manji udio
metil-kavikola, a dominantan je monoterpenski alkohol linalol te je mnogo sigurnija za uporabu u aromaterapiji.

Dio biljke upotrijebljen za

izolaciju eterinog ulja
Vano je, a u nekim sluajevima neophodno, navesti koji dio biljke je upotrijebljen za dobivanje eterinog ulja, jer i u
tom pogledu mogu postojati velike razlike.
Neka se eterina ulja uobiajeno dobivaju

Razlike u kemijskom sastavu eterinih ulja

dobivenih iz razliitih dijelova cimetovca

DIO BILJKE CIMETA

SASTAVNICE ETERINOG ULJA I NJIHOVI UDJELI

Kora cimetovca,
Cinnamomum zeylanicum Ness.
Cinnamomi cortex

cinamaldehid
eugenol

55 - 75%
5 - 18%

List cimetovca,
Cinnamomum zeylanicum Ness.
Cinnamomi folium

eugenol

70 - 90%

Kemotip
Iste biljke zbog
razliitih utjecaja
imaju razliit
kemijski sastav
destilacijom cijelog nadzemnog
dijela biljke (paprena metvica,
Mentha x piperita L.), a neka destilacijom samo odreenog njezinog dijela
(cvijeta, lista, kore, korijena). Postoje biljke
koje, ovisno o upotrijebljenom dijelu, daju
i ulja razliitog sastava i djelovanja. Ulje
kore cimetovca (Cinnamomum zeylanicum
Ness.) sadri cinamaldehid kao glavni sastojak uz znatno nii udio eugenola, koji
je, nasuprot tome, glavna sastavnica ulja
lista cimetovca (tablica 2).11,12
Razliite vrste eterinog ulja dobivaju se
i od gorke narane. Razlikuju se po sastavu, nainu dobivanja i cijeni. Zbog toga
su poznata i po razliitim popularnim nazivima. Od usploa narane tijetenjem se
dobiva eterino ulje narane, listovi (ponekad i manje granice) destilacijom vodenom parom daju petitgrain, a od cvijeta se destilacijom vodenom parom ili
ekstrakcijom, dobiva skupocjeni neroli
(tablica 3).

Biokemijske specifinosti ili

kemotipovi eterinih ulja
Termin kemotip upotrebljava se u svrhu oznaavanja razliitog kemijskog sastava eterinih ulja proizvedenih iz biljaka
koje su u botanikom smislu najee identine. Razliite vrste tla, drugaiji klimatski
uvjeti i sl. mogu utjecati na promjene u
sastavu i udjelima karakteristinih sastavnica iste biljke. Kada su razlike dovoljno
znaajne, stalne i bitne za biokemijsko djelovanje nekog eterinog ulja, tada se ono
klasificira kao poseban kemotip i time diferencira od standardnog ulja iste biljke.5
Kemotip nekog eterinog ulja nikako

28 inPharma

ne podrazumijeva njegovo krivotvorenje.

Sve razlike u njegovom sastavu iskljuivo
su posljedica prirodnih promjena nastalih
u samoj biljci.
Postoji znaajan broj biljaka iz kojih se
dobivaju eterina ulja s manjim ili veim
brojem kemotipova (timijan, rumarin,
mauran, kamilica, ajno drvo i dr.). Kao
primjer mogu se navesti tri osnovna kemotipa rumarina.
U eterinim uljima rumarina Rosmarinus officinalis L., ovisno o tome da li je biljka rasla u Maroku, Provansi ili na Korzici,
dominiraju razliite aktivne tvari.
U rumarinu iz Maroka to je 1,8-cineol,
s najizraenijim djelovanjem na dini sustav, a u rumarinu iz Provanse kamfor koji
ima odreeni uinak na srce, ali moe biti
opasan za trudnice i epileptiare. Djelovanje korzikanskog rumarina na tegobe
jetre i probavnog sustava povezuje se sa
specifinim sastavom i znaajnijim udjelima monoterpenskog estera bornil-acetata i monoterpenskog ketona verbenona
(tablica 4). Vei broj kemotipova poznat je
i kod timijana, Thymus vulgaris L. (tablica
5).
Kako bi se izbjegle nedoumice u pogledu djelovanja takvih ulja, nuno je na njihovoj deklaraciji navesti i odgovarajui
kemotip.11,12,14
Primjeri oznaavanja razliitih kemotipova eterinih ulja rumarina i timijana:

TABLICA 4

TABLICA 3

Eterina ulja koja se izoliraju iz razliitih dijelova

gorke narane

ETERINO ULJE

GLAVNE SASTAVNICE

OSNOVNO DJELOVANJE

Narana, gorka
Citrus aurantium
L. ssp. amara

limonen, nonal, dekanal

smirujue
protuupalno
tonizirajue
potie cirkulaciju
fototoksino (blae)

Petitgrain
Citrus aurantium
L. ssp. amara, list

linalil-acetat, linalol

smirujue
spazmolitiko
protuupalno
antibakterijsko

Neroli
Citrus aurantium
L. ssp. amara, cvijet

linalol, linalil-acetat,
trans-nerolidol

antibakterijsko (posebno
rod Mycobacterium)
flebotonik
potie rad guterae
neurotonik
antidepresivno

Rosmarinus officinalis L., 1,8-cineol

Rosmarinus officinalis L., kamfor
Rosmarinus officinalis L., bornil-acetat,
verbenon
Thymus vulgaris L., timol
Thymus vulgaris L., linalol
Thymus vulgaris L., geraniol
Thymus vulgaris L., tujanol
Thymus vulgaris L., karvakrol
Thymus vulgaris L., terpineol

Dominantne sastavnice i osnovna djelovanja razliitih

kemotipova eterinog ulja Rosmarinus officinalis L.

KEMOTIPOVI ETERINOG ULJA

ROSMARINUS OFFICINALIS

DOMINANTNE
SASTAVNICE

Rosmarinus officinalis L.,

1,8-cineol

1,8-cineol,
-pinen -pinen,
kamfor, kamfen

Rosmarinus officinalis L.,

kamfor

Rosmarinus officinalis L.,

bornil-acetat, verbenon

kamfor, 1,8-cineol,
-pinen, borneol

bornil-acetat,
verbenon, -pinen,
limonen, kamfen

OSNOVNA DJELOVANJA

antibakterijsko (umjereno)
antifungalno (izraenije)
ekspektorirajue
mukolitiko
potie cirkulaciju

analgetiko
(neuromuskularne tegobe)
mukolitiko
dekongestija vena
kardiotonik
diuretiko
antibakterijsko
emenagogno
neurotoksino
hepatotoksino
potie regeneraciju i
dekongestiju jetre i ui
potie regeneriraciju koe
mukolitiko
zacjeljujue
lipolitiko
balansirajue djelovanje na
ivce, srce i endokrini sustav

Latinski
naziv
Oznaava rod, vrstu
i podvrstu

Nain dobivanja eterinog ulja

Toan podatak o nainu dobivanja eterinog ulja takoer je iznimno vaan, jer
primjena razliitih metoda moe za posljedicu imati i razlike u sastavu ulja. Metodom destilacije vodom ili vodenom
parom dobivaju se ulja koja sadre
iskljuivo hlapljive sastavnice, dok se postupcima tijetenja i ekstrakcije izdvajaju i
tee hlapljivi spojevi kao npr. bergapten iz
citrusnih ulja, koji je fototoksian, te je
njegov udio u kozmetikim proizvodima
ogranien.
Jedna od specifinosti eterinih ulja koja se upotrebljavaju u aromaterapiji u

NATURPRODUKT PROMO

Divlji kesten
Prva pomo
kod proirenih
vena, bolnih
i umornih nogu

eliki broj stanovnika, 80% ena i 20% mukaraca izmeu 20 i 70 godina starosti, boluje od poremeaja venske
cirkulacije.
Bolesti i poremeaji vena dovode do brojnih tegoba: greva i
bolova u nogama, edema tj. naoticanja preteno donjih ekstremiteta, slabe cirkulacije te estetskih problema. Proirene vene
ili varikoziteti predstavljaju, osim estetskog, i ozbiljan zdravstveni problem. Mogu biti uzrokovane naslijeenom slabou stijenki vena ili steene brojnim uzrocima. esto dolazi do upale
proirenih vena ili ak do stvaranja ugruka koji dovodi do tromboze. Pri tome se esto zaboravlja mogunost sprjeavanja i
lijeenja koje nudi bogatstvo prirode.

Djelovanje
Djelotvornu pomo u sprjeavanju nastanka i tretiranju ve
postojeih varikoziteta predstavlja Dr. Theiss Gel za vene. Ekstrakt sjemenki divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.) sadri saponin escin koji smanjuje oticanje nogu smanjujui propusnost stijenki krvnih ila. Takoer sadri bioflavonoide koji
imaju isti uinak te sposobnost pojaavanja tonusa vena. Oni
smanjuju agregaciju tj. sljepljivanje trombocita, a time i opasnost od stvaranja ugruaka tj. tromboze. Escin djeluje sinergistiki s bioflavonoidima pojaavajui tako njihov uinak.

Uinkovitost
Ekstrakt cvjetova nevena (Calendula officinalis L.) sadri flavonoide i provitamin A. Djeluje protuupalno, potie granulaciju
i tako pomae zacjeljivanju rana. Koristi se i kod opeklina, uboda kukaca i u kozmetike svrhe. Prvi pisani tragovi o ljekovitosti
nevena pronaeni su u tekstu Sv. Hildegard od Bingena. Kao
ljekovita biljka se uzgajao od 12. stoljea u vrtovima samostana. Danas su znanstveno dokazani njegovi bakteriostatski, baktericidni i virucidni uinci, uglavnom na principu pospjeenja fagocitoze. Cvjetovi nevena nisu toksini, niti su dokazane alergijske reakcije.
Vano je istaknuti i preventivno djelovanje Dr. Theiss Gela
za vene u sprjeavanju pojave proirenih vena i time opasnosti od najopasnije komplikacije - venske tromboze. Kod odreenih zanimanja dolazi do poveanja optereenosti vena zbog
dugog stajanja, a ne treba zaboraviti ni tetno djelovanje prekomjerne tjelesne teine. Uporabom Dr. Theiss Gela za vene
smanjuju se edemi, upale, bolovi u nogama, grevi u listovima
i svrbe koe. Moe se koristiti i postoperativno kao dodatak
postojeoj terapiji.
Dr. Theiss Gel za vene mogu koristiti sve osobe koje za vrijeme radnog vremena stoje ili osobe koje pate od navedenih
poremeaja, djeca i trudnice takoer. Ne sadri kodljive umjetne dodatke. Uinci su dokazani brojnim klinikim ispitivanjima.

inPharma 29

30 inPharma
odnosu na njihove ostale primjene je i to
da ona ne smiju biti proizvedena ekstrakcijom organskim otapalima zbog mogunosti zaostajanja tragova upotrijebljenog
otapala. Koliine otapala koje ulja pri tome mogu sadravati jedva su mjerljive i sa
zdravstvenog gledita ne predstavljaju rizik, ali njihova prisutnost naruava energetska obiljeja ulja, pa time i njegovo
suptilno djelovanje. 6,15

TABLICA 5

Nain uzgoja biljke iz koje se

izolira eterino ulje
Korisniku eterinih ulja vani su razni
podaci o biljci iz koje je ono proizvedeno,
a meu osnovnim je nain uzgoja. Ovisno
o tome da li se radi o slobodnom ili kontroliranom uzgoju, certficiranom ili ne,
mogu se oekivati i razlike u kakvoi
samog ulja.6

Zemlja porijekla biljke iz koje

se izolira eterino ulje

Dominantne sastavnice i osnovna djelovanja

razliitih kemotipova eterinog ulja Thymus vulgaris

KEMOTIPOVI ETERINOG ULJA

THYMUS VULGARIS

KLJUNE
SASTAVNICE

Thymus vulgaris L.,

linalol

linalol, linalilacetat,
terpinen-4-ol

antibakterijsko
fungicidno
neurotonik
uterotonik
spazmolitiko (blago)

Thymus vulgaris L.,

geraniol

geraniol,
geranilacetat

antibakterijsko
antifungalno
antivirusno
neurotonik
kardiotonik

Thymus vulgaris L.,

tujanol

trans-tujanol,
monoterpenoli,
terpinen-4-ol, cismircenol, linalol,
mircen

antibakterijsko
antivirusno (izraeno)
imunostimulirajue
tonik i regenerator jetre
potie cirkulaciju krvi
neurotonik

Thymus vulgaris L.,

timol

timol, p-cimen,
karvakrol

OSNOVNA DJELOVANJA

Podatak o zemlji uzgoja biljke iz koje je

eterino ulje proizvedeno vrlo je vaan,
posebno u onim sluajevima gdje se s odreenih geografskih lokaliteta dobiva eterino ulje jedinstvenog i prepoznatljivog
sastava.

Ostali podaci
Kao koncentrirane smjese potencijalno
tetnih organskih spojeva, eterina ulja
moraju takoer sadravati odgovarajue
upozorenje, odnosno toksikoloku oznaku.16 Budui da se sve vie koriste i u kozmetikim pripravcima, moraju kao i ostali
proizvodi koji dolaze u kontakt s koom,
sadravati i podatak o sastavnicama s moguim alergijskim djelovanjem. Popis
moguih alergena u kozmetici objavljen je
u Europskoj direktivi 2003. godine.17 Pouzdana i uspjena uporaba eterinih ulja

podrazumijeva i navoenje svih ostalih

nunih informacija i upozorenja.
Specifinost djelovanja eterinih ulja u
izravnoj je vezi s njihovim specifinim kemijskim sastavom, iz ega proizlazi da njihova uspjena i sigurna primjena podrazumijeva uporabu dobro oznaenog proizvoda pouzdanog podrijetla i istoe.
LITERATURA:
1

Forbes, R.J. A short history of the art of distillation. EJ Brill, Leiden, 1970.
Kaloera, Z., Blaevi, N., Salopek, N., Jurii, R.
Eterina ulja (aetherolea), Ferm. Glas., 54: 199,
195-210.
Leung, A.Y., Foster, S. Encyclopedia of Common
Natural Ingridients Used in Food; Drugs and
Cosmetics, Second Edition, New York, John
Wiley & Sons, 1996.

Kakvoa
eterinog ulja
Ovisi o (ne)kontroliranom i/ili
(ne)certificiranom
uzgoju

antibakterijsko (izraeno)
antifungalno (izraeno)
antivirusno (izraeno)
imunostimulirajue
antiparazitik
ope tonizirajue
irok spektar djelovanja na
probavni sustav
rubefacijentno

Food Flavorings. 2nd Ed., P.R. Ashurst and

Associates (eds), Blackie Academic and
Professional, Chapman and Hall, London, 1995.
5
Tisserand, R., Balacs, T.: Essential Oil Safety,
Churchill Livingstone, Edinburgh, 1996.
6
Essential Oils Desk Reference. Second Edition,
Essential Science Publishing, USA, 2002.
7
Pravilnik o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN41/2008.).
8
Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti predmeta
iroke potronje te zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti igraaka (NN 47/2008.).
9
www.hzn.hr/HZN/Todb.nsf/WebPopisNorma?OpenView&RestrictToCategory='TO%2054
10
HRN ISO 4730:2004: Ulje Melaleuca-e, tip terpinen-4-ol (Ulje australskog ajnog drva) (ISO
4730:1996+Cor 1:1997)
11
Stewart, D. Chemistry of Essential Oils Made
Simple. NAPSAC Reproductions, 2005
12
Franchomme, P., Pnol D. LAromathrapie
exactemant. Roger Jollois Editeur, Limoges,
1990.
13
Pengelly, A. Eucalyptus citriodora. Aust. J. Med.
Herbalism 1: 19896-7.
14
Bowles, E., J. The Chemistry of
Aromatherapeutic Oils, Allen & Unwin,
Australia, 2003.
15
Williams, D., G. The Chemistry of Essential Oils,
Micelle Press, Dorset. 1997.
16
Pravilnik o oznaavanju i obiljeavanju otrova
koji se stavljaju u promet (N.N. 27/1999.).
17
Directive 2003/15/EC of the European
Parliament and the Council of 27 February
2003. O. J. No. L 66/26.
4

inPharma 31
Autorica lanka: mr.sc Lea Pollak, dipl.ing

ZAKONODAVSTVO

Pravilnik o hrani za posebne

prehrambene potrebe
Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe (NN 78/2008) donesen je u
lipnju 2008. i dio je Nacionalnog programa za pridruivanje Europskoj Uniji
rana za posebne prehrambene potrebe (dijetetska hrana) je hrana
posebnog sastava ili posebnog naina proizvodnje. Zbog svojih prehrambenih svojstava i namjene, razliita je od uobiajene hrane.
Namijenjena je osobama u posebnim fiziolokim stanjima kod kojih je potrebno
postii svojevrsno djelovanje kontroliranim
unosom odreenih prehrambenih sastojaka.
Iz mnogih razloga dijetetska hrana, zajedno s dodacima prehrani, pronalazi svoje mjesto u podruju preventivne prehrane kao i u podruju preventive dobrom
zdravlju. Uzimanjem te vrste hrane potroau se prua dodatna mogunost da
se sam ili uz pomo strune osobe brine o
svom zdravlju, a dravi se prua ansa da
manje troi na zdravstvenu zatitu puanstva.

Pravilnik o hrani za posebne

prehrambene potrebe
Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe donesen je 30. lipnja 2008.
godine kao podzakonski akt Zakona o
hrani (NN 46/2007), a predstavlja dio Nacionalnog programa za pridruivanje Europskoj uniji.
Uz Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe, najee se primjenjuju Pravilnik o oznaavanju, reklamiranju i
prezentiranju hrane2 (NN 41/2008), Pravilnik o navoenju hranjivih vrijednosti hrane3 (NN 29/2009) i Pravilnik o prehrambenim aditivima4 (NN 81/2008), a svi su
usklaeni s Europskim direktivama te drugim relevantnim regulativama kojima se
propisuju specifini zahtjevi.
Ta vrsta hrane propisana je odreenom
krovnom Direktivom za hranu za posebne prehrambene potrebe10 (89/398/EC),
kako u EU tako i kod nas, iz ijeg Annex-

a 1 (Priloga) proizlaze sljedee direktive, a

samim tim i Pravilnici u RH, ovisno o sastavu i namjeni, te obuhvaa sljedee kategorije:
1. hranu bez glutena,
2. hranu namijenjenu osobama sa smetnjama u metabolizmu ugljikohidrata
(dijabetes),
3. hranu s niskom i smanjenom energetskom vrijednosti za smanjenje tjelesne
mase,
4. hranu za dojenad i malu djecu,
5. preraenu hranu na bazi itarica za
dojenad i malu djecu,
6. hranu za posebne medicinske namjene,
7. hranu namijenjenu sportaima i osobama s poveanom tjelesnom aktivnou.
Kategorije navedene pod rednim
brojevima 3, 4, 5 i 6 regulirane su zasebnim pravilnicima koji se nadovezuju na navedeni Pravilnik.
Pojam dijetetska hrana odnosi
se na sve kategorije, osim na poetnu i prijelaznu hranu za dojenad
i malu djecu.
Pravilnikom je takoer regulirano stavljanje hrane za posebne
prehrambene potrebe na trite.
Hrana bez glutena
Hrana bez glutena namijenjena je prehrani osoba s
intolerancijom na glu-

Zamjenska
mlijeka i
djeja hrana
Ne spadaju u
dijetetiku

ten, odnosno celijakijom. Prijanjim Pravilnikom o hrani za posebne prehrambene

potrebe6 (NN 81/2004) bila je regulirana
hrana bez glutena. U njemu je bilo definirano da se radi o vrsti hrane proizvedenoj
od itarica i njihovih mjeavina koje prirodno ne sadre gluten, ili od itarica kao
to su penica, ra, jeam i zob, iz kojih je
gluten odstranjen tehnolokim postupkom.
Dugi niz godina trajali su usuglaavanje
oko pojma glutena, usavravanja analitikih metoda odreivanja i pokuaji rjeavanja problema oko deklariranja. Brojne

32 inPharma
radne skupine pri Codex Alimenarius-u
radile su jo od 1981. godine i konano su
2008. godine usuglasile svoja stajalita.
Zahvaljujui tome, Europska Komisija je
izglasala Uredbu5 broj 41/2009 o sastavu i
oznaavanju namirnica namijenjenih
oboljelima od celijakije.
Donoenje Pravilnika o hrani bez glutena oekuje se u RH tijekom 2009. godine
u skladu s Uredbom EU.
Hrana namijenjena osobama sa smetnjama u metabolizmu ugljikohidrata
(dijabetes)
Pravilnikom o hrani za posebne prehrambene potrebe6 (NN 81/2004) sastav hrane
namijenjene osobama oboljelim od eerne bolesti bio je reguliran posebnim lancima. Prestankom vaenja navedenog Pravilnika ta vrsta hrane ostaje bez zakonskog
uporita. Jedina je obaveza proizvoaa/
distributera obavjetavanje MZSS o prvom
stavljanju na trite.
Hrana s niskom i smanjenom energetskom vrijednosti za smanjenje tjelesne mase
Ta kategorija regulirana je Pravilnikom o
hrani namijenjenoj smanjenju tjelesne
mase7 (NN 89/2008), a dijeli se na:
hranu koja je namijenjena kao zamjena
za ukupan dnevni unos hrane ili
hranu koja je namijenjena kao zamjena
za jedan ili vie obroka svakodnevnog
unosa hrane.
Navedeni su i posebni uvjeti deklariranja, upozorenja, odreene hranjive vrijednosti i koliina vitamina i minerala.

preraenu hranu na bazi itarica za

dojenad i malu djecu
posebne uvjete deklariranja, upozorenja, koliine odreenih hranjivih vrijednosti i koliine vitamina i minerala.
Hrana za posebne medicinske
namjene
Ta skupina regulirana je istoimenim
Pravilnikom o hrani za posebne medicinske potrebe9 (NN 100/2008).
Hrana za posebne medicinske potrebe
je ona hrana koja je posebno pripremljena ili je posebnog sastava. Namijenjena je
za dijetalnu prehranu bolesnika s ogranienom, oslabljenom ili poremeenom mogunou konzumiranja, probave, apsorpcije, metaboliziranja ili izluivanja uobiajene hrane, nekih hranjivih tvari koje ta hrana sadri ili metabolita, te onih koji imaju
posebne medicinske potrebe, a ne mogu
se podmiriti modifikacijom hrane uobiajenog sastava, hranom za posebne prehrambene potrebe ili njihovom kombinacijom.
Navedena hrana mora se konzumirati
pod lijenikim nadzorom i jedina je kod
koje se smije navesti bolest, poremeaj ili
medicinsko stanje za koje je proizvod namijenjen.
Pravilnikom su regulirani nain oznaavanja, osnovni sastav, vrijednosti vitamina,
mineralnih tvari i elemenata u tragovima
u cjelovitoj hrani u odnosu na hranjive vrijednosti hrane namijenjene (i ne namijenjene) prehrani dojenadi te se moe upotrebljavati kao djelomina zamjena ili kao
nadopuna prehrani bolesnika.

Hrana za dojenad i malu djecu te

preraena hrana na bazi itarica za
dojenad i malu djecu
Navedena hrana regulirana je Pravilnikom o hrani za dojenad i malu djecu te
preraenoj hrani na bazi itarica za dojenad i malu djecu8 (NN 74/2008) i vie ne
nosi oznaku dijetetska hrana.
Glavna podjela je na:
poetnu i prijelaznu hranu za dojenad
i malu djecu (zamjena za majino mlijeko)

Hrana namijenjena sportaima i

osobama s poveanom tjelesnom
aktivnou
Prestankom vaenja Pravilnika o hrani
za posebne prehrambene potrebe6 (NN
81/2004) u kojem je hrana namijenjena
sportaima bila regulirana posebnim lankom i Prilogom VII (Lista dodataka prehrani za sportae - sredstva za oporavak miia, sredstva za obnovu energije, ergogena sredstva, sredstva za rehidraciju, sredstva za saniranje ozljeda) i ta je vrsta hrane ostala bez zakonskog uporita. Jedina
je obaveza proizvoaa/ distributera ishoenje Rjeenja pri MZSS.

Postupak stavljanja na trite

Za svaku od navedenih kategorija hrane
za posebne prehrambene potrebe, potrebno je obavijestiti Povjerenstvo za hranu
za posebne prehrambene potrebe Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (MZSS).
Za pojedine kategorije MZSS trai i dodatnu dokumentaciju te vodi Registar koji e
se nalaziti na web stranici MZSS-a.

Zakljuak
Pregledom relevantnog zakonodavstva
moe se zakljuiti da je ovo podruje iroko i kompleksno. Problem predstavlja odgovarajue povezivanje pravilnika, budui
da se mnogi od njih isprepliu. No s obzirom da kod nas, kao i u EU, stalno izlaze
neki novi dodaci (annex-i) pravilnicima,
potrebno je stalno pratiti to se na tom
podruju dogaa, te pravovoremeno
ugraditi u nae propise.
LITERATURA:
1

4
5

Sportska
prehrana
Podlijee
registracijskom
postupku pri
MZSS

Pravilnik o hrani za posebne prehrambene

potrebe (NN 78/2008)
Pravilnik o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN 41/2008)
Pravilnik o navoenju hranjivih vrijednosti hrane
(NN 29/2009)
Pravilnik o prehrambenim aditivima (NN 81/2008)
Commission Regulation (EC) No 41/2009, of 20
January 2009, concerning the composition and
labelling of foodstuffs suitable for people intolerant to gluten
Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe (NN 81/2004)
Pravilnik o hrani namijenjenoj smanjenju tjelesne mase (NN 89/2008)
8
Pravilnik o hrani za dojenad i malu
djecu te preraenoj hrani na bazi itarica za dojenad i malu djecu (NN
74/2008)
9
Pravilnik o hrani za posebne medicinske
potrebe (NN 100/2008)
10
Council Directive 89/398/EEC of 3 May
1989 on the approximation of the laws
of the Member States relating to foodstuffs intended for particular nutritional
uses

inPharma 33
Za inPharmu nutri-inspekciju obavile:

dr.sc. Darija Vranei Bender

Sandra Krstev, dipl.ing.
Vitaminoteka Zagreb - konzalting u nutricionizmu

PREGLED KATEGORIJE PROIZVODA

Umjetna sladila
Ve desetljeima ljudi trae alternative eeru kako bi postigli omiljeni
slatki okus, ali bez unosa kalorija. Kao odgovor na zahtjeve potroaa,
znanstvenici i prehrambena industrija razvili su cijeli niz sladila.
ostoje dvije osnovne skupine sladila
kategoriziranih s obzirom na energiju koju osiguravaju:
Ne-nutritivna sladila - nemaju nikakvu
kalorijsku vrijednost te osiguravaju
izrazito sladak okus u vrlo malom volumenu zbog ega se smatraju i sladilima
visokog intenziteta. Takoer, ne
uzrokuju povienje razine glukoze i
inzulina zbog ega mogu biti korisna
pomo kod redukcijskih dijeta, kontrole
glukoze u krvi i prevencije zubnog karijesa.
Nutritivna sladila - ili zamjene za eer,
osiguravaju prosjeno 2 kcal/g budui
da se, za razliku od eera, ne apsorbiraju niti metaboliziraju u potpunosti.

Ne-nutritivna sladila na tritu

Amerika agencija za hranu i lijekove
(FDA) odobrila je upotrebu pet ne-nutritivnih sladila koja su regulirana kao aditivi.
To su: acesulfam-K, saharin, aspartam,
neotam i sukraloza. Slino, u Hrvatskoj su
u upotrebi umjetna sladila aspartam, kalijev acesulfam, saharin, ciklamat, tauma-

KCIJA
E
P
S
N
I
NUTRI NOTEKE

I
VITAM

tin, neohesperidin DC i sukraloza, koja su

regulirana Pravilnikom o prehrambenim
aditivima.
Saharin je umjetno sladilo koje je najdue u upotrebi, ak 150 godina, a i
danas ga koristi velik broj ljudi irom svijeta. Slai je od eera 200 do 700 puta.
Saharin se brzo izluuje u urinu i ne akumulira se u tijelu. Uporaba saharina kao
sladila smatra se sigurnom i dozvoljena je
u vie od stotinu zemalja svijeta.
Aspartam je slai od eera 160 do 200
puta. Dugorona konzumacija aspartama
do danas se nije pokazala tetnom za
zdravlje. FDA je odobrio koritenje aspartama jo 1981. godine temeljem pregleda
brojnih znanstvenih studija. Ipak, oboljeli
od fenilketonurije ne smiju ga konzumirati zbog prisutnog fenilalanina.
Acesulfam-K (ili kalijev acesulfam) je
sladilo koje je FDA odobrila 1988. godine,
temeljem pregleda vie od 90 studija o sigurnosti, provedenih tijekom 15 godina.
Stabilan je pri visokim temperaturama i ne
rastvara se kuhanjem. Nakon konzumacije ne ostavlja nepoeljan okus u ustima te
ne pogoduje stvaranju karijesa, a 200 pu-

ADI za umjetna sladila

SPOJ

ADI (mg/kg TJELESNE MASE)

Saharin
Aspartam

5 mg/kg TM
50 mg/kg TM

Acesulfam-K

9 mg/kg TM

Ciklamat

7 mg/kg TM

Sukraloza

5 mg/kg TM

Taumatin
Neohesperidin DC

nije odreen
5 mg/ kg TM

ta je slai od eera. Vrlo lako se skladiti

i stabilan je, pa mu je i rok trajanja dug.
Ciklamat je od konzumnog eera slai
30 puta. Pedesetak zemalja svijeta, ukljuujui Europsku Uniju, usuglasilo se da se
ciklamat moe konzumirati bez bojazni
od negativnih posljedica na zdravlje ovjeka te je odobren i stavljen na listu dozvoljenih sladila. Meutim, usprkos brojnim
znanstvenim dokazima koji upuuju na sigurnost ciklamata, u nekim zemljama, ukljuujui i SAD, ciklamat je zabranjen.

34 inPharma
Sukraloza je jedno od novijih sladila na
tritu. esto puta je slaa od eera, ali
ima kemijsku strukturu vrlo slinu saharozi. Specifinost tog sladila je stabilnost na
visokim temperaturama, te ima iroku primjenu u kulinarstvu. FDA je zakljuila, temeljem pregleda vie od 110 studija provedenih na ivotinjama i ljudima, da to
sladilo ne posjeduje kancerogeni uinak
niti ima negativan uinak na repoduktivni
i neuroloki sustav.
Taumatin je prirodno sladilo porijeklom
iz prauma zapadne Afrike. Radi se o proteinu izoliranom iz ploda Thaumatococcus daniellii. Ta vrsta prirodnog sladila ima
dugotrajnu tradiciju primjene u Zapadnoj
Africi, a koristilo se za zaslaivanje peciva,
voa i popravljanje okusa vina.

PROIZVOA:

U Europi je dozvoljen kao sladilo i pojaiva okusa, a u SAD-u ima status GRAS
(Generally Recognised As Safe). Prisutan
je u velikom broju zemalja irom svijeta i
ima vrlo iroku primjenu. Smatra se bezopasnim, a doputena dnevna koliina kao
ni popratne pojave jo nisu poznate. Neohesperidin DC umjetno sladilo i pojaiva
okusa, 340 puta je slai od eera. Ima vrlo
iroku primjenu u prehrambenoj industriji. U prirodi se nalazi kao bioflavonoid u
agrumima i stoga se smatra bezopasnim.

Jesu li umjetna sladila sigurna?

Iako je stav nadlenih institucija o umjetnim sladilima da se radi o bezopasnim
molekulama ako se potroai dre prepo-

ruka, pod povealom su znanstvenika i

potroaa ve desetljeima. Naime, pojedina istraivanja na ivotinjama dovela su
prekomjerno konzumiranje umjetnih sladila u vezu s pojavom karcinoma. U prvom redu, na optuenikoj klupi su se nali saharin, aspartam i ciklamat. Veza izmeu unosa saharina, odnosno aspartama i razvoja bilo kojeg oblika karcinoma
kod ovjeka nije jednoznano dokazana,
zbog ega se ovi proizvodi smatraju sigurnima. Ipak, oko ciklamata se jo uvijek
vode znanstvene polemike, pa je tako on
odobren i siguran za upotrebu u Europskoj Uniji, dok FDA ne djeli to miljenje i
zabranjuje njegovu upotrebu.
Valja imati na umu da se sigurnost proizvoda temelji na ADI mjeri (acceptable

Diekal sladilo

Huxol sladilo

Natreen sladilo

tablete

tablete

tablete

Podravka, Hrvatska

Veelmann Produktions, Njemaka

Sara Lee Export, Nizozemska

AWT International

Orvas Plus

ZASTUPNIK:
SASTAV:

laktoza, aspartam, zgunjiva (E 466),

leucin

sladilo natrij-ciklamat, natrij-hidrogenkarbonat, regulator kiselosti natrijcitrat, sladilo natrij-saharin, laktoza

umjetna sladila (ciklamin E 952,

saharin E 954, taumatin) natrijev hidrogenkarbonat, regulator kiselosti: natrijev hidrogenkarbonat, natrijev citrat

NAPOMENE:

1 tableta sadri 18 mg aspartama i

zamjenjuje 4 g eera. Na deklaraciji
je navedeno da je proizvod izvor fenilalanina.

Na pakiranju je navedeno da jedna

tableta sladila zamjenjuje 4,4 g eera.

Na pakiranju je navedeno da jedna

tableta sladila zamjenjuje 1 liicu
eera (5 g), a da dnevna koliina ne
bi trebala biti vea od 17 tableta.

22,00 kn / 200 tabletica

12,29 kn / 300 tabletica

9,00 kn / 100 tabletica

Proizvod je pogodan za dijabetiare te

sve koji paze na unos kalorija u organizam. Sadri aspartam u dozvoljenim
koliinama. Aspartam se smatra sigurnim jer se dugorona konzumacija do
danas nije pokazala tetnom za zdravlje. Ipak, neki znanstvenici smatraju
da je potrebno sniziti ADI za aspartam,
jer smatraju da doze vrlo sline dozvoljenima kod ljudi uzrokuju karcinom.
Proizvod se ne preporuuje oboljelima
od fenilketonurije budui da sadri
aminokiselinu fenilalanin.

Cjenovno pristupaan proizvod, pogodan za dijabetiare te sve koji paze na

unos kalorija u organizam. Preporuuje
se koristiti za slaenje kave, aja i napitaka. Sadri saharin i ciklamat. FDA je
odobrila upotrebu saharina kao sladila
u koliinama koje ne premauju mo
zaslaivanja 1 ajne liice eera. Ipak,
FDA navodi da je na pakiranju nuno
istaknuti koliinu saharina koju proizvod sadri. Sladilo ciklamat zabranjeno
je u SAD-u, no u zemljama Europske
Unije smatra se sigurnim za upotrebu i
nalazi se na listi dozvoljenih sladila.

Sladilo koje je ve dugi niz godina

prisutno na tritu. Sadri saharin, ciklamat i taumatin - prirodno sladilo novije generacije. FDA je odobrila upotrebu saharina kao sladila u koliinama
koje ne premauju mo zaslaivanja 1
ajne liice eera. Ipak, FDA navodi
da je na pakiranju nuno istaknuti
koliinu saharina koju proizvod sadri.
Sladilo ciklamat zabranjeno je u SAD-u,
no u zemljama Europske Unije smatra
se sigurnim za upotrebu i nalazi se na
listi dozvoljenih sladila.

CIJENA:
MILJENJE:

inPharma 35
daily intake) odnosno prihvatljivom dnevnom unosu. ADI predstavlja koliinu supstancije koja je sigurna za unos i ne predstavlja prijetnju za zdravlje.

Nutritivna sladila
U ovu se skupinu sladila ubrajaju sve zamjene za eer koje sadre izvjesnu koliinu kalorija, poput fruktoze, glukoznih i
fruktoznih sirupa te eernih alkohola (sorbitola, manitola, ksilitola, maltitola).
Fruktoza ili voni eer najslai je prirodni eer. S obzirom da se prirodno nalazi u
vou, smatra se prirodnom alternativom
konzumnom eeru. U kristalnom obliku je
dvostruko slaa od konzumnog eera.
Stoga je potrebno upotrijebiti dvostruko

manje fruktoze da bi se postiglo zaslaivanje poput saharoze, pa je i energetska

vrijednost dvostruko manja. Budui da u
prevelikim koliinama nepovoljno utjee na
profil lipida u krvi, preporuuje se ne prekoraivati dozu od 50 g fruktoze na dan.
eerni alkoholi imaju prosjeno dvostruko manju energetsku vrijednost od konzumnog eera. Dva sladila iz te podskupine, koja se najee koriste u prehrambenoj industriji, su sorbitol i ksilitol. Osim
smanjene energetske vrijednosti, te molekule odlikuju se jo nekim povoljnim uincima, primjerice smanjenim glikemijskim
odgovorom, smanjenim rizikom od nastanka karijesa, a posjeduju i povoljan uinak
na crijevnu mikrofloru. Ipak, u prevelikim
koliinama djeluju laksativno, pa se ne pre-

porua prekoraivati dnevno doputenu

dozu koja za sorbitol iznosi 50 g/dan, a za
manitol 20 g/dan.

Rezultati nutri-inspekcije
Hrvatsko trite umjetnih sladila dinamino je i razvija se tijekom proteklih dvadesetak godina. Dostupne su razliite mjeavine sladila u obliku tekuine, tabletica i
praha. Najvei udio ine ne-nutritivna sladila, a dostupno je i nekoliko nutritivnih
sladila, uglavnom na bazi sorbitola i fruktoze. Tijekom proteklih godina u prodaji
su bile i sukraloza i Stevia, meutim trenutno ih nema u asortimanu ljekarni. Donosimo pregled najznaajnijih stolnih sladila dostupnih na naem tritu.

Schneekoppe
Diabetiker Se

Schneekoppe sladilo

Sssina gold sladilo

sorbitol u prahu

tablete

tablete

Schneekoppe, Njemaka

Schneekoppe, Njemaka

Instantina, Austrija

AWT International

AWT International

Encian

sorbitol 99%, saharin 0,11%

sladilo natrij ciklamat, natrij karbonat,

tvar za kiseljenje: natrij citrat; sladila:
acelsulfam K (Sunett) i natrij saharin,
laktoza

natrij karbonat, laktoza,

natrij saharinat 12,5 mg, mononatrijev
citrat, aspartam 2 mg, leucin

Energetska vrijednost u 100 g iznosi

240 kcal. Nije navedeno da prekomjeran unos sorbitola moe imati laksativni
uinak. Navedeno je da je proizvod
pogodan i za dijabetiare i kako ga
treba koristiti prema savjetu strunjaka.

Na pakiranju je navedeno da jedna

tableta sladila zamjenjuje 4,4 g eera i
da proizvod sadri mlijeko.

Navedeno je da sadri izvor fenilalanina

i da jedna tableta sladila odgovara 6 g
eera. Takoer, navedeni su i maksimalno dozvoljeni dnevni unosi saharina
(180 mg) i aspartama (2800 mg), preraunato na 70 kg tjelesne teine.

27,00 kn / 500 g

14,19 kn / 250 tabletica

8,00 kn / 200 tabletica

Jedino sladilo na tritu na bazi eernog alkohola sorbitola. Sorbitol je slai

od saharoze, a kalorijska vrijednost mu
je za treinu manja. Sorbitol je veoma
stabilan i kemijski neaktivan. Podnosi
visoke temperature pa je pogodan za
kuhanje i peenje. Dnevna dozvoljena
doza sorbitola kree se od 30 - 50 grama, a poznato je da prekomjeran unos
sorbitola moe imati laksativni uinak
to je potrebno navesti na deklaraciji.
Proizvod je dobrog okusa i pogodan
za dijabetiare kada se koristi u preporuenim dozama.

Proizvod je pogodan za dijabetiare te

sve koji paze na unos kalorija u organizam. Preporua se koristiti za slaenje
kave, aja i napitaka. Uz saharin i ciklamat sadri i acelsulfam K. Slubeni stav
znanstvene zajednice kada je u pitanju
acelsulfam K je da se radi o sladilu koje
nema tetan uinak na zdravlje. Ipak,
Europska komisija za hranu preporuuje prihvatljiv dnevni unos od 9 mg/kg,
iako je FDA prvobitno postavila ADI na
15 mg/kg.

Sladilo na bazi saharina i aspartama u

koliinama sigurnima za zdravlje s
deklaracijom koja potroau daje
odgovarajuu koliinu informacija.
Cjenovno pristupaan proizvod.

36 inPharma
Autorica lanka: mr. sc. Vjera Haberle

KOZMETIKA I ZDRAVLJE

Kozmetika
i alergijske reakcije
Najei alergeni u kozmetikim pripravcima uobiajene su sastavnice eterinih
ulja, estih sastojaka kozmetikih pripravaka, i to posebice onih na biljnoj bazi
emeljno, a zapravo i jedino djelovanje koje se smije oekivati od kozmetikog pripravka je kozmetiko
djelovanje, i to u vidu zatite, njege, parfimiranja, stvaranja doivljaja svjeine, istoe, mladolikosti i ljepote, drutvene funkcije - osjeaja sigurnosti pri nastupu, drutvenog priznanja, olakanog sklapanja
kontakata i prilagodbe.
Ponekad se, meutim, pri uporabi kozmetikog pripravka mogu javiti neeljene
i tetne pojave na mjestu primjene, a
katkada i na udaljenim dijelovima koe.
Uzrok tome najee su djelatne tvari u
pripravku, iako mogu biti i:
sastojci podloge pripravka
neprilagoenost pripravka tipu koe
neprilagoenost podloge stanju koe posebice kod razliitih dermatoza.

Iritativno-toksike
i alergijske reakcije
Prema ukljuenom patogenetskom mehanizmu, reakcije na sastojke pripravaka
mogu biti iritativno-toksike i alergijske.
Iritativno-toksike reakcije nastaju kao
posljedica primjene jedne ili vie tetnih
tvari i javit e se kod svakoga koji primijeni
takav pripravak. Za razliku od njih, alergijske reakcije nastaju samo kod osoba koje

su osjetljive na odreenu supstanciju jednu ili vie njih, i ee su od iritativnih.

Alergijsko stanje koe koje se jednom
stekne, zadrava se godinama. Koa se
lijeenjem anatomski sanira, ali bioloki je
i dalje promijenjena, pa kada ponovno
doe u dodir s istom tvari koja je prije uzrokovala specifinu senzibilizaciju, pojavit
e se jaa i burnija reaktivna upala nego
pri prvom dodiru.
Alergijsku kontaktnu upalu koe najee izazivaju tvari niske molekularne mase
- parcijalni alergeni koji vezanjem na epidermalne i dermalne proteine postaju puni antigeni i izazivaju alergijsku reakciju ili
specifinu preosjetljivost.
Alergizaciji pogoduju:
faktori koji oteuju povrinu koe
(mikoze, trenjem izjedena koa)
promjene pH vrijednosti koe ili
poremeaji u fiziolokoj koherenciji stanica ronatog sloja (ogrebotine, ragade).
Sve to olakava prodor kontaktnih alergena i ubrzava senzibilizaciju.

Alergeni
Najei alergeni u kozmetikim pripravcima uobiajene su sastavnice eterinih

Kozmetika
Pripravci na biljnoj
bazi sve zastupljeniji
na tritu

ulja, estih sastojaka kozmetikih pripravaka, i to posebice na biljnoj bazi, iako se

one mogu proizvesti i sintetskim putem.
Europski parlament i Vijee Europe izdali su 2003. godine novu direktivu
(2003/15/EC) koja predstavlja dodatak EU
direktivi za kozmetiku 76/768/EEC, a sadri, izmeu ostalog, popis alergena koji
se mogu nalaziti u kozmetikim pripravcima. Oni proizlaze iz kozmetikih sirovina - preteito iz prirodnih aroma/eterinih ulja, a zbog svog se (nepoeljnog) djelovanja moraju deklarirati u okviru sastava
na pripravku, i to ukoliko su sadrani u
veoj koliini od 0,001% za pripravke koji
ostaju na koi, odnosno ako se nalaze u
veoj koliini od 0,01% za pripravke koji
se nakon uporabe ispiru s koe ili kose.
Popis sadri 26 supstancija, a u naim
propisima naveden je, kao i u europskim
propisima za kozmetiku, u okviru tvari koje kozmetiki proizvodi ne smiju sadravati, osim pod navedenim uvjetima, tj. Liste koja je sastavni dio Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti predmeta iroke potronje. To su:
1. amilcimetaldehid
2. benzilni alkohol
3. cimetalkohol
4. citral
5. eugenol
6. hidroksicitronelal
7. izoeugenol
8. amilcimetalkohol
9. benzilsalicilat
10. cimetaldehid
11. kumarin
12. geraniol
13. hidroksimetilpentilcikloheksenkarboksialdehid
14. anisalkohol
15. benzilcinamat
16. farnezol
17. 2-(4-terc-butilbenzil) propionaldehid
18. linalol

inPharma 37
19.
20.
21.
22.
23.
24.

benzil benzoat
citronelol
heksilcimetaldehid
d-limonen
metilheptinkarbonat
3-metil-4-(2,6,6-trimetil-2-cikloheksen-1-il)-3-buten-2-on
25. Evernia prunastri ekstrakt (liaj na
kori hrasta)
26. Evernia furfuracea L. ekstrakt (liaj
na kori bora i jele).
U nastavku navodimo nekoliko podataka o pojedinim, ee zastupljenim alergenima iz Popisa alergena.
Limonen je monoterpenski ugljikovodik zastupljen u sastavu velikog broja eterinih ulja. Njegov d-izomer najee se
nalazi kao dominantna sastavnica citrusnih eterinih ulja. Istraivanjima obavljenim na pokusnim ivotinjama utvrena je
mogunost izazivanja alergijskih reakcija,
iako upravo suprotan uinak postie u
kombinaciji s citralom. Potvreno je da
upravo limonen smanjuje mogunost izbijanja alergijske reakcije citrala u smjesama
u kojima je njegov udio 20% u odnosu na
udio od 80% citrala. Dokazana je i njegova antitumorska aktivnost. Nije sasvim sigurno da li je alergijska reakcija posljedica
djelovanja istog limonena ili njegovog
oksidiranog oblika, no d-izomer je uvrten
u alergene i o njegovom udjelu u kozmetikim pripravcima svakako valja voditi
rauna. L-izomer, koji se moe nai u nekim vrstama bora, metvice i drugih eterinih ulja nije uvrten meu alergene.
Citronelol je monoterpenski alkohol
koji je kao l-izomer prisutan u rui i
geraniju, a kao d-izomer u citronelama
rilanskog i javanskog tipa.
Citral je uobiajeno ime za dva izomera iroko rasprostranjenih monoterpenskih aldehida geraniala (citral a) i nerala
(citral b). Citral prirodnog podrijetla smjesa je obaju izomera.
Geraniol je takoer monoterpenski alkohol i izomerni oblik linalola. U sastavu
je mnogih eterinih ulja.
Linalol je monoterpenski alkohol i izomer geraniola. Dominantna je sastavnica
nekoliko eterinih ulja, a s razliitim udjelima sudjeluje u sastavu jo 200-tinjak
drugih.
Cimetaldehid je aldehid iz skupine fenilpropanskih derivata, koji osim alergijske reakcije moe izazvati i vrlo snaan
nadraaj koe. Nije est sastojak eterinih
ulja. Najvie ga ima u eterinom ulju kasije, Cinnamomum cassia Blume (75 - 90%)
i kore cimetovca, Cinnamomum zeylanicum (60 - 75%).
Eterino ulje ilang-ilanga, Cananga
odorata (Lam.) Hook sadri tri alergena sa

spomenutog popisa: benzilni alkohol (oko

2%), benzil benzoat (5-15%) i benzilsalicilat (1-2%) dok je benzilcinamat jedna
od sastavnica peru balzama, Myroxylon pereirae.
Eugenol je fenilpropanski derivat, snanog djelovanja u pozitivnom i negativnom smislu, zbog
ega ga je nuno oprezno dozirati.
Izoeugenol je sadran u
pupoljku i stabljici klinievca,
ali u znatno manjim koliinama (0,14 - 0,4%) nego eugenol.
Farnezol sa znaajnijim
udjelima sudjeluje u sastavu
eterinog ulja njemake kamilice, Chamomilla recutita
(L.) Rauschert (oko 21%) i
umbira, Zingiber officinale
Rosc. (oko 19%).
Kumarin sadri eterino ulje kasije (oko 12%)
i anelike (oko 2%), ali i
druga ulja ija uporaba
nije doputena.

Zakljuak
Kozmetiki pripravci na
biljnoj bazi sve su vie zastupljeni na tritu. Biljni pripravci,
posebice eterina ulja koja ti
proizvodi esto sadre, imaju nerijetko, kao to je reeno, neeljene uinke na zdravlje potroaa.
To uvelike ovisi o podrijetlu ulja, budui da u istim vrstama eterinih ulja razliitog podrijetla postoje znaajne razlike
u udjelima tetnih tvari.
Iz svega toga proizlazi da je izuzetno
vano voditi brigu o odabiru tih sirovina i
njihovoj uporabi u kozmetikim pripravcima.
LITERATURA:
1

Haberle V.: Kozmetika s posebnom namjenom.

Knjiga saetaka II Savjetovanja farmaceuta u
organizaciji Udruenja farmaceuta VaradinskoMeimurske regije i Udruenja farmaceuta
Podravsko-Bilogorske regije Hrvatskog farmaceutskog drutva. Varadinske Toplice, 2007.
Mira ajkovac: Kozmetologija, 2.izdanje,
Naklada Slap, Jastrebarsko, 2005; ISBN 953191-131-2
Directive 2003/15/EC of the European
Parliament and of the Council of 27 February
2003 amending Council Directive 76/768/EEC
on the approximation of the laws of the
Member States relating to cosmetic products
Council Directive 76/768/EEC on the approximation of the laws of the Member States
relating to cosmetic products
Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti predmeta
iroke potronje (NN 47/08)
Tisserand, R., Balacs T.: Essential Oil Safety,
Churchill Livingstone, Edinburgh, 1996.

Izbor
sirovina
Kljuan za
kvalitetu
i nekodljivost
proizvoda

38 inPharma
Autorica lanka: Dunja Dean, mr. pharm.

MARKETING

Dodaci prehrani
izmeu marketinga
i racionalne uporabe
Iako je oglaavaje dodataka prehrani sveprisutno,
u njihovu odabiru kljunu ulogu ima ljekarnik

vjedoci smo vremena u kojem u sve

sfere drutva prodire marketing. Mnogi ga podravaju, mnogi mu se protive, mnogi nisu ni svjesni koliko nam je svakodnevica protkana njime. Meutim, kada zaemo u podruje zdravstva i zdravlja,
puno smo mu manje skloni. Treba li tako
biti?
Zdravlje i briga o sebi u fizikom i psihikom pogledu trebali bi biti prioritet sva-

kome od nas. Ipak, o zdravlju ne govorimo dok ga imamo, a vrijednosna ljestvica

prepuna je mnogih drugih prioriteta. Tek
kada zdrav duh napusti zdravo tijelo, ili
obrnuto, potraga za zdravljem postaje
prioritet broj 1. Tada traimo istinitu i
potpuno tonu informaciju, svaki savjet
koji primimo procjenjujemo dvostruko,
svaku marketinku poruku trostruko.
Kada zaemo u podruje dodataka prehrani, nailazimo na marketinku komu-

nikaciju koja potie potroaa, kupca ili

pacijenta na akciju svim svojim sredstvima
i oblicima promotivnog miksa.
Oglaavanje dodataka prehrani dozvoljeno je i prisutno u svim medijima. Sredstvo
utjecaja na potroaa su oglasi koji, ako su
kreirani prema standardima dobrog ukusa, etike i morala, utjeu na zadovoljenje
elja i potreba potroaa, ire kulturu, informiraju, poveavaju proizvodnju te time
i opu dobrobit cjelokupnog drutva. Ti
zakljuci vrijede samo ako se u drutvu svi
ponaaju u skladu s prihvatljivim drutvenim standardima, etikom i moralom. Takvu ulogu marketinga treba podravati.
Naravno da si neprestano postavljamo
pitanje, odgovara li promocija dodataka
prehrani uvijek svim standardima dobrog
ukusa, etike i morala. Na to je nemogue
jednoznano odgovoriti.

Uloga ljekarnika

Promocija
Trebala bi biti etina
i drutveno
odgovorna

Upotreba dodataka prehrani je jako rairena. Razlog tome je djelomino nezadovoljstvo rezultatima konvencionalnih terapija, a djelomino i uvjerenje da su prirodni proizvodi isti i bez nuspojava. Meutim, za mnoge dodatke prehrani i komplementarnu medicinu nedostaju dokazi
uinkovitosti, a neke alternativne terapije
stupaju u interakciju s lijekovima na recept. Interes javnosti za alternativne pristupe lijeenju ne smije se zanemariti, ve
podupirati i davati savjete u skladu s dostupnim dokazima uinkovitosti.
Budui da je podruje dodataka prehrani snano protkano utjecajem marketinga, esto ujemo od ljekarnika kako je u
takvoj situaciji teko odrediti se, kako uoavaju da pacijenti sve rjee trae savjet
ljekarnika te ulaze u ljekarnu znajui to

inPharma 39

Ljekarnik
Pacijentu prua
informaciju i
smjernice, pomae
u odluci

ava potrebu da ljekarnik prui ispravne

informacije o uinkovitosti, prikladnosti i
podnoljivosti ljekarnikih proizvoda. Ako
pretpostavimo da je marketinka komunikacija u podruju dodataka prehrani drutveno odgovorna i etina, ipak moramo
imati u vidu da pacijenti imaju razliito
predznanje kada ulaze u potragu za informacijama o zdravlju, te da su izvori prikupljanja informacija upitni.

Zakljuak

trae. Hrvatska u tome nije izuzetak, a rezultati objavljene studije u Velikoj Britaniji
pokazuju da je 95% ispitanika uvjereno
da imaju dovoljno znanja kako bi sami tretirali lake bolesti, bez strunih medicinskih savjeta. Internet marketing takoer
zauzima sve veu ulogu, posebno kod mladih ljudi koji se u takvom okruenju pretvaraju u izrazito aktivne tragae za informacijama koji relativno lako dolaze do novih spoznaja i postaju sve educiraniji. U literaturi ih se esto naziva pacijentima
ekspertima.
Posluit emo se u ovom tekstu teorijom marketinga te u nju pokuati uklopiti
ulogu ljekarnika kao zdravstvenog djelatnika.
U teoriji marketinga se navodi da je cilj
svih marketinkih aktivnosti promjena
stavova ili stvaranje novih koji e biti pozitivni u odnosu prema proizvodu, te da je
najefikasniji nain promjene stavova putem komunikacije. U procesu promjene
stavova kljunu ulogu ima poiljatelj poruke i sama poruka.
Naime, kredibilitet poiljatelja, u ovom
sluaju ljekarnika, predstavljen je drutvenim statusom, povjerljivou, strunou,
pa ak i izgledom. Sadraj i struktura komunicirane poruke takoer su vani i imat
e utjecaj na promjenu stavova. Ako je poruka argumentirana, razumljiva, komparativna i istinita, jae e utjecati na stavove
primatelja. Posebnu vanost u promjeni
stavova i ponaanja imaju poiljatelji i njihov osobni stav, odnosno meusobna komunikacija, te se ona esto rabi kao podloga za promjenu stavova i ponaanja.
Proitajmo jo jednom prethodni odlomak, pa emo shvatiti da sve ono to se
marketingom pokuava postii, ljekarnik
ve posjeduje samom svojom ulogom u

drutvu. Uz strunost koju posjeduje kao

promicatelj zdravlja koji je u izravnoj
komunikaciji s pacijentom, u idealnoj je
poziciji preispitati stav pacijenta i pruiti
veu razinu podrke pri donoenju odluke
o kupnji dodatka prehrani. Zato se onda
kao ljekarnici esto osjeamo inferiornima
i smatramo da marketing snanije utjee
na pacijenta nego ljekarniki savjet?
Naime, izravno oglaavanje dodataka
prehrani prema pacijentu dodatno pove-

U dananje se vrijeme educiranost pacijenta, utjecaj marketinga na njegove odluke i utjecaj ljekarnika kao zdravstvenog
djelatnika u slubi promicanja zdravlja,
meusobno isprepliu i nadopunjuju. Uloga ljekarnika u tom spletu ne smije izostati. Treba poticati i podravati visoki stupanj ukljuenosti pacijenta u vlastitu brigu
o zdravlju, a uloga ljekarnika je pruiti
kvalitetnu informacijsku podrku i smjernice kako bi bili sigurni da je pacijent ispravno interpretirao prikupljene informacije te da je uzimanje dodatka prehrani
sigurno, racionalno i uinkovito.
LITERATURA:
Kesi, T.: Ponaanje potroaa, Opinio, Zagreb,
2006.
2
Previi, J., Ozreti Doen, .: Marketing,
Adverta, Zagreb, 2004.
3
Public attitudes to self care baseline survey.
Department of health: London, 2005.
1

40 inPharma
Autorica lanka: Adrijana osi, dipl.ing.

ALGE

Hrana visokog
potencijala
Izuzetno bogate velikim brojem razliitih nutrijenata,
alge su pravi rudnik zdravlja
lge postoje vie od 3,5 milijarde
godina, dulje nego li svi ostali oblici
ivota na zemlji. Do sada ih je otkriveno oko 50000 vrsta. Izrazito otporne,
nalaze se posvuda - u vodi, zraku, zemlji,
ak i naim crijevima. Ima ih i u vruim vodama gejzira i u vjeno zaleenim predjelima. Pronaene su ak i u atmosferi. Neke su vidljive samo mikroskopom, a druge
duge i do 100 metara.
Alge su prva iva bia koja su fotosintezom proizvela kisik. Proizvode ga tri puta
vie od svih drugih biljnih vrsta zajedno i
zato su vaniji izvor kisika na naem planetu nego li praume.
Nezamislivo se brzo razmnoavaju. Neke od njih se dijele tako brzo da u jednom
danu iz jedne alge nastane milijun novih
organizama. S obzirom na to, ne ini se
pretjeranom tvrdnja nekih zagovornika
prehrane algama da algi ne moe ponestati, te da bi lako mogle rijeiti glad u svijetu.
U algama se nalazi cjelokupan spektar
vitamina B, klorofil, cink, kalcij, kremenska kiselina, mangan, selen i magnezij. Izrazito su bogate glutaminskom kiselinom
koja se, osim u algama, nalazi u itaricama i majinom mlijeku. Neka istraivanja
su pokazala da su dojena djeca upravo
zbog glutaminske kiseline za 15 bodova
inteligentnija od onih koja su hranjena

Spirulina
Sadri proteinski
kompleks 95%
iskoristiv u ljudskom
organizmu

zamjenskim mlijekom. U kolama u Bregenzu u vicarskoj i u vie kola u Austriji,

djeci za vrijeme odmora daju pie od algi.
Uitelji su ustanovili da djeca lake ue i
slijede nastavu, da su inteligentnija i mirnija.
Nutricionisti i za prevenciju od osteoporoze sve ee preporuuju alge, jer smatraju da se kalcij u mlijeku prilikom pasterizacije mijenja u anorganski oblik te se
zbog nedostatka magnezija u mlijeku ne
moe ugraditi u kosti. A alge sadre i puno magnezija, pa na taj nain pomau kod
problema s kostima.
Alge se najee dijele prema boji na
smee - kelp, wakame, hiziki, arame, kombu; zelene - chlorella; modrozelene - AFA
i spirulina; zlatne i crvene - nori alge. to
je alga tamnija, sadri vie hranjivih tvari.

Modrozelene alge
Modrozelene alge ili cijanobakterije
(Cyanobacteria) su prvi fotosintetski organizmi na zemlji i najstarija grupa fotoautotrofnih organizama. Odlikuju se primitivnom morfolokom i citolokom graom
stanice. Gotovo svi oblici imaju kloroplaste koje daju klorofil a i b koji im daje modrozelenu boju.
U vodenim dubnama ive kao jednostanini, kolonijalni ili viestanini oblici.
Poznati su homocitni oblici - graeni od
vegetativnih stanica i heterocitni oblici uz vegetativne stanice prisutna i heterocista (krupnija stanica, sadri specifine tvari). Na povrini trihoma mnogih cijanobakterija nalazi se sluzavi
elatinozni omota
koji alge titi od
isuivanja, tako da one

Alge
Prva iva bia koja
mogu ivjeti i izvan
su fotosintezom
vodene sredine na poproizvela kisik
drujima koja su povremeno vlana.
Vanost modrozelenih algi
kao izvora hrane ljudi su shvatili
jo pred vie od 4000 godina; kineski
travari koriste ih ve tisuama godina za
lijeenje bolesti uzrokovanih nedostatkom
vitamina. Maye i Asteci redovito su jeli svjee sakupljene alge. Kanembu uroenici,
koji ive blizu jezera Johann u adu, u srcu afrike Sahare, jo uvijek jedu kolae
od algi.
Posljednjih trideset godina i u SAD-u se
poela istraivati upotreba modrozelenih
algi kao visokovrijedne hrane.

Spirulina
Istraivanja su pokazala da bi spirulina
mogla biti najisplativija, najhranjivija i
najcjelovitija hrana na zemlji, jer sadri
proteinski kompleks koji je gotovo 95%
iskoristiv u ljudskom organizmu, a njezine
su zalihe gotovo beskonane. Superhranom ju ine i:
sve esencijalne aminokiseline u pravilnom omjeru;
masne kiseline omega-3 i omega-6;
visoke koncentracije vitamina B12;
glikolipidi i sulfanolipidi;
cijeli spektar ostalih vitamina;

inPharma 41

nom i za ljudsko tijelo uravnoteenom obliku. Izuzetno je bogata enzimima, kofaktorima i vitaminima, osobito grupe B. Najbogatiji je izvor B12 vitamina, kojeg sadri
ak 7 puta vie nego sirova jetra. Sadri i
bogati spektar minerala, a najbogatiji je
poznati izvor organski vezanog eljeza.
AFA sadri 60 - 65% proteina, sve esencijalne aminokiseline, mnoge pigmente od
kojih su najznaajniji klorofil i beta-karoten.
Divlja AFA superiorna je po bogatstvu
hranjivih sastojaka, po postotku asimilacije, po probavljivosti i apsorpciji.
Svjetska zdravstvena organizacija preporuuje alge kao dodatak prehrani, jer
nadoknauju ono to dananjem nainu
prehrane nedostaje i tako pridonose dobrom zdravlju.

17 razliitih beta-karotenoida;
vie od 2000 enzima;
puni spektar iskoristivih minerala,
bogatstvo eljeza i magnezija.

Spirulina sadri 0,5% glikogena (pripremljena i uskladitena glukoza kao izvor

energije) i 0,9% ramnoze (bioloki aktivan i jedinstven eer, vaan za prijenos
esencijalnih hranjivih tvari kroz krvno-modanu barijeru).
Stanina stijenka spiruline ima visoke
koncentracije mukopolisaharida koji ine
staninu stijenku lako probavljivom i opskrbljuje je potrebnim materijalom za stvaranje glikoproteina, kombinacije sloenog
ugljikohidrata i proteinskog kompleksa koji je vaan za izgradnju staninih membrana.
Brojna znanstvena istraivanja potvrdila
su njen pozitivan uinak kod hipoglikemije, dijabetesa, sindroma kronine iscrpljenosti, anemije, ira na elucu, hepatitisa,
kao i njenu sposobnost da stimulira i jaa
imunoloki sustav. Isto se tako pokazalo
da pomae u popravku oteenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Antikancerogeno djelovanje spiruline istraivali su i
potvrdili na Medicinskom fakultetu Sveuilita Harvard.
Spirulina treba puno svjetlosti, ali na
svjetlost je i jako osjeljiva, osobito u plitkim uzgajalitima. Da bi se zatitila od suneve svjetlosti sama proizvodi beta-karoten. Zato je spirulina najbogatiji izvora
beta-karotena meu cjelovitim namirnicama, pa se dostatna dnevna koliina moe
osigurati uzimanjem spiruline. Osim toga,
taj je beta-karoten u obliku prirodnog kelata, bez masnoa koje bi mogle sprijeiti
apsorpciju.
Spirulina sjedinjuje sunevu svjetlost s
organizacijom izuzetnih pigmenata koji je
klasificiraju kao plavozelenu algu. Zeleno
je klorofil, a plavo protein zvan fikocijanin
(PC) kojeg ima jedino u spirulini. Prisustvo
PC-a u spirulini nadopunjuje izuzetno veli-

Alge
Najvaniji izvor
kisika na Zemlji

LITERATURA:

ki postotak proteina biljnog porijekla koji

ta alga sadri.

Klamatska alga
AFA - Aphanizomenon flos Aquae ili
klamatska alga spada u nutritivno najkoncentriraniju hranu na Zemlji, odmah do spiruline. Njihovi su nutritivni profili otprilike
slini. Obje alge su hranjive tvari punog
spektra. Spirulina ima znaajno vee koncentracije glutaminske kiseline, fikotena,
proteina i beta-karotenoida od AFA-e, a
iako obje alge sadre prekursore neuropeptida, njihova sveukupna koncentracija
daleko je vea u AFA algama.
AFA raste divlje u Gornjem Klamatskom
jezeru Nacionalnog parka Oregon u SADu. Jezero je jedno od nekoliko preostalih
alkalnih jezera na naoj planeti, te ima
vrlo visoke koncentracije minerala uslijed
odlaganja i taloenja vulkanskog pepela
unazad 7000 godina.
AFA sadri obilje nutrijenata u prirod-

Abrams J.Karl, Algae to the Rescue, Copyright

1996 by Karl.J.Abrams and Logan House
Publications, ISBN 1-889152-00-5, str.XXII
Barry William T., The Astonishing, Magnificent,
Delightful Algae, (book) Library of Congress
Catalog Card Number: A899385/1992,
Revised: 1994 by William T.Barry
Boi Bina, Alge - divlja hrana iz pradavnine,
Bogatstvo jezera Klamath, (lanak iz asopisa,
Aura155-august 2002, Aura157-october 2002,
Carmichael WW., Draapeau C., Anderson DM.,
Harvesting of Aphanizomenon flos-aquae,
Journal of Applied Phycology, 12(6):585-595,
2000 Dec. Abstract
Couscens Gabriel, Microalgae, First & Finest
Superfood, (article) Body Mind Spirit Magazine,
May 1995
McKeith Gillian, Miracle Superfood: Wild BlueGreen Algae, (book),ISBN: 0-87983-729-2,
Printed in the USD, Copyright 1997 by Gillian
McKeith, Ph.D.
Naydenov Peter Georgiev, Zelene zrake svjetlosti,
(knjiga), Poliklinika 1885, Rijeka, Izdava
izvornik: Anhira Sofia,1999., str.13-43
www.snowcrest.net Blue Green Algae nutrient
rich food from Cell Tech
www. Drum Ryan, Sea Vegetables for Food and
Medicine,2005 PO Box 25, Waldron Island, WA
98297-0025
www.zdravlje.hr

elite ojaati imunitet?

Rjeenje iz prirode: Algine Plus - provjereni poticaj imunitetu

100% prirodni
kompleks 3
vrste algi iz
netaknutog
Sjevernog
ledenog mora

www.lundpharma.com, www.lund.hr
lundpharma@vip.hr, info@lundpharma.com
tel. + 385 1 561 7914, gsm + 385 91 461 7914

Uvoznik za BiH: Melcom d.o.o., Rodo bb, 88 000 Mostar

tel. 063 316 490, 033 226 162, 036 352 541, 063 426 416

42 inPharma

Probiotici ublaavaju
anksioznost
Studija na 39 ispitanika sa sindromom
kroninog umora otkriva da unos dodataka prehrani na bazi probiotika moe umanjiti simptome anksioznosti. Pri tome se
najuspjenijom pokazala probiotika bakterija Lactobacillus casei.
Mehanizam djelovanja nije jo poznat,
zbog ega su nune daljnje studije kako bi
se razumio toan utjecaj probiotika na anksioznost, istiu autori studije.

Pregled najnovijih vijesti o

dodacima prehrani donosi
Vam portal Vitamini.hr

Izvor: Gut Pathogens

40% ena i 33% mukaraca redovito

koristi vitamine i minerale kao dodatke
prehrani. Nijemci godinje na vitaminskomineralne dodatke prehrani potroe 383
milijuna eura.
U ovom istraivanju, uzimanje dodataka prehrani bilo je povezano sa starijom
dobi, nepuenjem, niim indeksom tjelesne mase i izraenijim bavljenjem rekreativnim sportom. to se tie prehrane, i tu
su bolju ocjenu dobili oni koji uzimaju dodatke prehrani; njihova prehrana sadri
vie mlijeka, ribe, vitamina C i beta-karotena, a manje crvenog mesa i zasienih
masti.
Izvor: European Journal of Nutrition

Dodaci prehrani s
karotenoidima
i karcinom plua

Vitamin B6 titi od karcinoma debelog crijeva

Poveani unos vitamina B6 putem
hrane i dodataka prehrani moe smanjiti
rizik od karcinoma debelog crijeva za vie
od 50%, otkriva nova studija.
Gotovo 15000 ljudi sudjelovalo je u
studiji. Nakon analize, znanstvenici su nali poveznicu izmeu visoke razine vitamina B6 u krvi i smanjenog rizika od karcinoma, i to neovisno o drugim metabolitima.
Izvor: Cancer Epidemiology, Biomarkers & Prevention

Omega-3 masne
kiseline za djecu s
fenilketonurijom
Studija sa 36 pacijenata u dobi od
1-11 godina pokazuje povoljan utjecaj
suplementacije ribljim uljem kao izvora omega-3 masnih kiselina na motorike funkcije.
Djeca su tijekom 3 mjeseca dobivala
riblje ulje u koliini koja im je svakodnevno osiguravala 15 mg/kg dokozaheksaenske kiseline (DHA), viestruko
nezasiene omega-3 masne kiseline.
Motorike funkcije su provjerene
pomou Rostock-Oseretzky skale, a
rezultati su pokazali poboljanja po
zavretku suplementacije.
Izvor: J Pediatr

Vie nije uvijek i bolje: visoke doze

dodataka prehrani s beta-karotenom, retinolom i luteinom zapravo poveavaju rizik
od karcinoma plua, posebno meu trenutnim i bivim puaima. S druge strane,
dobra je vijest da karotenoidi iz hrane
smanjuju rizik od karcinoma plua.
Dakle, puai ne bi trebali uzimati mega
doze beta-karotena, retinola i luteina putem dodataka prehrani, ali mogu neumjereno uivati u naranastom vou i povru,
ili uzimati multivitaminske preparate koji
imaju uobiajene doze karotenoida.
Izvor: American Journal of Epidemiology

Folna kiselina u prevenciji

preranih poroda
Dodatni unos folne kiseline najmanje
godinu dana prije zaea moe prepoloviti izglede za prerani porod, objavili su
znanstvenici s University of Texas.
Pokazalo se i kako uzimanje dodatne
folne kiseline (poznate i kao vitamin B9)
nije povezano s poveanim rizikom od
komplikacija u trudnoi.
Podaci prikupljeni u SAD-u pokazuju
kako se 12% beba raa prije 37. tjedna
trudnoe, te im stoga prijete vei izgledi
za potekoe s disanjem, smanjenu sposobnost uenja i oteani opi razvoj. Novi
nalazi prikupljeni su od gotovo 35000
trudnica.
Izvor: PLoS Medicine

Dodatke prehrani uzimaju

oni koji zdravo ive
Broj onih koji koriste dodatke prehrani
jako varira od zemlje do zemlje, a novo
istraivanje pokazuje kakvo je stanje u
Njemakoj:

inPharma 43

DOGODILO SE

3. Festival zdravlja

Mjesec zdrave
i lijepe koe

Vichyju vjeruju da je zdrava koa najpouzdanije, najnaprednije i najuinkovitije sredstvo za postizanje ljepote. Kako je temeljna vrednota Laboratorija Vichy
briga za zdravlje koe, ove je godine, od
15. 5. do 15. 6., u 185 ljekarni partnera
proveden projekt Vichy Consult.
Prvi korak ovog projekta je obrazovanje
graana o fiziologiji koe, razliitim tipovima koe i odgovarajuoj njezi za ouvanje
njezina zdravlja. Drugi je korak dijagnoza
koju provode strunjaci - farmaceuti te njihovo savjetovanje za osiguranje zdravlja i
ljepote koe, jer se samo odgovarajuom
njegom mogu izbjei tegobe i patoloka
stanja koe te njezino prerano starenje.
Partner ljekarne projekta Vichy Consult bile su u vrijeme trajanja projekta oznaene
plavim vratima i naljepnicom Ljekarna partner. Tri stotine farmaceuta pregledalo je
ukupno 70.000 graana ekskluzivno patentiranim ureajem za dijagnozu koe Vichy Consult. Taj ureaj omoguuje jednostavnu i naprednu dijagnozu tipa koe
(provjera stupnja sebuma, navlaenosti
koe); starenje koe (atlas stupnja starenja
koe) i sunani kapital (melanometar).
Potroai su bili vrlo zadovoljni, jer su im
uz kompletnu dijagnozu koe i prema njenom stanju farmaceuti preporuili najuinkovitiju i najbolju njegu, objasnili djelovanje proizvoda, rezultate na koi i razlike u
njihovim teksturama. Svaki sudionik - posjetitelj projekta Vichy Consult dobio je Dijagnostiku knjiicu koe u koju su strunjaci zapisali svoja opaanja i savjete.

Zagrebu se od 24.-26. travnja po trei put odrao Festival zdravlja, manifestacija namijenjena graanima, koja na
jednom mjestu okuplja proizvoae i distributere proizvoda i usluga namijenjenih
ouvanju i unaprijeenju zdravlja.
Meu stotinjak tvrtki izlagaa, na Festivalu zdravlja sudjelovao je i znaajan broj
tvrtki s proizvodima koji se prodaju u ljekarnama - Encian, Nihon, Salvus-Solgar,
Trenjevka laboratorij, Biofarm, Lundpharma, Kemig, Medical Intertrade, Nikel,
Oktal pharma, Orbico-Somatoline, Roche,
Suban, Relaxo forte, Homeolab, Myristica,
Maygut, Kontex...
Festival zdravlja ocijenjen je kao izvrsno
mjesto za izravan kontakt s puanstvom
koje je ciljano zainteresirano za zdravlje.
Velik broj zainteresiranih graana, njih

oko 20.000, posebno su zanimanje pokazali za tvrtke koje su organizirale savjetovalita strunjaka i razna besplatna mjerenja.
Festival zdravlja postao je najvei i najposjeeniji zdravstveni dogaaj u Hrvatskoj.
Idui, 4. Festival zdravlja, odrati e se u
travnju 2010.

Broura o alergijama
podrijetlom iz hrane
okviru programa rada Znanstvenog
odbora za prehranu, alergene i hranu za posebne prehrambene potrebe
Hrvatske agencije za hranu, izraeni su
letak i broura Alergije podrijetlom iz
hrane sa ciljem edukacije i informiranja
stanovnitva kao i prikupljanja podataka
o pojavnosti alergija podrijetlom iz hrane
u RH. Broura je prvenstveno namijenjena osobama koje pogaaju alergije tog
tipa, ali i svim ostalim potroaima, kako
bi se ukratko upoznali s najprisutnijim

alergenima podrijetlom iz hrane, koji mogu utjecati na pojavu alergijskih reakcija

kod preosjetljivih osoba. Broura donosi
niz zanimljivih materijala o svakom navedenom alergenu, savjete o terapiji ukoliko
doe do pojave alergijske reakcije, te naine prevencije od utjecaja pojedinih alergena. Kako je prema podacima iz literature uestalost alergija u razvijenim zemljama kod djece 5 - 8%, a kod odraslih
do 2%, te se smatra da je u stalnom porastu, Hrvatska agencija za hranu se putem

svog Znanstvenog odbora, koji se izmeu ostalog bavi i tom problematikom,

ukljuila u praenje tog ozbiljnog zdravstvenog problema.

44 inPharma

DOGODILO SE

Autorica lanka: Anita Bujani, mr.pharm.

Konzultant za kozmetologiju
IZVRNI DIREKTOR PHARMALOGICA- CONSULTING U KOZMETOLOGIJI;
KOORDINATOR DERMACON-a

DermaCON
1. Hrvatski kongres kozmetologije
i kozmetike dermatologije
U organizaciji tvrtke PharmaLogica - consulting u kozmetologiji, u Zagrebu je u
svibnju odran 1. Hrvatski kongres kozmetologije i kozmetike dermatologije
ermaCON je okupio vie od 200
sudionika - lijenika specijalistadermatologa, magistara farmacije
i ostalih zdravstvenih strunjaka te 17 tvrtki izlagaa s podruja kozmetike znanosti, kozmetike (korektivne) dermatologije
i zdravstvenog managementa.
Teme i vrsni predavai privukli su mnoge sudionike. Dr.sc. Danka Tamburi, voditeljica Cosmetic Science Program-a s
London College of Fashion, govorila je o
novim tehnologijama u skin delivery sustavima, s posebnim naglaskom na nanotehnologiju; mr.pharm. Anita Bujani iz
tvrtke PharmaLogica govorila je, izmeu
ostalog, o razvoju novih tehnologija u kozmetikoj znanosti, kronobiologiji koe,
kozmeceuticima, trendovima poput multitasking kozmetike, post-tretmanske kozmetike, nutrikozmetike i fotoimunoprotekcije. Dr.sc. Stribor Markovi iz Centra
Cedrus prezentirao je primjenu tradicionalno poznatih fitoekstrakata u suvremenoj kozmetikoj znanosti, a mr.pharm.
Ines Buha govorila je o primjeni vitamina
u kozmetici te nadolazeem trendu - nutrikozmetici.
Sudionici su mogli uti i o postupku kreiranja dermokozmetikog preparata od
Tea Viek iz tvrtke Cos Chem - od briefa
do plasiranja preparata na trite; saznali
su i sve o novim spoznajma o fotostarenju
koe, metodama rejuvenacije koe bez
skalpela, poput radiofrekvencije, lipofilinga,
dermoabrazije itd.
Na DermaCON-u je predavanje odrao i
dr. Weiss, predsjednik Amerikog Drutva
za dermatoloku kirurgiju (ASDS), jedan
od najpriznatijih dermatolokih strunjaka
u SAD-u. Dr. Weiss je ostavio poseban dojam na sudionike svojim neospornim iskustvom u primjeni lasera u dermatologiji,

fotomodulaciji, tretmanima varikoziteta i

proirenih vena, te novitetima u primjeni
neurotoksina i fillera u korektivno-estetske svrhe.
Prim.dr. Lenka Oremovi prezentirala je
kliniku ekspertizu na podruju Psihodermatologije i camouflage terapije koja je
danas postala jedan od kljunih elemenata uspjene komunikacije s pacijentima i
poboljanja njihove kvalitete ivota. Sudionici su mogli uti i o unaprjeivanju zdravstvenih usluga putem edukacije, o razvoju
farmakoekonomskih smjernica za komparativnu analizu opcija u kozmetikoj dermatologiji, o upravljanju odnosa s klijentima i pacijentima.
Sudionici DermaCON-a pokazali su velik interes i ambicije za izgradnju respektabilne usluge prema pacijentima, kao i za
kontinuirano usavravanje vlastitih znanja
i vjetina. Kako je kod pacijenata s dermatoloko-kozmetskim poremeajima (rozaceja, akne, alopecija...) esto vrlo narue-

na razina samopotovanja, pokazan je velik interes da se, osim medicinske usluge

uz kompetentne zdravstvene savjete, dodatno potakne otvorenija, dvosmjerna komunikacija s pacijentima.
Brojne institucije i tvrtke koje su sudjelovale na DermaCON-u pokazale su otvorenost za suradnju i usavravanje na dobrobit pacijenata - Hrvatsko farmaceutsko
drutvo - Sekcija za kozmetologiju, Hrvatska ljekarnika komora, Hrvatska udruga
poslodavaca - Udruga ljekarnika i Udruga
lijenika poslodavaca u ugovornom odnosu, te akademski partner - meunarodni
Master Program Leadership and Management of Health.
DermaCON je napravio iskorak u osnaivanju meusobne povezanosti svih strunjaka koji se bave zdravljem i njegom koe i vlasita, povezavi medicinska i klinika iskustva lijenika i ljekarnika, trendove
i pozitivnu energiju, s naglaskom na vanost psihofizikog zdravlja.

inPharma 45

NOVO
U LJEKARNAMA

me tite stanice imunolokoga sustava,

sprjeavaju fotostarenje i poboljavaju kvalitetu koe. Proizvodi su bez mirisa, ne sadre paraben, hipoalergijski su i ispitani
pod dermatolokim nadzorom.

Beta glukan
Aktival, pakiranja s kapsulama
od 250 i 500 mg
Dodatak prehrani za jaanje otpornosti
organizma sadri dugolanani polisaharid
izoliran iz stanine stijenke kvasca (Saccharomyces cerevisiae). Prirodno i sigurno aktivira kljune komponente imunolokog sustava, ime omoguuje organizmu da se
uinkovitije bori protiv bakterija, virusa,
gljivica i parazita. Taj bioloki aktivni imunomodulator i imunostimulator ima pozitivan uinak i kod sniavanja LDL kolesterola te razine eera u krvi. Utvreno je i njegovo citostatiko i citolitiko djelovanje,
pa se esto koristi kao paralelna, prirodna
terapija u prevenciji i lijeenju tumorskih
oboljenja.

Biljni glukozamin/
MSM kompleks
Solgar, Salvus, 60 tableta
Dodatak prehrani sadri MSM (metilsulfonil-metan) - najbogatiji prirodni izvor
sumpora koji pomae kod smanjenja tegoba uzrokovanih artritisom i drugih oblika bolova u zglobovima. Glukozamin poveava vrstou hrskavice i vezivnog tkiva
te viskoznost sinovijalne tekuine, to omoguuje veu pokretljivost zglobova, olakava pokrete, smanjuje bolove i upalne procese. Sadri i bijelu vrbu iji je aktivni sastojak salicilni glikozid, izvor salicilne kiseline koja ima protuupalno djelovanje. Analgetski uinak bijele vrbe nastupa sporije,
ali traje dulje od uobiajenih oblika acetil
salicilne kiseline. Mangan ima vanu ulogu u ouvanju cjelovitosti zglobova i vertebralnih diskova.

Cellufree 3 Activ
Encian, 20 kapsula

Blood pressure success

Twinlab, Agram 89, 60 tableta
Dodatak prehrani za zdravlje srca sadri
specifine mlijene peptide koji pomau u
kontroli krvnog tlaka.
Laktotripeptid Isoleucin-Prolin-prolin
(IPP) porijeklom iz mlijeka, nakon enzimatske prodigestije postaje uinkovit, tj.
potpomae oputanje krvnih ila te na taj
nain odrava krvni tlak na fiziolokoj
razini.
Djelovanje se prvenstveno temelji na
inhibiciji ACE enzima (Angiotensin-I-converting enzime) koji igra kljunu ulogu u
regulaciji krvnog tlaka, a za razliku od lijekova koji rade na osnovi istog ili slinog
mehanizma ne pokazuje nuspojave poput
suhog nonog kalja, vrtoglavice, glavobolje itd.

Dodatak prehrani za smanjenje celulita

i masnih naslaga. Sadri ekstrakt indijske
biljke Coleus forskohlii, standardiziran na
10% forskolina koji dokazano poveava
razgradnju masnih stanica aktivirajui
proces lipolize, te standardizirani ekstrakt
srebrne svilenice (Gymnema sylvestre) ija
gimnemina kiselina odrava razinu glukoze stabilnom.
Guarana ubrzava metabolizam te, zahvaljujui termogenom djelovanju, utjee
na efikasno troenje masnih zaliha.
Trostrukim uinkom iznutra djeluje na
glavne uzronike nastanka celulita, te
izvrsno nadopunjuje svaki kozmetiki tretman sa zajednikim ciljem postizanja
glatke koe.

Capital Soleil
Vichy, sprej za tijelo SPF 30+,
hidratantno mlijeko za tijelo i
hidratantna krema za
lice SPF 50+
Linija je obogaena novim proizvodima koji uinkovito tite kou od UVzraka. Patentirani filter
Mexoryl SX-XL djeluje
protiv UVB-zraka na povrini koe i UVA-zraka
dublje u koi te sprjeava hiperpigmentaciju. Antioksidantni minerali magnezij i mangan u Vichyjevoj termalnoj vodi jaaju
zatitu stanica od
oksidacije izazvane
UV-zrakama te ti-

CoQ-10 100 mg
Natrol Inc., Vital trgovina,
60 kapsula
Dodatak prehrani za srce i krvoilni sustav, nalazi se u u S-gel kapsulama za veu
bioraspoloivost. Kliniki je dokazano da
CoQ-10 pomae zdravlju srca. Sirovina je
porijeklom iz Japana, zemlje u kojoj se
CoQ-10 redovito propisuje kao terapija
sranim bolesnicima.
Proizvod se odlikuje visokom koncentracijom koenzima po kapsuli (100 mg).

46 inPharma

D'oliva Krema za lice

maslina & badem, dnevna

NOVO
U LJEKARNAMA

Dr. Theiss Naturwaren,

Naturprodukt, 50 ml
Namijenjena izrazito suhoj i dehidriranoj koi s nedostatkom masnoa, ova tonizirajua kombinacija hladno preanog
maslinovog ulja, hranjivog bademovog
ulja i bademovog mlijeka, njeguje i sprjeava isuivanje koe. Mlijeni eer vee
vlagu, mlijeni vitamini A i E sprjeavaju
nastanak bora i potiu obnavljanje koe.
Mlijeni enzimi stimuliraju stvaranje novih
stanica. Sitne bore se smanjuju, reljef koe se ravna. Njegujui pantenol, vitamin E
i hranjivi shea maslac dodatno pruaju
jedinstveno svje i njean osjeaj na koi.

Evine kapi
Suban, biljne kapi, 30 ml

stvenom biolokom zatitom s licochalconom - prirodnim antioksidansom koji u

dubljim slojevima titi stanice koe od
oteenja uzrokovanih djelovanjem sunca. Vrlo visoka UVA/UVB zatita u skladu
je s EU preporukama. Lagana tekstura fluida kou ne ini sjajnom, nego matiranom. Proizvod je bez mirisa, vodootporan
je, nije komedogen, pouzdano titi od nastanka pigmentnih mrlja, prikladan je za
osjetljivu kou, kou sklonu aknama te
nakon pilinga ili terapije laserom.

Dodatak prehrani za pomo pri regulaciji menstrualnog ciklusa (kod oligomenoreja, polimenoreja, amenoreja uzrokovanih poveanim luenjem prolaktina) i za
ublaavanje tegoba PMS-a (opa razdraljivost, bol u prsima, koni problemi, glavobolje, promjene raspoloenja...). Sadri
plod konopljike (Agni casti fructus). Kapi
se ne smiju uzimati za vrijeme trudnoe,
dojenja ili uz hormonsku terapiju.

Fitomagra drena
Biofarm, aj u filter vreicama

D'oliva Koncentrat
protiv bora
Dr. Theiss Naturwaren,
Naturprodukt, 15 ml
Kozmetiki proizvod s namjenom za
zatezanje i ublaavanje nazolabijalnih bora. Zahvaljujui sastojcima s tonizirajuim
djelovanjem i maslinovim uljem u mikrokapsulama (oleoskal) zatee i ublaava
bore u podruju oko oiju i usana. Dragocjeni oleoskal stvara film na koi tako da
aktivne tvari lake mogu prodrijeti u kou.
Posebno namijenjen osjetljivoj koi u podruju oko oiju, kutu usana i za bore ispod nosa (tzv. nazolabijalne bore). Ne sadri mirise, boje ni konzervanse.

Eucerin Matirajui fluid

za lice, za zatitu od
sunca SPF 50+
Beiersdorf, 50 ml
Fluid za lice, vrat i dekolte titi od oteenja koja nastaju kod izlaganja suncu i
dubinski jaa kou uinkovitim kompleksom filtera UVA/UVB s TinosorbS i jedin-

Eucerin Ekstra lagani

losion za zatitu od sunca
SPF 50+
Beiersdorf, 150 ml
Losion za tijelo titi od oteenja
uzrokovanih djelovanjem sunca i dubinski
jaa kou svojim trodimenzionalnim sustavom zatite - uinkovitim kompleksom
filtera UVA/UVB s TinosorbS, te prua
jedinstvenu bioloku zatitu pomou prirodnog licochalcona - antioksidansa koji u
dubljim slojevima titi stanice koe od oteenja uzrokovanih djelovanjem sunca.
Losion se brzo upija, pa nema ljepljivog
osjeaja na koi, vodootporan je, bez
mirisa, prikladan i za osobe s atopijskim
ekcemom.

Ova ajna mjeavina pomae pri izluivanju tekuine iz organizma, regulira probavu, a uz adekvatnu dijetu pomae pri
postizanju idealne tjelesne teine. aj sadri list ortosifona, korijen maslaka i vrhove zlatne preslice koji pojaavaju izluivanje tekuine iz organizma. List koprive i
vrhovi preslice zbog bogatog sadraja mineralnih soli nadoknauju ono to organizam izlui, a ugodan okus daju mu sjeme komoraa, list slatke metvice i korijen
sladia. aj sadri i podanak kurkume i
korijen likvircije.

Hyseke SPF 25 Solaire

Biorga, Formasana, 40 ml
Nova formulacija s kompleksom
filtera Tinosorb M titi kou od
UVA/UVB zraenja. Lagana hidratantna emulzija nemasne teksture prilagoena je masnoj i nadraenoj koi, jer sadri matirajue estice kojima osigurava hidrataciju bez pretjeranog sjaja. Emulzija se lagano nanosi i
razmazuje, te brzo upija. Otporna je na vodu i znoj.

inPharma 47

NOVO
U LJEKARNAMA

Lavera Sun Sensitiv

Laverana, Kemig
Ova organska kozmetika njeguje bez
iritacija, jer ne sadri eterina ulja, mirise,
PEG i PABA, paraben, ni umjetne konzervanse. Formula titi stanice koe pomou
beta-glukana, a sadri ekstrakte organski
uzgojenih biljaka, prirodne mirise i boje i
100% prirodne mineralne faktore; titan
dioksid i biljna ulja. Vodootporna, gotovo
nevidljiva formula na povrini koe djeluje
odmah po nanoenju titei od oteenja
koja mogu izazvati UVA, UVB i UVC zrake. Idealna za osjetljivu kou, kou sklonu
alergijama, ak i za djecu i bebe nakon 6
mjeseci ivota. 100% netoksina i sigurna, nagraena je 1. mjestom na ko testu
2009., ima BDIH certifikat, oznaku NaTrue,
a veina proizvoda odgovara i Vegan
standardima.

fruktozu. Sinergijsko djelovanje prebiotika

i probiotika pomae kod svih dobnih skupina kod proljeva, nadutosti, vjetrova, nelagode u trbuhu i opstipacije. S obzirom
da su probiotike bakterije u Linex forte
otporne na eluanu i une kiseline, bebama i maloj djeci se sadraj kapsule
moe dati s tekuinom.

MicroLactin
Lundpharma
Microlactin je siguran
i uinkovit dodatak prehrani namijenjen oporavku od boli i krutosti u zglobovima te tegobama nastalim kao posljedica artritisa. Potpuno prirodni
sastojci obnavljaju zatitne kapilarne barijere oko
zglobova i sprjeavaju ulazak vika neutrofila u zglobove. Proizvod
poveava sposobnost i snagu za obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Neofen direct
Belupo, bezreceptni lijek
(ATC M01AE), 10 tableta

Losion za tijelo
Smokva & Lavanda

Jedna tableta sadri 200 mg ibuprofena

u gastrorezistentnim granulama, topljivim
u ustima, okusa jagode. Primjenjuje se za
ublaavanje bolova razliitog porijekla glavobolje, menstruacijske bolove, bolove
u miiima i sl. Inovativna tehnologija osigurava da tableta otopljena u ustima brzo
djeluje, a gastrorezistentna ovojnica sprjeava direktan kontakt djelatne tvari sa
eluanom sluznicom, pa se tablete mogu
uzeti bez vode i na prazan eludac. Zato
su posebno pogodne za primjenu tijekom
putovanja, na poslu i u svim situacijama
kada u blizini nema tekuine.

The Healing Garden, Biska

Lekadol direkt
Sandoz/Lek, status BR, 12 tableta
Ovaj novi oblik Lekadol-a je orodisperzibilna tableta razvijena FlashTab tehnologijom - otapa se u ustima za 15-ak
sekundi i ve za minutu poinje djelovati.
Djeluje brzo i direktno te uklanja glavobolju, zubobolju, bol u zglobovima i miiima. Jedna tableta sadri 500 mg paracetamola. Ugodnog je okusa kupine, a namijenjen je odraslima i djeci tjelesne teine > 33 kg.

Losion sadri 85% biljnih i organskih

certificiranih sastojaka, obogaen je hranjivim sastojcima smokve i organske lavande, a blagotvornim djelovanjem organske
aloe vera umiruje i obnavlja kou, inei ju
mekom i glatkom na dodir. Ne sadri paraben, mineralna ulja, umjetne boje i nije
testiran na ivotinjama.

Losion za tijelo Maslina

& Aloa + shea butter
The Healing Garden, Biska

Linex forte
Sandoz/Lek, status BRX, 20 kapsula
Ovaj sinbiotik sadri najmanje 2x109
probiotikih bakterija Lactobacillus i Bifidobacterium te prebiotike inulin i oligo-

Losion za suhu i oteenu kou, bogat

vitaminima, antioksidansima i esencijalnim masnim kiselinama. Obnavlja i titi, te
dubinski njeguje i ovlauje kou. Ne sadri
paraben, mineralna ulja, umjetne boje i
nije testiran na ivotinjama.

Neuro Nutrients
Solgar, Salvus, 30 kapsula
Formulacija bogata aminokiselinama,
vitaminima i fosfatidilkolinima, koji pomau u funkcioniranju sredinjeg ivanog
sustava. Poboljava raspoloenje, ima antidepresivni uinak, potie budnost, pamenje i kognitivne funkcije, pomae u stabilizacije raspoloenja,
te cjelovitoj i pravilnoj
funkciji ovojnica ivanog sustava u cjelini.
Proizvod sadri fenilalanin, tirozin, glutamin,
ginko, kolin, sojin lecitin i vitamine B1, B2,
B6 koji sudjeluju u izgradnju serotonina, dopamina i noradrenalina.

48 inPharma

NOVO
U LJEKARNAMA

mirise. Primavera u svom radu potuje principe Fair trade poslovanja, a posjeduje i
NaTrue meunarodni certifikat prirodne i
organske kozmetike, ija je osobitost
uvoenje razlika izmeu prirodnih i organskih kozmetikih preparata, kategoriziranih ovisno o kvaliteti i istoi sastojaka.

Okuval
Aktival, 30 kapsula
Dodatak prehrani za umorne oi i bolji
vid. Ekstrakt borovnice titi oko od oksidativnih oteenja, poboljava regeneraciju
rodopsina, podupire cirkulaciju ime smanjuje naprezanja, pritisak i deformacije
oka. Beta-karoten sudjeluje u oblikovanju
vidnog purpura, smanjuje mogunost nastanka mrene te umanjuje tetna oksidativna djelovanja.
Lutein sudjeluje u zatiti ute pjege i one lee, poveava pigmentaciju i optiku
gustou makule te smanjuje rizik nastajanja one mrene. Preporuuje se kod poveanog naprezanja oiju, izlaganja oiju
izvoru zraenja, starou uzrokovanih makularnih degradacija, glaukoma, katarakte, suhih oiju, dijabetike retinopatije,
itd.

Pregnacare plus Omega-3

Vitabiotics, Valens, 28 tableta
+ 28 kapsula
Dodatak prehrani namijenjen trudnicama i dojiljama. U jednom pakiranju sadri
tablete s vitaminima i mineralima te meke
kapsule s omega-3 masnim kiselinama.
Na taj nain prua sve nutrijente vane
za zdravlje trudnice i razvoj neroenog
djeteta u primjerenim i sigurnim koliinama.
Tablete sadre cink, bakar, magnezij,
jod, eljezo, vitamine B skupine potrebne
za razvoj crvenih krvnih stanica te 400 g
folne kiseline i vitamin B12, koji su vani
za sprjeavanje nepravilnog razvoja neuralne cijevi.
Omega-3 masne kiseline iz ribljeg ulja
ne sadre vitamin A. Omjer omega-3 masnih kiselina DHA i EPA u formuli je 5:1, tj.
kao i u majinom mlijeku.

Skin Hair Nails

Natrol Inc., Vital trgovina,
60 kapsula
Dodatak prehrani prvenstveno namijenjen enama sadri kompleksnu formulu
sa 20 nutrijenata - vitamina, minerala i ekstrakata bilja za zdravu i lijepu kou, kosu
i nokte.
Sadri MSM koji kosi daje sjaj, cistein za
elasticitet i sprjeavanje lomljenja kose te
glutation za zatitu od slobodnih radikala.

Osteo K2
Encian, 20 kapsula
Dodatak prehrani za bolju apsorpciju
kalcija. Sadri prirodni, nesintetski oblik
vitamina K2 (menakinon-7), zatienog
naziva Mena Q7TM. K2 je bitan za adekvatno iskoritavanje kalcija i njegovu
resorpciju u kotano tkivo. K2 je vaan u
metabolizmu kalcija, jer u kostima aktivira
protein osteokalcin koji vee kalcij za
spuvasti matriks u sredinjem dijelu kostiju.
Time se poveava mineralna gustoa
kostiju, pa one postaju zdravije i snanije.
Osim toga, K2 aktivacijom MPG proteina
u arterijama umanjuje taloenje kalcija na
arterijama te njihov gubitak elastinosti.
U proizvodu je i patentirani sastojak
inulin-Beneo Synergy1 te vitamin D3 koji
dodatno pospjeuju apsorpciju kalcija.
Proizvod se preporuuje svima, ukljuujui
i djecu stariju od 6 godina.

Wellwoman
Vitabiotics, Valens, 30 kapsula

Primavera kozmetika
za njegu lica i tijela
Biovega
Hidratantna i revitalizirajua linija za
njegu lica i etiri linije za njegu tijela: Aktiviranje, Proiavanje, Oputanje i Obnavljanje. Kao i ostali Primavera preparati odlikuju se snagom biljaka iz organskog uzgoja.
Proizvodi se ne testiraju na ivotinjama,
ne sadre sintetske konzervanse, boje, ni

Inovativni dodatak prehrani, namijenjen

jaanju i zatiti zdravlja ene.
irok spektar paljivo izbalansiranih nutrijenata predstavlja prirodnu nadopunu
zdravom ivotnom stilu. Za jak imunoloki
sustav i otpornost organizma vanu ulogu
imaju vitamini C i E te bioflavonoidi iz citrusa, dok ulje borea i nourka blagotvorno djeluje na razne kone tegobe poput
akni, kod tekoa tijekom PMS-a, posebno kod osjetljivih dojki i tegoba menopauze.
Optimalna kombinacija vitamina i minerala prua visoku razinu energije i vitalnosti za sva ivotna razdoblja ene.

inPharma 49