UNIVERZITET U SARAJEVU

Fakultet politikih nauka

Odsjek: Komunikologija
Smjer: Poslovno komuniciranje

NAUNO-ISTRAIVAKI RAD:
Propaganda Sjedinjenih Amerikih Drava
u napadima na Irak 2003 godine
PREDMET: Propagandno komuniciranje

Studentica: Selvedina Sokolovi 706/II

Profesorica: Doc. Belma Buljubai

Decembar, 2015 godine

Ono to je prethodilo napadima Sjedinjenih Amerikih Drava na Irak 2001 godine

svakako je snana propaganda voena medijski od predsjednika Dorda Bua, sekretara
Kolina Pauela i ostalih krojaa svjetske politike u Bijeloj kui. Bilo je potrebno objasniti
amerikoj javnosti, a i pruiti opravdanje svjetskoj za napad na Irak i krvoprolia koja su
uslijedila, a sve vodei kvazi-mirndodobsku retoriku u stilu za postizanje mira i stabilnosti u
tom regionu i izgradnju demokratije (zasnovane na amerikom principu). Medijska
mainerija na elu sa vodeim amerikim TV kuama CNN, FOX News, MSNBC i druge
spinovale su priu o nunosti ulaska u rat i slanju amerikih trupa na prostor Iraka,
predsjednike govore u kojima se bez navoenja dokaza ubjeuje javnost da Irak planira
nuklearno naoruanje i da je rat ne samo mogue nego i nuno rjeenje. U narednom tekstu
razmotriemo neke od primjera ratno-hukake medijske retorike Sjedinjenih Amerikih
Drava u periodu neposredno prije invazije na Irak.
U govoru amerikog predsjednika Dorda Bua u kojima najavljuje poetak rata, analizirala
sam retoriku kojom se koristi, ciljajui na emocije amerikog naroda te jednu od strategija
manipulacije: stvaranje problema i nuenje rjeenja. Napad na Irak naziva zajednikom
odbranom svih 35 zemalja koje e uestvovati u ovoj akciji, koju smatra dunou svih
zemalja. Iako je isticao da je ovo zajednika akcija i interes svih zemalja, injenino stanje je
da su u ratu aktivno uestvovale samo SAD i Velika Britanija. Navodi da ele odbraniti iraki
narod i da biraju tano odreene, ciljane mete. Rezultat rata svjedoi drugaije i cifra od 90 %
poginulih civila to je u poreenju sa prvim svjetskim ratom ogromna razlika, kada je
poginulih civila bilo 10%.1 U ovom govoru predsjednik koristi religiozne motive kao oblik
manipulacije i propagande a koji su vrlo karakteristini u njegovim govorima, gdje poziva na
borbu izmeu dobra i zla, na mir i slobodu u svijetu. A na kraju govora kae: Neka Bog
blagoslovi nau zemlju. Ovo je tipian primjer propagande, manipulacije vjerskim i
moralnim osjeajima, ime se eli uvjeriti mase da je borba u Iraku, borba za vii cilj, i da
je u tom smislu potrebno podnijeti odreene rtve zarad ispunjenja boije pravde.2
Iz njegovih govora je oito da on vjeruje da obavlja biblijsku misiju i da su njegovi ciljevi
duboko etiki i moralni. .Moralna pravda je ista za sve kulture, u bilo kojem vremenu i na
bilo kojem mjestu.3
1 Kako je lako napraviti rat, dokumentarni film
2 President Bush Announces Start of Iraq War

Dogaaji od 11 septembra 2001 godine pruili su osnovu za manipulisanje osjeajima

amerikih stanovnika te je svaki pomen terorizma, povezivanje irakog predsjednika Sadama
Huseina sa teroristikim organizacijama kao to su Al Kaida, uz stalno medijsko podsjeanje
na rtve napada i nemile dogaaje bilo plodno tlo za prihvaenje ideje o stupanju u rat.
Postojale su ak izvjesne pekulacije o direktnoj ukljuenosti Sadama Huseina u napade.
Ovakve tvrdnje nikada nisu potvrene niti su postojali bilo kakvi dokazi za povezivanje sa Al
Kaidom koje je Bu u godinama poslije rata i sam demantovao.
U finalnom govoru prije odlaska u Ujedinjene Narode Bu kae da je potrebno ponavljati vie
puta jednu stvar da bi ljudi prihvatili istinu. On kae da je potrebno ubaciti -katapultirati
propagandu.4 U svom govoru ispred predstavnika Ujedinjenih Nacija 2002 godine ameriki
predsjednik to doslovno i primjenjuje ponavljajui rijei: teror, terorizam, oruje, hemijsko
oruje, opasno oruje, hemijski napadi, otrovi, smrtonosni gasovi, nuklearno oruje, Irak
nebrojeno mnogo puta stvarajui eho-efekat i irei propagandu. George Orwell je to sjajno
opisao: Prvo se ukradu rijei, a zatim promijeni znaenje. 5: preventivni rat, rat protiv terora,
promjena reima itd. Ubijeni civili su postali kolateralna teta. Dord Bu novinaru
asopisa Washington Post kae da ne vidi razlog zato bi bilo kome objanjavao svoje
postupke i da ne duguje objanjenja.
U Buovom ultimatumu Sadamu Huseinu prije poetka rata na CBS NEWS live, a ije su
obraanje prenosile i irake radiopostaje on poruuje Iraanima da ako ve Amerika mora
poeti vojnu kampanju ona e biti usmjerena na ovjeka koji ne potuje zakon i koji je
unitio njihovu zemlju, a ne protiv Iraana. Slijede obeanja irakom narodu da e im biti
obezbijeana hrana i lijekovi. Bu im obeava mir, i da vie nee biti fabrika koje proizvode
otrovne gasove.6 On takoer upozorava Iraane da ako doe do rata, da se ne bore na strani
3 Oliver Stone The Untold History of the US Bush & Obama Age of Terror (Top Documentary Films)

4 Bush Catapult The propaganda Terror, Iraq, Nuclear Weapons, www.youtube.com

5 Oliver Stone The Untold History of the US Bush & Obama Age of Terror (Top Documentary Films)
6 BUSH Ultimatum 2003 Saddam Hussein IRAQ CBS NEW http://youtube.com

reima i ne daju svoje ivote za njega kao i da ne unitavaju irake naftne baze jer one
pripadaju Iraanima. Obraajui se prvenstveno irakom narodu, ali i Amerikancima i ostatku
svijeta on uvjerava javnost da su poduzete sve mjere da se rat sprijei ali da je rat postao
jedina opcija. Na kraju je poruio laku no i da Bog nastavi blagosiljati Ameriku. Ovaj
govor je klasini pokuaj manipulacije javnim mnijenjem da bi se povjerovalo u humane i
mirnodobske ciljeve Sjedinjenih Amerikih Drava koji su dobri momci, a Sadam Husein je
zlikovac koji predstavlja prijetnju po cijeli svijet. Oni uzimaju na sebe ulogu spasitelja
svijeta, a u ovom sluaju irakog naroda. S obzirom da znaju kakva je situacija na podruju
Iraka, naroito uzimajui u obzir sukobe izmeu iita i sunita, amerika vlada koristi
nestabilnu situaciju u zemlji. Po principu zavadi pa vladaj - ako uspiju ubijediti iraki narod u
dobronamjernost svojih planova onda e bar u nekoj mjeri umanjiti mogui otpor.
Sadam Husein je poreen sa Adolfom Hitlerom, ime je zasigurno preuveliana uloga
negativca u medijima. Nema sumnje da je Sadam Husein zao ovjek. Nakon svega on je
trovao vlastiti narod, navodi Bu.7
Prvo opravdanje za stupanje u rat bilo je da Irak ima oruje za masovno unitenje (WMD)
koje moe lansirati u roku od 45 minuta. Toni Bler, Donald Ramsfeld i u epicentru
predsjednik Bu zagovaraju ovakve tvrdnje. Bu u jednom govoru kae da ako Irak ne
zaustavi naoruavanje, SAD u koaliciji sa ostalim dravama poinju rat u ime mira. Ova
strana skraenica za Weapon of Mass Destruction8 koritena je da se zastrai narod a
smislili su je savjetnici amerikog predsjednika.
Unato milionskim skupovima u znak protesta protiv rata u Iraku, Bu je iskoristio povjerenje
koje amerika javnost gaji prema Kolinu Pauelu, amerikom dravnom sekretaru. On je u
poetku negirao tvrdnje, a kasnije je i sam govorio o irakom oruju za masovno unitenje i
posljedicama koje koritenje takvog oruja moe da izazove poput kolere, kuge, tifusa,
gangrene, variole, hemoragine groznice, sijui strah.9 Nakon njegovog 75-minutnog
govora podrka amerikog stanovnitva ratu je porasla sa 50 na 63 %. Drugo opravdanje za
7 Oliver Stone The Untold History of the US Bush & Obama Age of Terror (Top Documentary Films)
http://youtube.com

8 Najvea la u istoriji, www.vreme.com

9 IBID

ratne akcije bilo je povezivanje Sadama Huseina sa napadima 11 septembra na Svjetski

trgovaki centar kao i navodna veza s organizacijom Al Kaida.
Amerike trupe su pozvale 500 amerikih novinara da im se pridrue na ratnom terenu
izvjetavajui na jedan novi nain. Novinari su proli specijalnu obuku za rad na terenu. Ovaj
novi vid direktnog uea novinara na terenu zajedno sa vojnicima ozbiljno je otetio ideal
profesionalnog novinarstva omoguivi amerikim vojnicima da usmjeravaju novinarski
posao. Mrtvi ameriki vojnici su vraani u domovinu u kovezima i postojala je jaka cenzura
jer snimci toga nisu prikazivani, vjerovatno da bi se javnost anestezirala kada su u pitanju
ivoti amerikih vojnika. to se tie medijskog praenja ostalih dogaaja u Iraku bili su
akcentirani raznim TV emisijama koje su se bavile tom tematikom. Preteno su gosti ovakvih
emisija bili umirovljeni generali, ije je gostovanje odobreno od Pentagona. Jedan od TV
novinara ponosno izjavljuje da je imao spisak potencijalnih gostiju s kojim je iao u Pentagon
da bi odabrao najrelevantnije sugovornike. Umirovljeni generali su govorili o ratnim
tehnikama ali ne i politikim i diplomatskim naelima ratovanja. ak je i CNN koji je vaio
za profesionalan i nepristrasan medij podlegao pritisku amerike vlade da prui podrku ratu u
Iraku, naroito nakon Buove poznate izjave nakon 11 septembra: ili ste s nama, ili sa
teroristima. Ameriki mediji su osjeali moralnu dunost da podre vladine akcije ime su
od zadatka profesionalizma svoj cilj usmjerili ka patriotizmu. Hollywoodski producenti su
reirali 200.000 dolara vrijedan studio za voenje ratnih konferencija gdje su gostovali
odabrani strunjaci a koji su odobreni od Pentagona. Isticanje ratne tehnologije, borbenih
aviona, medijsko napumpavanje, 900 KG teke bombe sve je bilo dijelom medijske
propagandne mainerije koja je u konanici rezultirala ubijanjem nedunih civila u irakom
ratu. Jedina emisija na MSNBC za koju su strahovali da bi mogla iriti antiratno raspoloenje
otkazana je nekoliko sedmica prije rata. Dok su zapadni mediji prenosili bombardovanje
palae Sadamove porodice istiui i glorifikujui pobjedu nad zlom neki drugi mediji, kao
to je Al Jazeera su doivjeli bombardovanje Bagdada kao napad na arapski svijet i
muslimane.
Prvog maja 2003 godine operacija nazvana Iraka sloboda je okonana. Sadamova vlada je
sruena, a nakon skrivanja, on je uhvaen i ubijen. Amerike trupe su jo dugo ostale na
podruju Iraka, a od potencijalnog nuklearnog oruja nije bilo ni traga. Izgleda da je Sadam
Husein govorio istinu kada je rekao da je prekinuo program naouruavanja. tavie, bliski
saradnici amerikog predsjednika su naknadno izali u javnost sa izjavama da je svrgnue
Sadama Huseina sa vlasti planirano jo prije 11 septembra te da je pria o oruju za masovno

unitenje samo smiljena la za javnost i Kongres. U CBS-ovoj emisiji 60 minuta II poele su

isplivavati neke informacije o zlostavljanju irakih zatvorenika u ozloglaenim zatvorima
Gvantanamu i Abu Ghraibu, dok SAD to naziva iznimkama i sluajevima zlostavljanja. U
intervjuima nakon rata Dord Bu izjavljuje da nikada nije rekao da je Sadam Husein
povezan sa 11/9 ali snimci svjedoe drugaije. Bush naknadno u govoru priznaje da Irak nije
imao oruje za masovno unitenje, ali i dalje tvrdi da je imao potencijal za razvijanje. 26
januara 2004 godine bivi ameriki inspektor za oruje, Dejvid Kej, izjavljuje da su svi bili u
krivu.10 Nakon mjeseci pretraivanja irakog teritorija tada okupiranog amerikim vojnim
snagama on je izjavio da jo uvijek nisu pronali nikakve naznake hemijskog oruja.
Strah je jedna od najjaih emocija. Kreatori ratne propagande to dobro znaju. Dok je amerika
inteligencija krila prave informacije, amerika javnost je zastraivana nuklearnim orujem,
gasovima u obliku gljive proizvodei pristanak za rat. Autor knjige Suenje oru Buu
za ubistvo, Vincent Bugliosi iznosi materijalne dokaze sa sastanka amerike inteligencije,
tanije izvjetaj u kojem su se sloili da Irak nema oruje za masovno unitenje. Toni Bler i
ostali visoki dunosnici koji su zastupali stav da Irak treba biti napadnut, koristei
propagandnu retoriku, i istiui humane ciljeve bili su daleko od toga da su stvarni ciljevi rata
geopolitiki ili ekonomski. Koriteni su ak i krivotvoreni dokumenti da bi se javnosti
podmetnula pria o hemijskom naoruanju. Kolin Pauel je 5-tog februara 2002 godine tvrdio
kako je Irak pokuao u Nigeriji kupiti 500 tona uranova oksida. Ispostavilo se da je prepiska
izmeu Iraka i Nigera krivotvorena, a potpisnik dokumenta je bio bivi ministar Allele
Habibou koji ve godinama nije na toj funkciji. Vijest je demantovana.
Propaganda je vrena i posredstvom ratnih filmova koji su glorificirali ameriku ratnu
maineriju. (Black Hawk Down 2001) a video igrice su postajale sve realistinije.
Tek u godinama nakon irakog rata, pobjede Amerikanaca i sruene Sadamove vlasti neke
istine su poele izlaziti na povrinu, uslijed ega je popularnost amerikog predsjednika
uveliko oslabila. Ekonomska iscrpljenost SAD ali i pretendiranje na predsjedniku poziciju,
nagnalo je neke demokrate da otvoreno ponu kritikovati Bua. Jedan od njih, Don Keri,
senator iz Masauseca je istakao kako su ponos i tvrdoglavost prepreke doneenju asnih
odluka, a ostavku predsjednika traio je Hauard Din, jedan od demokrata koji je ciljao na
predsjedniku poziciju. Krila se stvarna cijena rata. U poetku se smatralo da e trokovi rata
iznositi 2 milijarde mjeseno da bi se ta cifra skoro udvostruila. Za razliku od svojih
10 https://www.wsws.org/en/articles/2008/01/lies-j26.html

prethodnika, Dorda Bua seniora, Bu junior nije se imao ime pohvaliti jer je krivulja za
zaposlenost bila u padu. Stalnim isticanjem svoje linosti frazama kao to su Ja vjerujem,
Moja vlada, itd. htio je ostaviti utisak samouvjerenog lidera. Ipak, Bu e ostati upamen po
ratovima i ekonomskoj krizi koja je nastala kao rezultat njegovih ratnih akcija na Bliskom
Istoku ali i po koritenju svih raspoloivih sredstava, a prvenstveno medija za irenje ratne
propagande i opravdavanje upotrebe sile amerikih vojnih snaga.

IZVORI:
1. Oliver Stone The Untold History of the US Bush & Obama Age of
Terror (Top Documentary Films) http://youtube.com
2. BUSH Ultimatum 2003 Saddam Hussein IRAQ CBS NEW
http://youtube.com
3. Najvea la u istoriji, www.vreme.com
4. The Iraq War and the power of Propaganda, http://nationalinterest.org
5. Perilously close to propaganda: How Fox News shilled for Iraq War, and
Jon stewart returned sanity, www.salon.com

6. Kako je lako napraviti rat, dokumentarni film, www.youtube.com

7. President Bush Announces Start of Iraq War, www.youtube.com
8. Bush Catapult The propaganda Terror, Iraq, Nuclear Weapons,
www.youtube.com
9. https://www.wsws.org/en/articles/2008/01/lies-j26.html