TRAVIS HIRSCHI

DEVIJANTNO PONAANJE

Sadraj
1.UVOD.................................................................................................................... 1
2. DEFINICIJA DEVIJANTNOG PONAANJA.................................................................2
3. TRAVIS HIRSCHI.................................................................................................... 7
3.1. Biografija.......................................................................................................... 7
3.2. Teorija socijalnih veza.......................................................................................... 8
4. ZAKLJUAK....................................................................................................... 20
5. LITERATURA...................................................................................................... 21

1.UVOD
Nijedna teorija koja je dosad konstruirana ne moe u potpunosti objasniti ovako
kompleksnu pojavu kao to je delinkventno ponaanje. Ipak, svaka pridonosi njegovu
razumijevanju i adekvatnom pristupu takvom ponaanju u smislu konstruiranja mjera
prevencije i intervencije. Tako je i nastao i ovaj rad, s ciljem da se itatelja upozna s jednom
od teorija kulturne devijantnosti, teorijom socijalnih veza, iji je autor Travis Hirschi. Travis
Hirschi tvrdi kako pojedinci oponaaju one ljude u kojima vide uzor i ele slijediti njihov
primjer, jer bi ponaanje koje ne odobravaju moglo naii na osudu. Tako spominje etiri
oblika za objanjenje te povezanosti - vezanost, privrenost, ukljuenost i vjerovanja. Sva ta
etiri oblika su u radu detaljnije obraena i objanjavaju da to je jai svaki element ovih
drutvenih veza, to je manja vjerojatnost delinkventnog ponaanja.
Prilikom izrade ovog diplomskog rada koritena je razna literatura u tiskanom i
elektronikom obliku, i to domaih, ali i stranih autora koji su se bavili temom delinkvencije
kako bi ju definirali i odredili njene uzroke. Posebna panja posveena je literaturi samog
autora teorije socijalnih veza, Travisa Hirschija, ali i ostalih autora koji su analizirali
Hirschijevu teoriju.
Ovaj rad, uz uvod i zakljuak, ima dva dijela. U prvom dijelu daju se odgovori na
pitanje definicije delikvencije, to se povezuje s teorijom etiketiranja, te se tatelja upuuje na
Travisa Hirschija kao autora teorije socijalnih veza. Drugi dio rada zapoinje biografijom
Travisa Hirschija kao poznatog amerikog kriminologa te se na nju nastavlja detaljna analiza
teorije socijalnih veza koja upuuje na to da temelj cjelokupne teorije kriminaliteta lei
upravo u nedostatku samokontrole kao najprediktivnijem imbeniku, koji u korelaciji s
drugim varijablama, doprinosi razvoju delikventnog ponaanja.

2. DEFINICIJA DEVIJANTNOG PONAANJA

Potovanje pravila i normi pretpostavka je ureena drutvenog ivota. Socijalna
kontrola je skup sredstava kojima se nastoji osigurati da veina lanova drutva potuje
norme. Procesom socijalizacije veina ljudi usvojila je norme kao dio strukture linosti tako
da potuju pravila po navici ne razmiljajui o tome. 1 Antisocijalno ponaanje jedan je od
suvremenih izraza u drutvenim znanostima, poglavito psihologiji, kojim se nazivaju oblici
ponaanja kao to su nasilna, delinkventna i kriminalna ponaanja, antisocijalni poremeaji
ponaanja i linosti. Preteito se rabi u psihologijskoj i psihijatrijskoj terminologiji, a vrlo
rijetko u sociolokoj i kriminolokoj. U sociologiji se najee za iste ili sline oblike
ponaanja rabi izraz devijantno ponaanje, dok se djeje i adolescentske manifestacije
antisocijalnoga ponaanja iz perspektive prava i kriminologije nazivaju delinkvencijom.2
Budui da je delinkvencija svojstvena ljudskoj prirodi, to je konformnost koja mora
biti obrazloena. Konformnost se postie kroz socijalizaciju, formiranje veza izmeu
pojedinca i drutva koja se sastoji od etiri glavna elementa: vezanost, privrenost,
ukljuenost i uvjerenja. to je jai svaki element drutvene veze, to je manja vjerojatnost
delinkventnog ponaanja.3

1 Fanuko, Nenad, Sociologija. Udbenik za gimnazije, Zagreb, 2008., str. 96. (u daljnjem tekstu:
Fanuko, Sociologija)
2 aki, Vlado; Franc, Renata; Mlai, Boris, Samoiskazana sklonost adolescenata socijalnim
devijacijama i antisocijalnim ponaanjima, http://hrcak.srce.hr/19688, 30. studenog 2015., str. 266. (u
daljnjem tekstu: aki et al., Samoiskazana sklonost adolescenata socijalnim devijacijama i
antisocijalnim ponaanjima)
3 Wiatrowski, Michael D.; Griswold, David B.; Roberts, Mary K., Social control theory and
delinquency,
http://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Social_control_theory_and_delinquency.pdf, 25.
studenog 2015., str.525. (u daljnjem tekstu: Wiatrovski et al., Social control theory and delinquency)
2

Antisocijalna se ponaanja mogu definirati kao ponaanja koja su nuno socijalno

neprihvatljiva i kojima se kre pozitivni pravni propisi. Oblik antisocijalnog ponaanja koje
karakterizira krenje pravnih normi naziva se delinkventno ponaanje i ono je najee
praeno ostalim oblicima drutveno neprihvatljivog ponaanja kao to su alkoholizam, skitnja,
agresivno ponaanje.4 Delinkventno ponaanje rezultira ozbiljnim posljedicama za pojedinca,
obitelj, zajednicu i cjelokupno drutvo. No, unato javnoj svijesti o potrebi reduciranja takvog
ponaanja, znanstveni je napredak u postizanju toga cilja otean zato to su mladi koji se
ponaaju delinkventno meusobno veoma heterogena populacija.
Devijantne pojave odavno su jedno od arita socioloke misli. Teorijsko zanimanje za
prirodu drutvenog reda povezano je s praktinim zanimanjem za djelovanje koje se smatra
tetnim za pojedince i drutvo kako bi se naa panja usmjerila na irok spektar razliito
nazivanog ponaanja - kriminalno, porono, nonkonformistiko, zastranjeno, ekscentrino ili
povezano s ludilom. Bilo da ga se smatra neuspjelim pokuajem socijalizacije i sankcioniranja
ili jednostavno prijestupom i problematinim ponaanjem, elimo znati zato se ljudi ponaaju
na neprihvatljive naine.5
Devijantnost je ono ponaanje koje preko odreene mjere odstupa od normi to ih
prihvaa veina lanova skupine ili drutva. Uzroke devijantnog ponaanja mladih pokuavaju
objasniti razliite teorije - bioloke, psiholoke i socioloke teorije devijantnosti. 6
Socijalne devijacije su socioloka kategorija kojom se objanjava odstup od socijalnih
norma tzv. dominantnog socijalnog poretka. Osobe (najee mladi) koje su im sklone mogu
4 Vrselja, Ivana, Etiologija delinkventnog ponaanja: Prikaz Pattersonove i Moffittine teorije razvojne
psihopatologije, http://hrcak.srce.hr/56833, 28. studenog 2015., str. 146 (u daljnjem tekstu: Vrselja,
Etiologija delinkventnog ponaanja)
5 Becker, Howard, Preispitivanje teorije etiketiranja, http://hrcak.srce.hr/76542, 30. studenog 2015.,
str. 99. (u daljnjem tekstu: Becker, Preispitivanje teorije etiketiranja)
6 Kovaevi, Sonja; Muanovi, Luka, Mladi u drutvu rizika - nasilniko ponaanje,
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=124223, 12. prosinca 2015.
3

izazivati otpor, zgraanje ili tzv. moralnu paniku, ali najee takva djela nisu legalno
kanjiva niti su psihosocijalni temelj za razvijanje delinkventnih ili kriminalnih karijera.
Stoga se socijalno devijantni stil moe uvjetno, u sociolokom smislu, nazvati i subkulturni
stil mladih.7
Pojava ozbiljnih oblika antisocijalnih ponaanja u djejoj dobi jedan je od najsnanijih
rizinih imbenika za razvoj kasnije kronine kriminalne karijere. Posljednjih je godina dob
javljanja delinkventnog ponaanja i povezanost dobi javljanja s perzistentnim delinkventnim
ponaanjem sredinja tema istraivanja delinkventnog ponaanja u okviru razvojne
psihopatologije. Za razliku od generalnih teorija kriminala, prema kojima su osobe koje se
ponaaju kriminalno meusobno homogena populacija, a njihovo ponaanje objanjivo
jednim faktorom ili vrlo ogranienim brojem faktora, teorije u okviru razvojne
psihopatologije promatraju kriminalnu populaciju kao heterogenu, a njihovo ponaanje
objanjavaju veim brojem faktora. Takoer, za razliku od generalnih teorija kriminala, teorije
u okviru razvojne psihopatologije dre da jedan imbenik nema isti utjecaj u svim ivotnim
fazama te da je mogu i utjecaj ivotnih okolnosti na promjene u kriminalnom ponaanju.8
U sluaju onih koji rano poinju s delinkventnim ponaanjem, problemi u ponaanju
zapoinju u ranim godinama razvoja, to dovodi do ozbiljnoga delinkventnog ponaanja u
razdoblju adolescencije, te naposljetku do kroninog i cjeloivotnog prijestupnitva. S druge
strane, oni koji kasno ponu s delinkventnim ponaanjem ne ponaaju se delinkventno sve do
razdoblja srednje do kasne adolescencije te oni obino prestaju s takvim ponaanjem u ranim
dvadesetim godinama.9

7 aki et al., Samoiskazana sklonost adolescenata socijalnim devijacijama i antisocijalnim

ponaanjima, str. 266.
8 Vrselja, Etiologija delinkventnog ponaanja, str. 146.
9 Ibid, str. 145
4

Sredinom 20.st. Edvin Lemert razvio je teoriju etiketiranja u kojoj razlikuje dva tipa
devijantnog ponaanja, primarno ponaanje koje je uzrokovano biolokim i socijalnim
uvjetima, i sekundarno kroz samopercepciju devijantnosti.10 Etiketiranje je ostvarilo svoju
teorijsku vanost na sasvim drugaiji nain. Razliite vrste aktivnosti i njihovi pojedinani
primjeri, mogu se i ne moraju smatrati devijantnim, ovisno o razliitim relevantnim
promatraima koji se njima bave. Razlika u definiciji, etiketi kojom se obiljeava aktivnost,
vana je za ono to svi, i promatrai i poinitelji, posljedino ine.11
Teorija etiketiranja pristupa devijantnosti sa stajalita socijalne interakcije. U sreditu
panje je proces kojim neki ljudi bivaju oznaeni devijantnima, poinju sebe doivljavati kao
devijantne te te se konano i ponu tako ponaati.12
Neki su smatrali da je teorija pokuavala objasniti devijantno ponaanje kroz reakcije
drugih na to ponaanje. Prema tom tumaenju, tek nakon to je se etiketira devijantnom, ta se
osoba poinje devijantno ponaati, ne ranije. Ovakvu je teoriju lako odbaciti pozivajui se na
injenice iz svakodnevnog iskustva.13 Teorija etiketiranja ne prua niti etioloko objanjenje
devijantnosti, niti govori o tome zato se ljudi ponaaju devijantno, a pogotovo ne daje
objanjenje zato se oni tako ponaaju dok drugi oko njih to ne ine.
Teorija etiketiranja, sa svime to obuhvaa i na to se odnosi, nije niti teorija, niti je
usredotoena iskljuivo na in etiketiranja kao to to neki smatraju. Ona je, prije, nain

10 Ricija, Neven, Pripisivanje uzronosti vlastitog delinkventnog ponaanja mladih (doktorska

disertacija), https://bib.irb.hr/datoteka/384000.DOKTORAT_Neven_Ricijas.pdf, 02. prosinca 2015.,
str. 10. (u daljnjem tekstu: Ricija, Pripisivanje uzronosti vlastitog delinkventnog ponaanja mladih)
11 Vrselja, Etiologija delinkventnog ponaanja, str. 146.
12 Fanuko, Sociologija, str. 100.
13 Becker, Preispitivanje teorije etiketiranja, str. 100
5

gledanja na ope podruje ljudske aktivnosti, ona je perspektiva iz koje e, moda, ranije
nejasne stvari biti jasnije.14
Oito je da se sudionici esto ne slau oko toga to je devijantno i esto preispituju
devijantnu prirodu nekog ina. Sudovi se ne slau, policija je suzdrana i kad je zakon jasan,
oni koji su ukljueni u zabranjenu aktivnost ne slau se sa slubenim objanjenjima. Nadalje,
vidimo da i neke aktivnosti, koje bi, prema tradicionalno prihvaenim standardima,
nedvojbeno trebale biti oznaene devijantnima, nitko takvima nije oznaio. Primjeujemo da i
institucije za provoenje zakona i morala esto oklijevaju dozvoljavajui tako da neke
aktivnosti ne budu otkrivene, ili da se za njih ne kanjava zato to bi ustrajanje na rjeavanju
sluaja predstavljalo problem, zato to su i njima samima ogranieni resursi i ne mogu
progoniti svakoga, ili zato to prijestupnik ima dovoljnu mo da se zatiti od progona, ili jer ih
se plaa da gledaju u drugu stranu.15
U osvrtu na niz sociolokih teorija zloina i delinkvencije, vano je imati na umu da
su te teorije oblikovane ivotnim iskustvom, pretpostavkama i svjetonazorima teoretiara.
Budui da se ivotna iskustva mijenjaju kako se drutvo mijenja, tako se mijenjaju i teorijski
stavovi o kriminalu. Nadalje, kao to su vremena i drutveni kontekst promjenjivi, prijanje
teorije gube svoju privlanost i druge teorije se poinju pojavljivati kao relevantnije. Svaije
razumijevanje o kriminalu uvjetovano je osobnim socijalnim iskustvom. S obzirom da su
teorije oblikovane svijetom u kojem teoretiari ive, vlastita interpretacija tih teorija kad se
primijene, pojasne, i kombiniraju zajedno moe pomoi u objanjenju suvremenih kaznenih, i
delinkventnih aktivnosti i ponaanja. 16
14 Ibid, str. 101
15 Ibid, str. 103
16 Zembroski, David, Sociological Theories of Crime and Delinquency, Journal of Human Behavior
in the Social Environment., (21), str. 253. (dalje u tekstu: Zembroski, Sociological Theories of Crime
and Delinquency)
6

Travis Hirschi je 60-ih godina 20. stoljea iznio svoju teoriju socijalne kontrole u kojoj
tvrdi da su ljudi s jakim socijalnim vezama manje podloni devijantnom ponaanju. 17 On je
devijantnost definirao kao djela, za ije otkrivanje se smatra da za rezultat imaju kanjavanje
osobe koja ih je poinila djelujui u irem drutvu.18

17 Ricija, Pripisivanje uzronosti vlastitog delinkventnog ponaanja mladih, str. 10.

18 Hirschi, Travis, Causes of Delinquency, https://books.google.hr/books?
id=53MNtMqy0fIC&redir_esc=y, 01. prosinca 2015., str. 47. (u daljnjem tekstu: Hirschi, Causes of
Delinquency)
7

3. TRAVIS HIRSCHI
3.1. Biografija
Travis Hirschi roen je 15. travnja 1935 u Rockvilleu u Utahu u Sjedinjenim
Amerikim Dravama. Kao ameriki kriminolog poznat je po svojoj teoriji socijalne kontrole
u maloljetnikoj delinkvenciji i teoriji samokontrole.19
Diplomirao je 1957.g. i magistrirao 1958.g. na Sveuilitu u Utahu. Godine 1968.
stekao je doktorat iz sociologije na Sveuilitu Berkeley u Kaliforniji. Svoju akademsku
karijeru Hirschi je zapoeo u Odsjeku za sociologiju Sveuilita u Washingtonu kao docent, a
kasnije je postao izvanredni profesor, to je i bio od 1967.g. do 1971.g. Iz Washingtona se
preselio na Sveuilite California u Davisu, gdje je bio profesor sociologije od 1971.g. do
1977.g. Od 1977.g. do 1981.g. bio je profesor kriminalistike na Dravnom sveuilitu New
York u Albanyju. Godine 1981. preselio se na Odsjek za sociologiju na Sveuilitu u Arizoni,
i tamo je ostao sve do umirovljenja 1997.g. Trenutno uiva poasno zvanje "professor
emeritus" na Sveuilitu u Arizoni.20
1969. Travis Hirschi objavio je knjigu "Uzroci delinkvencije", u kojoj je predstavio
detaljnu kritiku teorije kulturne devijantnosti, i teoriju socijalne kontrole. Tvrdio je da nitko
ne bi trebao biti iznenaen pojavom delikvencije, jer to je neto to e svi mladi uiniti, osim
ako se joj se ne stave na put. Ove prepreke se glavnom sastoje od stavova koji su uinkovito
usaeni kod veine djece, ali kod neke manje. Ovi potonji pojedinci imaju relativno slabe
veze s drutvom i nemaju vrst stav protiv delinkventnih aktivnosti.21
19 Travis Hirschi, http://www.britannica.com/biography/Travis-Hirschi, 02. prosinca 2015.
20 Hirschi, Travis, http://www.sage-ereference.com/view/juvenilejustice/n62.xml, 02. prosinca 2015.
21 Regoli, Robert M.; Hewitt, John D.; Delisi, Matt, Delinquency in society,
https://books.google.hr/books?id=hDwK-ZYRWkC&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&hl=hr#v=onepage&q&f=true, 10.
prosinca 2015., str. 147. (dalje u tekstu: Regoli et al., Delinquency in society)
8

Hirschi je dobio niz priznanja za svoj rad, ukljuujui i C. Wright Mills nagradu
Drutva za prouavanje socijalnih problema i Edwin H. Sutherland nagradu Amerikog
drutva za kriminologiju.22

3.2. Teorija socijalnih veza

Za razliku od prethodnih teoretiara kontrole koji su bili usmjereni na pojedinev
poticaj za poinjenje prekrajnih djela, Hirschi je istraivao razloge zato se ljudi ne bave
kriminalnim ponaanjem, a to je objasnio kao sukladnost i potivanje pravila. 23 Hirschi je
zapoeo je svoju teoriju socijalnih veza (eng. social bonding theory) sa stavom da je pitati
prijestupnika "zato to ini", kada su u pitanju kriminal i delinkvencija, nevano pitanje.
Umjesto toga, trebali bismo se pitati: "Zato mi to ne inimo?"24
Teorija socijalnih veza predlae da ambicija ili motivacija za uspjeh dri mlade na
ravnom i uskom putu, jer oni znaju da e ulazak u nevolje pogorati njihove anse za uspjeh. 25
Drugim rijeima, djeca imaju udjela u konformizmu i to vie vremena i energije uloe u
obrazovanje, karijeru, ili ugled, manje je vjerojatno da e riskirati svoje uspjehe inei
zloine. Istraivanje vanosti predanosti je pokazalo da djeca koja su vie angairana u
uobiajenim aktivnostima, imaju manju vjerojatnost da e biti delinkventna.
Tako je osnovna ideja ove teorije ta da razliiti oblici socijalne povezanosti, osim ako i
sami nisu usmjereni prema krenju drutvenih normi, smanjuju vjerojatnost uputanja u
devijantne aktivnosti. Pojedinci zapravo oponaaju one ljude u kojima na neki nain vide uzor
i ele slijediti njihov primjer. Samo to oponaanje pokazuje koliko je osoba emocionalno
22 Travis Hirschi, http://www.britannica.com/biography/Travis-Hirschi, 02. prosinca 2015.
23Zembroski, Sociological Theories of Crime and Delinquency, str. 248.
24 Pratt et al., Key idea: Hirschi's social bond/social control theory, Pratt, T. C.; Gau, J. M.; Franklin,
T. W., Key idea: Hirschi's social bond/social control theory,
https://www.sagepub.com/sites/default/files/upm-binaries/36812_5.pdf, 01. prosinca 2015., str.58.
(dalje u tekstu: Pratt et al., Key idea: Hirschi's social bond/social control theory)
25 Regoli et al., Delinquency in society, str. 148.
9

vezana za drugu osobu, koliko mu znae njegova stajalita i moralne vrijednosti, jer bi ono
ponaanje koje bliski ljudi ne odobravaju, moglo naii na osudu. Ukoliko se dogodi da takva
povezanost ne postoji, pojedinac se okree prijestupnikom ponaanju, tj. ponaanju
motiviranom iskljuivo privatnim interesom. Dakle, takvo ponaanje je posljedica greaka u
konvencionalnim drutvenim skupinama koje veu pojedinca za drutvo.
Charles Tittle objavljuje teoriju balansa kontrole (Control Balance Theory) te u svojem
pristupu nastoji potaknuti teoretiare da se kritiki osvrnu na njegov pristup i rad i da
doprinesu nadogranji teorije kako bi se mogla stvoriti jedna opa teorija kriminaliteta koja bi
mogla obuhvatiti i objasniti najvei dio ove pojave. Dijelom kao odgovor na kritiku
Hirshijeve teorije, Tittle je revidirao teoriju kontrole balansa kako bi objasnio tri openika tipa
ponaanja. Konformnost je postignuta kad ovjek ima ravnoteu kontrole u svojim ivotima,
devijanciju obiljeava neravnotea kontrole, kada ovjek ima preveliku kontrolu nad drugima
ili kada drugi imaju preveliku kontrolu nad njim. Do pokornosti doe kad ovjek nema
kontrole i u potpunosti ga vode drugi.26 Temeljna Tittleova premisa jest da koliina kontrole
kojoj je osoba izloena, u odnosu na koliinu kontrole koju on/ona moe podnijeti odreuje
vjerojatnost devijantnog ponaanja, kao i vrstu devijantnog ponaanja koje bi se moglo
manifestirati, to je u skladu i s drugom teorijama kriminaliteta koje se usmjeravaju na
kontrolu, kao to je Hirscheva teorija kontrole.27
Hirschi smatra da gotovo sve postojee kriminoloke teorije imaju pogrenu temeljnu
pretpostavku: da kriminalno ponaanje zahtijeva, u nekom obliku, stvaranje kriminalne
motivacije. Na primjer, teorija pritiska, koja potjee od Mertona, pretpostavlja da je pritisak
stavljen na drutvene norme, zbog nepovezanosti izmeu ciljeva i tenji mladih i njihove

26 Regoli et al., Delinquency in society, str. 149.

27 Ricija, Pripisivanje uzronosti vlastitog delinkventnog ponaanja mladih, str. 12.
10

sposobnosti da dou do tih ciljeve na legitimne naine. 28 Nadalje, perspektive koje potjeu iz
razliitih tradicija pretpostavljaju da su vrijednosti i tehnike povezane s kriminalnim
ponaanjem morale biti nauene, to je proces koji se dogodio u velikoj mjeri kroz izloenost
devijantnim vrnjacima i devijantnom sustavu vrijednosti koji je stvorio motivaciju za napad.
S druge strane, Hirschi je zapoeo sa suprotnom pretpostavkom: da svi mi, poevi od
roenja, posjedujemo hedonistiki nagon djelovati na sebian i agresivan nain koji dovodi do
kriminalnog ponaanja. Doista, nema razlike meu djetetovim dugoronim ciljevima i
njegove percepcije blokiranih mogunosti ispunjavanjem tih ciljeva kraom igrake drugog
djeteta, niti je potrebna dodatna izloenost devijantnim vrnjacima ili devijantnom sustavu
vrijednosti kako bi dijete impulzivno i agresivno guralo drugo dijete uzimajui mu igraku
bez razmiljanja o dugoronim posljedicama svojih postupaka. Hirschi tvrdi da su ova
ponaanja dio nae uroene ljudske prirode, i to vaan dio, on je tvrdio da veina od nas
kontrolira ove "prirodne" porive.29 Ukratko, Hirschi je zapoeo svoju teoriju sa stajalita da je
pitati prijestupnika "zato to ini", kada je u pitanju kriminal i delinkvencija, nevano pitanje.
Umjesto toga, trebali bismo se pitati: "Zato ne bismo mi to uinili?"30
Temelj cjelokupne teorije kriminaliteta koju su predloili Gottfredson i Hirschi lei
upravo u nedostatku samokontrole kao najprediktivnijem imbeniku, koji u korelaciji s
drugim varijablama, doprinosi razvoju delikventnog ponaanja, te se kroz ovu varijablu
nastoje objasniti i razlike u incidenciji delikventnog ponaanja izmeu djeaka i djevojaka,
odnosno mukaraca i ena, kao i razlike u incidenciji delikventnog ponaanja s obzirom na

28 Pratt et al., Key idea: Hirschi's social bond/social control theory), str. 57.
29 Regoli et al., Delinquency in society, str. 208.
30 Pratt et al., Key idea: Hirschi's social bond/social control theory, str. 58.
11

dob, gdje je poznato da se adolescenti vie uputaju u antisocijalno ponaanje, te da

prevalencija delikventnog ponaanja opada sa starosti.31
Burton Jr. i suradnici proveli su istraivanje na uzorku od 555 mukih i enskih
odraslih poinitelja kaznenih djela, posebno se usmjeravajui na empirijsku provjeru
Gottfredsonove i Hirschijeve teorije u podruju razlika izmeu mukaraca i ena, te njihovi
rezultati openito pokazuju kako je nedostatak samokontrole podjednako vaan imbenik
delinkvetnog ponaanja bez obzira na stol, iako postoje odreene razlike.32
Hirschi je identificirao etiri oblika za objanjenje drutvene povezanosti - vezanost,
privrenost, sudjelovanje ili ukljuenost i vjerovanja sva ta 4 oblika nalaze se izvan ljudske
prirode i veu ljude sa konvencionalnim drutvom gdje bivaju ukljueni u konvencionalne
aktivnosti, ponaanje i vladanje. Za svako dijete, svaka komponenta socijalne veze stvara
vlastiti kontinuum. to je jaa veza, manje je vjerojatno da e mladi poiniti zloin.33
Hirschi dri da te veze kontroliraju nae ponaanje kada smo u iskuenju da poiniti
kaznena ili devijantna djela. Prema tome, ove veze dolaze u etiri meusobno povezana
oblika, od kojih je prvi vezanost. Vezanost se, prema Hirschiju, odnosi na razinu psiholoke
privrenosti koju netko ima prema drugima i prema institucijama. Za Hirschija, roditelji i
kole su od kritine vanosti u tom pogledu, gdje e mladi koji formiraju bliske veze s
njihovim roditeljima i kolama su, doivjeti veu razine drutvene kontrole. Na primjer, u
filmu Vrisak, kada su dvojica ubojica razotkrivena, jedna od njih jadikuje da "e mama biti
ljuta na njega". Iako ova izmiljena poiniteljeva privrenost majci ga oito nije sprijeila od

31 Ricija, Pripisivanje uzronosti vlastitog delinkventnog ponaanja mladih, str. 36

32 Ibid
33 Regoli et al., Delinquency in society, str. 203.
12

ubijanja, ona ukazuje na jedan iri pojam, kako ta vezanost moe kontrolirati nae ponaanje,
ne elei razoarati one koje volimo naim loim ponaanjem.34
Vezanost se javlja kao odgovor na emocionalne veze koje mladi formiraju sa osoboma
koje im neto znae. Obiteljska okolina je izvor vezanosti jer se roditelji se ponaaju kao uzori
i ue svoju djecu drutveno prihvatljivom ponaanju.35
Kada se govori o vezanosti, misli se na pozitivne odnose s drugim ljudima to se
odnosi na obitelji, kolu i vrnjake. to se tie obitelji, snaga veze izmeu roditelja i djeteta je
glavna u odvraanju od delinkventnog ponaanja i mehanizam za usaivanje uobiajenih
normi i vrijednosti. Kada govorimo o koli, sposobnost za postizanjem dobrog uspjeha
povezana je s delinkvencijom na nain da loijim uspjehom zapoinje lanac nepotivanja
kole, uitelja, osoblja i, kasnije, vlasti u cjelini.
Koncept vezanosti pretpostavlja takvu organizaciju drutva u kojoj bi interesi veine
ljudi u zajednici bili ugroeni angamanom u kriminalnim djelima.Veina ljudi, jednostavno
ivei svoje ivote u organiziranom drutvu, osigurali su si odreena dobra, ugled i
mogunosti iji gubitak ne ele izgubiti. To im je drutveno osiguranje da e se ponaati
prema pravilima. Osoba je vezana uz konformnost ne samo onime to ima, nego i onime to
oekuje. Tenje i ambicije igraju vanu ulogu u stvaranju konformnosti. Osoba postaje vezana
uz obrasce ponaanja i zbog toga je vezana uz konformnost.36
Drugi tip veze se naziva privrenost, tu je Hirschi naveo vanost drutvenih odnosa
koje ljudi vrijednuju i ije ugroavanje ne bi htjeli riskirati poinivi kazneno ili devijantno
djelo. U biti, Hirschi napominje da su ljudi manje skloni se loe ponaati kada znaju da imaju

34 Pratt et al., Key idea: Hirschi's social bond/social control theory, str. 58.
35 Wiatrovski et al., Social control theory and delinquency, str. 525.
36 Hirschi, Causes of Delinquency, str. 21.
13

neto za izgubiti. Za mlade, to bi moglo znaiti da ne ele izgledati loe pred prijateljima,
roditeljima ili nastavnicima zato to su poinili kazneno djelo, neto to e za posljedicu
vjerojatno imati sram od onih ije miljenje im je vano. Hirschi tvrdi da bi isto vrijedilo i za
odrasle, ljudi se mogu suzdrati od angairanja u devijantnim aktivnostima kojima mogu
ugroziti svoj posao ili brak, veze koje mogu posluiti kao izvori drutvene kontrole.37
Hirschi misli da je najbolji indikator delinkventnog ponaanja djetetova privrenost
roditeljima, koli i vrnjacima - primarnim imbenicima socijalizacije. 40-ih godina,
kriminolozi su ispitali odnos izmeu privrenosti i delinkvencije. Istraivanja iz 1970-ih do
danas pokazuju da su djeca koja su vrsto vezana za roditelje imaju manje anse da e
pokazati devijantno ponaanje; njihovi pozitivni osjeaji potiu prihvaanje vrijednosti i
uvjerenja roditelja. Ta djeca izbjegavaju delinkventno ponaanje jer bi takvo ponaanje
ugrozilo naklonost njhovih roditelja.38
Privrenost roditelja i djece posredno nam govori o utjecaju koji roditelji imaju na
svoje dijete. Ukoliko se dijete ne osjea povezano sa svojim roditeljima, ne percipira ih kao
vane osobe ije moralne vrijednosti i ponaanja je potrebno internalizirati, ili se s njima ne
identificiraju u odreenoj razvojnoj fazi, cjelokupna mogunost roditeljskog utjecaja na dijete
je minimalizirana. Hirschi putem svoje teorije socijalne kontrole naglaava vanost kvalitete
povezanosti izmeu roditelja i djece kao centralnu tezu u objanjavanju delinkventnog
ponaanja mladih.39
Privrenost drutvenim vrijednostima i normama takoer smanjuje mogunost
sklonosti delinkventnom ponaanju. Pojedinev osobni interes sastoji se u setu aktivnosti koji
ga povezuje sa drutvenim moralnim kodeksom. Konvencionalne tenje, kao one koje se
37 Pratt et al., Key idea: Hirschi's social bond/social control theory, str. 58.
38 Regoli et al., Delinquency in society, str. 204.
39 Ricija, Pripisivanje uzronosti vlastitog delinkventnog ponaanja mladih, str. 43-44.
14

odnose na zapoljavanje i obrazovanje, se promatraju kao ''ogranienja delinkvencije'' i ''ulog

u usklaenost'', gdje vee tenje i osobna ulaganja omoguavaju i veu povezanost sa
konvencionalnim drutvenim poretkom, a manje je vjerojatno sudjelovanje u delinkventnoj
djelatnosti. Pojedinac dakle vjeruje da bi krenje ovih normi i vrijednosti ugrozilo
njegove/njezine interese.
Privrenost je povezana s tenjom odlaska na fakultet i postizanja visokog poslovnog
statusa. To je sudjelovanje u konvencionalnom ponaanju u kojem mladi riskiraju da postanu
delinkventni. Za razliku od mladia s definiranim ciljevima, adolescenti koji piju, pue, i ne
ponaaju se orijentirano prema buduim ciljevima imaju mnogo veu vjerojatnost da e
sudjelovati u delinkventnom ponaanju.40
Trei tip drutvene veze je poznat kao sudjelovanje, to se odnosi na oportunitetne
trokove povezane s nainom na koji ljudi troe svoje vrijeme. Naime, Hirschi je ovo povezao
sa starom poslovicom da su "u stanju mirovanja ruke vraja radionica ". Prema tome, ako
ljudi troe svoje vrijeme bavei se nekim oblikom drutvene aktivnosti, onda oni, po
definiciji, ne troe vrijeme bavei se antidrutvenom aktivnou. Na primjer, mladi koji su
jako ukljueni u legitimne kolske aktivnosti, nee troiti isto to vrijeme na unitavanje
imovine, krau stvari koje im ne pripadaju, konzumiranjem droga, i tako dalje. To ne znai,
naravno, da se takvi mladi ne mogu sudjelovati u takvom ponaanju prije ili nakon njihove
legitimne aktivnosti. Ipak, Hirschi tvrdi da, barem u tom trenutku, takvi mladi nee initi
delinkventna djela.41
Sudjelovanje u nedevijantnim drutvenim aktivnostima se odnosi na koliinu vremena
i energije posveene odreenom skupu aktivnosti (kao to su npr. domae zadae) koje
odraavaju vrijednosti konvencionalnog drutva, te radi toga ostaje manje vremena za one
40 Wiatrovski et al., Social control theory and delinquency, str. 525.
41 Pratt et al., Key idea: Hirschi's social bond/social control theory, str. 58-59.
15

aktivnosti kojima e na bilo koji nain prekriti odreene norme koje propisuje dominantno
drutvo.
Ukljuenost ili zaokupljenost u konvencionalnim aktivnostima je esto sastavni dio
teorije kontrole. Openita pretpostavka je da je osoba moda previe zauzeta
konvencionalnim aktivnostima te nema vremena za devijantno ponaanje. Takva osoba je
vezama dogovorima, rokovima, radnim satima, planovima, i vjerojatnost da e se upustiti u
devijantno ponaanje rijetko nastaje.42
Ukljuenost se odnosi na sudjelovanje u uobiajenim aktivnostima koje vode prema
drutveno cijenjenom uspjehu i statusnim ciljevima. Kvaliteta aktivnosti mladih i njihov
odnos prema buduim ciljevima i su vani u prevenciji delinkvencije. Vrijeme provedeno na
pisanje domae zadae, na primjer, prethodi uspjehu u postizanju obrazovnih ciljeva koje su
preduvjet za zanimanja visokog statusa.43
Konani oblik socijalne veze koju je Hirschi identificirao je uvjerenje, koje se odnosi
na stupanj u kojem se jedan pridrava vrijednosti povezane s ponaanjem koje je u skladu sa
zakonom; pretpostavka je da to je vie vana osobi takva vrijednost, manje je vjerojatno da
se on ili ona ukljue u kazneno/devijantno ponaanje. Na primjer, mladi koji ne cijene misao
da je loa ideja markirati iz kole pa e radije provesti dan igrajui video igricu ili puiti
marihuanu, su skloniji uiniti upravo to. Isto tako, kod mladia koji, primjerice, dijeli
uvjerenje da je koritenje nezakonitih narkotika pogreno, je manje vjerojatno da e
sudjelovati u takvom ponaanju.44

42 Hirschi, Causes of Delinquency, str. 22.

43 Wiatrovski et al., Social control theory and delinquency, str. 525.
44 Pratt et al., Key idea: Hirschi's social bond/social control theory, str. 59.
16

Uvjerenje je prihvaanje moralne valjanosti centralnog sustava socijalnih vrijednosti.

Ova varijacija u prihvaanju drutvenih pravila je sredite teorije socijalne kontrole, jer to se
manje ogranieni ljudi osjeaju, to je vjerojatnije da e prekriti pravila. Hirschi tvrdi da
postoji jedan dominantni sustav vrijednosti i da ak i delinkventi mogu prepoznati valjanost
tih vrijednosti, iako oni moda ne osjeaju ogranieni njima zbog oslabljenih veza s
dominantnim drutvenim poretkom.45
Vjerovanja u konvencionalne naine drutvenog uspjeha, posebno u obrazovanje je
stupanj odobrenja i suglasnosti sa odreenim vrijednostima i normama drutva. Vjerovanje u
konvencionalne

naine

drutvenog

uspjeha

smanjuje

vjerojatnost

uputanja

nekonvencionalne (devijantne) naine njegovoga ostvarivanja zbog toga to ih pojedinac

smatra moralno loima. Krenje normi se izbjegava jer se duboko vjeruje da je ono nemoralno
i pogreno tj. da su konvencionalni naini drutvenog uspjeha sami po sebi dobri.
Iako je ovaj odnos vrlo jednostavan, Hirschijev temeljni koncept je da postoji vana
veza izmeu stavova i ponaanja, ne u smislu da stavovi motiviraju ljude da poine zloin,
nego da prodrutveni stavovi ograniavaju ljude u poinjenju zloina koje bi u nedostatku
takvih drutvenih veza (tj. uvjerenja) poinili.46
Openito govorei, Hirschi tvrdi da, kada pojedinac ima veu razinu socijalne veze s
drutvom, pojedinac e manje vjerojatno poiniti delinkventno djelo. Drugim rijeima, on je
tvrdio da ako je maloljetnik vrsto vezan za roditelje, prijatelje i nastavnike, posveen
konvencionalnim ciljevima drutva (obrazovanje), ukljuen u konvencionalne aktivnosti
(domae zadae, sport), i vjeruje u vanost prihvaenih normi drutva, maloljetnik e imati
tendenciju nesudjelovanja u delinkventnom ponaanju. Kada uzmemo u obzir sve veze u
odnosu na devijantno ponaanje, Hirschi je istaknuo da lanac uzronosti kree od vezanosti za
45 Wiatrovski et al., Social control theory and delinquency, str. 525.
46 Pratt et al., Key idea: Hirschi's social bond/social control theory, str. 59.
17

roditelje, kroz brigu za odobrenje osoba na poloajima vlasti, do uvjerenja da pravila drutva
obvezuju neije dobro (ne-devijantno) ponaanje.
Teorija socijalne kontrole slui kao temelj za razne programe prevencije delinkvencije.
Programi imaju za cilj ponovno povezati djecu s njihovim roditeljima, kolama i zajednici
ukljuujui ih u konvencionalne i prosocijalne djelatnosti; takoer zahtijevaju da rodite da
postanu aktivni sudionici u ivotima djece. 47
Gottfredson i Hirschi pretpostavili su da su posljedice samokontrole sline u svakoj
situaciji jer iskustva ne utjeu mnogo na samokontrolu, ako uope utjeu. Umjesto toga, niska
razina samokontrole je u biti u funkciji podizanja djece. Roditelji pomau djeci da razviju
samokontrolu u sljedeim aktivnostima: 48
Praenjem i reakcijom na loe ponaanje djeteta
Nadzorom djeteta
Prepoznavanjem neposlunosti kada se ona pojavi
Kanjavanjem loeg ponaanja
Ta djeca postanu adolescenti sa samokontrolom koja je nuna za odupiranje jednostavnim
nagonima i za razvoj volje za uspjeh u koli i kasnije na tritu rada.

Slika 1.: Kartografija teorije delinkvencije

Loe
roditeljstvo

Niska razina
samokontrole

Delinkvencij
a

47 Regoli et al., Delinquency in society, str. 209.

48 Ibid, str. 208.
18

Izvor: Regoli et al., Delinquency in society

Teorija socijalne kontrole Travisa Hirschija je ostala velika paradigma u kriminalistici,

od njezinog uvoenja 1969. godine. Malo teorija je izazvalo toliko empirijske panje i tolike
rasprave unutar podruja, kao to je Hirschijeva teorija izazvala. Znanstvenici ju je testirali u
velikoj mjeri, te je izvor nesuglasica meu znanstvenicima o teoretskim i empirijskim
osnovama. Sam Hirschi je ostao vodea figura u disciplini vie od etiri desetljea i dalje je
meu najcitiranijim kriminolozima iz godine u godinu.49 Doista, za malo se znanstvenika
moe tvrditi da su toliko relevantni za jedno podruje tako dugo vremena. No, to nije bilo
sluajno, postoji razlog zato su njegove ideje prihvaene tamo gdje su ideje drugih bile
ignororane.
Meutim, nisu svi kriminolozi oduevljeno prihvatili teoriju samokontrole. Neki
kritiari tvrde da je teorija koja za kriminal krivi nedjelotvorno podizanje djece i odbacuje
mogunost da je delinkvencija proizvod stresa i truda, kulture, uenja ili biologije, sama po
sebi manjkava. U svojoj studiji o blizancima, John Wright i Kevin Beaver pokazali su da
samokontrola nije uzrokovana roditeljstvom uope, kada su ukljueni genetski imbenici. U
nastavku studije John Wright i njegovi kolege izvijestili su da je samo 1% samokontrole
uzrokovano roditeljskom praksom, 25% samokontrole je genetskog porijekla, a ostatak je
uzrokovan ostalim imbenicima kao to je utjecaj koji nastaje izvan obitelji, grupe vrnjaka.
Osim toga, Wright i njegovi suradnici otkrili su da roditeljstvo ne utjee ni ja jednu varijablu u
delinkventnom ponaanju tijekom drugog vala prikupljanja podataka, dok je utjecak genetike
u delinkvenciji iznosio 44%, a u zloinu 29%.50

49 Pratt et al., Key idea: Hirschi's social bond/social control theory, str. 55.
50 Regoli et al., Delinquency in society, str.210.
19

ak i ako teorija samokontrole sama ne vodi do prevencije delinkvencije kao druge

socioloke teorije kriminala, to ne znai da ideje vezane za samokontrolu nisu povezane s
ozbiljnim, nasilnim i kroninim mladim prijestupnicima koji su dio pravosudnog sustava.
Matt DeLisi i Michael Vaughn su, primjerice, istraivali preklapanje izmeu niske razine
samokontrole i kriminalne karijere na uzorku od institucionaliziranih delinkvenata odabranih
iz kaznenih centara u Missouriju. Otkrili su da ak i kad se kontrolira dob, spol, rasa, etnika
pripadnost, socijalno stanje, ozljede glave, psihijatrijski simptomi, prethodne psihijatrijske
dijagnoze i ADHD, niska razina samokontrole meu mladima upuuje na kriminalnu
karijeru.51 U stvari, niska razina samokontrole daleko najjae upozorava na to da bi mladi
mogli postati ozbiljni, nasilni i kronini delinkventi.
U osvrtu na niz sociolokih teorija zloina i delinkvencije, vano je imati na umu da
su te teorije oblikovane ivotnim iskustvom, pretpostavkama i svjetonazorima teoretiara.
Budui da se ivotna iskustva mijenjaju kako se drutvo mijenja, tako se mijenjaju i teorijski
stavovi o kriminalu. Nadalje, kao to su vremena i drutveni kontekst promjenjivi, prijanje
teorije gube svoju privlanost i druge teorije se poinju pojavljivati kao relevantnije. Svaije
razumijevanje o kriminalu uvjetovano je osobnim socijalnim iskustvom. S obzirom da su
teorije oblikovane svijetom u kojem teoretiari ive, vlastita interpretacija tih teorija kad se
primijene, pojasne, i kombiniraju zajedno moe pomoi u objanjenju suvremenih kaznenih, i
delinkventnih aktivnosti i ponaanja. 52

51 Ibid
52 Zembroski, Sociological Theories of Crime and Delinquency, str. 253.
20

4. ZAKLJUAK
U ovom radu analizirana je teorija devijantnosti iz persprektive Travisa Hirschija. On
je postavio teoriju socijalnih veza u kojoj tvrdi kako razliiti oblici drutvene povezanosti,
npr. povezanost s obitelji, kolom, smanjuju vjerojatnost uputanja u devijantne aktivnosti
zbog bojazni da e naii na osudu. Hirschi dri da te veze kontroliraju nae ponaanje kada
smo u iskuenju poiniti kaznena ili devijantna djela. Ukoliko se dogodi da takva povezanost
ne postoji, pojedinac se okree prijestupnikom ponaanju koje nastaje kao posljedica greaka
u konvencionalnim drutvenim skupinama koje ga veu za drutvo. Zakljuak ove teorije je
da da manjak socijalne kontrole (ili manjak socijalne povezanosti) vodi u delinkvenciju.
Travis Hirschi je svojom teorijom socijalnih veza / teorijom drutvene kontrole,
promijenio nain igre u kriminalistici. Njegova pretpostavka da svi mi, poevi od roenja,
posjedujemo hedonistiki nagon djelovati na sebian i agresivan nain koji dovodi do
kriminalnog ponaanja, je stvorila ozraje za jednu novu ideju s novim nainom razmiljanja
o kriminalnom ponaanju. Jednako je vana injenica da je nain na koji je on predstavio tu
ideju iz temelja promijenio nain na koji kriminolozi rade do danas.
Teorijom socijalnih veza naglaena je vanost odnosa koje pojedinac ostvaruje u
drutvu od svojih najranijih dana, to su prvestveno odnosi s roditeljima, prijateljima,
kolegama. Sigurno je da utjecaj okoline oblikuje ponaanje pojedinca i utjee na smjer
njegova razvoja, ali u sluaju da to ponaanje postane delinkventno, smatram da socijalne
veze nisu jedini uzronici. Nemaju svi ljudi isti strah od reakcije drutva i ne reagiraju svi isto
na neuspjeh te je mogue da voeni eljom za uspjehom posegnu za kulturalno nedoputenim
sredstvima. Takoer nisu svi lanovi drutva isti i ne uivaju isti status u drutvu bez obzira na
trud te do moe dovesti do frustracija koje vode u delinkventno ponaanje zbog elje za
boljim statusom.
21

5. LITERATURA
1. Becker, Howard, Preispitivanje teorije etiketiranja, http://hrcak.srce.hr/76542, 30.
studenog 2015.
2. Fanuko, Nenad, Sociologija. Udbenik za gimnazije, Zagreb, 2008.
3. Hirschi, Travis, Causes of Delinquency, https://books.google.hr/books?
id=53MNtMqy0fIC&redir_esc=y, 01. prosinca 2015.
4. Hirschi, Travis, http://www.sage-ereference.com/view/juvenilejustice/n62.xml, 02.
prosinca 2015.
5. Kovaevi, Sonja; Muanovi, Luka, Mladi u drutvu rizika - nasilniko ponaanje,
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=124223, 12. prosinca
2015.
6. Pratt, T. C.; Gau, J. M.; Franklin, T. W., Key idea: Hirschi's social bond/social control
theory, https://www.sagepub.com/sites/default/files/upm-binaries/36812_5.pdf, 01.
prosinca 2015., str.57. (dalje u tekstu: Pratt et al., Key idea: Hirschi's social
bond/social control theory)
7. Regoli, Robert M.; Hewitt, John D.; Delisi, Matt, Delinquency in society,
https://books.google.hr/books?id=hDwK-ZYRWkC&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&hl=hr#v=onepage&q&
f=true, 10. prosinca 2015.
8. Ricija, Neven, Pripisivanje uzronosti vlastitog delinkventnog ponaanja mladih
(doktorska disertacija),
https://bib.irb.hr/datoteka/384000.DOKTORAT_Neven_Ricijas.pdf, 02. prosinca
2015.
9. aki, Vlado; Franc, Renata; Mlai, Boris, Samoiskazana sklonost adolescenata
socijalnim devijacijama i antisocijalnim ponaanjima, http://hrcak.srce.hr/19688, 30.
studenog 2015.
10. Travis Hirschi, http://www.britannica.com/biography/Travis-Hirschi, 02. prosinca
2015.

22

11. Vrselja, Ivana, Etiologija delinkventnog ponaanja: Prikaz Pattersonove i Moffittine

teorije razvojne psihopatologije, http://hrcak.srce.hr/56833, 28. studenog 2015
12. Wiatrowski, Michael D.; Griswold, David B.; Roberts, Mary K., Social control theory
and delinquency,
http://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Social_control_theory_and_delinque
ncy.pdf, 25. studenog 2015.
13. Zembroski, David, Sociological Theories of Crime and Delinquency, Journal of
Human Behavior in the Social Environment., (21), 2011.

23