SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ SOCIJALNI RAD
Kolegij: Socijalna gerontologija

Doris Topuzović

KRITIČKI OSVRT NA ČLANAK: Rusac, S. (2009). Nasilje

nad starijim osobama u obitelji na području grada Zagreba

Mentor: doc. dr. sc. Silvia Rusac

Orašje, travanj 2017.

 Sadržaj

1.........................................................................................................................................Uvod
..................................................................................................................................................1

2.............................................................................Razrada ključne teme - kritički osvrt na rad

..................................................................................................................................................2

2.1 Naslov....................................................................................................................2
2.2 Sažetak...................................................................................................................2
2.3 Uvod i cilj istraživanja...........................................................................................2
2.4 Metoda...................................................................................................................3
2.4.1 Uzorak i prikupljanje podataka.........................................................................3
2.4.2 Instrument...........................................................................................................3
2.5 Rezultati i rasprava................................................................................................3
2.5.1 Izloženost starijih osoba nasilju u obitelji..........................................................3
2.5.2 Izloženost nasilju u obitelji obzirom na sociodemografska obilježja.................4
2.5.3 Percepcije starijih osoba o prijavljivanju nasilja i poznavanju starije osobe s
iskustvom nasilja...........................................................................................................5
2.6 Zaključne napomene..............................................................................................5
2.7 Literatura................................................................................................................5
3..................................................................................................................................Zaključak
..................................................................................................................................................6

.....................................................................................................................................Literatura
..................................................................................................................................................7
 1. Uvod

Promišljajući glavne karakteristike današnjeg društva može se uočiti

posvemašnje omalovažavanje osnovnih ljudskih vrijednosti, kriza morala i
posljedično porast nasilja. Iako su napravljeni značajni pomaci u prepoznavanju i
zaštiti od nasilja kad su u pitanju žene i djeca, naše društvo još nije dovoljno
senzibilizirano i ne reagira dovoljno kad su žrtve nasilja starije osobe.

Općenito se smatra da je zlostavljanje starijih ljudi ne samo aktivni čin

nego i čin propusta (obično se opisuje kao "zanemarivanje") i da može biti namjerno
ili nenamjerno. Zlostavljanje može biti fizičke prirode, ali i psihološko (emocionalno
ili verbalno nasilje), ili pak može uključivati financijsko ili materijalno zlostavljanje
neke druge vrste (Rusac, 2006). Bez obzira na vrstu zlostavljanja, sigurno će
rezultirati nepotrebnom patnjom, ozljedom i boli, gubitkom ili povredom ljudskih
prava i kao rezultat svega smanjenom kvalitetom života starijih osoba.

Izloženost nasilju starijih ljudi od strane članova njihove obitelji datira od

davnina i bila je uvijek privatna stvar koja je skrivana od javnog pogleda. Međutim,
u posljednjim decenijama 20. stoljeća došlo je do značajnog zanimanja i fokusiranja
javnosti i znanstvenika na problem zlostavljanja starijih osoba a time i na vid
obiteljskog nasilja. Time je zabrinutost za starije postala problem socijalne skrbi a
ubrzo i pozitivne kazneno-pravne legislative (WHO, 2002).

Tema ovog seminarskog rada je „Kritički osvrt na rad: Nasilje nad starijim
osobama u obitelji na području grada Zagreba“ (Rusac, 2008). Svrha rada je
proučiti navedeni članak, te napisati svoje mišljenje, kritike i izvući iz teksta ono što
smatram da je bitno. Tema istraživanja je zanimljiva i rad je privlačan za čitanje.

1
 2. Razrada ključne teme - kritički osvrt na rad

Osnovni nosilac nasilja jeste čovjek kao slobodno i samosvjesno biće i zato
je postojanje konflikta koje vodi nasilju jedino moguće u društvu između najmanje
dvije osobe zbog stvarnih ili prijetećih razlika u interesima, potrebama, ciljevima ili
idejama. S razvojem društva mijenjaju se društvene norme i sama svijest ljudi, a time
i međusobni odnosi koji vode nasilju.

Predmetni rad je podijeljen u logične cijeline koje prate razradu zadane

teme. Sam kritički osvrt je kompozicijski podijeljen u nekoliko tema koje su
posložene prateći redoslijed koji je u radu.

2.1 Naslov

Naslov je jasan i samorazumljiv, iz njega se odmah vidi sadržaj rada i

područje koje rad pokriva.

2.2 Sažetak

U sažetku se točno ukazuje na istraživački problem, opisani su ispitanici i

korištene metode ispitivanja, izneseni rezultati i formuliran zaključak koji proizlazi iz
rezultata.

2.3 Uvod i cilj istraživanja

U ovom dijelu autor nas upoznaje sa širim kontekstom uočenog problema.

Skreće nam pažnju na dosada poznate činjenice i prethodna provedena ispitivanja.
Autor ukazuje na još neodgovorena pitanja i objašnjava cilj na koje istraživanje
pokušava odgovoriti. Namjera rada je ostvariti uvid u izloženost starijih osoba nasilju
u obitelji te dobiti prve podatke o kretanju ovog fenomena u Gradu Zagrebu i prema
tome su definirani ciljevi istraživanja.

1
 2.4 Metoda

2.4.1 Uzorak i prikupljanje podataka

Ispitano je 1000 osoba starijih od 65 godina u gradu Zagrebu metodom

slučajnog uzorka što omogućava generalizaciju dobivenih rezultata na cijelu
populaciju. Ispitanici su razvrstani prema spolu, dobi i obrazovanju. Drugi ispitivani
parametri bili su izvor prihoda i materijalno stanje.
2.4.2 Instrument

Ispitivanje učesnika vršeno je putem upitnika izloženosti nasilju starijih

osoba koji je sastavljen od 20 čestica koje opisuju psihičko, tjelesno, materijalno i
seksualno nasilje. Ispitivanje su proveli prethodno educirani anketari.

2.5 Rezultati i rasprava

Rezultati istraživanja su posloženi u tablicama tako da su vrlo pregledni i

jasni.

2.5.1 Izloženost starijih osoba nasilju u obitelji

Iz tablica se vidi da starije osobe najčešće doživljavaju neki oblik psihičkog

nasilja, čak njih 14,1%.

Kod tjelesnog nasilja vidljivo je da do 0.7% starijih osoba ima takva

iskustva u svojoj obitelji, uključujući udaranje nogom, povlačenje za kosu,
šamaranje, bacanje na pod, gađanje predmetima. Seksualnog nasilja zapravo nema.
U uporedbi sa ostalim istraživanjima, neka međunarodna istraživanja također
pokazuju da starije osobe doživljavaju najčešće neki vid psihičkog nasilja. Međutim,
postoje i radovi koji pokazuju da je tjelesno zlostavljanje najučestaliji oblik nasilja
kod starijih, a slijede verbalna agresija i zanemarivanje.

Činjenica je da nasilje nad starima u obitelji još uvijek predstavlja osjetljivu

temu. Autorica pretpostavlja da je i u ovom istraživanju postojalo niz faktora (npr.
strah, osjećaj krivnje, zaštita počinitelja) koji su mogli utjecati na samoiskaz
ispitanika. Nasilje spada u kategoriju rijetkih događaja, te su rezultati ovog
istraživanja, osim kod psihičkog nasilja, navedeno i potvrdili budući da je

1
vjerojatnost pojavljivanja manja od 10%. Dakle, psihičko nasilje je najčešći oblik
doživljenog nasilja koje starije osobe doživljavaju u obitelji.

2.5.2 Izloženost nasilju u obitelji obzirom na sociodemografska

obilježja

Nisu nađene značajne razlike u nasilju obzirom na spol ispitanika iako je

zamjećen trend da su psihičko i fizičko nasilje više kod žena, a skloniji materijalnom
nasilju su muškarci.

Obzirom na dob nisu utvrđene statistički značajne razlike kod psihičkog i

tjelesnog nasilja ispitanika, ali kod materijalnog nasilja što su starije, osobe
doživljavaju više nasilja. Obzirom na dob suprostavljena strana istraživanja su došli
do suprotnih rezultata.

Obzirom na obrazovni status starijih osoba rezultati su pokazali da postoji

statistički značajna razlika u doživljenim oblicima nasilja u obitelji: stariji, manje
obrazovani češće doživljavaju kako psihičko tako i fizičko i materijalno nasilje.
Dobiveni rezultati su sukladni nekim stranim istraživanjima prema kojima su stariji
bez škole češće žrtve nasilja, i to najčešće od strane sinova i snaha.

U radu je pokazano da je doživljeno tjelesno nasilno ponašanje neovisno o

bračnom statusu.ispitanika u svim vidovima nasilja. Slični nalazi dobiveni su i u
nekim stranim istraživanjima. S druge strane, ovakvi rezultati ne potvrđuju neke
dosadašnje nalaze prema kojima su osobe u braku češće izložene nasilju.

Starije osobe koje imaju djecu iskazali su više doživljenog tjelesnog i

psihičkog nasilja, dok kod materijalnog nasilja nisu utvrđene statistički značajne
razlike.

Zanimljivi su nalazi obzirom na materijalni status starijih: materijalno

neovisni o svojoj djeci manje su izloženi nasilju. Dakle, starije osobe koje su
materijalno ovisne o svojoj djeci češće doživljavaju psihičko i tjelesno nasilje u
obitelji. Ispitivanje je također pokazalo da postoji korelacija između visine mirovine i
doživljenog psihičkog nasilja. Dosadašnja međunarodna istraživanja potvrdila su
povezanost lošijeg materijalnog statusa i doživljavanja nasilja u obitelji.

1
 2.5.3 Percepcije starijih osoba o prijavljivanju nasilja i poznavanju
starije osobe s iskustvom nasilja

Zanimljiv je rezultat po kojemu su više izloženi psihičkom nasilju upravo

oni koji nisu spremni prijaviti psihičko zlostavljanje. Dodatna analiza pokazala je da
stariji koji poznaju osobu izloženu nasilju u obitelji značajno više iskazuju
izloženost tjelesnom i psihičkom nasilju. Uz to je značajan faktor neprijavljivanja i
negativan odnos društva prema starijima. Pregled literature pokazuje da starije osobe
vrlo rijetko same prijavljuju nasilje.

2.6 Zaključne napomene

Iz prikazanih rezultata autorica zaključuje da starije osobe najviše iskazuju

doživljeno psihičko nasilje, zatim materijalno nasilje, pa tjelesno nasilje i najrjeđe
seksualno nasilje. Iako je niska, postoji značajna povezanost između tjelesnog
nasilja i materijalnog nasilja. Statistički značajna povezanost pokazana je između
tjelesnog i materijalnog nasilja i između materijalnog i psihičkog nasilja. Spol i
bračni status nemanju uticaja na nasilje u obitelji, dok dob, obrazovni status,
roditeljski status i materijalni status utiču na pojavnost nasilja.

Rezultati su pokazali da se nasilje nad starijima događa i da je ono prisutno

u našem društvu. Radi se ne samo o osobnom već i društvenom problemu koji može
utjecati na kvalitetu života starijih ljudi.

2.7 Literatura

Literatura je relevantna i dobro posložena.

1
 3. Zaključak

Predmetni rad „Nasilje nad starijim osobama u obitelji na području grada

Zagreba“ (Rusac, 2008) bavi se problematikom nasilja nad starijim osobama na
području grada Zagreba iz perspektive doživljavanja i iskustva starijih osoba. Rad se
fokusira na zlostavljanje starijih osoba od strane članova njihove obitelji.

U radu je istaknuto da starije osobe najviše iskazuju doživljeno psihičko

nasilje, zatim materijalno nasilje, tjelesno nasilje i najrjeđe seksualno nasilje. Pri
tome je pokazano da postoji statistički značajna povezanost između tjelesnog nasilja i
materijalnog statusa starijih osoba.

Svako nasilje treba rješavati odmah kada se pojavi jer odlaganjem

rješavanja povećava se napetost i situacija postaje sve gora, a eventualno riješenje
postaje sve kompliciranije. Nasilje je potrebno uočiti i prepoznati na vrijeme te ga
pokušati spriječiti. U cjelini, važno je usmjeriti pažnju na preventivno djelovanje,
na educiranje stručne i šire javnosti, na informiranje starijih osoba o njihovim
pravima, prije svega na pravo da ne trpe nikakav oblik nasilja u obitelji, ali i na
osnaživanje starijih da prijave nasilje nadležnim službama, te na adekvatnu zaštitu u
slučaju nasilja.

Nepovoljan položaj starijih osoba u društvu, loša materijalna situacija i

konačno nesenzibiliranost društva za problem nasilja nad starijim osobama faktori su
rizika za nasilje nad starijim osobama. Međutim, upravo ti faktori se mogu
identificirati na razini zajednice odnosno društva, te se kao takvi mogu promatrati u
kontekstu preventivnog djelovanja. Za očekivati je da bi poboljšanje ekonomskog
statusa starijih osoba, ali i razvijanja usluga i servisa u zajednici, moglo utjecati na
smanjivanje nasilja i uopće smanjiti ovisnost starijih osoba o drugima.

1
 Literatura

1. Rusac, S. (2006). Nasilje nad starijim osobama. Ljetopis socijalnog rada,

13(2), 331-346. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/7709

2. Rusac, S. (2009). Nasilje nad starijim osobama u obitelji na području grada

Zagreba. Ljetopis socijalnog rada, 16(3), 573-594. Preuzeto s
http://hrcak.srce.hr/47816

3. World report on violence and health. Chapter 5. Abuse of the elderly. World
Health Organization, Geneva 2002. Preuzeto s
http://www.who.int/violence_injury_prevention/violence/global_campaign/en
/chap5.pdf