SLOBODNA DJECA SAMERHILA

Aleksandar S. Nil
Peto BIGZ-ovo izdanje
Preveo sa engleskog: Dejan Petrovi
BEOGRADSKI IZDAVAKO GRAFIKI ZAVOD
Beograd, 1993.
Naslov originala: A.S. Neill: SUMMERHILL A radical Approach to
Child Rearning

Biljeka o autoru:
Britanski pedagog Aleksandar S. Nil osnovao je sredinom dvadesetih
godina
20 vijeka kolu u kui na jednom brdu engleske pokrajine. kolu je nazvao
Samerhil, i to ga je ime proslavilo u svijetu. U koli Samerhil nastava i
vaspitanje
djece postavljeni su na potpuno nove pedagoke i psiholoke osnove. Rad
u
Samerhilu, o kome govori ova knjiga, smatra se jednim od znaajnijih
pedagokih ekperimenata 20 vijeka. Posljednjih godina Nilov rad i njegove
ideje bili su predmet estoke kritike, ali su dobili i velika priznanja
eminentnih
pedagoga, psihologa i antropologa.

Predgovor Eriha Froma

Da li je ideja o obrazovanju bez upotrebe prinude pogrena? Pa ak i ako
sama ideja nije pogrena, kako moemo objasniti njen relativan neuspjeh?
U koli Samerhil autoritet nije maska za sistem manipulisanja. Principi koji
ine osnovu Nilovog sistema izloeni su u ovoj knjizi na jednostavan i
nedvosmislen nain .
- Nil vrsto vjeruje u djetetovu dobrotu; Cilj obrazovanja u stvari je cilj
ivota, da se radosno radi i da se nae srea; Intelektualni razvoj nije
dovoljan za obrazovanje. Obrazovanje mora da bude i intelektualno i
emocionalno. ; Obrazovanje mora da bude prilagoeno psihikim
potrebama i mogunostima djeteta. ; Dogmatski nametnutim disciplina i
kanjavanje stvaraju strah, a strah stvara neprijateljstvo.; Sloboda ne znai
odstustvo pravila ; Zdrav razvoj linosti nalae da dijete konano raskrsti
primarne veze sa ocem i majkom i da postane nezavisno.; Funkcija
osjeanja krivice je da u prvom redu vee dijete za autoritet. Osjeanje
krivice je prepreka za sticanje nezavisnosti.
Nil je kritiar sadanjeg drutva. On naglaava da je vrsta linosti kakvu mi
razvijamo ovjek mase. ivimo u bolesnom drutvu i veina naih
vjerskih obiaja je obino pretvaranje.
Vaa djeca nisu vaa djeca ona su sinovi i keri ivota koji ezne za sobom
Ona dolaze kroz vas, ali ne od vas
I mada su s vama, ona vam ipak ne pripadaju
Moete im dati svoju ljubav , ali ne i svoje misli,
Jer ona imaju vlastite misli,
Moete odomiti njihova tijela, ali ne i njihove due
Jer njihove due obitavaju u domu sutranjice koji vu
Ne moete posjetiti, ak ni u snovima
Moete stremiti da budete poput njih, ali ne nastojte
Da ih uinite slinima sebi
Jer ivot ne ide natrake, niti se zadrava na jueranjici
Vi ste lukovi iz kojih se vaa djeca kao ive strijele odapinju
Neka stezanje u vaoj aci strijelca bude na radost
kola Samerhil

Svi zloini , sve mrnje i svi ratovi mogu da se svedu na nesreu. Ova
knjiga je pokuaj da se prikae kako nastaje nesrea, kako ona unitava
ljudski ivot i kako djeca mogu da se odgoje tako da do nesree uopte ne
doe.
Oigledno je da je kola u kojoj su ivahna djeca nagurana po klupama da
u njima ue veinom nekorisne predmete- loa kola. Ona moe biti dobra
samo za one koji vjeruju u takvu vrstu kole, to jest za one nekreativne
graane koji ele poslunu, nekreativnu djecu, koja e se uklopiti u
civilizaciju u kojoj je novac mjerilo uspjeha.
Kako izgleda Samerhil? E pa, jedno je sigurno, a to je da asovi nisu
obavezni. Djeci je data puna sloboda da ih pohaaju, ili da se dre podalje
od njih- godinama, ako tako ele raspored asova postoji, ali samo za
nastavnike.
Funkcija djeteta je da samo ivi svoj ivot ne ivot kojim njegovi
anksiozni roditelji smatraju da bi trebalo da ivi, i ne ivot u smislu koji je
odredio strunjak za obrazovanje, smatrajui da zna ta je najbolje . svako
uplitanje i usmjeravanje od strane odraslih dovodi do stvaranja generacije
robota.
Djecu ne moete natjerati da ue muziku ili neto drugo, a da ih, do
izvjesne mjere, ne pretvorite u odrasle beskimenjake. Vi ih oblikujete u
budue ljude koji e prihvatiti status quo. To je dobro za drutvo kome su
potrebna posluna bia prikovana za kancelarijske stolice, ili prodavci
hodajue lutke po radnjama, ili automatizovana stvorenja koja svakog jutra
u osam i po hvataju voz iz predgraa, rijeju to je dobro za drutvo koje
preplaeni mali ovjek, na smrt prepadnuti konfirmist, nosi na svojoj
izlizanoj grbai.
Pogled na Samerhil
Mi nikada nismo mogli da primimo djecu iz sasvim siromanih kua, to je
velika teta, jer smo tako bili prinueni da cjelokupno istraivanje
usmjerimo ka djeci srednje klase, a ponekad je teko dosegnuti djetinju
duu kada je skrivena pod mnotvom novca i skupog odjela. Kada djevojka
zna da e na dan punoljetstva zaplivati u vodama novanog izobilja, onda
u njoj nije lako prouavati djetinju prirodu. Sreom, meutim, veinu
sadanjih i bivih uenika Samerhila novac nije razmazio. Svi oni znaju da ,
kada zavre kolu , moraju da privreuju.
Ve vie puta sam naglasio da odrasle osobe u Samerlihu nisu neki
obrazac vrline. Mi smo ljudska bia kao i svi drugi i nae ljudske slabosti se
esto sukobljavaju sa naim teorijama. U prosjenoj porodici, ako dijete
razbije tanjur , otac ili majka diu galamu, pri emu tanjur postaje vaniji
od djeteta. U Samerhilu, ako dijete ili spremaica razbiju itavu gomilu
tanjura , ja i moja ena ne kaemo ni rije. to je bilo bilo je. No, ako
dijete pozajmi neku knjigu, pa je ostavi napolju da kisne, moja ena se
naljuti, jer joj knjige mnogo znae.

Na ivot u Samerhilu je neprestano davanje. Posjetioci nas iscrpljuju vie

od djece, jer i oni trae da im se daje. Davati je zacijelo uzvienije nego
primati, ali je bez sumnje i zamornije.
Nikada nisam imao miljenike u koli. Naravno, uvijek su mi se neka djeca
dopadala vie od drugih, ali sam se dobro uvao da to ne ispoljim. Mogue
je da uspjeh Samerhila djelomino lei u osjeanju djece da se prema
svima njima postupa podjednako i sa potovanjem. Zabrinjava me
sentimentalan odnos prema uenicima u bilo kojoj koli: tako je lako u
svojim guskama vidjeti labudove, ili vidjeti Pikasa u djetetu koje samo
umije da brlja bojama.
Obrazovanje u samerhilu u poreenju sa standardnim obrazovanjem
Djetetu kod kuce neko stalno dri lekcije. Gotovo da nema kue u kojoj se
ne bi naao bar jedan nedorasli odrasli lan porodice koji hita da objasni
Tomiju kako radi njegov motor. Uvijek se nae neko da podigne bebu na
stolicu ba kad ona eli da ispita neke stvarice na podu. Svaki put kada
Tomiju objasnimo kako radi njegov novi motor, mi tom djetetu krademo
ivotnu radost radost otkrivanja , savladavanja prepreka. Jo vie , mi
nagonimo to dijete da povjeruje da je inferiorno i da mora da se osloni na
pomo drugih.
ta biva sa svrenim uenicima Samerhila
Zanimljivo je da slobodna djeca vole matematiku. Ona uivaju u geografiji i
historiji. Meu predmetima koji im se predloe, slobodna djeca biraju samo
one koji ih zanimaju. Najvie vremena provode radei druge stvari koje ih
zanimaju obraujui drvo i metal, slikajui, itajui beletristiku, glumei,
igrajui se zamiljenih situacija, sluajui dez....
Silvija je imala strogog oca koji je nikada nije hvalio. Naprotiv, kritikovao ju
je i po cijeli dan zanovijetao. Djevojica je eznula da zadobije njegovu
ljubav. Gorko je plakala dok je u svojoj sobi priala o tome. U njenom
sluaju bilo teko pomoi. Analizom kerke, otac se ni za dlaku nije mogao
promijeniti. Za Silviju nije bilo spasa dok ne odraste i ne napusti kuu.
Upozorio sam je da joj se moe dogoditi da se uda za pogrenog ovjeka
samo da bi se oslobodila oca.
Kakvog pogrenog ovjeka?,upitala je.
ovjeka koji lii na tvog oca, koji e se, dakle, sadistiki ponaati prema
tebi, rekoh.
Silvija je bila alostan sluaj. U Samerhilu je bila drutvena, prijateljski
nastrojena djevojka koja se nikome nije zamjerila. Prialo se da je kod
kue, meutim, prava napast. Analiza je, oigledno , bila potrebna ocu a
ne kerki.
Naravno, za ovu djecu ja simbolizujem oca, dok moja ena simbolizuje
majku. U drutvenom smislu, moja ena izvlai deblji kraj jer se na nju
sruavaju sva podsvjesna mrnja koju djevojice osjeaju prema majci, dok
ja dobijam njihovu ljubav. Djeaci prenose ljubav prema majci na moju
4

enu, a mrnju prema ocu na mene. Djeaci ne izraavaju mrnju tako

neposredno kao djevojice. To je zato to se oni daleko vie bave stvarima
nego ljudima. Djeak koji je bijesan utne loptu, dok djevojica otrovnim
rijeima sike na simbol majke.
Mjeovito kolovanje
U Samerhilu se djevojice ostavljaju na miru. Izgleda da su odnosi meu
polovima vrlo zdravi. Jedan pol nee dospjeti u doba zrelosti sa bilo kakvim
iluzijama i zabludama o drugom polu. Daleko od toga da je Samerhil samo
jedna velika porodica u kojoj su svi ti slatki djeaci i djevojice jedni
drugima samo braa i sestre. Kad bi bilo tako, smjesta bih postao zakleti
protivnik mjeovitog kolovanja.
Rad
Piem o djeci, ne onakvoj kakva bi ona trebalo da budu po miljenju nas
odraslih, ve onakvoj kakva stvarno jesu. Njihov smisao za zajednicu i
osjeanje drutvene odgovornosti ne oformljuju se prije osamnaeste
godine ili jo kasnije. Njihova interesovanje su trenutna i za njih ne postoji
budunost.
Moje je miljenje da se u zdravoj civilizaciji nee traiti od djece da rade
dok ne napune 18 godina. Mnogi djeaci i djevojke uradie dosta toga prije
nego to napune18 godina, ali e takav posao za njih biti igra, a za njihove
roditelje, vjerovatno, traenje vremena . Prosto me srce boli kad pomislim
koliko studenti moraju da ue za svoje ispite. Poznato mi je da je u
predratnoj Budimpeti oko pedeset odsto uenika doivljavalo fiziki ili
nervni slom nakon polaganja velike mature.
Odgajanje djeteta
Neslobodno dijete
Nesloboda poinje roenjem. Ne, ona poinje znatno prije roenja. Ako
ena potisnutih elja i ukruenog tijela rodi dijete, ko moe da kae kakav
e efekat imati njena materinska ukruenost na novoroene?
Vaspitanje u djeijoj sobi neodoljivo podsjea na dresuru u tenari. ibano
dijete, kao i ibano tene, izrasta u posluno, inferiorno odraslo bie. Kao
to dresiramo pse da bi odgovarali naim potrebama, isto tako dresiramo i
djecu. U toj tenari, djeijoj sobi, ovjekoliki psi moraju da budu isti, ne
smiju suvie glasno da laju, moraju da sluaju zvidaljku i da se hrane kada
mi smatramo da im to odgovara.
Ne postoji problematino dijete. Postoje samo problematini roditelji.
Moda bi bilo bolje da kaem da postoji samo problematino ovjeanstvo.
Upravo zato je atomska bomba tako stravina, jer je pod kontrolom ljudi

koji su protiv ivota, a koja osoba ije su ruke u kolijevci bile vezivane nije
protiv ivota?
Slobodno dijete
Mnogi roditelji nisu u stanju da shvate razliku izmeu slobode i
raspoloenosti. U disciplinovanom domu djeca nemaju nikakva prava. U
razmaenom domu imaju sva prava. Pravi dom je onaj u kome i djeca i
odrasli imaju jednaka prava. Isto se odnosi i na kolu.
Nije lako dati djetetu slobodu. To praktino znai da odbijamo da ga uimo
religiji, politici ili klasnoj svijesti. Dijete ne moe da ima stvarnu slobodu
ako uje kako njegov otac grmi protiv neke politike grupe ili kako njegova
majka bjesni protiv kunih pomonica. Gotovo je nemogue sprijeiti djecu
da usvoje na stav prema ivotu. Sin nekog mesara vjerovatno nee biti
pobornik vegetarijanske ishrane ukoliko ga, naravno, strah od oevog
autoriteta ne gurne u opoziciju.
Ljubav i odobravanje
Jednostavno reeno, roditelj mora da stekne svoju individualnost. On mora
da zna na emu je, a to nije lako, jer ovjek nije jedino ono na to je sam.
On je kombinacija svih ljudi koje je sreo i on zadrava mnoge njihove
vrijednosti. Roditelji nameu djeci autoritet svojih roditelja, jer svaki
mukarac u sebi nosi sopstvenog oca, a svaka ena sopstvenu majku. I
upravo nametanje tog krutog autoriteta stvara mrnju, a sanjom i
problematinu djecu. To nametanje suta je suprotnost odobravanju.
Strah
Nikad ne pokuavajte da budete gazda, cenzor ili udovite u svom domu,
to vaa ena implicira kada kae: ekaj samo dok se tata vrati kui!
Nemojte to da trpite! To znai da e na vas pasti mrnja koja je trebalo da
zadesi vau enu u odreenom trenutku.
Roditeljima je srazmjerno lako da odgaja djecu bez kompleksa. Ne smije se
nikad dozvoliti da se dijete osjea uplaenim ili krivim. ovjek ne moe da
eliminie sve reakcije straha svako se trgne kad se vrata zalupe. Ono to
se moe eliminisati to je nezdrav strah koji kao da se nakalemio na dijete strah od kazne, strah od ljutitog boga, strah od ljutitog roditelja.
Laganje
Ako vae dijete lae, to znai ili da vas se plai , ili da vas podraava.
Roditelji koji lau imae djecu koja lau. Ako od djeteta hoete istinu,
nemojte da ga laete. Ova preporuka nije moralne prirode , jer svi mi
povremeno laemo. Ponekad laemo da ne bismo povrijedili neija
osjeanja, a naravno, laemo i o sebi, kad nas optuuju za egoizam ili
uobraenost. Umjesto da djetetu kaete : Mamu boli glava! Budi miran!

bilo bi bolje i potenije da viknete: Prestani sa tom prokletom galamom!

Meutim, to moete slobodno da kaete samo ako vas se djeca ne plae.
Nagrade i kazne
Ne moemo da budemo pravini, jer ne poznajemo sebe i ne
prepoznajemo nae sopstvene potisnute elje. Odrastao ovjek ne moe
nikad da vaspitava izvan i iznad sopstvenih kompleksa. Ako smo sami
vezani potisnutim strahovima, onda ni sopstvenu djecu ne moemo da
uinimo slobodnim. Sve to inimo jeste to da na djecu prebacujemo
sopstvene komplekse.
Kazna je uvijek in mrnje. U inu kanjavanja, nastavnik ili roditelj mrzi
dijete, a dijete to shvata. Oigledno kajanje ili njena ljubav , koje istueno
dijete ispoljava prema roditelju , nisu prava ljubav. Istueno dijete u stvari
osjea mrnju koju mora da prikrije da se ne bi osjealo krivim , jer batine
su ga odvukle u matanje:elim da moj otac padne mrtav! Fantazija
odmah izaziva krivicu: Poelio sam da moj otac umre! Kakav sam ja
grenik! I tako kajanje, uz prividnu njenost gura dijete ka oevom krilu.
Ali duboko u njemu, mrnja je ve tu i tu e i ostati.
Seks
Stavovi prema seksu
Seks je osnova svih negativnih stavova prema ivotu.
Nijedna ivotinja nema krut stomak, niti se osjea nelagodno u pogledu
seksa ili vrenja nude.
to se mene tie, vjeni ivot je san, jedan razumljiv san, jer ovjek nije
uspio praktino ni u emu, izuzev u mehanikim pronalascima. No, taj san
ne zadovoljava. Ja elim da vidim nebo na zemlji, a ne u oblacima. Upravo
je patetino to to veina ljudi eli istu stvar. Oni ele, ali nemaju volje da
je dosegnu, jer im je volju izvitoperio prvi amar, prvi seksualni tabu.
injenica da u svakom filmu ima ljubavnih scena dokazuje da je seks
najvaniji inilac u ivotu. Interesovanje za ove filmove je uglavnom
neurotine prirode. To je interesovanje seksualno frustriranih ljudi koji
osjeaju seksualnu krivicu. Nesposobni da normalno vole zbog te
seksualne krivice, oni hitaju na filmske projekcije koje ljubav predstavljaju
kao neto romantino, ak lijepo. Ljudi sa potisnutim seksualnim
osjeanjima posrednim putem iivljavaju svoje interesovanje za seks.
Nijednom mukarcu ili eni iji se ljubavni ivot odlikuje punoom nije stalo
do toga da ide dvaput nedjeljno u bioskop zbog bezvrijednih filmova koji su
samo imitacija stvarnog ivota.
Mrzite seks i mrziete ivot. Mrzite seks i nee moi da volite svog susjeda.
Ako mrzite seks, va seksualni ivot biva , u najgorem sluaju, obojen
impotencijom ili frigidnou, a u najboljem - osjeanjem nepotpunosti.
7

Otuda i potie uobiajena opaska ena koje su raale:Seks je razbibriga

iji je znaaj preuvelian. Ako je seks nezadovoljavajui, on mora u neto
da se pretoi, jer je suvie jak poriv da bi mogao da bude eliminisan, a
pretae se u anksioznost i mrnju.
Moralno vaspitanja
Biblija kae: Strah od boga je poetak mudrosti. Mnogo ee je to
poetak psihike neuravnoteenosti , jer je tetno okruiti dijete strahom u
bilo kom obliku.
Mnogo puta mi se neki roditelj obraao rijeima:Ne razumijem zato je
moj sin postao lo. Strogo sam ga kanjavao , a siguran sam da u naoj
kui nikada nije imao lo primjer.Isuvie esto sam radio sa deformisanom
djecom koju su vaspitavali pomou straha od ibe ili straha od boga
djecom koja su bila prisiljavana da budu dobra.
Roditelj rijetko shvata kakav uasan trag u djetetu ostavlja nepregledan niz
zabrana, opomena i pridika, i nametanje itavog sistema moralnog
ponaanja koje dijete jo nije u stanju da prihvati, koje ne razumije i zato
ne usvaja svojom voljom.
Djeiji problemi
Okrutnost i sadizam
Kad bi roditelji bili dovoljno iskreni da sve ovo kau, onda ne bi osjeali
potrebu da budu okrutni prema svojoj djeci. Okrutnost se raa iz neznanja
i mrnje prema samom sebi; okrutnost titi sadistu od saznanja da je
njegova sopstvena priroda izopaena.
Cinian ili zloban roditeljski jezik moe da nanese djetetu neizrecivu tetu.
Svi znamo oeve koji se podsmijevaju svojim sinovima: Trapavko, ne
moe nita da uradi a da ne zabrlja. Takvi mukarci na isti nain,
stalnim kritikovanjem, ispoljavaju mrnju prema svojim suprugama. Ima i
ena koje komanduju muevima i djeci bujicom uvreda i zastraivanjem.
Kraa
Meutim, upoznao sam mnogo djece koja su u trinaestoj godini krala, a
kasnije odrasla i postala poteni graani. Izgleda da je istina u tome to
djeci treba mnogo vie vremena da odrastu nego to smo mi navikli da
mislimo. Pod rastenjem podrazumijevam nastajanje drutvenog bia.
Dijete je prevashodno egoist uopte uzevi, do poetka puberteta i ono
do tada uglavnom ne posjeduje vjetinu identifikovanja sa drugima.
Predstava o mojem i tvojem je predstava odraslih, pa e mlado bie
razviti ovaj osjeaj tek kad postane zrelo.

Ako su djeca voljena i slobodna, ona e vremenom postati dobra i potena.

To zvui kao prosta izreka, ali ja sam svjestan mnogih prepreka koje se
neoekivano javljaju u praksi.
Roditeljski problemi
Ljubav i mrnja
Ljubav i mrnja nisu suprotnosti. Suprotnost ljubavi je ravnodunost.
Mrnja je ljubav koja se izokretanjem preobratila u drugu stranu medalje.
Mrnja uvijek sadri djeli straha, kao to pokazuje sluaj djeteta koje mrzi
mlaeg brata. Njegova mrnja je prouzrokovana strahom od gubitka
majine ljubavi , a takoe i strahom od sopstvenih razmiljanja o osveti
bratu.
O odgoju djeteta
Na prvi znak da dijete zatee miie , roditelj treba da se igra sa njim na
takav nain da ono moe slobodno da pokree miie. Smatram da je
prividna borba, ona koju ja moram da izgubim, djelotvorna sa djecom od
etiri ili pet godina. Smijeh je veliki ispusni ventil za emocije i tjelesnu
napetost. Zdrava beba se puno smije i gue. Golicanje po grudima esto
e izazvati napad sretnog smijeha i ...oh, da, ovdje bih pomenuo jednu
kolu djeije psihologije koja ne odobrava dodirivanje djeteta da to ne bi
dovelo do fiksacije za oca ili majku. Ubjeen sam da je to besmislica.
Nema nikakvog razloga da roditelji ne maze svoju djecu, da ih ne golicaju,
ne miluju i ne potapu.
Tjelesno kanjavanje je loe zato to je okrutno i zato to je izraz mrnje.
Ono ini da je i jedna i druga strana osjeaju mrnju. To je nesvjesna
seksualna perverzija. U drutvima u kojima je mastubracija suzbijena
kazna se daje po rukama sredstvu mastubracije . U odvojenim kolama
za djeake, u kojima se homoseksualnost suzbija , batine se dobijaju po
turu objektu udnje. U religiozno nastrojenim krajevima tjelesno
kanjavanje je omiljeno zbog vjerske mrnje prema grenoj puti.

ODGOJITI GRAANINA
Patrice Canivez
Prevela sa francuskog : Andrea Gapi

Izdava: PRAVNI CENTAR, FOND OTVORENO DRUTVO B I H

DTP i Print: JE, Sarajevo
Sarajevo, jun, 1999.
OBJAVLJIVANJE SU POMOGLI
CENTAR ZA ZATITU PRAVA MANJINA
HELSINKI KOMITETE ZA LJUDSKA PRAVA U B I H

GRAANSTVO
Graanstvo znai pripadnost dravi. Ono pojedincu daje pravni status,
kojem su
pridruena odreena prava i dunosti. Taj status ovisi o
zakonima pojedine drave, i moe se rei da postoji onoliko tipova graana
koliko i tipova drava.
Nacionalni identitet

10

Jedinstvo zajednice
Drugi nain zamiljanja drave jest da se od nje naini utjelovljenje ideje
nacije. Nasljedstvo temeljnih tradicija i podsjeanje na velike dogaaje iz
prolosti naciji daju smisao za identitet i vrijednost.
Drava , sa svoje strane , mora braniti taj identitet, to jest nezavisnost i
kontinuitet zajednice.
S jedne strane, drava je stvorena u funkciji drutva, dakle u funkciji
problema i imperativa napretka, naina proizvodnje i razmjene. S druge,
stvorena je u odnosu na tradiciju povijest. Ta stajalita stavljaju naglasak
na temeljni nain integracije u zajednicu. Sjedne strane, graanin je radnik
i potroa. To je neporeciva injenica o kojoj treba voditi rauna. To je
ujedno i jedna od specifinih osobina moderne demokracije, u usporedbi s
analitikom demokracijom.
Drava i demokracija
Pojam demokracije
Demokracija je drava kojom vlada veina, ali u interesu siromanih. Ta
Rousseaua, republika je drava utemeljena na drutvenom ugovoru.
Konkretno, to znai da je karakterizira graanska i politika jednakost te
suverenost naroda. Narod ima temeljnu vlast, onu zakonodavnu, i svaki se
graanin pokorava izrazu volje veine.
Demokracija se moe shvatiti kao poseban oblik onoga to bismo mogli
nazvati idealom republike: budui da masa ima vlast, vlada u svom
vlastitom interesu, koji je interes siromanih.

Disciplina
Zakonski model pedagokog autoriteta: Rousseau
Negativno djelovanje autoriteta
Rousseau je mislio da odnosi autoriteta ovdje podrazumijevamo izriite
zapovijedi vaspitaa, zapovijedi koje on daje zahvaljujui svojoj osobnoj
moi. Zato takva mo ima iskrivljeno djelovanje? Zato to dijete nije
sposobno percipirati objektivne razloge onog to mu se zapovijeda . Stoga
dijete redovito interpretira naredbu kao izraz line volje odraslog, to jest
kao njegovu samovolju. Svi razlozi ili opravdanja koje mu damo inie mu
11

se maskom za tu samovolju, retorikom ija je svrha da ga navede da

pristane . U sluaju da ne prihvati, ono e se toj retorici usprotivi svojom
vlastitom.
Postoji samo jedan nain da se izbjegnu te iskrivljenosti: autoritet nad
djetetom mora biti isto toliko bezlian koliko i autoritet zakona kojemu se
podreuje graanin. Stoga Rousseau svom itatelju savjetuje da nita ne
zapovijeda djetetu, ali ne tako da ga pusti da radi po svome, nego
organizirajui njegove ivotne uslove na takav nain da dijete ne moe ni
poeljeti nita osim ono to je, objektivno gledano, dobro za njega.
Kritike analize Michela Foucaulta
injenica i pravo
Foucault tako suprostavlja injenicu i pravo. Njegova se ideja moe ovako
saeti: drutveni ugovor, koji zasniva politiku zajednicu na opoj volji,
pretpostavlja jednakost svih graana. Disciplina ukida tu formalnu
jednakost: ispod tog zakonskog okvira , ili iza njega, nalazi se uporna,
temeljna nejednakost izmeu onih koji su podreeni konstantnom,
diskretnom i djelotvornom provoenju, discipline to im kroji tijelo i duh, te
onih koji organiziraju tu disciplinu ili od nje imaju koristi. Opa volja je na
taj nain neutralizirana: ona je samo pravni izraz jednog naina ivljenja
koji se pedantno i strpljivo iri drutvenim tijelom zahvaljujui odreenoj
vrsti arhitekture, organizacije, informacija, obrazovanja itd. Pojedinac i sam
pridonosi tom irenju, interioziranjem normi koje mu drutvene nauke
predstavljaju kao injenice.
Habitus
Protagorina teorija i aristotelovsko shvaanje habitusa
Aristotel je izgradio teoriju morala u kojoj se pojam habitusa nalazi na
presudnom mjestu jer opisuje na koji nacin su steene skolonosti prisutne
u proraunima koje cini pojedinac predajui se uicima, koristei se
novcem, traei priznanje itd. proraunatost pojedinca u vlastitom
ponaanju usmjerena je prema viku, manjku ili tanoj mjeri, a usmjerava
je njegov openiti stav u ivotu, ravnotea ili poremeaj ravnotee u
njegovim eljama ili sklonostima koje proizilaze iz njegove prolosti i
njegovog odgoja i obrazovanja. Usaivanje habitusa koji usmjeravaju
aktivnosti u skladu sa rasuivanjem, uglavnom gledano djelo odgajatelja i
odraslih, medutim, ono je u krajnjoj liniji djelo zakona. U gradovima,
dravama, naime zakonodavci ine graane dobrima navodei ih da
steknu odreene navike: to je i elja svakog zakonodavca, i ako je on lo u
njezinom ostvarenju, tada je njegov rad promaen. Dakle drava je u biti
odgajatelj: njezini zakoni nisu imperativi koji su u odnosu na pojedinca
sasvim izvanjski.
Dvostruki politiki proces

12

Iza republikanske definicije kole i njezine slubene misije ostvariti

jednakost djece u pogledu znanja skriva se dakle dvostruki politiki
proces. S jedne strane, skola reproducira hijerarhiju drutvenih klasa. Ona
daje prednost povlatenim a oduzima je ne povlatenim , gurajui prve
prema visim kolama, a ako je mogue i visokim kolama, te aljui druge
u svijet rada, ako ne i nezaposlenosti. Izmeu tih dviju klasa nalazi se
prosjena graanska klasa: ni potpuno kultivirana, ni potpuno
neobrazovana. Njena djeca su najmarljivija i najupornija, to su djeca koja
usvajaju kolsko znanje uz cijenu truda i dobre volje. No ona nikada nece
steci onu lakou i uglaenost koje kola vrednuje, ali ih ne prenosi. Ona
nikad nee imati onaj blistav sjaj koji kola uzdie do uzora, ali ne upuuje
na naine kojima se moze steci. Njihovo znanje, njihova kultura i njihov
nacin govora zauvijek ci i beznadno ostati kolski.
Zajedniki habitus
Sada je jasno da svaka komponenta drutva usauje svojoj djeci osobite
habituse, to jest naine ponaanja i naine gledanja na stvari, koji ovise o
geografskom ili drutvenom porijeklu. Takoer je oito da je skola, to jest
svaka skola, vec prema svojoj veliini, smjetaju u seosku ili urbanu
sredinu, profilu njezinih uenika, osobnosti njezinih nastavnika te njihovim
pedagokim metodama, prema svojoj osobnoj povijesti i specifinoj
organizaciji, koja ovisi o tome radi li se o osnovnoj ili srednjoj koli,
gimnaziji ili ustanovi vieg obrazovanja, proeta osobnim duhom koji
djeluje kako na uenike, tako i na nastavnike. Na kraju je nesumnjivo da se
iznad habitusa koje usauje porodica ili skola nalaze i profesionalni
habitusi koje pojedinac stie izvravanjem svoje funkcije i druenjem sa
svojim kolegama, te je stoga svaka profesionalna aktivnost nosilac jednog
osobnog mentaliteta.
Meutim, jednako je nedvojbeno da je svaki habitus, u okviru nekog
savremenog drutva, jednim dijelom proraunati habitus. To znaci da je on
to vie takav to se drutvo modernizira. To takoer znaci da je on to vise
takav sto se drutvo vie modernizira. To takoer znaci da je on tu manje
takav sto je drutvo tradicionalnije. Upravo se taj habitus ili taj zajedniki
aspekt svih habitusa namee svima posredstvom natjecanja. To nita ne
oduzima injenici da se tradicionalne vrijednosti, vie ili manje veinske
unutar zajednice, takoer usauju putem njihove sredine ili kole, privatne,
javne, koju pohaaju. Rei da se proraunski habitus namee svim
pojedincima isto tako ne vodi ka poricanju stvarnosti drutvenih konflikata.
Naprotiv, ta se teza potvruje nainom na koji se propis nadjaava
radikalnost revolucionarnih rjeenja s jedne strane ili represivnih rjeenja s
druge, to implicira da su svi ljudi u stanju procijeniti cijenu nasilja, te da im
se ona cini prevelikom u odnosu na korist koja se iz nje moze izvui.
OGOJ RASUIVANJA: PRAVO I LJUDSKA PRAVA
Do sada smo ostavljali po strani intelektualne aspekte odgoja i
obrazovanja. Bavili smo se problemom uslova pod kojima se pojedinac
moze odgajati, a da ne izgubi svoju autonomiju i sposobnost rasuivanja.
13

Poli smo od cinjenica da ta mogunost zaista postoji, budui da se

politiki i intelektualni ivot hrani polemikama, kritikama, i debatama.
Prouavali smo na koji nacin autonomija i sklonost razmiljanju mogu biti
kompatibilni s prilagoavanjem ivotu unutar odreenje politike
zajednice. Problem koji na se postavlja jeste problem rasuivanja u
pravom smislu rijei, odnosno rasuivanja koje graanin upuuje pitanjima
to se tiu cjelokupne zajednice. Pojam rasuivanja teko je precizirati kad
se radi o javnim poslovima. Da bismo ga odredili, moramo znati o cemu
rasuujemo i u skladu s kojim kriterijima. Nije isto izabrati nekog dravnika
zbog njegove harizmatine osobnosti ili zbog toga to je njegova politika
povoljna za neke privredne interese, prihvaajui neku vladu zbog
moralnih razloga ili odobravati politike projekte neke stranke. Meutim
ostavimo li postrani ono sto spada u kategoriju zavoenja, a cime bi se
trebalo baviti strunjaci za image, moemo pokuati uspostaviti razliku
izmeu dvaju tipova rasuivanja. U ovom pogledu drat cemo se
rasuivanja pravnog i kritikog tipa.
Pravo i ljudska prava
Ljudska prava imaju vano mjesto u odgoju graanina. S jedne strane, jer
definiraju jednu od najveih tema politike rasprave. S druge strane jer
dravama to se na njih pozivaju pruaju kriterij za rasuivanje o onom e
to u nekom politikom programu ili projektu zakona, kao i u organizaciji
zajednice openito, nije u skladu s utemeljiteljskim principima tih drava.
Graanska prava su slobode koje drava jami svakom covjeku , bio on
njen graanin ili ne: jednakost pred zakonom , sigurnost, zatitu od
samopovoljne upotrebe vlasti, vlasnitvo, slobodu savjesti i miljenja.
Politika prava pojedincu shvaenom kao graaninu pridaju odreenu
mo: sudjelovanje u oivotvorenju ope volje, to jest zakona, pravo na
pristanak na porez. Meutim, ona takoer u sebi sadre prava koja su
otvorena svima, poput slobodnog izraavanja misli.
Temelj ljudskih prava
Klasina doktrina odgovara filozofsko j tradiciji koja potie os Sokrata i
Platona. Ona omoguuje da se pojmu prava pridrui tano odreeno
znaenje, zamiljeno kao koherentni skup zakona, ili preciznije kao ustav ,
pri cemu rije ustav u isto vrijeme znaci zakonsku organizaciju drave i
njezin politiki reim . prirodno pravo postoji im postoje grad, drava, i
ustav koji odgovaraju prirodi. Teorija prirodnog prava mijea se sa opisom
tog ustava i te dobro organizirane republike, to jest teorijom pravde.
Univerzalnost ili relativnost ljudskih prava
Ve smo najavili posljednji problem, problem univerzalnosti ljudskih prava.
Naime, na osnovi povijesnih , geografskih, etnografskih ili sociolokih
razmatranja moe se poduprijeti teza o relativizmu. Ta se teza moe saeti
na sljedei nacin:
Postoje raznovrsne kulture, a ni jedan objektivni kriterij ne omoguava da
za jednu ustvrdimo da je superiornija od druge. Sto se tie ljudskih prava ,
14

iz toga proizilaze dvije posljedice. S jedne strane, moemo ustvrditi da ta

prava obiljeavaju zapadnu kulturu, to znai da se ne moemo pozvati na
njih da bismo izveli kritiku azijskih , afrikih i drugih kultura. S druge strane
, moe se dokazati da je svaki obiaj ceremonija ... ma kako okantan za
Evropljanina , opravdan unutar neke kulture koja oma svoju koherenciju. Te
dvije tvrdnje stoga se upotpunjavaju: odbijanje etnocentrizma
onemoguava donoenje suda; razumijevanje dotinog kulturnog sklopa
zahtjeva njegovo prihvaanje.
LJUDSKO ISKUSTVO DJELOVANJA:
TEORIJA HANNAH ARENDT
Prema Arendtovoj, koncepcija djelovanja prema modelu proizvodnje u sebi
sadri mogunost totalitarizma. Ona nuno dovodi do zamiljanja
zajednice kao neke vrste materijala to ga dravnik moe oblikovati u
funkciji projekta koji provodi. Ona takoer implicira, dovede li se ta
mogunost do kraja, svoenje graanina na status objekata kojima se
moe manipulirati ili na status ivotinja koje se mogu iskoritavati ili
pripitomljavati: totalitarni reimi 20. stoljea pokazali su dokle moe otii
takva logika.
Rad Hane Arendt moe se okarakerizirati kao pokuaj brinog
razgraniavanja politikog djelovanja od proizvodnje, praxisa od poiesisa.
Ona je stoga dola do shvatanja politikog djelovanja ne kao naina
ivljenja ija je svrha sadrana u njemu samom . politiko djelovanje nije
podreeno prethodnom postavljanju ciljeva, ve je to nain postojanja na
ovom svijetu. Ono je jedno od temeljnih ljudskih iskustava.
Ova nas analiza dovodi do koncepcije drave koja bi svakome omoguila
da sudjeluje u zajednikom djelovanju. Aredtvova ovdje suprostavlja ideal
federativne republike stvarnosti savremenih demokratija kojima dominira
stranaki sistem. U tim demokratijama, koje su centralizirane drave,
sudjelovanje graana u javnim pitanjima je varka. Narod ne djeluje njega
predstavljaju. javna debata ima svoje mjesto u parlamentu, no graani
nisu pozvani da u njoj sudjeluju, ve da podraavaju, svojim glasom i
pritiskom miljenja, ovu ili onu stranku. cijeli politiki ivot se tako
organizira oko parlamentarne debate, a stoga i oko odreene manjine
izabranih. Cilj stranaka je da usmjere javno miljenje, da ga uokvire i da od
njega stvore silu za pritisak kako bi njihove odluke prevagnule
u
parlamentarnim debatama ili u vladi. Zbog toga stranke neprestano
pokuavaju suzbiti spontane organizacije graana koji se u povijesnim
trenutcima kad se cijeli narod osjea pozvanim za djelovanje, okupljaju
kako bi ljudi zajedno raspravljali, informisali se i donijeli odluke.
Konzervativni odgoj
Odgoj ne smije biti konzervativan u drutvenom smislu te rijei. Njegova
funkcija nije da omogui elitama da sauvaju svoju mo i privilegije. Ali on
mora sacuvati naslijee znanja i iskustava naslijeenih od prolosti i
prenijeti ih novim generacijama. Pritom su dva osnovna naela. S jedne
strane, djeca ne smiju ciniti neku posebnu grupu odvojenu od odraslih,
15

pozvanu da upravlja sama sobom. Cilj odgoja jeste da se djeca dovedu do

zrelosti bia koja djeluju dakle, treba ih cuvati od neumoljivosti
preuranjenog javnog ivota, odgajati ih u sigurnosti doma te postupno
omoguavati njihovu tranziciju izmeu privatnog , porodinog ivota u
javni ivot politiki i drutveni unutar posrednike institucije, kole. To je
jedini nacin potovanja djeteta u djetetu, jer mu se ostavlja vremena da
naraste.
Svaki ivot, a ne samo ivot biljaka , izranja iz tame i ma koliko bila jaka
njegova prirodna sklonost da dosegne svjetlost, on ipak treba sigurnost
tame kako bi dospio do zrelosti.

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA U RAZREDU

SEAN NEILL
Prevela: Gordana Mikuli
EDUCA , NAKLADNO DRUTVO, ZAGREB

NASLOV IZVORNIKA
Sean Neill: Classroom Nonverbal Communication, Routledge,
London and New York, 1991.

16

Razredni kontekst
Najmanje dva initelja upuuju na vanost neverbalnih znakova. Prvi je
vezan uz sloenost razredne situacije, posebno glede uitelja, koji
istovremeno mora imati posla sa 25 do 30 uenika. Osim svojim glasom
uitelj komunicira i posredstvom neverbalnih znakova, kako pri globalnoj
procjeni situacije u razredu koja se mijenja iz trenutka u trenutak tako i
kad eli uticati na ponaanje uenika, nerijetko i nekolicine njih odjednom .
Kao to emo vidjeti kada bude rijei o tome kako i ucitelj prenosi svoje
oduevljenje za predmet koji predaje ili o reakciji uenika na njega, dodatni
komunikacijski kanali mogu promijeniti ili podcrtati uiteljeve rijeci.
Dvosmislenost neverbalnih znakova
Kod ljudi mnogi neverbalni znakovi imaju razliita znaenja Ljudi esto nisu
ni svjesni neverbalnih znakova, te ih ne znaju tano ni opisati ni imenovati.
Neverbalni znakovi u razredu esto zamjenjuju verbalni ,npr.
pribliavanjem djetetu nastavnik moe nadzirati njegovo ponaanje bez
izravnog prigovora. Mogua dvosmislenost neverbalnih znakova potvruje
17

uporno gledanje i naginjanje naprijed. Ustrojen pogled omoguava bolji

nadzor nad radom uenika, a vea blizina pospjeuje razliite postupke.
Razvoj neverbalnih sposobnosti kod djece
Sposobnost komuniciranja razliita je kod djece i odraslih. Ako nastavnik
eli sa djecom uspjenu komunikaciju, mora svoju komunikaciju prilagoditi
djeijoj dobi. Razlike izmeu neverbalne komunikacije kod djece i odraslih
su u meudjelovanju sa razlikama vezanim za spol i etiku pripadnost
.Sposobnost opaanja izraaja lica naglo raste kod djece u dobi 5-9 godina,
a ve u 13-toj ta sposobnost je ravna onoj odraslih. Izraz lica mijenja se od
biolokog, utemeljenog stanja koje je pod uticajem pojedinanog uenja i
iskustva. Nastavnici, kad se slue znakovima, oslanjaju se na sposobnost
steenu vlastitim iskustvom u koli.
Govor je ljudska sposobnost. Djeca u ranoj dobi proizvode karakteristine
informacije govora odraslih. Sposobnost upravljanja informacijom jo je
oitija kod predkolske djece. Uitelj, osobito oni koji pouavaju manju
djecu u razredu rade irom lepezom izraajnih informacija.
Razvoj gesta
Razvoj gesta kod djece se odvija neprekidno tokom prvih godina ivota, pa
se djeca mogu nai u nepovoljnom poloaju kada im nastavnik pokuava
objasniti sloene pojmove. Razlikuje se slikovitije geste koje se kod mlae
djece pretvaraju u pantomimu dogaaja Slikovite geste s godinama se
mijenja. Zatim metaforike geste koje nadmauju apstraktne pojmove koje
se kod djece kasnije razvijaju. Uitelje dosta upotrebljavaju geste kada se
obraaju velikim skupinama uenika.
Znakovi razumijevanja
Djeca znaju signalizirati razumijevanja ili nerazumijevanje kada se to od
njih trai. Razlika izmeu ocjene i razumijevanja i nerazumijevanja,
izraenija je kod namjernog nego kod spontanog ponaanja. Nevani nain
ponaanja npr., igranje s nekim predmetima, prsti u ustima i sl to je znak
da dijete nije razumjelo gradivo i to uitelj treba da zna prepoznati. U dobi
od 10-11 godina dobri i loi uenici nastoje signalizirati znaajni stupanj
razumijevanja.
Razvoj sposobnosti i razumijevanja neverbalnih komunikacija
Razvoj sposobnosti razumijevanja neverbalnih znakova je povezan sa
njihovim kognitivnim razvojem Opu sposobnost itanja neverbalnih
znakova prate posebne sposobnosti dekodiranja vizualnih glasova i
kombinovani znakova. Postoje individualne razlike u nainu signaliziranja
istih emocija koje najee proizilaze iz razlika u strukturi lica koje utjeu
na razlike u izraavanju, npr. pojedinac ije lice i kada miruje djeluje
agresivno zbog istaknutih ravnih obrva a lagani osmjeh koji bi na drugom
licu djeluje ljupko na njihovom izgleda zloudno.

18

itanje proturjenih ili obmanjujuih poruka

Starija djeca lake otkrivaju protivrjene ili obmanjujue poruke izreene
oporima glasom ili namrgoena lica pa na takve sarkastine poruke u
poetku reaguje neverbalnim glasovima nesigurnosti, zatim prijetnjom i
povlaenjem iz komunikacije. Te su poruke vane u kontekstu razreda jer
djeca mogu otkriti nesigurnost kod uitelja koju on ne elei pokazuje
svojom intonacijom, pokretima ruku, hodanjem po razredu ili prebacivanju
s jedne noge na drugu. Starija djeca takoe uspjenije alju protivrjene
znakove.
Znakovi nadmoi i nesigurnosti
Znakovi nadmoi i hijerarhije u razredu su vani iz teorijskih i praktinih
razloga. Mnogo je faktora koji utjeu na disciplinu od kolske uprave do
raoditelja, politiara i medija, ali je ipak uiteljeva sposobnost kjuna u
voenju i nadzor u razreda. Nadmo neposredno utjee na disciplinu kada
uitelj mora rjeavati meusobne djeije sukobe, posebno kada je ugroen
njihov autoritet ili se pokazalo prilino tekim i za istraivanje i za uitelja.
Prirodna nadmo
Nadmo moemo odrediti kao obiljeje odnosa u kojem nadmoni
pojedinac nadzire ponaanje podreenog, nadmo moe ukljuiti stvarnu
agresiju. esto se nadmo iskazuje poetnim sueljavanjem ili prijetnjom.
Ali i pojedinac koji je nadmoan koji je u podreenom poloaju i ne elei
alje znakove koji posmatrau pokazuju njihov status prije nego to doe
do bilo kakvog meu djelovanja. Postavlja se pitanje zato se takvi znakovi
bez ikakve provjere uzimaju zdravo za gotovo kao pouzdani i valjani.
Teoretski preovladavajue ponaanje je zanimljivo iz dva razloga:
- znakovi imaju evaluacijsku pozadinu
- posebne strategije ponaanja uinkovite su u brojnim situacijama a
njihova djelatnost zavisi od stvarnog naina donoenja odluke. Moe se
oekivati da i kod ljudi odluka ima isti uinak bez obzira da li se do nje
dolo racionalnim ili institucionalnim putem
Svaki razred ima klanove iji se vrijednosni sistem razlikuje. U niim
razredima srednje kole klanovi su gotov iskljuivo jednog spola. Spremni
su kazniti uitelja koje se ne pridravaju ponaanja koje razred smatra
primjerenim i to krenje reda i neizvravanje zadataka.
Poteno signaliziranje
Razlika u znakovima koje pojedini uitelji upotrebljavaju objanjavaju
zato djeca tako lahko proziru nesigurne uitelje i zato strog uitelj ima
problema s ponaanjem uenika u razredu i sa svojom popularnou.
Nesiguran uitelj svoju nesigurnost signalizira razredu nervoznim
pokretima. Teorija potenog signaliziranja moe posluiti i objanjenju
19

pitanja strogog uitelja. Mjere koje uitelj moe primijeniti zakonski su

ograniene. Oni imaju mnogobrojne mogunosti da na temelju iskustva
promjene do koje mjere su prijetnje potene.
Ispravno tumaenje znakova
Potene znakove valja ispravno protumaiti te upoznati se sa moguim
blefiranjima.Prouavanje pokazuje da i uspjeniji uitelji pokazuju
znakove stresa Uitelj predstavlja osobu koja osigurava panju itavog
razreda. U trenutku kada sve oi uperene u njega nestaje znakova stresa.
Pojedinci koji lahko doivljavaju stres ne uspijevaju se drutveno uklopiti ili
im drugi ne daju mira iako se umije boriti ne suprostavljaju se dovoljno
uvjerljivo napadu
Struktura pozornosti
Razliit raspored namjetaja u formalnom tipu razreda najavljuje i razliit
pedagoki i drutveni ustroj. U razredu je od velike vanosti, struktura
pozornosti. Meu predkolskim pojedincima nadmo pojedinca nastoje biti
u centru panje. Ipak je struktura pozornosti pokazatelj da nadmonost
utie na ponaanje ak i onda kada nema naslagana.
Iskazivanje pozornosti primjer openitijeg pojma meta komunikacije,
komunikacije, i o tome kako komunikaciju valja tumaiti. Govornik mora
biti vrlo osjetljiv pri tumaenju znakova kojima se iskazuje pozornost.
Starija djeca mogu manipulirati iskazivanjem pozornosti da bi izbjegli
kontakt sa sainiteljem. Ako se uitelj ne prilagodi djeci bie izloen
manipuliranjem.
Otvoreni i skriveni izazovi
Iskusni nastavnici razlikuju dva tipa izazova:
- Jedan doista utie na njegov nadzor i autoritet i s njim se treba
ozbiljno pozabaviti
- Drugi tip kojim se ne treba posebno baviti su skriveni izazovi, npr.
uenici letimice provjeravaju gdje se uitelj nalaze, a potom skree
pogled u drugom smjeru.
Mnogo je vjerovatnije da uitelj prije uoi uenike spremne za skriven
izazov, nego one na otvoreni.
Samopotovanje ,status i ponienje
Ponienje moe biti neravnomjerno iako se u veini sluajeva planira kao
strategija. Uitelji mogu povrijediti djeije samopotovanje, npr. kada
izabere djeaka za atletiku grupu, a djevojice izostave. U svakom
razredu je bar jedan uenik vjet u upuivanju dvosmislenih uvrijedljivih
primjedbi,a posve su mirna i nasmijeena..Razdaljina meu ljudima
razlikuje se s obzirom na kulture status uitelja istaknut je njegovim
poloajem
Izraavanje oduevljavanja
20

Uvjerljiviji uitelji pomau svom sluateljstvu signalizirajuim gestom i

izraajem lica. Uspjeni nastavnik pokazuje svoje oduevljenje sa vie
neverbalnim znakovima. Prosjeni nastavnik se esto slue autoritetom i
naredbom ili e svojim ponaanjem signaliziraju uznemirenost
Regulacijski znakovi
U razgovoru se obino odrava drutvena distancaVea blizina odrava
prisutnost. Da bi razgovor mogao glatko tei, sluatelj zna prepoznati
trenutak kada se preuzima rije. Pokreti mogu posluiti i za usmjeravanje
sluatelja pozornosti. U svakodnevnim razgovorima neverbalni znakovi
pridonose da razgovor tee glatki

Geste kao okvir ideja

Geste predstavljaju fiziki predmet ili pokret. Pokret i govor se uporedno
obrauju. U nemogunosti uporedno pokreta i govora se moe
iskomplicirati, a ako se govor omota moe doi pojaanja pokreta.
Metaforini pokreti predstavljaju fizike apstraktne pojmove, a u nastavi
se predstavlja prijenosnim kretanjem. Izlaganje uitelja moe propratiti
gestom, pokretom, izraajem lica i intonacijom.

Dokazivanje zanimanja i prijateljstva

Vana je sposobnost pokazivanja za odgovore uenika. Znakovi upueni
cijelom razredu razlikuju se od onih koji su upueni prema pojedinom
djetetu
Bitno je istaknuti da uitelj i uenik snano utjeu na razvoj komunikacije.
Uenici znaajno utiu na ponaanje uitelja. Oni svojim reakcijama mogu
pomoi uiteljima. Uenik uz dranje tijela, bavljenje nekim predmetom,
umjesto gledanjem uitelja dobar je pokazatelj nezainteresovanosti. Poput
uitelja i uenici mogu biti uznemireni kada govore pred itavim
razredom. Uspjeni uitelji due ekaju uenike na odgovore. To djeci
moe biti naknadno za stres pri javnom nastupu.
Meusobna razdaljina i raspored razreda
Meusobna razdaljina se s godinama poveava, bar je tako do puberteta.
Djeca rijetko dodiruju uitelja. Uiteljev dodir je dobrim dijelom u slubi
nadzora, obino ukljuuje dodir ruke. Dodir glave moe imati i
poniavajue svojstvo, posebno kod starije djece. Sami verbalni ukori nisu
postizali ni priblino takav rezultat kao u sluaju kad je uitelj vrsto
stisnuo djeije rame. Dodir je poveavao djelotvornost pohvale i kritike u
21

razredu. Uitelj i uiteljice vie dodiruju djecu vlastitog spola nego

suprotnog.
Niz istraivaa je nastojalo istraiti vanost poloaja u razredu. Uitelji koji
krue razredom privlae veu panju uenika, tako mogu bolje prati da li
uenici prate gradivo i da li su ga razumjeli neverbalnim putem. Koristan je
kruni ili polukruni obilazak uitelja, ako postoje uslovi za to. Postoje
razlike u iskustvu djece koja sjede u razliitim dijelovima razreda. U
srednjokolskim uionicama nedisciplinirana djeca sijede to dalje od
uitelja. To je esto povezano sa njihovim osobinama. Studenti koji ele
dominirati raspravom biraju vidljivo mjesto. Djeca koja teko sarauju u
raspravi mogu biti aktivni samo u maloj skupini. Rad u skupinama posebno
pomae slabijim uenicima. Skupine imaju uspjeha u akademskom smislu,
te poboljavaju drutvene odnose.
Razlike meu skupinama
Glavne razlike meu spolovima koji se dosljedno spominju jeste vea
umjetnost u kodiranju i dekodiranju kod ena i vea neverbalna
agresivnost kod mukaraca. Dodir predstavlja prednost i mukarci se njime
moraju koristiti kao kretnjom kojom e pokazati prevlast nad enama.
ene se manje slue znakovima nadmoi kao mukarci.
Do nerazumijevanja dolazi kada sudionici isti signal tumae na razliite
naine a nisu svjesni da to ine.

Uticaj izobrazbe uitelja

Postoje tri mogunosti u vezi sa razvojem neverbalnih sposobnosti kod
buduih uitelja:
Prvi je model nadarenog uitelja student posjeduje sposobnost na
poetku studija i one ostaju do kraja.
Druga mogunost da se sposobnost i nakon zavrenog studijanauene tj.
posljedice iskustva i kada usaena sposobnost ne bi imala veze jer one na
kraju zavise od onog to se nauilo.
Trea je mogunost postojanja interakcije izmeu poznavanja sposobnosti
na kraju i na poetku studija, tj. kada studenti prepoznaju sposobnost te se
one iskustveno nadograuju. Nastavne se sposobnosti usvajaju
meusobnom djelovanju koje pridonose kako postojee sposobnosti i mo
zapaanja tako i iskustvo u nastavi.

22

Analiza pedagokih listova:

Muallim / asopis za odgoj i obrazovanje
God IV / br . 13 / mart 2003/ Sarajevo/
Str. 62
KAKO ODABRATI KOLU ZA UPIS SVOGA DJETETA
Smajo Halilovi
Kriterijumi za procjenjivanje budue kole vaeg djeteta
Posljednjih nekoliko godina kole trpe napade sa svih strana. Na
obrazovanje se svaljuje krivica za sve to nevalja u drutvu. Kao rezultat
ovog negodovanja kole su se promijenile. Dolo je do mnogih poboljanja,
ali su se ona uglavnom odnosila na zgrade, opremu , uila, laboratorije,
udbenike, biblioteke, nastavne planove i drugo. Uenicima se i dalje ne
ukazuje potrebno potovanje.
Nae najmodernije kole, namjetaj i druga nova oprema, kao i novi
nastavni planovi, od male su vrijednosti ako je metod i mo i dalje na snazi
u rjeavanju konflikata i ako se uenici i dalje svakodnevno obasipaju
uvredljivom i destruktivnim porukama.
Predlaemo da , kada donosite odluku o koli vae djeteta, ne gledajte
materijalne stvari ve obratite panju na to kakav stav imaju uposleni
prema uenicima . Tomas Gordon postavlja pitanja na koja trebate
odgovoriti poslije razgledanja kole i razgovora sa nastavnicima i
direktorom.
1. Da li uenici uestvuju u uspostavljanju pravila koja se odnose na
ponaanje u odjeljenju i koli uopte?
2. Da li uposlenici i nastavnici tuku ili vrijeaju djecu?
3. Da li nastavnici organizuju odjeljenske diskusije sa uenicima ?
4. Da li uenici planiraju sa nastavnicima ta e i u kojem roku uiti i
kako e se ocjenjivati njihovo znanje?
5. Da li nastavnici uestvuju u donoenju odluka ili su nastavnici ti koji
stalno sve odreuju i nareuju? ....

23

Odgovori na ova i mnoga druga pitanja bit e vam pokazatelji kvaliteta

meuljudskih odnosa u odreenoj koli. kole, pored svoje obrazovne
funkcije, prvenstveno trebaju odgajati i biti usmjerene ka razvijanju
kvalitetnih, humanih i meuljudskih odnosa.
Direktor znanja i direktor prakse mora se sjediniti u jednog ovjeka.
kola nije zgrada, klupe i stolice, biblioteke i kompjuteri. kola jeste
nastavnik, uenik, direktor, i uposlenici. Poduavanje bi trebalo biti
moe biti jedno od najzahvalnijih i najuzbudljivijih profesija, pa ipak , za
mnoge nastavnike ono to nije. Nedavno je jedan nastavnik rekao
sljedee:
Kada sam poceo da predajem vidio sam sebe kao predvodnika sretne
grupe uenika, eljnih da ue, da istrauju i otkrivaju. Ali nije tako
ispalo. Ne radujem se svom poslu . Plaim se svakog novog asa,
svakog novog dana. A i uenici. Osjeam se kao goni robova koji iba
biem iznad glava gomile nezainteresovanih aljkavaca, koje zanima
samo kao da pobjegnu od posla. Najgore od svega je to sto se moj rad
procjenjuje na osnovu njegovih rezultata u dnevniku.
Sve je relativno. Ako ne vjerujemo sebi i uenicima dobro je da
povjerujemo barem ASNOJ KNJIZI. Preesto se kreemo u maglini
vlastitog nerazumijevanja to rezultira i nebrojnim bezumnim
postupcima koji pridonose jo veem neredu.

24

Analiza pedagokih listova:

Muallim / asopis za odgoj i obrazovanje
God III / br . 9 / mart 2002/ Sarajevo/
Str. 146
CJELOIVOTNO UENJE:
POTREBA I MOGUNOSTI
Dr. Ismet Dizdarevi
Ono to je sadrano u prvom broju rjeito govori o teorijskim i praktinim
vrijednostima asopisa Obrazovanje odraslih . Govori ne samo o
andragoki problemima, ue shvaenim , ve i o kulturni potrebama koje
su temelj uspjenog obrazovanja odraslih , ali i istovremeno i onom to je
u ovim trenutcima razvoja B i H svim akterima procesa obrazovanja zaista
potrebno. Ne samo srednjovjenim i starijim , ve i mlaim. Odraslim da
dublje osjete vrijednost stalnog ucenja i da lake savladavaju , ako u njima
ive, zablude o nemogunosti uenja zbog odmaklih godina.
Nalazimo bogatstvo, znanstveno ili iskustveno verificiranih , spoznaja o
zahtjevima modernog vremena za cjeloivotnim uenjem , kao i o
njegovim novim perspektivama, o smislu, potrebama odraslih danas tako i
o njegovim opim procesima tako i o specifinim ( na primjer, o
obrazovanju odraslih u Istonoj Evropi i Hrvatskoj ).
asopis prema svemu to omoguava napredak u obrazovanju odraslih je
vrlo bitan i vaan. On jasno kazuje svakom ko eli pisati o metodama,
procesima i ishodima obrazovanja odraslih bez ideolokih primjesa, on je
zapravo, spoznao i prihvatio da obrazovanje odraslih nema granica.
Iz naunog i iskustvenog otkrivanja sloenih dinamikih procesa
obrazovanja odraslih vidljivo je da e ih asopis obrazovanje odraslih
publikovati bez obzira iz koje zemlje dolazili i kojim imenom i
prezimenom bili potpisani.
Kvalitet rada, to se osjea i iz eksplicitnih i implicitnih poruka redakcije
prvog asopisa u B i H Obrazovanje odraslih je primaran kriterij za
publikovanje.

25

Porodica i dijete / asopis za vaspitanje u porodici i koli/

Broj 3 / mart 1978. Godina XXVI/
Str. 16
Djeca i razvod braka
Boo Pavlovi
Moe se kazati da nema ni jednog braka gdje povremeno ne dolazi do
izvjesnih razmimoilaenja i sporova koji obino zavravaju smirivanjem i
usaglaavanjem suprunika. Kod nekih brakova, meutim, jai sporovi i
sukobi zavravaju razvodom. Statistiari su utvrdili da u Jugoslaviji
svaki 11 brak, koji, kao to je uobiajeno, zapoinje cvijeem ,
estitkama i veseljem zavrava poslije 2,3,4 ili vie godina, u sudnici.
Sudije su tada svjedoci netrepeljivih odnosa, uvreda i meusobnih
optuivanja za nastalu situaciju, potpuno suprotno onoj pred
matiarom . Prema nekim pokazateljima skoro polovina razvedenih
suprunika, upravo 43 odsto, nema ni 25 starosti. Ta cinjenica upuuje
na zakljuak da su mnogi brakovi sklopljeni na brzinu i bez velikih
razmiljanja. Kao razlozi za razvod obino se navode, neusklaenost
naravi, preljuba, mijeanje roditelja, tvrdiluk, nepaljivost i grubost
jednog partnera i tota drugo . U Jugoslaviji se najee razvode
brakovi bez djece, skoro 50 odsto.
Pod izrazom dobar razvod, misli se , naravno, na takav razvod koji e
ostaviti to manje tragova i posljedica na djecu. Djeca kako god da je to
mogue, treba i u uslovima razvedenog braka da ive normalno, kao da
se meu roditeljima nita nije dogodilo. Ali to se u praksi vrlo rijetko
ostvaruje, jer po razvodu jedan od roditelja, znatno vie oevi nego
majke, postanu esto hladni i neodgovorni da svoje dijete ne ele ni
vidjeti. Njihove obaveze prema njemu su svedene samo na plaanje
alimentacije, a katkada i to prestaje.
Razvedeni roditelji moraju biti svjesni da snose odgovornost pred
djecom i drutvom za neudovoljenu enju jednog djeteta za drugim;
moraju biti svjesni da snose odgovornost za svaku suzu koju jedno
dijete pusti zbog neudovoljene enje i elje da se sastane sa bratom ili
sestrom.

26

27