TRANSVERZALNI I LONGITUDINALNI

VALOVI
Valovitim gibanjem bi nazvali periodiko prenoenje energije titranja od jednog mjesta na
drugo. Zahvaljujui tome, valove moemo podijeliti na transverzalne i longitudinalne.
Transverzalni (popreni) val nastaje ako estice koje prenose val titraju okomito na smjer
irenja vala. Kao primjer moemo uzeti val na uetu.

Vrlo je vano spomenuti da irenje poremeaja (vala) nije identino s gibanjem estica
sredstva kroz koje se poremeaj iri. Brzina pomicanja estica u mnogo je manja od brzine
irenja poremeaja v. Transverzalne poremeaje moemo promatrati na zategnutoj ici.

vt

Jo treba neto rei i o jednadbi transverzalnog vala na ici. Neka je linearna gustoa, F
sila kojom je ica zategnuta. Ako ica ne titra, sile na suprotnim krajevima se ponitavaju.
Ako se kroz icu iri transverzalni val postoji rezultantna sila. To predoavamo slijedeom
formulom:

ut
t= vtu
F vt

Longitudinalni (uzduni) val nastaje ako estice titraju oko poloaja ravnotee na pravcu
kojim se iri val (na opruzi). Kao primjer moemo istaknuti zvune valove. Uzdune valove
takoer moemo predoiti primjerom valovoda s nizom horizontalnih oscilatora. Ako prvu
kuglicu gurnemo udesno, nastaje val koji se iri udesno, du niza oscilatora na valovodu. Pri
tome svaki oscilator titra paralelno sa smjerom irenja vala.

Kod ovog tipa valova imamo longitudinalne poremeaje. irenje longitudinalnih poremeaja
u vrstom tijelu moemo promatrati na tapu duljine l, presjeka S i gustoe . O tome govori i
Hookeov zakon, kojeg moemo predoiti formulom:

F = ES

l
l

gdje je F - tlana sila koja je izazvala deformaciju, a E - Youngov modul elastinosti.

Za kraj bih jo spomenuo dva sluaja gdje moemo povezati transverzalne i longitudinalne
valove. Rije je o valovima u vodi. Za vodu je karakteristino da postoji i longitudinalni i
transverzalni val. To se dogaa na primjer ako vjetar dodirne povrinu pod nekim kutem
manjim od 90. U tom sluaju sve se estice kreu u istom smjeru opisujui eliptinu putanju.
Drugi primjer istodobne pojave longitudinalnih i transverzalnih valova mogu se nai u
krutinama kao Rayleigh valovi. Ovdje je takoer karakteristino da estice opisuju eliptine
putanje meutim estice na povrini se gibaju u jednom smjeru dok se estice na dubini od
1/5 valne duljine kreu u drugom.