U AGONIJI: MIROSLAV KRLEA

Miroslav Krlea ( 7. srpanj 1893. u Zagrebu - 29. prosinac 1981. u Zagrebu)

Najplodniji i najsvestraniji knjievnik u povijesti hrvatske knjievnosti, Miroslav
Krlea, koji se rodio 7. srpnja 1893. u Zagrebu, ostvario je vrhunske domete u
svim knjievnim vrstama. Iako je nasljedovao bogatu europsku kulturnu i
knjievnu batinu, nije se priklonio nijednom utvrenom modelu pa se ni njegov
opus ne moe svrstati ni u jednu stilsku formaciju. Osebujnost su njegova
stvaralatva, meu ostalim, i iste tematske cjeline u svim djelima, esejima,
romanima, dramama, opsesivne teme intelektualca suoena s rasapom
individualne svijesti. Oko Krleina ivota i djela lomila su se koplja, od ideoloke
pripadnosti do uklopljenosti u drutveni sustav. Ureivao je sve, od Legendi preko
asopisa do Zastava. Na mnogo to je odgovarao novim knjievnim djelom: Moj
obraun s njima, Dijalektiki antibarbarus. Najveu je moda poruku dao
suvremenim Baladama Petrice Kerempuha. A lucidni eseji i dnevniki zapisi
aktualno su i ivo tivo, koje danas itekako vrijedi itati. Znaajna djela su i
Gospoda Glembajevi Bitka kod Bistrice Lesne te Baraka Pet Be. Desetljea
Krleina stvaralatva obiljeila su 20. stoljee, znaila pravu razdjelnicu,
tematsku, ideoloku i estetsku mjeru svega to je napisano u tom razdoblju u
hrvatskoj knjievnosti. No, u skladu s njegovim geslom da je cijeli ivot pjesma
bez poante, Krleina fizika smrt 1981. godine nije znaila kraj. Osobit kakav je
bio, ostavio je naratajima marginalije, rukopise koji su otvoreni tek 20 godina
nakon njegove smrti.
KRATAK SADRAJ: Dramu ine i zaokruuju likovi koji su ogranieni praktino na
neposredne sudionike, odnosno, rtve zbivanja to jest analizom ljubavnog
trokuta. Radnja se odvija, jeseni 1922. godine, u kaotinom postcrnoutom
vremenu s kojim se mijea novo eshaezijsko vrijeme, konano je zaustavljena
agonija glembajevske klase. Glavni lik drame je Laura, krha ena vrlo bolesno
osjetljivog karaktera, koja na kraju fatalno nestaje sa pozornice zbivanja. Ona je,
u sukobu s Lenbachom i u spoznaji svoje velike tragedije u ljubavnom odnosu sa
Kriovcem, iskreno tragini lik. Drama zapoinje svaom Laure i Lenbacha, njezin
suprug, oko novca njemu prijeko potrebnog za podmirivanje duga. Neto kasnije,
nakon dvije scene ak, ponovno dolazi do njihove rasprave koja na kraju zavrava
tako da Lenbach ubija se revolverom. Drugi in zapoinje razgovorom izmeu
Kriovca i Laure, u kojem on priznaje ono to je ona saznala od Madeleine
Petrovne - a to je da njezin ljubavnik Kriovec ima drugu ljubavnicu. Nastaje
ogoreni sukob, a nakon to Kriovec nakratko izae iz sobe Laura uzima
Lenbachov revolver i ubije se sa dva hica.
LIKOVI:
BARUN LENBACH: 53 godine, kockar, suicidalan, umijean u pijunsku aferu za
vrijeme Prvoga svjetskoga rata, njegovo zanimanje ''konjuar'' gospodina
Goldschmidta
LAURA LENBACHOVA: 33 godine, barunova ena, iskrena i otvorena, crnokosa i
vitka s dobro odgojenim kretnjama, zaljubljena u Kriovca

DR. IVAN PL. KRIOVEC: sin dr. Kolomana Kriovca, advokat, sudjelovao u 1.
svj. Ratu te je bio zarobljen u Rusiji, grozi se Balkanske civilizacije
OSTALI: GROFICA MEDALEINE
MARIJA, IZABELA GEORGIJEVNA

PETROVNA,

GLUHONIJEMI

PROSJAK,

-djelo nastalo 1928., prvi dio triologije o Glembajevima

-drama se sastoji od dva ina, kasnije je Krlea dodao i trei, koji nita ne mijenja
-dramska napetost rezultat je dramskog sukoba meu likovima
-govorna karakterizacijska likova: agramerski obojen njemaki jezik, uz nekolicinu
francuskih i latinskih izraza
-prisutna bioloka motivacija likova (Laura i Kriovec); psiholoka drama
(tragedija)
- vanost didaskalija