KONTROLING - 2.

KOLOKVIJ
Izvrite kratkoronu analizu poslovanja (poslovnog rezultata i uspjenosti poslovanja) hotela A, pri emu
kao normalu koristite prosjek grupacije (hotel istog tipa).
Kao osnova za preraunavanje proizvoda i usluga u ekvivalentne jedinice uinka koristite se slijedeim
ekvivalentima: smjetaj 1, hrana 0,5, pie 0,65, te ostalo 0,2.
Komentirajete, zakljuite i donesite prijedloge za poboljanje poslovanja.
Opis pozicije

Prosjek grupacije

Hotel A

Prihod

51.240.000

44.880.000

87.58

12.000 *1 = 12.000
20.400 *0,5 = 10.200
10.800 *0,65 = 7.020
6.120 *0,2 = 1.124
30.444 Qe
Prosjek grupacije

13.080 13.080
18.240 9.120
10.800 7.020
5.040 1.008
30.228 Qe
Hotel A

109
89.4
100
82.35
99.29

16.807.200
13.866.000
4.201.200
6.302.400
840.000

14.361.600
10.771.200
1.795.200
6.103.200
2.872.800

85,45
77,68
42,73
96,84
342

84.000.000

50.400.000

60

75.600.000
60.480.000
8.400.000
9.240.000

24.000.000
9.600.000
26.400.000
8.880.000

31,75
15,87
314,29
96,10

192

156

81,25

204 (*365 = 74460)

264 (*365 = 96360)

129,41

12.960

14.256

110

Koliina:
-smjetaj (noenja)
-hrana (kuveri)
-pie (litre)
-Ostalo (br. Usluga)
Opis pozicije
Trokovi:
-trokovi sirovina i materijala
-trokovi osoblja
-trokovi usluga
-amortizacija
-ostali trokovi
Ukupno prosjeno angairana
stalna imovina
Vrijednost stalne imovine:
-nabavna vrijednost
-sadanja vrijednost
Investicije u tijeku
Prosjeno angairana tekua
imovina
Broj radnika
Kapacitet:
-mogui (raspoloivi
br.kreveta, dnevno)
-Plan (br. Noenja)

Ovako je postavljen zadatak. 1.Korak je da preraunamo proizvode i usluge u ekvivalentne jedinice uinka.
Zato nam slue ekvivalenti koji su gore u zadatku zadani. To znai da moramo pomnoiti npr. Za smjetaj za
grupaciju 12.000 x njegov ekvivalent 1 pa je to jednako 12.000. Zatim za hranu 20.400 x 0,5 pa je to
jednako 10.200 .. tako i za ostale koliine za grupaciju te jednakim postupkom i za hotel A, dobivene
veliine naznaene su gore u tablici crvenom bojom. Nakon to smo izraunali sve ekvivalentne jedinice
uinka izraunamo i ukupno to emo oznaiti sa Qe. Zatim moemo izraunati indekse za sve jedinice.
Npr. Za hranu, promatrano razdoblje/usporedno 9120/10200 = 89.4.
1

Nakon to smo izraunali indekse da bismo mogli dalje rjeavati zadatak moramo izraunati UT (ukupne
trokove), D (dobit) i UI (ukupnu imovinu). Takoer raunamo za grupaciju i za hotel A.
UT grupacija = zbroj svih trokova: 16.807.200
13.866.000
4.201.200
6.302.400
+ 840.000
42.016.800
UT hotel A = 35.904.000
D grupacija = PRIHOD UT = 51.240.000 42.016.800 = 9.223.200
D hotel A = 8.976.000
UI grupacija = Ukupno prosjeno angairana stalna imovina + prosjeno angairana tekua imovina
= 84.000.000 + 9.240.000 = 93.240.000
UI hotel A = 59.280.000
Sada moemo izraunati indekse za UT, D i UI..
UT indeks = 85,45 (35.904.000 : 42.016.800 x 100)
D indeks = 97,32
UI indeks = 63,58

1.Izvrite faktorsku analizu prihoda:

Prvo trebamo odrediti malo p (prosjena cijena) za grupaciju i za hotel A.
p = prihod / Qe (ukupna koliina ekvivalentnih uinaka)
p0 (0 je usporedno razdoblje, u ovom sluaju grupacija) = Prihod / Qe = 51.240.000 : 30444 = 1683.09
p1 (1 je promatrano razdoblje, u ovom sluaju hotel A) = Prihod / Qe = 44.880.000 : 30228 = 1484.72
Indeks: 1484.72 : 1683.09 = 88.21
Utjecaj promjene cijene na ostvareni prihod:
UP = (p1 p0) x Q1
Q1 koliina ekv. jedinica za hotel A
Up = (1484.72 1683.09) x 30228 = - 5.996.328,36
Zbog utjecaja promjene cijene od 11,76 % prihod se smanjio za 5.996.328,36 kuna.
Utjecaj promjene koliine na ostvareni prihod:
UQ = (Q1 Q0) x p0
UQ = (30228 30444) x 1683.09 = - 363.547,44

+ = - 6.359.875,80 ovime smo izvrili

faktorsku analizu prihoda

Zbog utjecaja promjene koliine od 0,70% prihod se smanjio za 363.547,44 kuna.

2

2. Izvrite faktorsku analizu dobiti

1. DOBIT grupacije = 9.223.200 (prepisujemo gore izraunato)
2. UTJECAJ CIJENE, Up
Up = (p1 p0) x Q1 = - 5.996.328.36 (ista formula kao i za prihode)
3. UTJECAJ TROKOVA, Ut
( Tu-T1 )
Ut = ( Ut grupacije / Qe grupacije) x Qe hotela Ut hotela
= (42.016.800 : 30.444) x 30.228 35.904.000
= (1380.14) x 30.228 35.904.000 = 5.814.691,00
4. UTJECAJ KOLIINE, Uq = (Q1 Q2) x d0
d0 dobit po jedinici uinaka za grupaciju = D / Qe = 9.223.200 : 30.444 = 302,96
Uq = (30.228 30.444) x 302,96 = - 65.439.36
5. UKUPNA DOBIT hotela A
moramo dobiti priblino isti broj kao i rezultat od dobiti, hotela A (8.976.000)
D + Up + Ut + Uq = 9.223.200 5.996.328,36 + 5.814.691,00 65.439,36 = 8.976.123,28
(br. je priblian gore navedenom, vidimo da je razlika 123,28)
3. Izraunajte pokazatelje produktivnosti
Pokazatelje produktivnosti gledamo kao ulaganje u obliku rada, te prosjeno angairani broj radnika
POKAZATELJI PRODUKTIVNOSTI
OPIS
PROSJEK GRUPACIJE
P/r
266.876
(prihod / broj radnika)
(51.240.000/192)
D/R
48037.5
(dobit / broj radnika)
(9.223.200/192)
Qe/R
158.56
(koliina / broj radnika) (30.444/192)

HOTEL A
287.692,31

INDEKS hotel/grupacija
107,8 +

57538.5

119,78 +

193.77

122,20 +

4. Komentirajte pokazatelje i donesite zakljuak o produktivnosti rada

Hotel A je po svim pokazateljima produktivnosti uspjeniji od prosjeka grupacije:
Vrijednosni pokazatelj (prihod po radniku) poveao se za 7,8 %, to je uvjetovano manjim smanjenjem
prihoda (12,42%) od radnika (18,7%). uslijed poveanja / uvjetovano veim porastom _ od porasta _
Naturalni pokazatelj (Produktivnost mjerena brojem ekvivalentnih jedinica uinaka po radniku) vei je za
22,2 %, a produktivnost kao odnos dobit po radniku vea je za 19,78 %
Iz pokazatelja produktivnosti ve se vidi i da je upravljanje trokovima bolje u hotelu nego u grupaciji
(vidljivo u faktroskoj analizi dobiti): dobit po radniku ima vei porast od prihoda po radniku.
Usprkos ak 22,41% niim prihodima od grupacije, hotel A uspijeva niom cijenom (12% niom)1, manjim
brojem radnika i boljim upravljanjem trokovima (d/R > p/R) postii bolje rezultate od grupacije.
1 Indeks od p0 i p1 88,21 (100-88,21 = 12%)
3

Pokazatelje produktivnosti treba promatrati i vezano uz uvjete privreivanja (proizvodna snaga rada i
tehnika opremljenost rada, te nagraivanje radnika plae radnika).
5. Izraunajte pokazatelje ekonominosti
Pokazatelje ekonominosti promatramo pomou trokova
POKAZATELJI EKONOMINOSTI
OPIS
PROSJEK GRUPACIJE
P/T
1,22
(prihodi / trokovi)
(51240000/42016800)
T/P x 100
82%
(udio trokova u prihodu)
(42016800/51240000
*100)
T/Qe
1380.13
(trokovi / koliina)
(42016800/30444)
Tsim/Qe
552,07
(trokovi sirovina i
(16807200/30444)
materijala/ koliina)

HOTEL A
1,25

INDEKS hotel/grupacija
102,46 +

80%

97,56 +

1187.77

86,06 +

475.11

86,06 +

6. Komentirajte pokazatelje i donesite zakljuak o ekonominosti

Po svim pokazateljima ekonominosti hotel A uspjeniji je od prosjeka grupacije. Na utroenu kunu
grupacija ostvaruje 1,22 kn prihoda, a hotel 1,25 kn prihoda ili 2,5% vie. Udio trokova u prihodima u
hotelu je manji za 2,44% ili 2 postotna poena, trokovi po jedinici uinka kao i trokovi sirovina i materijala
manji su u hotelu za 13,94%.
Unato boljim pokazateljima ekonominosti negativne promjene dogodile su se u strukturi ukupnih
trokova. Naime udio trokova usluga u ukupnim trokovima iznosi samo 5% (kod grupacije je udio 10%) 2,
a u apsolutnom iznosu ova vrsta troka nia je za 2.406.000,00kn ili 57.26%.3

2 Gledamo prvu tablicu trokove trokovi usluga / ukupni trokovi x 100 = 1.795.200 :
35.904.000 x 100 = 5% isto izraunavamo i za grupaciju.
3 Gledamo prvu tablicu trokove trokovi usluga grupacije trokovi usluga hotela A =
4.201.200 1.795.200 = 2.406.000, postotak izraunamo trokovi usluga hotela A / trokovi
usluga grupacije x 100 = 42.73% (100-42.73 = 57.26%)
4

Jo znaajnije odstupanje u odnosu na grupaciju zamjeuje se na stavki ostalih trokova koji su u odnosu na
grupaciju vii za 242%4 ili 2.032.800kn5, a njihov je udio u UT u odnosu na grupaciju vei za 6 6 postotnih
poena.
Ove je dvije vrste trokova potrebno ralaniti te utvrditi na kojoj je vrsti trokova i na kojem mjestu dolo
do poremeaja u odnosu na grupaciju.

4 Gledamo prvu tablicu trokove ostali trokovi hotel A / ostali trokovi grupacije =
2.872.800 : 840.000 x 100 = 342% odnosno 242% vie.
5 Gledamo prvu tablicu trokove ostali trokovi hotel A ostali trokovi grupacije =
2.032.800kn
6 Gledamo prvu tablicu trokove udio ostalih trokova u ukupnim trokovima za grupaciju je
2%, dok za hotel A iznosi 8% (8%-2% = 6 postotnih poena)
5

7. Izraunajte pokazatelje rentabilnosti i profitabilnosti

POKAZATELJI PROFITABILNOSTI I RENTABILNOSTI
OPIS
PROSJEK GRUPACIJE
D/UP x 100 - profitna
18%
stopa
(9.223.200/51240000*100
(dobit/ukupni prihod*100)
)
D/UI - rentabilnost
0.099
(dobit/ukupna imovina)
(9.223.200/93240000)

HOTEL A
20%

INDEKS hotel/grupacija
111.11 +

0.151

152,53 +

8. Komentirajte pokazatelje i donesite zakljuak o rentabilnosti i profitabilnosti

Kao rezultat boljeg upravljanja trokovima, hotel A ima viu profitnu stopu od grupacije i to za 11,11 %.
Kao posljedica ak 36,42%7 ukupne angairane imovine, uz samo 2,68%8 niu dobit, rentabilnost imovine
je bolja u hotelu A za ak 52,53 %.
Ovakav rezultat treba tumaiti oprezno i dovesti u vezu sa strukturom kako stalne tako i tekue imovine, te
naravno sa kvalitetom usluge.

9. Izraunajte pokazatelje efikasnosti koritenja imovine, ukljuujui i pokazatelje smjetajnih

kapaciteta
POKAZATELJI EFIKASNOSTI
OPIS
UP/UI
(ukupni prihodi/ukupna imovina)
UI/Qe
(ukupna imovina / koliina)
UP/SIpa (BRUTO RANDMAN)
(ukupni prihod/ pros. ang. SI)
UP/SInv (NETO RANDMAN)
(ukupni prihod / Stalna imovina,
nabavna vrijednost)
UP/TI
(ukupni prihod / pros. ang. TI)
Planirano / mogue * 100
Realizirano / mogue * 100

PROSJEK GRUPACIJE
0,55
(51240000/93240000)
3062,67
(93240000/30444)
0,61
(51240000/84000000)
0,68
(51240000/75600000)

HOTEL A
0,76

INDEKS hotel/grup.
138,18 +

1961,10

64,03 -

0,89

145,98 +

1,87

275,90 +

5,55
(51240000/9240000)
17%
(12.960/74.4609 * 100)
16%
10
(12.000 /74.460 * 100)

5,05

91,14 -

15%

85 -

14%

87,50 -

7 Indeks UI 63,58 (100-63,58 = 36,42%)

8 Indeks D 97,32 (100-97,32 = 2,68%)
9 Mogue izraunavamo tako da uzmemo broj raspoloivih kreveta dnevno 204 te pomnoimo
sa danima koliko je hotel otvoren u ovom sluaju 365, 204 x 365 = 74.460, dok planirano
uzimamo iz prve tablice pod rubrikom kapacitet
6

Realizirano / planirano * 100

93%
(12.000/12.960* 100)

92%

98,92 -

10. Komentirajte pokazatelje i donesite zakljuak i efikasnosti koritenja imovine

I po pokazateljima efikasnosti koritenja imovine hotel A posluje uspjenije od prosjeka grupacije.
Pokazatelj prihod po jedinici ukupne angairane imovine bolji je za 38,18%, bruto randman za 45,98%, a
neto za ak 175,90%.
Efikasnost koritenja tekue imovine mjerena koeficijentom obrtaja slabija je za 8,86%.
Hotel ima vrlo nisku stopu koritenja kapaciteta tek 14%, a grupacija samo 16%. Plan iskoritenja
smjetajnih kapaciteta realiziran je sa 92%.
U podruju upravljanja imovinom oito postoje znaajni problemi. Naime, angairana stalna imovina nia je
za ak 40%11 u odnosu na prosjek grupacije, usprkos tome to su smjetajni kapaciteti za 29,41%12 vei od
prosjeka grupacije. Nabavna vrijednost stalne imovine manja je za neto manje od 70%13, no zato su
investicije u tijeku vee za 214,29%14 i ine vie od 50% vrijednosti stalne imovine. Oito je da se problem
niske vrijednosti stalne imovine rjeava kroz investicije.

11. Izraunajte pokazatelje uvjeta privreivanja

POKAZATELJI UVJETA PRIVREIVANJA
OPIS
PROSJEK GRUPACIJE
SInv/R
393.750,00
(Stalna imovina, nabavna
(75600000/192)
vrijednost / broj radnika)
Kreveti/R
1.06
(204/192)
T plaa/R
72.218,75
(trokovi osoblja / br.
(13866000/192)
Radnika)
SIsv/SInv x 100
(Stalna imovina,

HOTEL A
153.846,15

INDEKS hotel/grupacija
39,07 -

1,69

159,78 -

69.046,15

95,61 -

10 Realizirano uzimamo iz prve tablice pod koliinom gdje pie smjetaj, postupak je isti za
grupaciju i za hotel A
11 Indeks Pros.ang. SI = 60 100 = 40%
12 Indeks mogui kapaciteti = 129,41 100 = 29,41%
13 Indeks nabavna vrijednost = 31,75 - 100 70%
14 Indeks investicije u tijeku = 314,29 -100 = 214,29%
7

sadanja vrijednost /
stalna imovina, nabavna
vrijednost)
SI/UI x 100
(stalna imovina / ukupna
imovina)
TI/UI x 100
(tekua imovina / ukupna
imovina)

80%
(60480000/75600000 *
100)

40%

50 -

90,09%
(84000000/93240000 *
100)

85,02%

94,37 -

9,91%
(9240000/93240000 *
100)

14,98%

151,16 -

12. Komentirajte pokazatelje i donesite zakljuak o utjecaju uvjeta privreivanja na uspjenost

poslovanja
Uvjeti privreivanja ukazuju na okolnosti i okvire koji uzrokuju manju ili veu uspjenost analizirane
organizacije.
Proizvodna snaga rada hotela A iznosi tek 39,7% prosjeka grupacije.
Istovremeno, tehnika opremljenost rada za 59,78% je vea: po jednom radniku u hotelu A ima 1,69
krevet, a u grupaciji 1,06 kreveta. Ova se injenica vjerojatno odraava na kvalitetu usluge.
Stupanj funkcionalnosti stalne imovine je samo 40% za razliku od grupacije kod koje ona iznosi 80%
kao to je ranije ve reeno, investicije e pridonjeti vioj vrijednosti ukupne imovine i viem stupnju
funkcionalnosti.
Problemi sa stalnom imovinom vidljivi su i u strukturi ukupne imovine u kojoj je udio stalne imovine u
odnosu na grupaciju 5,63% nii.
Pokazatelji raspodjele plae po radniku pokazuje da su radnici u hotelu A, u prosjeku za 4,39% loije
plaeni od njihovih kolega u grupaciji. Opravdanost ove injenice treba ispitati (mogue nie obrazovanje,
tj. kvaliteta radnika i sl.) radi potencijalnog negativnog utjecaja na zaposlenike te posljedino produktivnost
rada i kvaliteta usluge.

13. Ukaite na kljune probleme u poslovanju i predloite korake za nastavak analize

Osnovni problem, kako hotela tako grupacije, je izuzetno nisko koritenje smjetajnih kapaciteta. Daljnom je
analizom potrebno utvrditi razloge tome i poduzeti odgovarajue mjere kako bi se koritenje kapaciteta
povealo do prihvatljive razine.
Jedan od moguih razloga niskog koritenja kapaciteta u hotelu A je i zastarjelost stalne imovine: imovina
je otpisana sa 60%. U cilju rjeavanja ovog problema hotel A oito investira u stalnu imovinu te investicije u
tijeku u ovom trenutku iznose 26,4 milijuna kuna. U cilju poboljanja uvjeta poslovanja ovu je investiciju
potrebno to prije staviti u funkciju.
I kod tekue imovine primjetan je problem (ne toliko akutan kao kod stalne imovine): koeficijent obrtaja
tekue imovine nii je za 8,86% od grupacije. Tekuu je imovinu potrebno ralaniti i utvrditi koji pojavni
oblik imovine uzrokuje niu ukupnu efikasnost tekue imovine.
Daljnjom je analizom takoer potrebno utvrditi u kojoj mjeri nia tehnika opremljenost rada utjee na
uspjenost kvalitetu usluge, zadovoljstvo gostiju i sl. Nadalje, vano pitanje su i plae po radniku koje su
nie u hotelu i to za 4,39%. Potrebno je izvriti analizu strukture radnika, razinu primjene standarda te se
usporediti sa grupacijom kako bi se problemi otklonili.

10