Professional Documents
Culture Documents
Sinhrone I Asinhrone Masine
Sinhrone I Asinhrone Masine
SADRAJ
1. SINHRONE MAINE...................................................................................................2
1.1 UVOD........................................................................................................................2
1.2 SKLOP I OPIS OSNOVNIH DELOVA SINHRONE MAINE................................3
1.3 PRINCIP RADA SINHRONE MAINE..................................................................4
1.4 SINHRONI GENERATORI......................................................................................5
1.5 SINHRONI MOTORI................................................................................................9
1.6 ZAKLJUAK..........................................................................................................11
2. ASINHRONE MAINE..............................................................................................13
2.1 UVOD......................................................................................................................13
2.2 OSNOVNI DELOVI I KARAKTERISTIKE ASINHRONIH MAINA...............14
2.2.1 STATOR............................................................................................................15
2.2.1 MAGNETNO POLJE.......................................................................................15
2.2.3 ROTOR.............................................................................................................17
2.3 PRINCIP RADA ASINHRONIH MAINA............................................................18
2.4 ASINHRONI GENERATORI.................................................................................19
2.5 ASINHRONI MOTORI...........................................................................................20
2.5.1 PRINCIP RADA I KONSTRUKCIJA ASINHRONIH MOTORA..................20
2.6 ZAKLJUAK..........................................................................................................23
3. LITERATURA.............................................................................................................24
Seminarski rad
1. SINHRONE MAINE
1.1 UVOD
Sinhrone maine predstavljaju maine naizmenine struje bez komutatora, kod
kojih preobraaj energije nastaje usled mehanikog premetanja stalnog magnetnog
fluksa polova u odnosu na nepokretan namotaj indukta.
Sinhrone maine koriste se uglavnom kao generatori elektrine energije
naizmenine struje. Kao takve se najee primenjuju u elektranama (hidroelektane,
termoelektrane...) gde se vie njih spaja u istu sabirnicu. U svakoj elektrani nalazi se po
nekoliko sinhronih generatora velikih snaga spojenih na iste sabirnice.
Sinhrone maine imaju iroku primenu i kao elektrini motori i pri snagama
iznad 100 kW koriste se za pogon centrifugalnih i klipnih pumpi, ventilatora, kompresora
i drugih mehanizama. U praksi imaju iroku primenu i sinhroni motori uproene
konstrukcije, koji rade kao fazni (sinhroni) kompenzatori (umesto skupih statikih
kondenzatora) za popravku sainioca snage mree koja napaja vei broj asinhronih
motora. Ma koja sinhrona maina moe da radi u sva tri reima rada, ali praktino
konstrukcije savremenih sinhronih generatora, motora i kom-penzatora se meusobno
razlikuju, to je uslovljeno posebnim odlikama reima rada za koje su te maine
namenjene.
Glavno svojstvo sinhronih maina je sinhrona brzina obrtaja. Poto se obrtaji
obrtnog magnetnog polja statora i rotora podudaraju, meu njima vlada sinhronizam. Na
rotoru se pobuda ostvaruje jednosmernom strujom iz pobudnog generatora. Namotaj
statora sinhronih maina isti je kao kod asinhronih maina.
Prema konstrukciji rotora razlikujemo: sporohodne sinhrone maine (izraeni
polovi) i brzohodne sinhrone maine (ravni polovi).
Seminarski rad
polovima rotora ostvaruje naizmenini raspored polova (N-S). Pobudni namotaj se napaja
jednosmernom strujom. Sporohodne sinhrone maine primenjuju se za brzine obrtaja n do
1000 [o/min]. Za primenu kod hidrogeneratora (u hidroelektranama) brzine obrtaja kreu
se izmeu 60 i 720 [o/min]. Pobudni generator postavlja se na vratilo rotora.
Brzohodne sinhrone maine (turbogeneratori) izvedene su pomou rotora sa
ravnim polovima, cilindrinog oblika, koji ima isti vazduni raspon sa statorom po celom
svom obimu. Pobudni namotaj smeten je u ljebove koji se nalaze uzdu rotora. Rotor se
izrauje kao dvopolni ili etvoropolni elektromagnet. Na vratilu rotora nalaze se dva
metalna prstena za koje se vezuju krajevi pobudnog namotaja. Strujno kolo pobudnog
namotaja ostvaruje se preko etkica koje klize po prstenovima.
Slip
rings
Pole
Fan
DC excitation
winding
Seminarski rad
Seminarski rad
sttruje, koji je smeten na rotoru. Znai, u ustaljenom reimu rada relativna brzina
obrtanja rotora u odnosu na obrtno polje statora jednaka je nuli, tj. rotor se obre zajedno
sa obrtnim poljem statora brzinom n=n, nezavisno od reima rada maine.
Na osnovu izloenog, moe se zakljuiti:
1. rotor maine, nezavisno od reima rada maine, obre se stalnom brzinom, jednakoj
brzini obrtanja obrtnog magnetnog polja, tj. n=n;
2. uestalost indukovanog napona faznog navoja statora Ef srazmerna je brzini obrtanja
motora;
3. u namotu rotora ne indukuju se naponi, a njegov magnetni napon odreen je samo
pobudnom strujom i ne zavisi od reima rada maine.
4. Kod sinhronih maina primenjuju se dve konstrukcije rotora: rotori sa istaknutim
polovima i valjkasti ili puni rotori.
Seminarski rad
gde je
kn - faktor namotaja (0,90,92)
kp - faktor polja (izraeni polovi 1,031,05 ; ravni polovi 1)
Magnetno kolo sinhronog generatora sastoji se iz dva osnovna dela: statora i
rotora, meusobno razdvojenih meugvoem. Induktor (primar) je rotor, a indukat
(sekundar) je stator.
Rotor je namotan i na njega je kliznim prstenovima dovedena jednosmerna struja.
Kao to je reeno, rotor moe biti izgraen sa izraenim i ravnim polovima u zavisnosti
od namene. Magnetni polovi, kao i venac, izrauju se od elinog liva, valjanog elika ili
dinamo limova debljine 1 mm. Polovi se privruju za venac zavrtnjima ili se uglavljuju
kosim ljebovima.
Magnetna stopala mogu biti zajedno sa polovima ili odvojena. Obraena su tako
da se vazduni raspon iri prema krajevima. Ovo je izvedeno da se ostvari sinusoidna
raspodela magnetnog fluksa. U njima su useeni ljebovi za priguni, odnosno zapreni
namotaj.
Magnetni venac rotora izrauje se od livenog gvoa, elinog liva ili valjanog
elika. Manji magnetni venci (do 4 mm u preniku) izrauju se iz jednog komada, a vei
iz vie.
Vratilo rotora izrauje se od valjanog elika.
Rotor (naroitno sa ravnim polovima) radi na velikim brzinama obrtaja i mora biti
tome prilagoen. Nakon montae, vri se balansiranje rotora proverom statike i
6
Seminarski rad
Seminarski rad
Seminarski rad
reaktivnu energiju mrei, odnosno sainilac snage popravljati u pogonu gde rade i druge
vrste motora.
Kada sinhrona maina radi kao generator reaktivne energije nazivamo je sinhroni
kompenzator.
Seminarski rad
10
Seminarski rad
1.6 ZAKLJUAK
Sinhrone maine su maine naizmenine struje, kod kojih preobraaj energije nastaje
usled mehanikog premetanja stalnog magnetnog fluksa polova u odnosu na nepokretan
namot indukta.
Namot rotora, koji se napaja iz izvora jednosmerne struje, naziva se pobudni namot,
poto stvara pobudni magnetni fluks maine.
U lebove statora smeta se viefazni (najee trofazni ili dvofazni) namot.
Namot sinhrone maine u kome se indukuju viefazni naponi i kroz koji protiu
viefazne struje optereenja, naziva se namot indukta, a deo maine, na kojem je smeten
pobudni namot, naziva se induktor.
Sinhrone maine su reverzibilne svaka sinhrona maina moe da radi i kao
generator i kao motor.
11
Seminarski rad
12
Seminarski rad
2. ASINHRONE MAINE
2.1 UVOD
Danas najee upotrebljavane elektrine maine su asinhrone maine. Elektrine
maine su naprave pomou kojih se elektrina energija pretvara u mehaniku ili
mehanika u elektrinu. U prvom sluaju elektrina maina radi kao motor, a u drugom
kao generator. Elektrine maine se konstruktivno izvode iz dva dela, i to neprekidnog
koji se naziva stator, i pokretnog, koji se naziva rotor.
Asinhrone maine se preteno upotrebljavaju kao motor, a ree kao generator.
Asinhrone maine su dobile ime zbog toga, to brzina magnetnog toka i brzina rotora nije
ista, kao to je sluaj kod sinhronih maina. Asinhrona maina se izrauje u serijskoj
proizvodnji kao jednofazna ili dvofazna, vrlo je jednostavna za proizvodnju i odravanje i
relativno niske proizvodne cene. Rad asinhrone maine temelji se na rotirajuem
magnetnom toku, a velike zasluge za pronalazak ima Nikola Tesla.
Kao i svaki elektrini motor i asinhroni motor je elektrina maina koja elektrinu
energiju pretvara u mehaniki rad. Magnetno kolo asinhronog motora, kao i svih ostalih
rotativnih maina sastoji se iz dva osnovna dela: nepokretnog ili statora i obrtnog ili
rotora, koji su meusobno razdvojeni meugvoem. Kod asinhonih motora stator je
uvek induktor (primar), on se uvek prikljuuje na mreu, pa prema tome rotor indukat
(sekundar). Stator se pravi u obliku upljeg valjka i sastavljen je od dinamo limova
debljine obino 0,5 mm.
Seminarski rad
Seminarski rad
poveanja povrine hlaenja. Ventilator (7), ugraen na vratilu, pomou svojih peraja
stvara promaju i odnosi toplotu sa povrine kuita i njegovih rebara, a zatien je
poklopcem ventilatora (8). S obe bone strane kuita, optereenje (pogonske ) strane
(13) i neoptereene strane (6) nalaze se zaptivai leita i poklopci (10, 12), koji u svom
centru nose leita (11) za vratilo rotora. Krajevi, poeci i zavreci, namota svake faze
izvode se kroz kuite do zavrtnjeva na izolacionoj ploici na prikljunoj kutiji, koja se
nalazi na oklopu motora (9).
2.2.1 STATOR
Stator je nepokretni deo motora. Sastoji se od kuista (1), leista (2) na koja se
oslanja rotor (9), bonih poklopaca (3) koji nose leita, ventilatora (4) na kraju kuita
koji slui za hlaenje maine i zatitne kape (5) koja slui za zatitu od ventilatora.
Prikljuna kutija (6) se nalazi privrena na kuitu statora. U kuitu statora se nalazi
magnetno jezgro (7) napravljeno od tankih (debljine 0.3 do 0.5 mm) gvozdenih limova.
Ovi limovi sadre lebove u koje se smeta trofazni namotaj.
15
Seminarski rad
Tri faze generiu tzri magnetna polja koja su meusobno pomerena u prostoru od
120 stepeni.
16
Seminarski rad
2.2.3 ROTOR
Rotor je montiran na vratilo motora (slika 7.). Kao i stator, rotor je napravljen od
tankih gvozdenih limova sa ljebovima. Postoje dva tipa rotora: rotor sa kliznim
prstenovima i kratkospojeni rotor, razlika je u namotajima koji postoje u ljebovima.
Rotor sa kliznim prstenovima, kao i stator, ima namotaje od ice smetene u ljebove i za
svaku fazu postoji po jedan klizni prsten na koji se prikljuuju namotaji. Nakon kratkog
spajanja kliznih prstenova, rotor sa kliznim prstenovima e da radi kao i kratkospojeni
rotor. Kod kratkospojenih rotora u ljebove su ulivene ipke od aluminijuma. Na
krajevima rotora postoje aluminijumski prstenovi koji kratko spajaju ipke.
Kada se rotorska ipka postavi u obrtno magnetno polje, fluks magnetnih polova
prolazi kroz nju. Ovaj fluks indukuje struju (Iw) u rotorskoj ipci poinje da deluje sila
(F). Sila na ipku je odreena magnetnom indukcijom (B), indukovanom strujom (Iw),
duinom ipke (l) rotora i uglom ( ) izmeu vektora sile i vektora magnetne indukcije.
17
Seminarski rad
Slika 8.
Seminarski rad
Kroz namotaj statora proticae naizmenine trofazne struje koje stvaraju Teslino
obrtno magnetsko polje. Obrtno polje rotira u zazoru tzv. sinhronom brzinom, n s :
ns
60 f
p
F I2 l B
Ova sila obre rotor u smeru obrtnog magnetskog polja. To se deava sa svim
provodnicima po obimu rotora, a zbir svih proizvoda sile i poluprenika predstavlja
obrtni momenat elektromagnetskih sila motora. Obrtni momenat motora je prorcionalan
proizvodu struje rotora, fluksa i ugla izmeu njih, 2:
M kI 2 cos
19
Seminarski rad
20
Seminarski rad
Odmah treba napomenuti da se u principu rada kod oba tipa nita ne razlikuje,
poto i jedan i drugi rade u normalnom pogonu sa kratkospojenim rotorom.
Klizni prstenovi kod drugog tipa slue da se omogui lake putanje u rad velikih
motora i nakon ovoga njihovi se namotaji kratko spoje.
Stator je u obliku upljeg valjka, a sastavljen je od specijalnih dinamo-limova
prstenastog oblika. Ovi limovi su debljine 0,5 mm i meu sobom su izolovani radi
smanjenja gubitaka usled vrtlonih struja. Stator je sa unutranje strane, po duini,
oljebljen. U lebovima su smeteni provodnici faznih namotaja.
Rotor je izraen na slian nain kao i stator, samo to je uzdu, po spoljanjoj
strani, oljebljen. U ove lebove kao i kod statora, smeteni su fazni namotaji ili je u
njima kavezni namotaj. Kroz sredinu ovako formiranog rotora prolazi vratilo.
lebovi statora i rotora mogu biti razliitih oblika. Uglavnom postoje otvoreni,
poluotvoreni i zatvoreni lebovi.
Slika 9. Jednofazni AM
21
Seminarski rad
Prikljuna kutija je od silumina ili livenog gvoa i ima obino est prikljunica.
Meuprostor izmeu statora i rotora iznosi 0,3 0,5 mm kod malih motora i najvie 3
mm kod velikih motora.
Leaji su kotrljajui (kuglini ili valjkasti) ili klizni. S obzirom na poloaj motora
u radu i optereenje, prilagoena je i konstrukcija, odnosno izvren izbor odgovarajuih
leaja. Ako je motor montiran za vertikalni ili kosi rad, izbor leaja mora biti takav da
zadovoljava ove uslove. Leaji ovde nose samo teinu rotora sa remenicom ili spojnicom.
Hlaenje motora je obino sprovedeno pomou ventilatora postavljenog na
osovini rotora. Najee je ventilator zajedno sa rotorom (lopatice izlivene zajedno sa
rotorskim kavezom), a moe biti montiran spolja i zatien poklopcem. Put rashladnog
vazduha koji ventilator potiskuje kroz unutranjost motora, tako je konstruktivno
odreen, da se sprovede to efikasnije hlaenje.
Namotaji asinhronog motora mogu biti najee, jednoslojni ili dvoslojni. S
obzirom na provodnike od kojih se formiraju, poznati su kanurasti (namotaj-kanura od
vie tankih navoja) i tapasti (provodnici su velikog preseka u obliku tapa) namotaji.
2.6 ZAKLJUAK
22
Seminarski rad
23
Seminarski rad
3. LITERATURA
1. Dr. Jovan Andri, dr. Momilo Vujii, uvod u optu elektrotehniku, Zveen
2002.god.
2. B.Mitrakovi, "Sinhrone maine", Nauna knjiga Beograd, 1991.god.
3. L.Umanand, "Basic Electrical Technology", 2007.god.
4. Zoran Pendi: Elektrine maine sa ispitivanjem za IV razred elektrotehnike kole,
Zavod za udbenike i nastavna sredstva Beograd 2001.god.
5. M. Petrovi: Elektrine maine i postrojenja, Nauna knjiga Beograd 1988.god.
6. G.Turkovi dipl.in. Sava, Elektrotehnika, Savez energetiara Srbije, Beograd,
1979.god.
7. Jovan Nikoli, Elektromotorni pogon, Zavod za udbenike i nastavnha sredstva,
Beograd, 1995.god.
24