SADRAJ

..1
Tema,
Zadaci,
Cilj
seminarskog,
Cilj
Hipoteze..2

istraivanja,

Definicija
stavova,
odnosno
socijalnih
stavova....3
Vrste
stavova..
..3

socijalnih

Komponente
socijalnih
stavova..
....4
Nastanak
i
mijenjanje
socijalnih
stavova...5
Socijalni
stavovi
i
ponaanje..
..10
Stavovi
o
kumunikaciji..
..11
Negativan odnos uenika prema
...12

koli..

Stavovi
uenik-nastavnik.
..13
Odnos
nastavnik-uenik..
..14
Problematika u odnosima izmeu nastavnika i uenika.
.15
Radionica
16
Zakljuak
...17

Tema: Socijalni stavovi

Zadaci: 1. Definicija stavova, odnosno socijalnih stavova
2. Vrste socijalnih stavova
3. Komponente socijalnih stavova
4. Nastanak i mijenjanje socijalnih stavova
5. Socijalni stavovi i ponaanje
6. Stavovi o kumunikaciji

Cilj seminarskog rada

Cilj zadane teme Socijalni stavovi jeste da se na to bolji nain pribliimo
uenicima pomou njihovih stavova,kako bi to bolje shvatili uenikove
potrebe,elje i njihov potencijal i na taj nain poboljali nau meusobnu
komunikaciju.Pomou stavova,uenik nam ispoljava svoje miljenje,bilo ono
pozitivno ili ne,a nama kao buduim predavaima je takav vid komunikacije jako
bitan kako bi na to bolji nain uspjeli da prezentujemo nae gradivo koje bi bilo
shvatljivo uenicima i tako ostvarili obostrano zadovoljstvo.

Cilj istraivanja:
1. Istraiti povezanost stavova i uspjenosti uenika u nastavi, te koliko, i da li
uopte, stavovi, sposobnosti i odnosi nastavnik-uenik, utiu na uspjenost u
nastavi.
2. Upoznavanje sa vrstama stavova, kako se stiu i mijenjaju u odnosu na
linost.

Postavljene su dvije hipoteze:

1. Stavovi uenika o predmetima povezani su s njihovom uspjenou u istim.
2. Uenici su uspjeniji u nastavi, ako imaju pozitivne stavove prema
predmetu i samom nastavniku.

1.Definicija stavova, odnosno socijalnih stavova

Termin stav je jedan od najfrekventnijih termina u Socijalnoj Psihologiji.
Postoje brojne definicije stavova. Najjednostavnija je ona koja potie od
Morgana koji kae: Stav je steena tendencija da se reaguje bilo pozitivno bilo
negativno prema osobama, objektima ili situacijama izvan nas.
Medju sloenije definicije stavova ubraja se definicija Allporta (1969) koja glasi:
Stav je neverbalna i mentalna spremnost formirana na osnovi iskustva, koja vri
direktni ili dinamiki uticaj na reagovanje pojedinca na objekte i situacije sa
kojima dolazi u dodir.
Uglavnom, sve poznate definicije stavova naglaavaju:
- da su socijalni stavovi steene osobine linosti
- da imaju veliki znaaj za ljudsku interakciju
- da se veina konflikata meu ljudima deava zbog razlike u stavovima
- da su stavovi sloeni
- da objekat stava moe biti sve to postoji za pojedinca
(sve sa im je pojedinac u odreenom odnosu)
- da se stavovi stiu socijalizacijom.
Budui da su stavovi ishod socijalizacije, posebno socijalnog konteksta odnosno
okvira u kome se deava veina aktivnosti pojedinca ili socijalnih grupa, onda je
potpuno opravdan zahtjev da se umjesto termina stav koristi termin socijalni
stav (npr. prema majci, bratu, ocu, sestri itd. )
Takoe postoje socijalni stavovi prema objektima izvan linog socijalnog kruga
koji su mnogobrojni. Oni se odnose na sve socijalne objekte, ljude, institucije sa
kojima je pojedinac u kontaktu (npr. stavovi prema koli, vjeri, naciji, vojsci,
vrnjacima itd.)

2. Vrste socijalnih stavova

Socijalni stavovi se mogu klasifikovati na osnovu vie kriterija.Najee se
klasifikuju prema kriterijima :
a) logike osnovanosti socijalnih stavova i
b) linog znaenja socijalnih stavova za pojedinca.

a) Klasifikacija socijalnih stavova na osnovu njihove logike

osnovanosti
Prema ovom kriteriju oni se dijele na logiki zasnovane i logiki nezasnovane
socijalne stavove.Logiki zasnovani stavovi poivaju na racionalnim
znanjima.Nelogino zasnovani socijalni stavovi se baziraju na iracionalnim
predpostavkama,odnosno emocijama.

b) Klasifikacija socijalnih stavova prema linom znaenju

Ova klasifikacija podrazumijeva njihovu podjelu na :
ba) socijalne stavove prema lanovima linog socijalnog kruga i
bb) socijalne stavove izvan linog socijalnog kruga.

ba) Socijalni stavovi prema lanovima linog socijalnog kruga

U socijalne stavove prema lanovima linog socijalnog kruga spadaju oni koje
moe imati samo lino odreeni pojedinac.Npr. socijalni stavovi prema
majci,bratu,ocu,sestri itd.To su stavovi prema objektima iz linog pojedinevog
socijalnog kruga.Takvi socijalni stavovi su lini i vezani su za lini socijalni krug
svakog pojedinca.

bb) Socijalni stavovi izvan linog socijalnog kruga

Socijalni stavovi prema objektima izvan linog socijalnog kruga su
mnogobrojni.Oni se odnose na sve socijalne objekte,ljude,institucije sa kojim je
pojedinac u kontaktu.Npr. stavovi prema koli,vjeri,naciji,vojsci itd. ,jesu socijalni
stavovi izvan linog socijalnog kruga.

3.Komponente socijalnih stavova

Definicije socijalnih stavova naglaavaju multidimenzionalnost odnosno
trokomponentni paritet socijalnih stavova. Drugim rijeima stavovi obuhvataju
kognitivnu,emocionalnu i konativnu komponentu. Naglaavajui trokomponentni
paritet socijalnih stavova,autori, kao sto je npr. Fazio, konstatuju da su stavovi
asocijacije u memoriji koje su zasnovane na kognitivnim,afektivnim i
bihejvioralnim saznanjima o objektu stava. Meutim ima i socijalnih psihologa
koji stavove uzimaju kao jednodimenzionalne, definiui ih kao pozitivnu ili
negativnu evaluaciju objekta. Objekt ukljuuje ljude, stvari, dogaaje
ispitivanja a opisuje se rijeima volim, ne volim, lo, dobar, mrzim, ne mrzim i sl.
Stavove definiemo kao trokomponentne jer nastaju, mijenjaju se i nestaju kroz
kognitivne, afektivne i ponaajne procese. To potvruju teorije o nastanku i
mijenjanju socijalnih stavova.

a) Kognitivna ili saznajna komponenta

Ovu komponentu ine znanja o objektu stava. Tu spadaju znanja kao to su o
socijalnim
grupama,narodima,zemljama,politici,modi,vjeri,itd.U
vezi
sa
kognitivnom komponentom socijalnog stava, definisana je
hipoteza o
paradoksalnom odnosu kognicija-nekognicija (saznanje-neznjanje) koja glasi:

Veem obimu kognitivne komponente socijalnog stava odgovara jo

vei
obim
doivljaja
nekognicije
(neznanja)
i
obrnuto
(Milosavljevic,2001).
Jednostavno reeno: veem sazananju odgovara vei doivljaj neznanja,
manjem saznanju odgovara manji doivljaj neznanja.
Poetni cilj nezavrenih ispitivanja bio je da se provjeri koji dio varijanse
manipulacije masom u nekim aktivnostima pojedinca ili izvrnih organa stranaka,
mogu biti objanjeni ovom hipotezom u kognitivnoj komponenti socijalnog stava
pojedinca ili socijalnih grupa. Nastavak provjere ove hipoteze oekuje se zbog
efekta stavova na ponaanje ljudi, na ta ukazuju istraivanja I svakodnevna
iskustva onih koji rade i ive u socijalnim grupama.

b) Emocionalna ili osjeajna komponenta

Ova komponenta socijalnog stava odnosi se na osjeanja koja su povezana sa
objektom stava. Svaki stav ukljuuje iracionalnu odnosno emocionalnu
komponentu. Prema tome, uz svaki object prema kome pojedinac ima stav,
vezana su odreena osjeanja. Emocionalna komponenta daje socijalnom stavu
pozitivan, negativan, neutralan ton i motivacionu osnovu. Ono prema emu
pojedinac ima stav on to voli ili mrzi, ili ga ne voli i samo ga odbija, itd.

c) Konativna ili djelatna, ponaajna komponenta

Ova komponenta sloenosti socijanog stava ukljuuje tendenciju da se neto
uini objektu prema kome postoji socijalni stav, tj. Da se object napada, brani,
verbalno I fiziki podrava ili devastira. Prema emi Rosenberga I Hovlanda
(1960.), postoje tri najznaajnije predispozicije odgovora pojedinca prema
objektu socijalnog stava:
a) afektivna (obuhvata emocionalnu evaluaciju, preferenciju, odnosno
verbalne tvrdnje o emocionalnom odnosu prema objektu socijalnog
stava);
b) kognitivna (obuhvata miljenja, vjerovanja, znanja, verbalne tvrdnje o
vjerovanju, znanja o odreenim aspektima objekta socijalnog stava);
c) ponaajna ili konativna (otvorene aktivnosti prema objektu socijalnog
stava, verbalne tvrdnje povezane sa ponaanjem, odnosno tim
aktivnostima).

4. Nastanak i mijenjanje socijalnih stavova

Osnovni postulati u vezi sa nastankom socijalnih stavova su: prvo, da su oni
jedan od ishoda socijalizacije, drugo, da se stiu socijalnim uenjem i, tree, da
su faktori, agensi socijalizacije istovremeno i faktori formiranja i mijenjanja
6

socijalnih stavova. U vezi sa stalnou i mijenjanjem socijalnih stavova nastale su

brojne i javljaju se nove teorije. Navodimo one, koje imaju posebno mjesto u
objanjavanju nastanka i mijenjanja socijalnih stavova:

a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
j)

teorija inokulacije,
teorija balansa (teorija ravnotee),
teorija konvergencije,
teorija kognitivne disonancije,
teorija centralnog i perifernog puta persuazije,
teorija efekta situacije na promjenu socijalnih stavova
funkcionalne teorije socijalnih stavova
teorija samopercepcije (samoopaanja)
teorija usklaivanja stava prema utiscima o sebi
teorija samoafirmacije

a) Inokulaciona teorija
Ova teorija se bazira na postulatu da je mogue, prema analogiji o sticanju
biolokog imuniteta na zarazne bolesti, sticati otpornost prema persuaznoj
komunikaciji, odnosno suprotnim stavovima, putem tehnika argumenata i
pobijanja. Ovim tehnikama pojedinac stie naine odbrane svojih socijalnih
stavova.
Tehnika argumenata podrazumijeva snabdijevanje pojedinca argumentima
kojim se brane odreeni socijalni stavovi. Npr. poznato je da se veina politikih
stranaka slui tehnikom argumenata da odbrani svoje politike stavove,
programe kao i tehnikom pobijanja napada na socijalne stavove koje pojedinac
ima.Moe se zakljuiti da se postulati inokulacione teorije realizuju kroz tri
koraka: opomena, slabljenje napada na stav, aktivna odbrana stava.
Opomena mora sluiti kao upozorenje na prijetnju koja ugroava socijalni stav i
kao opomena da se mora izgraditi strategija odbrane socijalnog stava.
Slabljenje napada se postie primjenom protivargumenata za jaanje
postojeeg socijalnog stava, vrstim uvjerenjima i ponaanjem u skladu sa
stavom.
Aktivna odbrana socijalnog stava podrazumijeva da oni iji su stavovi napadnuti
imaju jasno izgraenu strategiju odbrane svojih stavova i da je aktivno
maksimalno koriste i tako se ponaaju.

b) Teorija balansa, Heiderova teorija

7

U teoriji balansa polazi se od postulata, prvo, da ljudi nastoje da formiraju to

koherentniju, to vie uravnoteenu sliku o svojoj okolini i pojavama u njoj, kao i
o sebi samom, a drugo, da ljudi tee kognitivnoj stabilnosti. Heider razlikuje dvije
vrste odnosa kako izmeu ljudi, tako izmeu ljudi i objekata. Jedan je
emocionalni odnos, a drugi je odnos zajednitva. Prvi odnos ukljuuje
emocije kao to su nakolnost, divljenje, ljubav. Heider je smatrao da kod odnosa
koji nazivamo stavom, uvijek imamo emocionalni odnos. Drugi odnos, oituje se
ocjenama slinosti, bliskosti ili neke druge vrste veze meu osobama ili meu
osobama i objektima.Heider smatra da P(centar analize)-kognitivna struktura
predstavlja odnos izmeu P,O(drugi entitet),X(sutina koja se ne odnosi ni na P,
ni na O), a svaki taj odnos moe se nazvati balansom ili nebalansom.Stanje
balansa:1.-tri elementa su pozitivna; 2.-dva elementa negativna, a jedan
pozitivan. Stanje nebalansa: 1.-tri elementa negativna, 2.-dva elementa
pozitivna i jedan negativan.
Svaki odnos moe biti definisan kao pozitivan ili negativan, ali se istovremeno
ne definie stepen preferencije ili nepreferencije.
Newcomb je modifikovao Heiderovu teoriju balansa, i pri tome u P-kognitivnoj
strukturi zamijenio P sa A, a O sa B i primijenio svoju modifikovanu teoriju
balansa na komunikaciju izmeu ljudi. Njegova teorija polazi od postulata
simultane orijentacije i naprezanja prema simetriji. Simultana orijentacija je bitan
determinanta ljudskog ivota koja proizilazi iz injenice, da se komunikacije
izmeu dvije osobe uvijek odvijaju u situaciji koja im je zajednika.

c) Teorija kongruencije
Prema Osgood, Tannenbaum, potreba za promjenom socijalnog stava proizilazi
iz nekongruentnih situacija.Ova dva autora objasnili su nekongruentne situacije
primjerom: P-pozitivan stav prema -S, a negativan prema -O, nije u skladu sa
pozitivnim stavom S- prema O. Situacija nekongruentnosti postaje
kongruentna, ako P promijeni stav.Promjena moe da ide u dva smjera; 1.pozitivan stav P prema S,moe postati negativan, a drugo, negativan stav P
prema O,moe postati pozitivan.Prema teoriji kongurencije,kada su stavovi P
prema osobi S nekongruentni sa stavovima S prema O,javie se tendencija
mijenjanja stavova u smjeru poveanja kongruencije. U vezi sa teorijom
kongruentnosti,prema Sherifu,postoji uticaj izvora,na stav prema
objektu,odnosno da dolazi do kongurencije.

d) Teorija kognitivne disonance

Kognitivnom disonancom se objanjava kako ljudi mijenjaju njihovo miljenje ili
hipoteze o sebi ili njihovoj okolini. Osnovna postavka ove teorije je da je svaki
normalan pojedinac motivisan da redukuje saznajnu nesaglasnost ili kognitivnu
8

disonancu. Kognicija(saznanje),odnosi se na neku vrstu znanja ili miljenja o sebi

ili o svijetu.Dvije kognicije su saglasne kada su obe vane i obe istovremeno
pozitivne ili negativne konotacije.Festinger odreuje kognitivnu disonancu kao
negativno nagonsko stanje koje se ispoljava kada god pojedinac ima dva
saznanja koja su psiholoki nesaglasna.Teorija kognitivne disonance polazi od
postulata da svaka osoba eli stanje ravnotee,saglasnosti,sklada izmeu
kognicija,saznanja,uvjerenja,stavova i sl. Kognitivna disonanca ili saznajna
nesaglasnost javlja se onda kada neko ima o sebi ili nekome jednu pozitivnu i
drugu negativnu kogniciju.Prema teoriji kognitivne disonance, ljudi uvijek
osjeaju napetost,negativnu emocionalnost,kada su istovremeno svjesni dviju
kognicija koje su protivurjene.
Brojna istraivanja pokazuju,da ljudi u veini ivotnih situacija oekuju da su
ba njihovi stavovi logini,poeljni i zbog toga su istovremeno u disonanciji sa
onim koji imaju drugaije,suprotne stavove.
Rot u vezi sa stepenom disonancije uvodi sljedeu formulu:
vanost disonantnih elemenatabroj disonantnih elemenata
Disonancija= vanost konsonantnih elemenatabroj konsonantnih elemenata
Proces rededukcije disonancije obuhvata mijenjanje linog ponaanja,
mijenjanje pojedinih disonantnih elemenata i dodavanje novih konsonantnih
elemenata.
Okeefe naglaava da su se istraivanja u vezi sa kognitivnom disonancom do
sada vrila najvie u tri podruja:
d.a) donoenje odluke
d.b) ponaanje u situaciji prisilnog poputanja i
d.c) ulaganju napora.

d.a.) Donoenje odluke kada su kognicije disonantne

Donoenje odluke ukljuuje pozitivne i negativne alternative.Disonanca se
doivljava nakon donosene odluke,jer donoenje odluke ukljuuje odbacivanje i
nekih pozitivnih alternativa.Prema istraivanju Brehma, ljudi u ovom sluaju
omalovaavaju odbaenu,a veliaju izabranu alternativu.
Frey u svome radu konstatuje da ljudi,kada doive kognitivnu disonancu,vre
selekciju informacija, birajui alternativu koja podrava njihovu preferenciju za
redukciju disonancije i odbacuju suprotne informacije.

Steele i Liu dobili su rezultate koji pokazuju da kognitivna disonanca moe biti
redukovana svakom aktivnou koja potvruje neku od vanih subjektivnih
vrijednosti.
Schlenkerova provjera teorije disonance i pukuaj njene modifikacije pokazuje
da ljudi mijenjaju njihove stavove kada postanu svjesni odgovornosti za
posljedice zbog njihovih disonantnih socijalnih stavova.
Steele ukazuje na ulogu uzbuenja,pobune u pokuajima redukcije
disonance.Uzbuenje koje izaziva pozitivnu emocionalnost,ima veliki uticaj na
ponaanja koje je za pojedinca i drutvo negativno.

d.b) Ponaanje u situaciji prisilnog poputanja

U situaciji prisilnog ponaanja,osoba e promjeniti svoje stavove ako je manje
nagraena,i uradie neto to je protivno njenim uvjerenjima,stavovima.
U ispitivanju o odnosu socijalnih stavova i kasnijeg ponaanja dobijeni su
rezultati da su ispitanici koji su dobili manju zaradu,pokazali veu posveenost
cilju i bili uspjeniji u izvrenju zadatka u odnosu na ostale ispitanike koji su dobili
veu zaradu.

d.c) Ulaganje napora u proces kognitivne disonance

Logika teorije kognitivne distance je da, bez obzira na to koliko je cilj stvarno
privlaan, poeljan, zanimljiv itd; ono to odreuje njegovu vrijednost jeste
ulog,napor, koji individuua ulae da bi dola do toga cilja.Neka istraivanja
otvorila su put logike teorije kognitivne disonance u psihoterapiji koja se temelji
na tezi da to vie napora osoba uloi u postizanje cilja, ona e taj cilj smatrati
privlanijim, bez obzira na to koliko je on stvarno privlaan.

e) Teorija centralne i periferne persuazije

Ova teorija zasniva se na bazinom modelu Pettyja i Cacioppa koji razlikuju
centralne i periferne izvore ubjeivanja.
Centralni izvori ukljuuju misaonu zaokupljenost,mogue misaone predstave,
paljivu procjenu vanih argumenata.
Periferni izvori ukljuuju afektivne asocijacije i jednostavne zakljuke o cilju
ovog persuaznog konteksta, malo razumijevanje argumenata, odnosno nisko
elaboriranu vjerovatnou.

f) Teorije efekata situacije na promjenu socijalnog stava

Odreene situacije u kojima se pojedinac ili socijalna grupa moe nai,mogu
imati efekte na promjenu socijalnog stava.U diskusiji esto dolazi do izraaja
10

ekstremista i oni svojim nastupom doprinose da se ponite efekti drugih uticaja

na promjenu socijalnog stava. Efekti situacije na promjenu socijalnog stava
provjeravani su tzv. situaciji davanja javne obaveze.Provjeravanja su pokazala
da,ako se pojedinac ili grupa pri drugima javno obavee u vezi sa odreenim
stavom, da e se toga prije pridravati, nego ako nije dala takvu javnu obavezu.

g) Funkcionalne teorije socijalnih stavova

Osnovne pretpostavke funkcionalnih teorija socijalnih stavova su da ljudi imaju
socijalne stavove koji slue njihovim potrebama i da je red promjena socijalnih
stavova determinisan njihovim potrebama. Ljudi mogu imati razliite potrebe i
zbog toga iste poruke ne mogu imati jednak efekat na sve ljude.
Linost e razvijati pozitivne stavove prema onim objektima koji slue za neku
korist, zadovoljne potrebe.Ako neki objekat ili osoba ometa ostvarenja potreba,
prema njima e se razviti negativni stavovi. Kada se promjeni relacija potrebe,
promijenie se i stavovi prema tome objektu. Stavovi slue za odbranu ega ili
imaju funkciju eksternalizacije. Stavovi se razvijaju ili mijenjaju u cilju zatite
linosti, njegog ega od neugodnih saznanja. Takodje slue linosti da shvati
objekte, pojave, uopste svijet oko sebe. Prema funkcionalnim teorijama socijalni
stavovi nastaju i slue odreenim ljudskim potrebama.

h) Teorija samopercepcije (samoopaanja) i socijalnih stavova

Zasniva se na tome da induvidua formira svoje stavove na osnovu opaanja
linog ponaanja, odnosno samopercepcije. Ljudi svoje ponaanje opaaju i
samopercepiraju, samovrednuju i formiraju svoj stav prema objektu na osnovu
naina na koje se prema njemu ponaaju. Niz istraivanja je pokazalo da teorija
samopercepcije moe posluiti za razumjevanje procesa formiranja stavova i da
je neproduktivna u objanjenu promjene stava.

i)Teorija usklaivanja stavova prema utiscima o sebi

Individuu vie brine stvaranje dosljednosti izmeu samih stavova, nego
odravanje njihove unutranje saglasnosti.
Osoba usklauje svoje stavove prema utiscima o sebi i nije joj toliko vano
odranje saglasnosti izmeu njenih stavova i ponaanja, koliko kontrola ili
upravljanje sobom prema utiscima koje drugi ljudi stvaraju o njoj. Odranje tih
pretpostavki je upravo ono to, prema teoriji svaka osoba eli. Ljudi se zbog
potrebe da ostave dobar utisak esto ponaaju prema paradigmi privatno i
javno. Tanije ponaa se u duhu poeljnosti,oekivanja onih pred kojima je a
privatno misli obrnuto.Meutim, ovdje ostaje upitno da li ljudi mjenjaju svoje
stavove upravljajui ih u skladu sa svojim utiscima, ili i dalje zadravaju svoje
stavove.
11

j) Teorija samoafirmacije
Ova teorija objasnjava da efekt disonance nije rezultat kognitivne
nedosljednosti, nego ponaanja na nain koji vodi linim moralnim vrijednosti.
Sam pristanak na uee u eksperminetu dovodi do doivljaj samoafirmacije, a
ona do promjene stava. Teorija kognitivne disonance je promjena stave da
rezultira iz samog pristanka na uee u eksperimentu, a dovodi do doivljaja
samoafirmacije.

5. Socijalni stavovi i ponaanje

I najjednostavnije definicije socijalnih stavova pokazuju,da socijalni stavovi
impliciraju ponaanje i da su socijalni stavovi izraz i posljedica
ponaanja.Meutim,pored toga egzistira teza da izmeu socijalnih stavova i
ponaanja nema neke znaajne korelacije.
Odnos socijalni stavovi-ponaanje posmatra se sa aspekta triju komponenti
socijalnih stavova:kognitivne,emocionalne i konativne.U vezi s tim Rosenberg i
Hovland smatraju da su stavovi predispozicije da se odgovori na neku klasu
stimulusa sa klasom:
1.Afektivnih(osjeanjima,preferencijama)
2.Kognitivnih(verbalnim miljenjima i vjerovanjima) i
3.Ponaajnih ili konativnih(impliciraju akte,namjere pojedinaca) odgovora.
Stavovi ljudi predviaju njihovo ponaanje u sluajevima: kada su smanjeni
drugi uticaji, kada stav predstavlja specifinu osnovu za reagovanje(npr. odnos
prema manjinama) i kada je socijalni stav veoma intenzivan(npr. vezanost za
naciju).
Naunici Fisbein i Ajzen navode generalne stavove o prihvatanju ili
neprihvatanju religioznih uenja. Prema njima ponaanje se moe predvidjeti ako
se zna:stav osobe prema ponaanju prema objektu stava, namjera osobe da e
izvriti takvo ponaanje, da osoba zna posljedice izvrenog ponaanja, da
Postoji veza izmeu onoga to jesmo i onoga to inimo,ali u mnogim
sluajevima to je teko,na ljudsku sreu,izmjerljivo,uhvatljivo,odnosno shvatljivo
kako pojedincu tako i njegovoj okolini.Kada bi sve bilo lako
uhvatljivo,izmjerljivo,shvatljivo,lako bi se postalo manipulator ili rtva
manipulacije.

6. Stavovi o komunikaciji

12

Stavovi znatno determinisu personalne akcije. Ve i povrnim posmatranjem

nastavnik moe uoiti kojim uenicima nije stalo do rada koji obavlja mala grupa.
etiri su kriterijuma koja govore kako prepoznati stavove za uspijeh u grupnom
radu:
1.
2.
3.
4.

Osjeaj odgovornosti za uspijeh grupe

Egalitarizam-autoritarizam
Volja za komuniciranjem
Odnos prema novim informacijama i idejama

Osjeaj odgovornosti za uspijeh grupe pokriva vrlo irok prostor socijalnih

ciljeva uenika. Konstruktivni pojedinci e preuzeti odgovornost kako bi pomogli
aktivnostima grupe u ostvarivanju ciljeva. Osjeaj odgovornosti za uspijeh grupe
se ui i razvija od malih nogu. Pojedinci koji nemaju razvijen taj osjeaj bivaju
doivljeni kao sebini i brzo postaju nepopularni. Takve pojedince lanovi grupe
prepoznaju kao egoiste.
Egalitarizam i autoritarizam su dvije krajnosti u kojima ljudi sagledavaju
socijalne odnese. Egalitarizam je vjerovanje da su sve osobe jednako vane.
Egalitaristi podravaju punu participaciju svih pojedinaca u planiranju,odlucivanju
i radu grupe. Oni ne podnose autaran i nedemokratski rad u grupi. Autoritarizam
podrazumijeva vostvo pri kome se namee kontrola i dominacija. Autoritarni su
skloni ne kritikom prihvatanju informacija i ideja koje dolaze od autoriteta. Oni
rjee trae miljenje drugih, djeluju manje prijateljski i djeluju zapovjdniki.
Volja za komuniciranjem nije ista kod svih osoba. Brojni su razlozi koji
predodreuju volju ovjeka za komuniciranjem.Osobe koje se teko ukljuuju u
komunikaciju posebno su znaajne za pedagoku komunikaciju. Pedagokom
komunikacijom je mogue kod njih razviti visi nivo komunikacionih sposobnosti.
Strah od komuniciranja, a posebno od javnog nastupa, vrlo je est u naem
drustvu. Istraivanje je pokazalo da je strah od komuniciranja vei u grupi nego u
drugim vidovima komunikacije. Interaktivno uenje podrava i razvija takvu
pedagoku komunikaciju koja e uenike vremenom osloboditi straha od
komuniciranja i razviti visi nivo sposobnosti komuniciranja. U okviru volje za
komuniciranjem izdvajaju se pasivne,agresivne i asertivne osobe. Asertivne
osobe bore se za svoje stavove, ali uvazavaju druge ljude, pasivni se povlae, a
agresivni se bore za svoje stavove buno i netolerantno. Asertivna osoba govori
kako treba, pasivna uti , a agresivni govore predugo. Asertivni traze argumente,
pasivni ne iznose argumente, a agresivni priznaju samo avoje argumente.

Odnos prema novim informacijama i idejama

13

Razlikuju se dogmatini i inovativnim ljudi. Dogmatini ljudi su manje voljni da

razumiju nove ideje, da sluaju ili prihvate dokaze suprotne njihovim stavovima i
da zasnuju zakljuke na osnovu ukupnih informacija. Inovativni ljudi su otvoreni
za nove ideje, dokaze i injenice, spremni da ue i da svoje stavove usaglase sa
drugima. Prilikom komunikacije u maloj grupi dogmatini ljudi su skloni da stvari
vide crno-bijele. Iako cijela grupa zastupa jedan stav, dogmatiar e se I dalje
vrsto drati svoga stava. Usaglaavanje individualnih stavova sa grupom je
socijalna kompetencija koja se razvija jos od ranog djetinjstva,a posebno u toku
kolovanja. U maloj grupi preovlauje demokratska veina. Ako prilikom nastave
imamo jednog uenika koji dugo vremena stri svojom nesaglasnou, grupa e
ga izolovati i nee obraati panju na njegove stavove. Velika je vjerovatnoa da
takav uenik pone mijenjati svoja dogmatska stanovita i da postepeno usvoji
demokratske principe. Stavovi se mogu mijenjati,ali su teko promjenljivi pod
oderedjenim okolnostima: ako su naueni rano u ivotu, ako su naueni
asocijativnom putem ili transferom, ako pomazu zadovoljenje potreba onoga koji
treba da mijenja stavove, ako su integrisani u linost ovjeka i stil njegova zivota.

1.Negativan stav uenika prema koli

Zato su uenici danas na poetku 21 veka nezadovoljni kolom? Zato im je u
koli dosadno? Zato bjee sa asova? U jednom udbeniku se govori o
autonomiji uenika. Ovdje se, prosto reeno, misli na to koliko sam uenik
(nebitno koliko ima godina) ima prava da u toku svog kolovanja odluuje ta eli
a ta ne eli da radi/ui. To je pitanje izbora, odnosno da uenik BIRA ono to eli
da radi u skladu sa svojim interesovanjima naravno. Tokom osnovne kole se
mijenja odnos stepena autonomije koju uenici imaju u svom radu. Odnosno,
kako godine prolaze, uenici postaju stariji, obrazovaniji, a sama nastava, asovi
su takvi da se uenici sve ee stavljaju u poloaj da bez prigovora izvravaju
odreene zadatke koji se od njih trae. Tako se poloaj uenika stalno i ubrzano
pogorava. Kad uenici dou do srednje kole, kada su znatno kompetentniji da
odluuju, oni gube svaku autonomiju jer se nastavnici obraaju cijelom razredu,
dok je zadatak uenika da sijede i sluaju. Prema nekim istraivanjima, stavovi
prema koli su najpozitivniji u NIIM razredima osnovne kole. Tada su dijeca jo
mala, u tom periodu mala dijeca imaju mogunost da biraju ta e crtati, o emu
e razgovarati, ta e napraviti od plastelina recimo... Ve u starijim razredima
osnovne kole raste broj uenika koji su nezadovoljni odreenim predmetima i
nastavnicima. Tokom pohaanja srednje kole, stvari postaju kritine. Stavovi
prema koli postaju sve negativniji, izostanci sa nastave su sve ei i upravo je
to najobjektivniji pokazatelj negativnog stava prema koli. Dakle ,kao jedna od
mogunosti rijeavanja ovog probelma jeste da se starijim uenicima da vea
sloboda i stepen autonomije.

14

2.Stavovi uenik-nastavnik
Kako nezadovoljstvo nastavnika utie na stavove uenika? Zadovoljan
nastavnik koristan je sebi, svojoj porodici, uenicima, svojim kolegama, koli,
roditeljima uenika i cijeloj zajednici. Tenja za zadovoljstvom svojim poslom u
nastavnika ima vano mjesto, osobito u starijih nastavnika. Oni se bolje
prilagoavaju okolnostima na poslu i smanjuju nade za osobna napredovanja.
Izvreno je istraivanje u kojima su ispitanici bili nastavnici. Od ispitanika je
traeno da slobodno navedu 5 razliitih razloga zadovoljstva svojim poslom u
koli. Nastavniki odgovori potvrdili su pravi izbor ivotnoga opredjeljenja,
njihovu ljubav prema djeci, zanimanju i svojem predmetu. Oni pokazuju vanost
kvalitetnih meuljudskih odnosa i kreativnosti u radu. Rezultati istraivanja u
procentima su prikazani u sledeoj tabeli.
RAZLOG ZADOVOLJSTA POSLOM U KOLI

1
Rad sa djecom
43,33
2
Volim svoj poziv( ivotno opredjeljenje)
26,66
3
Dobar kolektiv( meuljudski odnosi djelatnika)
13,33
4
Razlog zadovoljstva nije naveden
10,00
5
Lokacija kole s obzirom na klimu I okoli
3,33
6
Osobni dohodak (plata)
3,33
Za ispitivanje stavova uenika prema nastavniku, istraivai su izvorno kreirali
inventar stavova prema nastavniku (ISPN) :
1. Faktor raspoloenje nastavnika odnosi se na stav uenika prema
raspoloenju nastavnika na nastavi i ostalim izvannastavnim aktivnostima. (Npr.
Profesor je vesela osoba.)
2. Faktor naklonosti nastavnika prema ueniku odnosi se na doivljaj
nastavnikove naklonosti prema ueniku. (Npr. Profesor me voli kao osobu.)
3. Faktor povjerenja uenika prema nastavniku odnosi se na povjerenje koje
uenik osjea u odnosu na nastavnika uvjetovan njegovim ponaanjem. (Npr.
Profesoru se mogu povjeriti kao prijatelju, ili Kada imam neki problem obratim se
profesoru za savjet i pomo.)
4. Faktor empatije nastavnika prema ueniku odnosi se na sposobnost
uivljavanja i razumijevanja uenika. (Npr. Profesor ima razumijevanja za moje
probleme.)
5. Faktor osobnosti nastavnika odnosi se na kvalitetu osobnosti nastavnika u
oima uenika. (Npr. Profesor je dobra osoba.)
6. Faktor nastavnik je ueniku uzor odnosi se na stupanj doivljaja nastavnika
kao osobnog uzora ueniku. (Npr. Volio bih biti kao moj profesor.)
15

7. Faktor humoristinosti odnosi se na nastavnikovu sposobnost za

humoristino izraavanje i koritenje humora u nastavi. (Npr. Profesor umije
razveseliti uenike.)
8. Faktor ravnopravnosti prema svim uenicima odnosi se na ravnopravno
ophoenje nastavnika prema svim uenicima. ( Npr. Za profesora smo svi
ravnopravni.)
9. Faktor strunosti nastavnika povezan je sa strunom kompetentnosti
nastavnika u nastavi. (Npr. Profesor zna kvalitetno raditi svoj posao.)
10. Faktor zalaganja nastavnika u radu odnosi se na stupanj i nain zalaganja
nastavnika za ostvarivanje uspjenog nastavnog procesa. (Npr. Profesor ulae
napore da mu nastava bude to kvalitetnija.)

Odnos nastavnik-uenik-Odnos nastavnik uenik po svojoj prirodi i

karakteristikama ubraja se u profesionalno-drutveni odnos.Odnos izmeu
nastavnika i uenika moe se promatrati sa sociolokog, psiholokog,
pedagokog i metodikog stanovita. Lino izgraen nastavnik trai i prilino lako
nalazi kontakt sa svojim acima. Pedagoki kontakt je jedan od najvanijih uvjeta
u obrazovanju i odgoju uope. Kontakt je zbliavanje izmeu nastavnika i uenika
i kao posebno uvstveno stanje on je sredstvo pomou kojeg se uenici otkrivaju
nastavniku i pomou kojeg on zaista postaje njihov voa. Izmeu nastavnika i
uenika moe se razviti dvostruki kontakt: lini i radni.
1.Lini kontakt se gradi na osjeajima simpatije i antipatije.Lini kontakt gradi
se s nastavnicima koje uenici vole i cijene. O vrstini i dubini linog kontakta u
mnogome zavisi uspjeh u odgojnoobrazovnom radu. S nastavnikom s kojim ih
vee lini kontakt uenici drugaije sarauju, oni ue kod njega s veom
revnou, s veom spremnou primaju razne odgojne utjecaje, svjesni su da
odravaju svjesnu disciplinu, jae osjeaju svoju krivicu u raznim prijestupima.
Sve to rade jer vole i cijene nastavnika. Lini kontakt pomae realizaciju uspjeha
u nastavnom radu, a isto tako pomae uspostavljanju radnog kontakta.
2. Radni kontakt ogleda se u pribliavanju nastavnika ueniku u procesu rada,
nastave i uenja. Obzirom da uenici rade zajedno sa svojim nastavnikom ovaj
kontakt se naziva unutranji kontakt. Na zajednikim zadacima i na zajednikom
radu nastavnik i uenik se zbliuju, pa u tom sluaju uenika vodi isti interes kao
i nastavnika, kao i volja da doe do spoznaje, do novih istina i vrijednosti.
Lini i radni kontakt zavisi od brojnih faktora: od postojanja linog odnosa
prema ueniku, od toga koliko se meusobno potuju nastavnik i uenik, od toga
kakav je odnos uenika prema nastavnom gradivu i prema nastavnom predmetu,
i od nastavnikova odnosa prema pedagokom radu, prema pouavanju,
obrazovanju i odgajanju. Nastavnik kod uenika mora podsticati slobodan,
16

odgovoran i ozbiljan pristup uenju, a u prenoenju znanja duan je da

primjenjuje najvie naune, strune, profesionalne i etike standarde. Nastavni
proces treba voditi tako da se uenici osposobe za rjeavanje postojeih
zadataka, te da na osnovu steenih znanja s razumijevanjem prihvataju
napredak nauke. Kriterijum praenja rada i ocjenjivanja znanja uenika mora biti
objektivan, pouzdan, ujednaen i unaprijed poznat uenicima. Nastavnik je
duan da sa uenicima uspostavi odnos meusobnog povjerenja i uvaavanja, uz
potovanje njihovih linosti, sloboda i prava, uz uvanje svog dostojanstva i
izbjegavanje suvine pristrasnosti sa uenicima. Nastavnik u dijalogu sa
uenicima, u nastavnom procesu i izvan njega, mora potovati principe nenasilne
komunikacije. Zabranjeno je iskoriavanje uenika, diskriminacija, vrijeanje
njihovog dostojanstva i zloupotreba bilo koje druge vrste. Nastavnik posebno
pred uenicima mora uvati svoje i dostojanstvo svojih kolega.
Problematika u odnosima izmeu nastavnika i uenika
Odnos nastavnik-uenik je sam po sebi vaan segment odgojno-obrazovnog
procesa. Naravno, tu ima i problema s obzirom da nastavnici, s jedne, a uenici s
druge strane razliito gledaju na to kakvi bi meusobni odnosi trebali biti. Jedno
istraivanje je pokazalo da anketirani uenici i nastavnici imaju razliita miljenja
o istim pitanjima vezanim za rad odjeljenja. Primjer : Za uenike je najvanije da
nastavnici razumiju njihove probleme, dok nastavnici misle da uenici kod njih
najvie gledaju na pravedno i objektivno ocjenjivanje. Slau se da je uspjeh u
uenju prioritet i jednih i drugih, posebno ako je rije o razredniku. Interesantna
je injenica da jedan dio uenika uvijek smatra da nastavnike nita posebno ne
interesuje u vezi uenika! Ovo je samo jedan mali dio ponuenih opcija , relacija ,
moguih oblika odnosa uenik-nastavnik roditelj , i uglavnom su one pozitivne .

17

RADIONICA
1. Korak: Uvod
Nastavnik vodi kratku raspravu sa uenicima o tome kako se ponaaju
pojedini uenici u toku interaktivnog grupnog rada. Najavljuje cilj rada: igranje
uloga da se pokau kontrasti u ponaanju.
2. Korak: Podjela uenika u grupe i grupna zaduenja
Razred se dijeli u etiri grupe. Ako je vei broj uenika, onda dati dvjema
grupama isto zaduenje ili odrediti petu moderatorsku grupu koja e voditi
diskusiju,
mjeriti efikasnost odigranih modela i slino.
Zaduenje svake grupe je da odigra zadati model i da nakon toga sudjeluje u
diskusiji pobuenoj tim modelom.
3. Korak: Igranje uloga
Uenici igraju uloge po zadatim modelima. Jedan lan grupe igra pozitivnu a
drugi negativnu ulogu. Parovi se mogu smjenjivati tako da svi lanovi grupe
sudjeluju. Grupe rade prema zadacima sa radnih listova. Poeljno je da svaka
grupa improvizuje odgovarajuu situaciju na kojoj se prikazuju osobine iz
zadatog modela.
1.GRUPA
1) Osjeaj odgovornosti za uspjeh grupe

Odgovoran
Sudjeluje u radu grupe ravnopravno
Raduje se uspjehu grupe, hvali grupu

Nesebino radi za grupu

Od grupe nita ne krije
2.GRUPA

Egoistian
Istie svoj doprinos
Uspjeh grupe pripisuje sebi
Radi za sebe
Zatvoren,nista ne povjerava drugima

2) Egalitarizam i autoritarizam
Egalitarista
Autoritaran
Svi lanovi grupe su mu jednako
Ima vlastitu hijerarhiju lanova grupe
vani
18

Podrava druge u radu

Ne prua podrku drugima

Ne podnosi nedemokratinost
Demokratiju vidi kao anarhiju
Sudi na osnovu argumenata
Sudi na osnovu autoriteta
4. Korak: Grupna prezentacija
Svaka grupa prezentuje svoj model a efikasnost prezentacije se mjeri
pobuenom diskusijom.
5. Korak: Zavravanje
Nastavnik vodi diskusiju o tome: ta smo nauili? Kako smo saraivali?
Kako smo se osjeali? Koje su ideje za dalji rad na ovaj nain?

Zakljuak
Kada saznajemo vie, dobijamo nove informacije o nekome ili neemu, to
dovodi do nesklada izmeu ve formiranih ubeenja i novih saznanja koje smo
stekli. Taj nesklad stvara prilinu nelagodu i neprijatnost, pa to na psihu deluje
kao motiv i pokree nas na preispitivanja, odnosno na otklanjanje nesklada. Tada
smo motivisani ili da promenimo postojei stav (na primer, prema prijatelju, efu,
politikim dogaajima...), ili da nove informacije potisnemo iz svesti i umanjimo
njihov znaaj.
Dobar primer su puai koji imaju stav da "moraju" da pue, da ih to smiruje,
da im prua jedinstven oseaj. Oni informacije o tetnosti puenja najee
karakteriu kao nedokazane, sluajne, nametnute, prenaglaene... Stavovi se
menjaju i pod uticajem promene sredine. Promena socijalnog okruenja, nekada
potpuno moe da promeni stavove i poglede na svet. Kada ovek, na primer,
promeni radno mesto, prihvatie pravila nove grupe, pa e mu ono to mu je na
starom poslu bilo nezamislivo, sada postati "najnormalnije".
Jako je teko generalizovati, ali ako su te razlike vrlo izraene, osoba to svesno i
namerno radi, jer joj tako odgovara, odnosno od toga ima koristi. U takvim
situacijama moe da se govori o manipulaciji. Sa druge strane, ovek moe
razliito da misli i da se ponaa, na primer, u privatnoj i poslovnoj sferi. Na poslu
moe biti vrlo strog i dosledan, u privatnoj komunikaciji oputen, nezahtevan,
veseo...
Formiranje stava zavisi od velikog broja razliitih faktora, to je jako sloeno, pa
se ne moe govoriti o nekom univerzalnom "receptu" za formiranje stavova, jer
su ljudi vrlo sloeni i vrlo razliiti.

19