MEUNARODNO PRAVOSUE SA OSVRTOM NA EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA

PRAVA
PO PITANJIMA

Ljudska prava u BiH

Prava svakog pojedinca u Bosni i Hercegovini propisana su Ustavom Bosne i Hercegovine,
meunarodnim ugovorima ili konvencijama koje je BiH potpisala, kao i zakonima
.
U Preambuli Ustava BiH se navodi odlunost da se u BiH osigurava puno potivanje
meunarodnog humanitarnog prava, te opredijeljenost da se polazi od Univerzalne
deklaracije o ljudskim pravima, meunarodnih ugovora o graanskim i politikim te
ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, kao i Deklaracije o pravima osoba koje
pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim i jezikim manjinama, te drugih instrumenata o
ljudskim pravima.
lanom II Ustava BiH se proklamira da BiH i oba entiteta osiguravaju najvii nivo
medjunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda. Takodjer se navodi da prava i
slobode odreeni u Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te
njenim Protokolima, direktno se primjenjuju u BiH i imaju prvenstvo pred svakim drugim
zakonodavstvom. U istom lanu se proklamira da je svim osobama na podruju BiH
osigurano da uivaju ljudska prava i temeljne slobode bez diskriminacije prema spolu, rasi,
boji koe, jeziku, vjeroispovijesti,politikom i drugom opredjeljenju, nacionalnom ili
drutvenom porijeklu, pripadnosti nacionalnoj manjini, vlasnitvu, roenju ili drugom
statusu.
Aneks 6 Ustava BiH odnosi se na Sporazum o ljudskim pravima, kojim se svim osobama na
podruju Bih osigurava najvii nivo meunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih
sloboda, ukljuujui i prava i slobode osigurane Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih
prava i temeljnih sloboda te njenim Protokolima, kao i drugim meunarodnim sporazumima

koji su posebno navedeni u Dodatku ovog Aneksa. Ta prava i slobode ukljuuju: pravo na
ivot; pravo na nepodvrgavanje muenju, nehumanom ili poniavajuem postupku ili
kazni;pravo osobe da ne bude drana u ropstvu ili podinjenosti ili da obavlja prisilni ili
obavezni rad; pravo na slobodu i sigurnost linosti; pravo na poteno suenje u graanskim
i krivinim predmetima, te druga prava u vezi sa krivinim postupcima; pravo na privatni i
porodini ivot, nepovredivost doma i korespondencije; slobodu miljenja, savjesti i vjere;
slobodu izraavanja; slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja sa drugima; pravo na
zakljuenje braka te osnivanje obitelji; pravo na imovinu; pravo na obrazovanje; pravo na
slobodu kretanja i stanovanja.
Poglavlje II Ustava BiH posveeno je zatiti ljudskih prava putem Komisije za ljudska prava,
koja se sastoji iz Ureda Ombudsmena i Vijea za ljudska prava. Komisija za ljudska prava
djeluje pri Ustavnom sudu BiH.
Aneks 7 Ustava predstavlja Sporazum o izbjeglicama i raseljenim osobama. Poglavlje I
Aneksa 7 posveeno je zatiti prava izbjeglica i raseljenih osoba, dok je Poglavlje II
posveeno Komisiji za raseljene osobe i izbjeglice, ije je sjedite u Sarajevu.
Unutar sistema dravne uprave formirana su i posebna tijela ija je uloga dalja promocija i
unapreenje sistema zatite ljudskih prava, kao to je Vijee za djecu, Agencija za
ravnopravnost spolova, Odbor za Rome, Vijee za invalidna lica, Komisija za odnose sa
vjerskim zajednicama. Pri Parlamentarnoj skuptini BiH formirano je Vijea za nacionalne
manjine, kao savjetodavno tijelo.
Institucije BiH daju punu podrku Meureligijskom Vijeu u BiH. Njegovom uspostavom
ostvaruje se meureligijski dijalog izmedju etiri najvee vjerske skupine u BiH.
Poglavlje III Aneka 6 Ustava BiH posveeno je drugim organizacijama koje se bave ljudskim
pravima. Naglaava se obaveza promoviranja i poticanja djelovanja nevladinih i
meunarodnih organizacija za zatitu i promoviranje ljudskih prava. Pozivaju se Komisija UN
za ljudska prava, OSCE, Visoki komesarijat UN za ljudska prava i druge nevladine ili
regionalne misije i organizacije za ljudska prava da paljivo prate stanje ljudskih prava u
BiH, ukljuujui osnivanje mjesnih ureda i slanje posmatraa, izvjestitelja i drugih
relevantnih osoba, te na obavezu da im se prua efikasna i potpuna pomo, pristup i
olakice.

Nacionalni programi za unapredjenje ljudskih prava:

BiH usvojilo je Akcioni plan za suzbijanje trgovine ljudima, a na snazi je i Privremena instrukcija za postupanje sa
rtvama trgovine ljudima;
takoer postoji i Sporazum o saradnji sa nevladinim organizacijama u podruju zatite rtava trgovine ljudima;
U primjeni je i Akcioni plan za djecu 2002-2010., iju provedbu prati Vijee za djecu;
2005. godine usvojena je Nacionalna strategija za pitanja Roma, kao najugroenije i najbrojnije nacionalne
manjine u BiH;
Usvojen je Akcioni plan za jednakost spolova;
Vijee ministara BiH ustanovilo je Ured agenta za zastupanje BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Vanjska politika BiH u podruju ljudskih prava

Ministarstvo vanjskih poslova BiH u svom vanjskopolitikom djelovanju promie politiku
zatite ljudskih prava svih osoba i svim dravama u skladu sa medjunarodno priznatim
standardima za zatitu ljudskih prava.
U svojoj vanjskoj politici BiH se zalae za jaanje demokratije i promociju ljudskih prava,
polazei od naela da zatita ljudskih prava svakog pojedinca i vladavina prava u cjelini
pruaju dobru osnovu za sigurnost i mir u svijetu.
BiH je ratificirala meunarodne instrumente u oblasti ljudskih prava, ukljuujui konvencije
UN, VE i pripadajue protokole, prema kojima postoji obaveza izvjetavanja, a zalae se za
dosljednu saradnju sa ugovornim tijelima UN osnovanim prema tim konvencijama.
Uee BiH u radu meunarodnih organizacija
OSCE
Postavi lanicom OSCE BiH je prihvatila naela Zavrnog dokumenta iz Helsinkija, te
saradjuje sa OSCE na podruju promocije i zatite ljudskih prava. U BiH djeluje Misija OSCE,
u okviru koje postoji Odjel za ljudska prava, ija je uloga da prati stanje ljudskih prava u
BiH, te da u tom cilju tijesno saradjuje sa domaim organima u BiH (prije svega sa
Institucijom ombudsmena,Ustavnim sudom i Ministarstvom za ljudska prava BiH) i
meunarodnom zajednicom.
UN Vijee za ljudska prava
Bosna i Hercegovina je u maju 2007. godine, na Generalnoj skuptini UN, izabrana za
punopravnu lanicu UN Vijea za ljudska prava.

Vijee za ljudska prava ima sjedite u enevi, broji 47 zemalja lanica (mandat lanica
Vijea traje tri godine) koje su izabrane potujui princip ravnopravne geografske
zastupljenosti, prema regionalnim grupama. Afriku i Azijsku grupu ine po 13 lanica,
Istono-evropsku grupu 6, GRULAC 8 i Zapadnu grupu 7 zemalja lanica Vijea. BiH pripada
Istono-evropskoj regionalnoj grupi, kojom predsjedava Poljska.
Mjesto Predsjednika Vijea za period 2007./2008. pripada Istono-evropskoj regionalnoj
grupi. Prema odluci i dentlmenskom sporazumu, 2006. godine je odlueno da Grupu u ovoj
funkciji zastupa Rumunija (ambasador Rumunije pri UN u enevi).
Uee delegacije BiH u radu Vijea odnosi se na praenje rada Vijea tokom njegovog
zasjedanja, te praenje rada radnih grupa i ostalih tijela Vijea. Vanjskopolitiki pravci
Bosne i Hercegovine, Platforma za nastup delegacije BiH na Generalnoj skuptini UN, te
strateki principi BiH za pridruivanje evroatlantskim integracijama osnova su za nastup
delegacije BiH u radu Vijea za ljudska prava.
Saradnja Bosne i Hercegovine sa mehanizmima Vijea za ljudska prava usaglaena je sa
zahtjevima ovih mehanizama, posebno kada se radi o saradnji sa tzv. tematskim specijalnim
procedurama. Nadlene institucije BiH dostavljale su odgovore na upitnike specijalnih
mehanizama i odgovore na upitnike u skladu sa odredbama usvojenih rezolucija Komisije za
ljudska prava ( koja je u martu 2006. godine prestala sa radom, formiranjem Vijea za
ljudska prava) ili Generalne skuptine UN u oblasti ljudskih prava.
Nosioci mandata tematskih specijalnih procedura posjetili su BiH u 2005. godini (njihovi
izvjetaji razmatrani su na zasjedanju Vijea u septembru 2006.) i to: Sigma
Huda (Specijalni izvjestitelj za oblast trgovine ljudima) u februaru 2005; Valter
Kelin (Specijalni izvjestitelj za ljudska prava interno raseljenih osoba) u junu 2005; U
septembru 2007. godine BiH je posjetioVernor Munjoz (Specijalni izvjestitelj za pravo na
obrazovanje) a do kraja 2007. godine oekuje se i posjeta Hina Jilani ( Specijalnog
izvjestitelja za ljudska prava zatitnika ljudskih prava).