Priručnik Za Pisanje Prijedloga Projekata I Izrada Biznis Plana

Ovaj projekat financira
Europska unija
Ovaj projekat
sufinancira Caritas
Internacionalis
PRIRUNIK ZA PISANJE PRIJEDLOGA

PROJEKATA I IZRADA BIZNIS PLANA
INFOHOUSE, 2014.
Ovaj projekat financira

Europska unija
Ovaj projekat sufinancira Caritas Internacionalis
ZA CARITAS: Udruenje INFOHOUSE

Autorice: Emina Bei, Dalila Bavi, Meliha Dananovi i Denana Alauz
Sarajevo, 2014.
Ova publikacija je uraena uz pomo Evropske unije. Sadraj ove

publikacije je iskljuiva odgovornost Caritasa Biskupske konferencije Bosne i
Hercegovine i ni u kom sluaju ne predstavlja stanovita Evropske unije
PRIRUNIK ZA PISANJE PRIJEDLOGA PROJEKATA I IZRADA BIZNIS PLANA
SADRAJ
PISANJE PROJEKATA
TA JE PRIJEDLOG PROJEKTA?
OSMILJAVANJE PROJEKTA PREMA ELJAMA DONATORA
ELEMENTI PROJEKTNE APLIKACIJE
PRIKUPLJANJE SREDSTAVA
TA JE PRIKUPLJANJE SREDSTAVA I ZATO TO INIMO?
ZATO BI NETKO TREBAO DATI NOVAC VAOJ ORGANIZACIJI?
DA LI JE PISANJE PRIJEDLOGA PROJEKTA JEDINI NAIN ZA DOBIJANJE NOVCA?
TA JE PRIJEDLOG?
UVOD U FINANCIRANJE KROZ POTPORE
STVARI KOJE TREBA RAZMOTRITI PRIJE POETKA PROCESA TRAENJA POTPORE
MINI STRATEGIJA PRIKUPLJANJA SREDSTAVA
1
1
2
4
14
14
14
14
15
15
15
16
PREDUZETNITVO 17
KAKO POSTATI PREDUZETNIK?
MITOVI O PODUZETNICIMA
RAZLIKE IZMEU PREDUZETNIKA I MENADERA!!!
KAKO OTKRITI DOBRU IDEJU?

SWOT ANALIZA
BIZNIS PLAN
TA JE BIZNIS PLAN?
ZATO JE VAAN BIZNIS PLAN?
OSNOVNI ELEMENTI BIZNIS PLANA
MISIJA, VIZIJA I CILJEVI
17
19
21
22
22
24
24
24
25
25
PROIZVOD/USLUGA 26
KONKURENCIJA 26
ANALIZA TRITA
27
MARKETING PLAN
29
PROMOCIJA 31
CIJENA
32
DISTRIBUCIJA 33
TROKOVI
FINANSIJSKA ANALIZA
34
35
POJAM I ULOGA MENADMENTA
36
POSAO MENADERA
MENADMENT U BIZNIS PLANU
36
38
REGISTRACIJA 39
Da li registrovati preduzetniku djelatnost/obrt ili privredno drutvo?
Kako registrovati obrt?
Kako registrovati privredno drutvo?
39
40
40
Literatura 41
CARITAS BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE
MOTO:
Uvijek suraujte dok pripremate prijedlog projekta!
Oni koji dodjeljuju potpore ne postavljaju pitanja da bi vas
gnjavili, nego da bi vam pomogli i olakali ivot lanovima
odboru koji odluuju o dodjeli potpora pri donoenju odluka.
PISANJE PROJEKATA
TA JE PRIJEDLOG PROJEKTA?
U zadnjih nekoliko decenija primjetan je znaajan rast broja projekata, kao sredstva za ostvarivanje poslovnih ciljeva. Meutim,
ta je to projekat? Uzmemo li u obzir da u svakodnevnoj komunikaciji, ali i teorijskim raspravama koristimo razliite nazive kojima
se pripisuje isti sadraj prilikom definisanja pojma prijedlog projekta, a naroito pojma poduzetnikog prijedloga projekta suoavamo se s razliitim problemima. Meutim, vano je znati da
svaki projekat zapoinje idejom ili eljom za promjenom i stvaranjem neeg boljeg i pozitivnijeg. Meutim, ideja nije projekat
i da bi to postala potrebno je da imamo jasnu sliku ta elimo
stvoriti kroz njenu realizaciju. elja za promjenom ogleda se u
svrsi projekta, dok se namjera da neto konkretno po tom pitanju
poduzmemo, zacrtava ili postavlja u obliku cilja.
Ukoliko elimo preciznije definisati prijedlog projekta moemo
rei da je to pisani zahtjev za finansiranje upuen nekoj fondaciji, korporaciji, preduzeu, dravnom ili meudravnom tijelu, ili
osobi. To je paljivo i jasno napisan dokument, potkrepljen injenicama, a iji je cilj da ubjedi pomenuti finansijski izvor da treba
da odobri sredstva za realizaciju ideje opisane u projektnom
prijedlogu. (BEI 2012:9) Krajnji ishod dobro realizovanih projekata jeste ope poboljanje ili pozitivna promjena u drutvenoj
zajednici.
Definicije:
Projekat je privremeni
napor preduzet da se
stvori jedinstven proizvod, usluga ili rezultat.
(American National
Standard ANSI/PMI
99-001-2000)
Jedinstven proces
ogranien po vremenu,
trokovima i resursima,
sastavljen od skupa koordiniranih i upravljakih
aktivnosti, sa datumom
poetka i zavretka, koji je
preduzet radi postizanja
cilja usaglaenog sa defeinisanim zahtjevima. (ISO
10006:2001)
Prijedlog projekta najee podrazumijeva detaljan opis sljedeih aspekata:

opis situacije tj. problem koji treba da se rijei ili ublai

realizacijom projekta
opti i specifini ciljevi projekta
aktivnosti i njihov vremenski raspored
oekivani rezultati
planirani budet
INFOHOUSE, 2014.
Iako se forma prijedloga projekta esto razlikuje ovisno od zahtjeva donatora, navedeni aspekti su
uvijek sastavni dio prijedloga projekta.
Grafiki prikaz prijedloga projekta Miroslav Janji dipl. el. ing
Prijedlog projekta je jedna od najefikasnijih metoda prikupljanja sredstava od razliitih vrsta donatora. Njego cilj je uvjeriti donatore da vam odobre sredstva za realizaciju ideje opisane u projektu.
Prijedlozi projekta i projekti mogu biti razliiti, mogu tretirati razliite proizvode/potrebe, a uvijek im
je zajedniko zadovoljenje zahtjeva koje postavlja kupac/investitor/donator.
ivotni ciklus jednog projekta ima est stadija i on izgleda otprilike ovako:
1. stadij: Procijenite odgovarajue potrebe i mogunosti istraivanja
2. stadij: Utvrdite projektnu zamisao
3. stadij: Oblikujte projekt
4. stadij: Financirajte projekt
5. stadij: Provedite projektne aktivnosti
6. stadij: Ocijenite rezultate
OSMILJAVANJE PROJEKTA PREMA ELJAMA DONAORA

Prije pisanja prijedloga projekta vano je, takoer, da sami sebi razjasnimo ta u stvari elimo raditi
u okviru odreenog projekta. Veoma esto se deava da se mnogi projekti odbijaju sa slijedeim
obrazloenjem: Ideja projekta je dobra, ali nije dobro obrazloena ili je nejasna itd.
Prema autorici Dragani i drugima u razradi ideje u projektni projekat mogu nam pomoi sljedee
smjernice:

ta elimo poboljati? zbog ega smatramo da su poboljanja potrebna, ta je problem na

kojeg elimo uticati, ta su uzroci tog problema;
Kakve promjene elimo potaknuti/postii? ta elimo vidjeti kao rezultat naeg rada, u
kojem omjeru i vremenskom razdoblju;
ta emo uiniti? koje emo aktivnosti poduzimati i u okviru toga koje emo zadatke
obavljati;
Kako emo znati da su se promjene dogodile? kako emo procijeniti jesmo li bili
uinkoviti, da li u budunosti moramo neto unaprijediti u svom radu.
Koliko bi kotalo izvoenje svih naih aktivnosti? razjasniti da li je mogue pronai
sredstva za takav projekat, gdje bismo sve mogli traiti sredstva i kako emo utvrditi trokove.
(Dragani 2005.)
Donatori ele dobro osmiljene prijedloge projekata u koje su aplikanti uloili dosta razmiljanja i
planiranja. Osim toga, donatori/investitori e bolje ocijeniti projektne prijedloge projekte koji ne
zahtjevaju mnogo sredstava a ostavljaju dugotrajan uticaj, projektne prijedloge koji obeavaju
samoodrivost nakon realizacije, projektne prijedloge iz koji e proizvesti druge uspjene projekte,
studije, partnestva i sl, prijedloge projekata koji su inovativni i kreativni, koji se bave odreenom
problematikom na speceifian nain.
Iz tog razloga kada se odluite da pripemu projekat odgovorite na devet pitanja koja e vam u
mnogome olakati kasniju izradu projektnog prijedloga i zahvaljujui kojima ete utvrditi isplativost
utroka vremena za pisanje projektnog prijedloga:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
O emu se zapravo radi u projektu?

Koje su osnovne potrebe korisnika i moje organizacije?
Koji je dio procesa najvaniji?
Gdje u i kako pronai financijera?
Kako kontaktirati mogue financijere kad smo ih pronali?
Ko bi trebao pripremiti prijedlog i kako bi trebao biti pripremljen?
Kako emo znati da finansijeri razmatraju na projekat?
ta ako nas odbiju?
ta ako dobijemo donaciju?
Prilikom izrade projektnog prijedloga razlikujemo dva pristupa pripreme projektnog prijedloga:

Planski pristup koji podrazumijeva pripremu projektnih prijedloga u skladu sa svojim

programom, a ne u skladu sa aktuelnim konkursom donatora. Takav pristup je mnogo kvalitetniji.
Oportunistiki pristup je pristup koji se jako esto koristi prilikom pripremanja prijedloga
projekata. Projekat se kreira vie zbog pojave novih donatora, odnosno novog kruga natjeaja
postojeih donatora, a manje zbog pravih programskih prioriteta.
Dijagram razliitih pristupa planiranja/pisanja projektnih prijedloga (Dragani 2005.)
INFOHOUSE, 2014.
ELEMENTI PROJEKTNE APLIKACIJE

Kada ste obavili sve pripreme za izradu projekta vrijeme je za pisanje projektnog prijedloga. Kljuna
odluka koju trebate donijeti u ovoj fazi jeste ona o strukturi projektnog prijedloga, o sadraju i duini
projektnog prijedloga koja najee ovisi o strukturi projektnog prijedloga i zahtjevima donatora.
Postoje razliiti formati, obrasci za prijavu projekta, uzorci za izradu projektnih prijedloga, aplikacijske
forme, kao i smjernice za razliite javne pozive. Meutim, svi prijedlozi projekata imaju odreene
elemente koji su im zajedniki, a to su:

Naslovna stranica
Naziv projekta
Saetak projekta
Mjesto i vrijeme trajanja projekta
Izjava o problemu
Cilj i podciljevi
Indikatori
Ciljna grupa i korisnici
Rezultati projekta
Partneri
Plan aktivnosti sa vremenskim rokovima
Budet projekta
Elementi projektnog prijedloga (PAVLOVI 2014.)
NASLOVNA STRANICA
Prijedlog projekta ima zasebnu naslovnu stranicu koja u svom sadraju ima naziv projekta, ime
glavne organizacije koja provodi projekt (i mogue suradnike organizacije, ako one postoje), mjesto
i datum izrade projekta, te naziv donatora kojemu je prijedlog projekta upuen.
NAZIV PROJEKTA
Jedna od najeih potekoa sa kojom se susreu svi ljudi koji
piu projekte jeste naziv projekta. Njegov odabir je jako vaan
dio procesa i mi to svi znamo, meutim kako doi do najboljeg
imena!? Naziv projekta treba biti kratak, sadrajan i po mogunosti upuivati na neki od kljunih rezultata projekta ili kljunu
aktivnost u projektu. Nazivi projekata koji su predugi ili preopeniti ne daju itatelju konkretnu naznaku oekivanog sadraja.
Dakle, on kratko i jasno treba da predstavlja projekat i mora biti
zvuan, mora plijeniti panju, a istovremeno mora biti povezan
sa temom kojom se projekat bavi. Ponekad u naslovu projekta
moete ukljuiti geografsko podruje koje projekat pokriva ili
naglasiti ko su njegovi korisnici.
Najbolje bi bilo da pokuate osmisliti ime koje e zvuati kao slogan kampanje, odnosno vaeg projekta jer slogani djeluju kao
magnet na na um i lako ih pamtimo.
Primjeri:
1. Volontiraj Kreditiraj
2. POMAK u Starom Gradu
Profesionalna orijentacija
mladih aktivista
3. Interventni fond za ensko
poduzetnitvo
4. 101 razlog zato glasati za
enu
5. LOVE karavan
....
SAETAK
Mnogi nemaju vremena za itanje itavog prijedloga projekta i iz tog razloga svaka projektna aplikacija sadri saetak projekta koji na jezgrovit i kratak nain obanjava sutinu projekta. Stoga,on je
najvaniji, moda i osnovni dio svakog prijedloga projekta. Iako se ita prvi, saetak se uvijek pie
zadnji. Osobi koja ita saetak treba da bude jasno ta je cilj projekta, o emu se u tom prijedlogu
zapravo radi i koliko to kota.
Kljuna stvar je da saetak daje kratko i jezgrovito objanjenje sutine projekta. Ovaj dio treba
sadravati:

Ko ste vi (va opis i/ili pravni status vae organizacije) Tko?

Oblast za koju se aplicira
Problem/potreba koje e projekat pokuati rijeiti/adresirati Zato? Gdje?
Cilj i najvei oekivani rezultati projekta ta?
Ciljna grupa Za koga?
Mjesto realizacije projekta i vremenski period trajanja projekta Gdje? Kada? Do Kada?
Ukupan iznos projekta prepisan iz budeta Koliko?
Kroz saetak projekta treba ukratko prezentirati sve druge dijelove aplikacije. Najbolje ete to uraditi ako ih jednostavno prepriate. Teoretski, saetak treba sastavljati tek kada odgovarajui dijelovi
dokumenta ve postoje u svom duljem obliku. Kod manjih projekata, saetak ne treba biti dulji od
10 redaka, dok vei projekti obino zahtijevaju saetke duljine i do dvije stranice. (NABUI 2000:12)
INFOHOUSE, 2014.
MJESTO I VRIJEME TRAJANJA PROJEKTA

U ovom dijelu aplikacije obavezni ste navesti mjesto i vrijeme trajanja projekta koji realizujete.
Primjeri
Opina Kreevo, 10 mjeseci
Federacija BiH, 24 mjeseca
Bosna i Hercegovina, 8 mjeseci
IZJAVA O PROBLEMU/POTREBI (MAKSIMALNO 1 STRANICA)

Ovdje trebate opisati na kojem problemu ili potrebi ete raditi. Problem/potrebu opite to konkretnije, a u va opis ukljuite to vie injenica za koje imate argumente. Najbolje bi bilo da izjavu o
problemu sainite kroz odgovor na dva pitanja:

to je to to se deava u vaem okruenju (lokalnoj zajednici)?

Ko je identificirao (utvrdio) problem/potrebu i kako je to uinio?
U ovo poglavlje trebate ukljuiti detaljne demografske i statistike podatke koji e itaocima jasno
predstaviti obujam i veliinu problema. Dokumentacija je kljuna rije u ovom poglavlju. Moete
ukljuiti sljedee: opis ciljane skupine ili lokalne zajednice, statistike podatke koji e dokumentirati
postojanje problema (navesti i izvore podataka), rezultate istraivanja, evaluacije, citate ili izvode iz
slubenih dokumenata (UN, ministarstva itd.), metode koje su koritene za utvrivanje potreba/problema, urgentnost problema i to e se desiti ako se sada nita ne poduzme, ostale organizacije koje
se trenutno bave rjeavanjem ovih potreba/problema. (GREEN 2000:8)
Vano je zapamtiti i sljedee: izbjegavajte izjave o problemu koji su napisani suvie uopeno, uz
koritenje fraza kao to su malo se zna o..., ili nedostaju informacije o..., ili ope je poznato..., svi
znaju....
Osim ukazivanja na znaaj problema/potrebe, u ovom dijelu Aplikacije trebate ukazati i na potrebu
za vaim projektom jer on pomae da problem/potreba bude uspjeno rijeena/prevaziena.
Pokuajte u ovom dijelu dati sliku koja e itatelju/ici pomoi da nasluti vae metode i strategije za
rjeavanje problema. Pozadina/izjava o problemu treba biti napisana na maksimalno 1 stranici.
Ovdje opiite na kojem problemu ili kojoj potrebi ete raditi. Prilikom opisa problema/potrebe napiite neto o svojoj optini/zajednici i uzroku tog problema/potrebe. Bilo bi dobro da date neke vjerodostojne i validne podatke o tom problemu/potrebi. Potrebno je da predoite zato je ba problem/
poreba izabrana da se radi na tome i kakav e uticaj imati na boljitak u vaoj zajednici.

Dajte odgovor Zato je potreban Va projekat?
Kroz odgovor na ovo pitanje opiite oekivano/eljeno stanja u zajednici. Ni ovaj dio projektnog
prijedloga ne bi trebao biti dui od jedne stranice.
CILJEVI I PODCILJEVI
Opi cilj
II.2. Rezultat
I.2.1. Aktivnost
Rezultat
I.2.2. Aktivnost
II.1.3. Aktivnost
II.1. Rezultat
II.1.1. Aktivnost
Rezultat
II.1.2. Aktivnost
I.2.3. Aktivnost
I.2. Rezultat
I.2.1. Aktivnost
Rezultat
I.2.2. Aktivnost
I.1.3. Aktivnost
I.1.1. Aktivnost
Rezultat
I.1.2. Aktivnost
I.1. Rezultat
II Specifini cilj
I.2.3. Aktivnost
I Specifini cilj
Shematski prikaz odnosa ciljeva i ostalih elemenata prijedloga projekta
Nakon opisivanja problema, u ovom dijelu prijedloga projekta trebate prezentirati cilj koji oekujete
da ete postii realizacijom projekta. U ovom dijelu aplikacije zapravo predviamo budunost.
Prilikom definisanja cilja bitno je odgovoriti na dva pitanja:
1.
2.
ta elimo/mislimo da emo postii naim projektom?

Do kakvih promjena e doi? (DRAGANI 2005.)
To su vaa postignua, ona direktna koja ete imati realizirajui ovaj projekat. Veoma su realna, ostvariva i mjerljiva.

Cilj projekta je rjeenje jednog problema, promjena situacije u neko realno vrijeme, i na mjerljiv
nain.
Cilj objanjava sutinu problema i korist od projekta.
Cilj projekta je vae postignue koje ete imati kada realizujete projekat. Cilj projekta govori o pozitivnoj promjeni koja e se dogoditi prilikom rada na problemu/potrebi. Osobe koje piu projekte
ponekad mijeaju aktivnosti i cilj. Na primjer provesti edukaciju nije cilj projekta. Edukacija je samo
jedna od aktivnosti projekata koja e nam pomoi da realizujemo na cilj (povisiti znanje/nivo svijesti
o neemu). Cilj projekta obino poinje sa infinitivom: poboljati, osnaiti, poveati, smanjiti, podii i
slino. Ciljevi su uvijek realni, ostvarljivi i mjerljivi.
Ciljevi mogu biti:

Dugoroni / Glavni cilj projekta

Kratkoroni / Specifini cilj projekta
Glavni cilj projekta

Pravila odreivanja glavnog cilja projekta:
1.
2.
Glavni cilj moe biti samo jedan za svaki projekt.

Glavni cilj treba biti povezan s vizijom razvoja.
INFOHOUSE, 2014.
3. Teko je ili gotovo nemogue mjeriti uspjeh glavnog cilja pomou mjerljivih indikatora, ali
trebalo bi biti mogue dokazati njegovu vrijednost i doprinos ostvarenju vizije.
Glavni cilj ukazuje na situaciju koja se ostvaruje kroz dugorono razdoblje i kojom e projekat samo
djelimino doprinijeti, tako da se glavni cilj ne moe okarakterisati kao precizna korist za ciljne grupe
u projektu. On je vie dio jednog dugoronijeg programa neke zajednice.
Primjer
Glavni cilj projekta POMAK u Starom Gradu je u skladu sa prioritetnim podrujima na koje se fokusiraju projekti koji e biti finansirani u okviru LOD III (3.1. Podsticanje aktivnosti i programa u oblasti rada i zapoljavanja,
naroito za kategorije stanovnitva koje se teko zapoljavaju: osobe sa invaliditetom, mladi do 30 godina, lica
starija od 50 godina, Romi kao i 1. OBRAZOVANJE - 1.1. Neformalno obrazovanje, cjeloivotno uenje i projekti
opismenjavanje stanovnitva). SVEUKUPNI CILJ projekta POMAK u Starom Gradu je podsticanje i promocija
proaktivnih poslovnih znanja, vjetina i aktivnosti 100 mladih (naroito iz ugroenih kategorija), to e doprinjeti unaprijeenju oblasti rada i zapoljavanja na podruju opine Stari grad Sarajevo.
Specifini ciljevi projekta

Specifini ciljevi projekta su ciljevi koji se moraju ostvariti neposredno nakon to projekat zavri ili
nakon kraeg vremenskog roka od zavretka projekta.
Pri odreivanju specifinih ciljeva od velike pomoi je koritenje SMART metode, koja se smtatra najuspjenijim pristupom postavljanja specifinih ciljeva. Naziv je akronim engleskog jezika sastavljen
od nekoliko pridjeva te kae da cilj treba biti:

Specific - specifian
Measurable mjerljiv
Achievable - ostvariv
Realistic - realni, izvodljiv
Time-bounded vremenski ogranien (DRAGANI 2005:14)
Poeljno je da svaki specifini cilj zadovolji barem tri od ovih pet kriterija, prije svega da je ostvariv
i da ima jasno podruje djelovanja. Zadovoljavanje ovih kriterija omoguava uinkovit monitoring i
evaluaciju realizacije projekta.
Primjer
Specifini ciljevi projekta POMAK u Starom Gradu Profesionalna orijentacija mladih aktivista su:
1.
2.
3.
4.
Promocija stvarne potrebe, prednosti i provedbe profesionalne orijentacije i profesionalnog savjetovanja

za srednjokolce i njihove roditelje;
Jaanje konkurentnosti i kompetentnosti mladih na tritu rada;
Medijska promocija projektnih vrijednosti i poduzetnitva u Starom Gradu;
Izrada alata za aktivno traenje posla u svrhu informiranja ireg kruga mladih osoba
INDIKATORI
Indikatori su nain da se izraze mjerljivost, realnost i vremensko ogranienje ciljeva.
Indikatori mogu biti:
1. Kvantitativni indikatori (mjerljivi/direktni indikatori - varijabla je jasna i laka za izmjeriti) i
2. Kvalitativni indikatori (nemjerljivi/opisni/indirektni indikatori - kod kojih je mnogo tee opisati
promjene varijable).
Primjer
Primjer
Kvalitativni indikatori
Razumijevanje znaaja zatite biodiverziteta
Ostvareno znanje o relevantnim programima
zatite biodiverziteta
Nivo primjenjivosti provedenih aktivnosti
Unapreenje kvaliteta rada
Uspostavljanje mrea, koordinacijskih tijela, unapreena saradnja
Otvorenost za saradnju i diskusiju
Kvantitativni indikatori
Broj primljenih komentara i sugestija
Broj odranih sastanaka
Broj lanaka objavljenih u medijima
Broj objavljenih publikacija
Broj primljenih poziva na skupove
Broj uesnika u projektu
Broj odranih konsultacija
Broj potpisanih ugovora
Komentari na odabrane teme i sl. (DRAGANI

2005:14)
(DRAGANI 2005:14)
Da biste napisali indikatore morate imati jasnu sliku trenutne situacije i napraviti ralan opis situacije
koju elite postii u budunosti,nakon realizacije vaeg projekta. Vano je da provjerite da li vai indikatori precizno opisuju cilj, svrhu ili rezultat vaeg projekta. Ukoliko je va odgovor ne, onda morate
dodati nove indikatore ili postojee u potpunosti zamijeniti. Jedan cilj ne mora imati samo jedan
indikator. Kada radite procjenu indikatora takoer je vano da provjerite da li su ukljueni slijedei
elementi:

jasan opis proizvoda ili usluga namjenjenih korisnicima;

odreeni korisnici (pol, godina, etnika pripadnost, klasa) koji e imati koristi;
odgovornosti pri odravanju ovih usluga i proizvoda (DRAGANI 2005).
KORISNICI/E
Detaljno opiite direktne korisnike, osiguravajui drutveno-ekonomsku i demografsku strukturu (u
zavisnosti od projekta, mogu biti podaci o starosnoj dobi, o spolnoj strukturi, socijalnoj strukturi,
itd.). Takoe, broj direktnih korisnika je neophodan. Informaciju o strategiji odabira ovdje napiite.
Indrektne korisnike samo navedite.

Korisnici grupa ljudi u iju korist djelujete, oni koji e imati korist od projekta.
Ciljna grupa grupa ljudi na koje djelujete, oni ije ponaanje e dovesti do toga da korisnici
imaju korist od projekta.
INFOHOUSE, 2014.
Primjer 1
Direktni korisnici projekta POMAK u Starom
Gradu bit e 100 srednjokolaca zavrnih razreda u
dobi od 17 i 18 godina (50 djeaka i 50 djevojica) koji
su socijalno iskljueni i dolaze iz socijalno ugroenih
kategorija drutva (djeca bez jednog ili oba roditelja,
djeca slabijeg imovinskog stanja, naputena djeca
smjetena u ustanovama i dr.) i/ili pripadnici manjina
(npr. Romi...). Indirektni korisnici ovog projekta
su roditelji i nastavnici koji e biti ukljueni u proces
savjetovanja za odabir zanimanja, ali i ostale projektne aktivnosti kao to su distribucija prirunika i sl.
Procjenjujemo da e ovim projektom biti indirektno
obuhvaeno vie od 500 osoba
Primjer 2
Ako se borite za zatitu ljudskih prava zatvorenika
korisnici su zatvorenici, a ciljna grupa uprava
zatvora i uvari.
OEKIVANI REZULTATI
Rezultatima se opisuju usluge ili proizvodi koji e se omoguiti planiranim korisnicima. To je ono
uinak koji obeava projekt. Rezultati su detaljniji od glavnog cilja i pojedinanih ciljeva i trebali bi se
moi mjeriti pomou objektivnih indikatora. Stoga na ovo podruje treba obratiti posebnu pozornost. Rezultati trebaju biti vezani uz glavne uzroke problema s kojima se suoava ciljna skupina.
Rezultat je specifian, mjerljivi proizvod projekta, koji se postie provoenjem razliitih aktivnosti
u projektu. On se uvijek pie u prolom vremenu (odrano,educirano, tiskano i sl.). (Pavi-Rogoi
2012:23)
Dakle, oni su konkretne usluge ili proizvodi koji sumiraju konkretne aktivnosti i koji su brojano mjerljivi. To je uinak koji obeava projekt. Rezultati trebaju biti vezani za glavne uzroke problema sa
kojima se suoava ciljna skupina. Da bi vaa projektna ideja ostvarila rezultate koji su povezani sa
korisnikom grupom, trebali bi ste prethodno tano utvrditi potrebe skupine. Krajnji ishod dobro
realiziranih projekata je opi poboljanje i pozitivna promjena u lokalnoj zajednici.
Primjer
6.
Opina Stari grad promovirana putem medija

kao lokalna zajednica koja aktivno podrava
razvoj mladih i inovativne programe u oblasti
rada i zapoljavanja;
7.
Medijski promovirane projektnih vrijednosti i

postignutih rezultata kao i promocija donatora
kroz minimalno 50 medijskih istupa (tampanih, elektronskih, radio ili tv medija u na kantonalnom i entitetskom nivou)
Rezultati projekta POMAK u Starom Gradu

Profesionalna orijentacija mladih aktivista:
1. Promocija sistemskog pristupa Opine Stari
grad jaanju kapaciteta nezaposlenih mladih
kroz profesionalnu orijentaciju;
2.
100 srednjokolaca obuhvaeno procesom profesionalne orijentacije i dobilo upute o potencijalnom zanimanju za koje su predisponirani;
3.
Povean nivo konkurentnosti i kompetentnosti

100 mladih osoba, srednjokolaca u Starom
Gradu, buduih zaposlenika;
4.
Vie od 500 osoba u opini Stari Grad Sarajevo

informirano o tehnikama i alatima aktivnog
traanja posla putem prirunika;
5.
Uspostavljena aktivna veza izmeu uspjenih

poslodavaca i srednjokolaca opine Stari Grad;
10
8. Profesionalna orijentacija indirektno promovirana za oko 15 hiljada osoba na lokalnom i

kantonalnom nivou kao program koji je nuno
uvesti srednje kole opine Stari Grad
9.
Profesionalna orijentacija te tehnike i metode

proaktivnog traenja posla bit e promovirane
putem web stranice www.trikorakadoposla.ba.
PLAN AKTIVNOSTI
Plan aktivnosti ukljuuje informacije i objanjenja svake od planiranih aktivnosti projekta. U planu
aktivnosti treba jasno naznaiti poetak i kraj projekta. Radi preglednosti plan aktivnosti je najbolje
raditi u tabelarnom prikazu. U planu aktivnosti hronoloki navodimo sve aktivnosti koje emo raditi
tokom realizacije projekta, a koji e u konanici doprinijeti uspjenom ostvarenju naeg cilja i ostvarivanju rezultata. Pri planiranju aktivnosti vodite se oekivanim rezultatima, odnosno, za svaki oekivani rezultat osmislite bar jednu aktivnost i podijelite je na zadatke. To znai da u projektne aktivnosti/zadatke treba uvrstiti sve korake (ak i administrativne i logistike) koje je potrebno napraviti kako
bi va oekivani rezultat bio realizovan. Naravno, nije potrebno ulaziti u najsitnije detalje i pisati, na
primer, nazvati Petra Petrovia sa Radija XY; nazvati Selmu Selmi sa Televizije X, i tome slino.
Plan aktivnosti je usko povezan i sa kreiranjem budeta zato savjetujemo da naroitu panju posvetite ovom dijelu aplikacije, jer ne bi se trebalo desiti da u planu aktivnosti zaboravite navesti aktivnost za koju su vam potrebna sredstva u budetu.
Primjer:
BR.
1.
1.1
1.2
1.3
1.4
1.5
Plan
Aktivnost 1 PROCES
PROFESIONALNE SELEKCIJE
Nabavka (kupovina) standardiziranih i licenciranih
testova profesionalne
orijentacije
Prikupljanje prijava za program profesionalne orijentacije i kontaktiranje roditelja
Proces profesionalne orijentacije (proces testiranja)
Proces obrade podataka i
kreiranje portfolia uenika
Proces savjetovanja za odabir karijere
AKTIVNOST 3: MEDIJSKA
PROMOCIJA
Priprema, tampanje i dis3.1 tribucija prirunika TRI
KORAKA DO POSLA
Medijska promocija ciljeva i
3.2
vrijednosti projekta
Kreiranje web stranice www.
3.5.
trikorakadoposla.ba
3
Mjesec
1
10
11
12
Partneri /
Odgovornosti
Implementator
Implementator
Implementator
Implementator
Implementator
Implementator
Implementator
Implementator
Implementator
Implementator
BUDET
Budet je saeti prikaz oekivanih prihoda i trokova neke organizacije u odreenom razdoblju, po
stavkama. Ipak, kljuno je da se osobe zaduene za financijsko planiranje u nekoj organizaciji pridravaju financijskih zahtjeva donatora u pogledu planiranja prorauna i izvjeivanja. Dvije glavne
stavke svakog prorauna su prihodi i trokovi.
INFOHOUSE, 2014.
11
Prihodi - U pregledu budeta potrebno je prikazati i prihode. To su iznos financijskih sredstava i

doprinosa u naravi koji se koriste kao sredstva podrke projektu. Ako je izvor financiranja samo
jedan, nije nuno prikazivati taj dio prorauna. Ipak, mnogi projekti financiraju se iz vie izvora.
Prihodi u proraunu trebaju prikazivati udio svakog od tih izvora.
Trokovi (nazivamo ih i izdaci ili rashodi) - su svi izdaci koje je mogue predvidjeti tokom provedbe
projekta. Bez obzira na kriterije pri izraunavanju i razvrstavanju, trokovi projekta trebaju biti razumni odraz aktivnosti prikazanih u prijedlogu projekta.
Prijedlog budeta sastoji se od proraunskih kategorija kroz koje se razvrstavaju trokovi u manje
skupine prema odreenim kriterijima, to slui praenju troenja u cilju pridravanja plana. Dvije
najvanije vrste trokova su direktni trokovi i trokovi rada.
Programski ili Direktni trokovi vezani su uz neku aktivnost (npr. organizaciju radionice).
Operativni ili Trokovi rada vezani su uz interne aktivnosti same organizacije i obino su kratkorono nepromjenjivi (npr. plae osoblja, reije, itd.).
Mjerne jedinice, koliina u odreenom razdoblju i priblina jedinina cijena potrebne su
za izraunavanje trokova za bilo koju od navedenih kategorija.
Pirimjer
Broj
Kategorija
Jedinica
Broj jedinica
Jedinina
cijena (KM)
Ukupno
(KM)
1.
LJUDKI RESURSI
1.1.
Projekt koordinator (70% radnog vremena)
mjesec
10
300,00
3.000,00
1.2.
Finansijski asistent (30% radnog vremena)
mjesec
10
100,00
1.000,00
3.
3.1.
PROJEKTNI TROKOVI
Kupovina standardiziranih i licenciranih testova

profesionalne orijentacije
Kupovina testova, prirunik za ocjenjivanje
testova
set
2.800,00
dan
10
200,00
2.000,00
dan
10
150,00
1.500,00
3.3.3. Ruak i osvjeenje za uesnike
uesnik
100
13,00
1.300,00
3.3.4. Trening materijal-olovke
olovke
100
0,50
50,00
3.3.5. Trening materijal-blokovi
blokovi
100
2,00
200,00
set
100
1,20
120,00
uesnik
100
3,00
300,00
UKUPNO (KM)
XXXXX
3.1.1.
3.3.
3.3.1.
Organizacija radionica:Proaktivno traenje posla i

soft skills
Edukatori (2 edukatora, 5 edukacija, 2 dana, 100
uesnika)
3.3.2. Prostor
3.3.6.
Trening materijal-tampanje
materijala
3.3.7.
Certifikati za uesnike
12
informativnog
Vano je zapamtiti:

Proraun treba biti razumljiv i u neposrednoj vezi s planiranim aktivnostima,

Iznosi naznaeni u proraunu trebaju biti popraeni objanjenjima obrauna stavaka i trebaju
se temeljiti na postojeim cijenama i trokovima za proizvoda ili usluga,
Treba obuhvatiti sve trokove koji su u vezi s ostvarivanjem predloenog projekta (ali i indirektne
trokove koji se odnose na trokove ureda i ostale administracijske trokove u odgovarajuem
omjeru, proraun je procjena stvarnih trokova provedbe projekta i nitko ne oekuje da e
preliminarni proraun projekta biti jednak ostvarenom, meutim u sluaju prevelikih razlika
izmeu ta dva prorauna trebat e se traiti odobrenje donatora,
Ukupni planirani proraun trokova treba biti popraen saetkom
Proraunom koji prikazuje temeljne skupine trokova. (Laginja 2000:96)
INFOHOUSE, 2014.
13
PRIKUPLJANJE SREDSTAVA
TA JE PRIKUPLJANJE SREDSTAVA I ZATO TO INIMO?
Prikupljanje sredstava ne znai samo dobijanje novca. Kada govorimo o prikupljanju sredstava, takoer mislimo i na pronalaenje prijatelja neke organizacije onih koji vjeruju u misiju organizacije i
ele sudjelovati u njenom radu. Kao i ostali projekti, prikupljanje sredstava trebalo bi takoer pomoi
jaanju institucionalne strane organizacije. Prikupljanje puno novca naprosto zbog samog prikupljanja sredstava ne mora nuno pomoi organizaciji da se priblii ostvarenju postavljenih ciljeva. Dok
se bave aktivnostima prikupljanja sredstava, lanovi organizacije trebali bi osjeati da uistinu doprinose postizanju ciljeva organizacije.
ZATO BI NETKO TREBAO DATI NOVAC VAOJ ORGANIZACIJI?

Pri stvaranju plana organizacije za prikupljanja sredstva ne biste trebali misliti samo na problem koji
e biti rijeen, korake koje treba poduzeti za rjeavanje problema i trokove rada. Trebali biste se
takoer pripremiti da pokaete moguim donatorima to im moete ponuditi, kakve e mogunosti
i koristi imati ukoliko vas podupru. (Korist moe biti materijal, moral itd.)
DA LI JE PISANJE PRIJEDLOGA PROJEKTA

JEDINI NAIN ZA DOBIJANJE NOVCA?
Odgovor na ovo pitanje je glasno i jasno NE, no u Srednjoj i Istonoj Europi dobijanje novca pomou
pisanih prijedloga trenutno je najei i najpoznatiji nain prikupljanja sredstava.
Postoji mnotvo metoda za prikupljanje sredstava, a ovdje neke nabrojane:

14
DOGAAJI
POTOM
OSOBNO
TELEFONOM itd.
TA JE PRIJEDLOG?
Prijedlog projekta je pisano sredstvo prikupljanja sredstava. To je neka vrsta zahtjeva. Prijedlog se
temelji na pretpostavci da organizacija koja trai sredstva i potencijalni financijer dijele neke zajednike vrijednosti i/ili ciljeve Postoje i prednosti i mane novcu prikupljenom iz potpora.
PREDNOSTI PODRKE:

Veliki iznosi novca mogu biti osigurani za odreeni period;

Pripremanje prijedloga projekta za dobijanje potpore tjera organizaciju na formalizaciju
odgovornosti i ini da ljudi razmiljaju unaprijed;
Ukoliko se izgradi dobar odnos izmeu organizacije i financijera, potpore mogu predstavljati
redovan izvor financijskih sredstava.
NEDOSTACI PODRKE:

Svaki financijer ima vlastita ogranienja (npr. potpomae samo moderne aktivnosti);
Proces donoenja odluka financijera obino je dug (novac sporo dolazi);
Veina financijera ne daje potporu za operativne i reijske trokove;
Novac primljen kao potpora naelno je vezan za odreeni projekt.
UVOD U FINANCIRANJE KROZ POTPORE

Voditelji, prikupljai sredstava, lanovi i volonteri neprofitnih organizacija trebali bi se upitati sljedee,
ako namjeravaju pisati prijedlog projekta:

Da li je problem/situacija prikladna za financiranje putem potpore?

ta bi moja organizacija trebala imati da bi bila sposobna uspjeno se natjecati za financijsku
potporu?
Kako moemo razviti dobar odnos s financijerom/financijerima?
Ko bi trebao pripremiti prijedlog projekta?
ta ako dobijemo potporu?
STVARI KOJE TREBA RAZMOTRITI PRIJE

POETKA PROCESA TRAENJA POTPORE
Deset kritinih pitanja:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
O emu se zapravo radi u procesu traenja potpore?

Kada bih trebao/la traiti potporu?
Koje su osnovne potrebe moje organizacije prije nego zaponemo pisanje prijedloga?
Koji e dio procesa najvie utjecati na dobijanje potpore?
Gdje u i kako pronai financijera?
Kako kontaktirati mogue financijere kad smo ih pronali?
Tko bi trebao pripremiti prijedlog i kako bi trebao biti pripremljen?
Kada prijedlog bude spreman, kako emo biti sigurni da e biti razmotren od financijera?
INFOHOUSE, 2014.
15
9. to bi trebalo uiniti ukoliko prijedlog projekta bude odbijen?

10. to bi trebalo initi ukoliko prijedlog projekta bude poduprt? Da li je organizacija i/ili projekt
spreman za prijedlog?
Vaa je organizacija spremna za poetak traenja potpore ako, uz dobar, vrijedan projekt:

Ima informativnu brouru ili neku vrstu letka s podacima o organizaciji trebali bi sadravati
izjavu o misiji organizacije, kratku povijest, glavne programe ili djelatnosti, opis organizacijske
strukture i najvanija postignua (uspjehe);
Ima pripremljen vaei proraun, ili moe dokazati financijeru da e upotrebljavati dobijena
sredstva u skladu s planom projekta;
Moe biti odgovorna prema novcu i rezultatima
Ima kopiju statuta
Ima prologodinji izvjetaj
Raspolae novim lancima ili obavijestima o organizaciji za medijska predstavljanja
Raspolae pismima podrke i pismima zahvale, i
Moe ponuditi neku korist ili prilike moguim financijerima.
MINI STRATEGIJA PRIKUPLJANJA SREDSTAVA

-
-
-
-
16
definirajmo ciljeve (npr. nai sredstva za zapoljavanje jedne osobe na pisanju projekata);
odredimo najprikladniju tehniku (npr. uvrstiti postotak plae u vie projekata);
odredimo korake kojima emo ostvariti ciljeve (kontaktirati xy donatora, napisati prijedlog
projekta...);
odredimo rokove za sve korake.
PREDUZETNITVO
Preduzetnitvo je djelatnost usmjerena na pokretanje, organizovanje i inoviranje poslovanja
preduzea, sa osnovnim ciljem stvaranja novog trita i ostvarivanja dobiti. Ono je vezano za sve
aspekte ljudskog ponaanja i djelovanja razvija kreativnost, pospjeuje raanje ideja i obogauje
ljudske potrebe. (Dr Nenad D. Penezi, Kako postati preduzetnik, Beograd, 2003.)
KAKO POSTATI PREDUZETNIK?

Poeli ste od ideje i od elje da stvorite neto u emu ete da uspijete a da pritom projekat bude
iskljuivo va - preduzeli ste odreene mjere da vidite rezultate svog rada. To je ono ta vas ini
preduzetnikom. Na vama je da razvijate ideju, da posjedujete neophodna znanja i da ulaete svoj
kreativni potencijal u uspjeh svog preduzea i da uz manju ili veu pomo ljudi oko sebe ponete
da gradite svoj san.
Tri su osnovna elementa, bez kojih je nemogue pokrenuti i uspeno voditi poslovni
poduhvat: poslovna prilika, resursi i preduzetniki tim.
Poslovna prilika- Svaka poslovna ideja ne predstavlja poslovnu priliku. Pronalazak dobre ideje
predstavlja samo prvi korak u razvoju preduzetnikog procesa. Da bi neka poslovna ideja bila i
poslovna prilika, ona treba da bude dovoljno atraktivna, postojana i vidljiva u pravo vrijeme kroz
neki proizvod/uslugu, koji stvara dodatnu vrijednost za svog kupca/krajnjeg korisnika.
Osnovna karakteristika poslovne prilike je njena trina opravdanost, odnosno postojanje dovoljno
velikog trita, zainteresovanog za kupovinu odreenog proizvoda i usluge. Najuspjeniji preduzetnici, privatni investitori, finansijeri - svi oni poinju s kupcem i onim to trite eli i ne gube to iz vida!
RESURSI
Jedno od najeih pogrenih shvatanja meu buduim preduzetnicima je da prvo treba imati sve
resurse na broju, pogotovo novac, kao preduslov uspenog poduhvata. Misliti prvo na novac je
velika greka. Dobre poslovne prilike, po pravilu, dou do novca. Ali upravo je to ono to esto nedostaje- dobre poslovne prilike i dobri preduzetnici.
INFOHOUSE, 2014.
17
PREDUZETNIKI TIM
Kljuni faktor uspjeha preduzetnikog poduhvata svakako je ovjek, odnosno preduzetnik i tim ljudi
koji ga okruuju. Preduzetnik je taj koji pronalazi poslovnu priliku i upravlja resursima s ciljem stvaranja nove vrednosti. Ali, u tom procesu teko moe uspjeti sam. Potreban mu je tim ljudi, koji dijele
njegovu viziju, cilj i koji su predani ideji preduzetnikog poduhvata i tee njegovom uspjehu.
Svaka poslovna prilika nije jednako dobra za svaki tim ljudi. Moete imati odlinu poslovnu priliku, ali
ukoliko nemate odgovarajui tim ljudi i dovoljno resursa potrebnih za njenu realizaciju teko da ete
uspjeti. Ili, ma kako dobar tim ljudi sa loom poslovnom prilikom i bez resursa nee rezultirati uspehom. Upravo, jedinstvena kombinacija ljudi, prilike i resursa u tano odreeno vrijeme i na tano
odreenom mjestu predstavlja najvaniji faktor za uspjeh poslovnog poduhvata.
Najvanije prednosti preduzetnitva:
- Prilika za kreiranje vlastite sudbine - posedovanje sopstvenog preduzea omoguava
preduzetnicima nezavisnost,
- Prilika za razliitost - preduzetnici pokreu vlastito poslovanje, jer vide priliku za stvaranje
razliitosti u stvarima vanim za njih,
- Prilika za postizanje sopstvenog punog potencijala preduzetnicima njihov posao postaje
instrument za igru i samodokazivanje,
- Prilika za ubiranje visokih profita - iako novac nije primarna vodilja veine preduzetnika, profit
koji oni svojim poslovanjem mogu ostvariti predstavlja vaan motivacioni faktor,
- Prilika za doprinos drutvu i priznanje za vlastite napore - vlasnici preduzea esto su meu
najuglednijim lanovima u svojoj zajednici,
- Prilika za rad na onom to vole i to ih zabavlja mnogo vlasnika malih preduzea uspeh su
ostvarili iz razloga, jer rade ono to vole i to ih zanima.
Ko je preduzetnik?
Preduzetnik je pokretaka sila preduzetnikog procesa- pojedinac koji stvara vrijednost i u tom procesu preuzima rizik gubitka novca, vremena ili nekog drugog oblika vrijednosti proizvoda ili usluge.
18
MITOVI O PODUZETNICIMA
MIT 1 - PREDUZETNICI SE RAAJU, A NE STVARAJU
Naravno da osobine i talenti, koje ovek dobija roenjem, imaju odreeni znaaj pri definisanju
onoga ime emo se baviti u ivotu, ali one predstavljaju samo dobru pretpostavku, nikako ne i
garanciju uspjeha. Stvaranje preduzetnika je proces koji se sastoji od akumuliranja odreenih, relevantnih vjetina, znanja, iskustva i kontakata, kao i znaajnog ulaganja u sopstveni razvoj.
MIT 2 - SVAKO MOE ZAPOETI VLASTITI POSAO

Najlaki dio svega je osnovati firmu. Preduzetnici koji shvataju razliku izmeu ideje i prilike i koji
razmiljaju dovoljno iroko imaju veu ansu za uspjeh. Ono to slijedi nakon osnivanja je puno tee
preivljavanje, odrivost i izgradnja uspijenog i profitabilnog biznisa.
MIT 3 - PREDUZETNICI SU KOCKARI

Uspijeni preduzetnici vrlo paljivo mjere i kalkuliu rizik posla u koji ulaze. Oni nastoje da eliminiu,
ili utiu na rizik, pronalaze partnere za podijelu rizika ili njegovo minimiziranje.
MIT 4 - PREDUZETNICI ELE DA IMAJU SVE POD

KONTROLOM, ELE SVE DA RADE SAMI
Posijedovanje i upravljanje biznisom potpuno samostalno predstavlja ogranienje za rast firme. Samostalni
preduzetnici obino uspijevaju da zarade za sopstveni ivot. Ali vrlo je teko samostalno upravljati firmom
sa visokim potencijalom rasta. Takvi preduzetnici grade tim, organizaciju i preduzee. Oni radije rade na
tome da naprave kola veim, nego da uzmu vei dio kolaa jer 100% od nita je ipak nita.
MIT 5 - PREDUZETNICI SU SVOJI VLASTITI EFOVI I POTPUNO SU NEZAVISNI

Preduzetnici su daleko od toga da su potpuno nezavisni. Oni moraju zadovoljiti brojne obaveze
prema partnerima, investitorima, kupcima, dobavljaima, zaposlenima, porodici. Ipak, preduzetnici
donose odluku o tome da li e, kada e i ta uraditi.
MIT 6 - PREDUZETNICI SU STALNO POD STRESOM I

PLAAJU VELIKU CENU TAKVOG IVOTA
Bez sumnje biti preduzetnik je stresno i zahtjevno. Ali ne postoji dokaz da je stresnije ili zahtjevnije
od bilo koje druge zahtjevne profesionalne uloge. Preduzetnici su uglavnom vrlo zadovoljni svojim
poslom, imaju bolji oseaj za postignue, zdraviji su i rijee odlaze u penziju nego oni koji rade za
druge. Tri puta vie preduzetnika je izjavilo da nikada ne eli ii u penziju nego menadera.
MIT 7 - ZAPOINJANJE SOPSTVENOG POSLA JE

RIZINO I ESTO ZAVRI NEUSPEHOM
Iskusni i talentovani preduzetnici pronalaze atraktivne poslovne prilike, sposobni su da privuku prave
ljude, neophodna finansijska sredstva i druge resurse, to vodi uspjehu poduhvata. Kada preduzee
i propadne, ne propadaju preduzetnici. Neuspjeh predstavlja dio edukacije preduzetnika iz kojeg
izlaze pametniji i snalaljiviji.
INFOHOUSE, 2014.
19
MIT 8 - NOVAC JE NAJVANIJI RESURS KOD ZAPOINJANJA POSLA

Ukoliko postoje svi ostali elementi potrebni za uspjeh preduzetnikog poduhvata, nije problem doi
ni do novca, ali ne vrijedi i obrnuto ukoliko preduzetnik posjeduje dovoljno novca, ne znai nuno
da e i uspjeti. Novac je za preduzetnika isto to i olovka za umjetnika inertni alat, koji u pravim
rukama moe napraviti udo.
MIT 9 - PREDUZETNICI TREBA DA BUDU MLADI I ENERGINI

Godine i starost preduzetnika ne predstavljaju ogranienje. Prosjena starost preduzetnika poetnika je 35 godina, ali postoje brojni primjeri da su preduzetnici zapoeli poslove i u svojim 60-tim.
Ono to je kritino za uspjeh je posjedovanje odgovarajueg know-how, iskustva i kontakata, koji
vode ka prepoznavanju i sprovoenju poslovne prilike.
MIT 10 - PREDUZETNIKE MOTIVIE SAMO VELIINA MOGUE ZARADE

Preduzetnici koji trae prilike sa razvojnim potencijalom su vie voeni rastom poduzea i ostvarenjem dugoronih ciljeva, nego instant ostvarenjima kao to je visoka plata. Sopstveno postignue
i zadovoljstvo, oseaj kontrole nad vlastitom sudbinom i realizovanje sopstvenih snova i vizije su
takoe snani motivatori. Novac se vidi kao alat i sredstvo praenja rezultata.
MIT 11 - AKO JE PODUZETNIK TALENTOVAN, USPEH

E DOI ZA JEDNU DO DVIJE GODINE.
Postoji izreka koja kae da limun sazri za dvije i po godine, a biseru treba sedam ili osam godina.
Rijetko se uspjeh preduzea dogodi za manje od tri ili etiri godine.
MIT 12 - UKOLIKO PREDUZETNIK IMA DOVOLJNO

NOVCA ZA START-UP, NE MOE PROMAITI
esto je upravo suprotno. Previe novca na poetku dovodi do euforije i sindroma razmaenog
djeteta. Uz to, nedostatak discipline i impulsivno troenje obino dovode do ozbiljnih problema i
neuspjeha.
Prvi korak za biznis: Imati ideju
Poinje se traganjem i otkrivanjem odgovarajue poslovne ideje koju e preduzetnik realizovati.
Preduzetnika ideja je predstava o neemu 1.to elimo da radimo(proizvod, usluga) da bismo zadovoljili 2.elje kupaca i 3.ostvarili profit.
20
RAZLIKE IZMEU PREDUZETNIKA I MENADERA!!!

U literaturi esto dolazi do mijeanja pojma preduzetnik i menader ali u stvarnosti ove dvije pozicije
su vrlo razliite. Mi smo naveli nekoliko razlika:
Fokus poduzetnika
Osnovni koncepti
Menaderski fokus
Motivisan prilikom
STRATEGIJSKA ORIJENTACIJA
Motivisan kontrolisanim resursima
Revolucionarna sa kratkim
trajanjem
PRIVRENOST POSLOVNOJ
PRILICI
Evolucijska sa dugim trajanjem
Povremeno koritenje ili rentanje neophodnih resursa
PRIVRENOST RESURSIMA
Vlasnitvo ili upoljavanje neophodnih

resursa
Ravna sa vie neformalnih mrea
ORGANIZACIJSKA STRUKTURA
Hijerarhija
Bazirana na stvaranju vrijednosti
FILOZOFIJA NAGRAIVANJA
Bazirana na odgovornosti i senioritetu
Brzi rast je prioritet; rizik se prihvata sa ciljem postizanja rasta
ORIJENTACIJA PREMA RASTU

ORGANIZACIJE
Siguran, spor i stabilan rast
Promovisanje opeg traganja za

prilikama, neuspjeh se osjea
Poduzetnika kultura
Potraga za prilikama ograniena kontrolisanim resursima; neuspjeh se kanjava
INFOHOUSE, 2014.
21
KAKO OTKRITI DOBRU IDEJU?

1. Lini kontakti sa potencijalnim kupcima, dobavljaima, vlasnicima preduzea, uspenim
preduzetnicima,
2. Lini interesi stvoreni tokom bavljenja nekim hobijem u slobodno vreme,
3. Interesantna razmiljanja tokom rada u nekoj komapaniji,
4. Kopiranje tuih ideja sa uverenjem da emo uraditi neto bolje,
5. Uoavanje problema koje kupci imaju na tritu,
6. Prepoznavanje odreenih praznina na tritu,
7. Poseta poslovnim manifestacijama i sajmovima, izlobama inovacija,
8. Korienje interneta, itanje novina i literature,
9. Tokom etanja, odmora ili spavanja,
10. Razgovor sa lanovima porodice i prijateljima.
Najvea greka preduzetnika je nemati nijednu ideju!
Pravilo !
Ne moemo da prodajemo proizvod ili uslugu koju mi volimo ve ono to ljudi ele da kupe!
Ideja mora da bude 1. privlana, 2. ostvarena u proizvodu, 3. ima vrijednost za kupca, 4. pravovremeno inicirana i 5. odriva u duem periodu.
SWOT ANALIZA
Analiza okruenja ili okoline podrazumijeva istraivanje svih vanijih karakteristika kako vanjskog
tako i unutarnjeg okruenja sa svrhom identifikacije stratekih imbenika koji e odrediti budunost
poduzea. Analiza okruenja i identifikacija stratekih imbenika moe se sagleda ti kao potpora
odluivanju u procesu formulacije strategije.
22
S-Strenght (snaga)
Snage
Odreuju se jake toke.
Pitanja (neka od):
1.
2.
3.
Postoje li jedinstvene razlikovne prednosti koje ine da se ovo poduzee razlikuje od konkurencije?
Zato potroai odabiru ovo poduzee umjesto konkurenata?
Postoje li proizvodi i usluge koje konkurencija ne moe im itirati (sada i u budunosti)?
W-Weakness (slabost)
Slabosti
Odreuju se slabe toke, sa stajalita poduzea i sa stajalita potroaa.
Slabosti je najbolje priznati bez suzdravanja.
Pitanja (neka od):
1.
2.
3.
4.
Postoje li operacije ili procedure koje mogu biti naglaenije?

to i kako konkurencija radi bolje?
Postoji li neko izbjegavanje kojeg bi organizacija trebala biti svjesna?
Je li konkurencija osvojila odreeni trini segment?
O-Opportunities (prilika)
Prilike
Vaan imbenik je odrediti kako organizacija moe nastaviti rast na tritu. Prilike su
posvuda, kao to su promjene u tehnologiji, vladina politika, drutveni uzorci, itd.
Pitanja (neka od):
1. Koje su atraktivne prilike na tritu?
2. Javljaju li se novi trendovi?
3. Koje je nove prilike mogue predvidjeti za bu dunosti?
T-Threat (prijetnja)
To su vanjski imbenici koji su izvan kontrole poduzea. Vano je da poduzee bude spremno
suoiti se s prijetnjama ak i tijekom turbulentnih situacija.
Pitanja (neka od):
1.
2.
3.
Koji potezi konkurencije potiskuju razvoj poduzea?

Postoje li promjene u potranji potroaa, zbog kojih su potrebne nove karakteristike proizvoda
i usluga?
tete li promjene (primjerice, tehnologije) poloaju poduzea na tritu?
INFOHOUSE, 2014.
23
BIZNIS PLAN
TA JE BIZNIS PLAN?
Biznis plan predstavlja dokument kojim se definie Va biznis, ono to elite da radite i sadri naine
kako to postii. Sadri sve ono to je bitno za Va posao strukturu Vaeg posla, opis proizvoda ili
usluga, potencijalne korisnike, potencijale razvoja i finansije.
Biznis plan predstavlja stavljanje na papir svega onoga to je bitno za Va cjelokupan poslovni
poduhvat.
ZATO JE VAAN BIZNIS PLAN?

Biznis plan sadri mnogo bitnih pitanja na koje vi kao preduzetnik morate znati odgovoriti. Jedini
nain da se suoite sa svim moguim nedaama u budunosti te da na njih nauite pozitivno
odgovarati je proces pisanja poslovnog plana. Kada jednom zaronite u analizu trita i ispitate sve
mogue faktore koji mogu uticati na razvitak vaeg projekta bit ete sigurni da ste na pravom putu.
Naime mnogi projekti izgledaju dobro na prvi pogled, bude neko zanimanje i osjea se da imaju
potencijala, no tek kada te projekte dobro raspiete u biznis planu moe doi do konanih rezultata
uspjenosti projekta. Ako ne znate kako napisati biznis plan velika je vjerojatnost da ni vaa vizija,
ciljevi i strategija nije dobro razraena te da na tome morate poraditi. Dok smjelo ne ogovorite na
sva pitanja i izazove trita nemojte s njim izlaziti na isto.
Najvea je pogreka na trite plasirati samu ideju a da niste prethodno istraili sve faktore koji bi
mogli na nju uticati. Ideja je moda i bila dobra, no ako je ne objasnite mogue je da ne predvidite
sve izazove koje vam trite moe ponuditi. U tom sluaju vaa ideja biti e potroena, a moda je
samo trebala biti usmjerena u nekom drugom smjeru.
Pet razloga zato pisati Biznis plan:

1.
2.
3.
4.
5.
24
Testiranje poslovne ideje

Poboljanje ansi za uspjeh
Prikupljanje sredstava
Poveanje efikasnosti i efektivnosti planiranja
Uvoenje novih partnera
OSNOVNI ELEMENTI BIZNIS PLANA

SAETAK

ta je poslovna ideja koju poduzetnik eli realizovati?

koliko ulaganja su potrebna da bi poslovna ideja zaivjela?
koji su oekivani efekti i koristi od realizacije ideje kako za podnosioca tako i za finansijere?
NASLOVNA STRANA

naziv tima/organizacije
adresa
telefon
faks
email
kontakt osoba
sadraj
MISIJA, VIZIJA I CILJEVI

Misija preduzea treba da definie zato preduzee treba da postoji. Misija preduzea predstavlja
osnovni okvir poslovanja i razvoja. Prilikom pisanja misije treba biti kreativan i pri tom voditi rauna
da bude odreena: svrhom postojanja, strategijom dejstva, pokretakim polugama koje pokreu
zaposlene i standardima ponaanja.
Vizija treba da bude tako sastavljena da jasno pokazuje kuda preduzee ima nameru da se kree.
Greke pri pisanju i kako ih izbjei:

ne pisati duge historije o firmi

ne pisati dosadno
ne predugako
ne zaobilaziti istinu
ne emocionalno
ne zaboravite da ukljuite to vie uposlenih
Ciljevi preduzea odreuju tenje preduzea u postupcima zadovoljenja misije preduzea, eljena
budua stanja i rezultate koje je potrebno ostvariti planiranim i organizovanim aktivnostima struktura preduzea. Ciljevi predstavljaju primarnu plansku odluku u postupku razvoja preduzea.
Ciljevima su podreene sve druge planske odluke i pojedinani planovi i programi. Ciljevi su najznaajniji pokretai ukupne aktivnosti preduzea i sredstvo kontrole efikasnosti rada.
Ciljevi se, u odnosu na vremensku odrednicu, mogu podijeliti na:

kratkorone koji se odnose na period do jedne godine

srednjorone koji obuhvataju vremenski interval od jedne do pet godina
dugorone koji se odnose na vremenski period dui od pet godina
INFOHOUSE, 2014.
25
Ciljevi, takoe, mogu biti osnovni (opti) kao to su: kvalitet ivota zaposlenih, opstanak i razvoj preduzea na tritu i sl.; i posebni (specifini) kao to su: rast udjela preduzea u tritu, rast drutvene
odgovornosti, ostvarivanje uslova za izgradnju imida preduzea itd.
Svaki ispravno iskazan cilj mora da sadri odgovore na pitanja:
PROIZVOD/USLUGA
U ovom dijelu trebate detaljno objasniti Va proizvod/uslugu. Vano je da to jasnije predstavite sve
karakteristike proizvoda/usluge i da navedete informacije koje se odnose na funkcionalnost, kvalitet,
izgled, veliinu, pakovanje, nain isporuke. italac bi iz ovog dijela trebao da dobije odgovore na
sljedea pitanja:

Koja je namjena proizvoda/usluge i koje su njegove osnovne karakteristike?

Kako izgleda proces izrade proizvoda/usluge i koje su najvanije faze (poeljno i grafiki
predstaviti)?
Ko je odgovoran za svekupni ili dio procesa izrade?
Ako je dio procesa izrade prebaen na podugovorae, ko su oni?
Zato su ba ti podugovorai izabrani?
Koja je oprema i tehnologija je neophodna za proces izrade?
Koje su sirovine potrebne za proces izrade?
Na kojoj lokaciji e se odvijati proces izrade proizvoda/usluge i postoje li odreena ogranienja
izabrane lokacije?
Jeste li ikada posadili stablo? Ako jeste znate da se ono sadi mlado i krhko. Ba kao i Vaa ideja.
Naravno, uvijek ete prije sadnje jako dobro proitati ta sadite i nee Vam se dogoditi da umjesto
eljene jabuke zasadite kruku. No, pretpostavimo da ste poetnik u voarstvu i da Vam prodava
strunim voarskim rjenikom objanjava razlike izmeu nekoliko sorti jabuke. Hoe li Vam biti jasno
to on govori i koliko e to doprinijeti Vaem odabiru sorte? Lako mogue da neete razumjeti
veinu onoga to prodava govori, a Vi ete vrlo vjerovatno odabrati prema slici na etiketi sadnice.
Upravo ovako se osjeaju svi oni koji itaju dio Vaeg biznis plana koji opisuje proizvod ili uslugu. Vi
poznajete Va proizvod, znate njegove detalje i sve Vam je logino i razumljivo. Ali drugi o njemu ne
znaju nita ili vrlo malo, a lako je mogue da ne barataju strunom terminologijom. Oni jednostavno
ne razumiju to im elite prenijeti i zato se Va proizvod razlikuje od ostalih na tritu. Opis proizvoda ili usluge mora biti na nivou slike na sadnici, upravo onakav da ga svako razumije! Nemojte se
razbacivati strunim terminima jer strunost se iitava iz Vaih postignua a ne iz pustih rijei.
KONKURENCIJA
to se tie konkurencije, vjerovatno nije ni potrebno naglaavati da bi svi biznis planovi trebali
paljivo i temeljito pokriti ovu teritoriju, a ipak neki to ne ine. To je oigledan propust. Za poetnike,
svaki bi biznis plan trebao odgovoriti na sljedea pitanja o konkurenciji:

26
Ko su aktuelni konkurenti novog preduzea?

Koje resurse oni kontroliu? ta su njihove snage i slabosti?
Kako e oni reagovati na odluku novog preduzea da ue u biznis?
Kako novo preduzee moe odgovoriti na reakcije svojih konkurenata?

Ko jo moe biti u stanju da uoi i iskoristi istu priliku?
Biznis je kao ah: da bi bio uspjean, mora anticipirati nekoliko poteza unaprijed. Biznis plan koji opisuje nenadmano vodstvo ili proprietary trinu poziciju je prema definiciji pisan od strane naivnih
ljudi. To se ne odnosi samo na sekciju biznis plana o konkurenciji, ve na itavu raspravu od prilici.
Sve prilike obeavaju; sve su ranjive. Dobar biznis plan ne zanemaruje ovo posljednje. Radije, biznis
plan dokazuje da preduzetniki tim poznaje dobre, loe i zle stvari sakojima e se preduzee susresti.
Praenjem konkurencije utvrujete konkurentske prednosti. Imajui u vidu elje kupaca, sa jedne
strane, i prisustvo i jainu konkurencije, sa druge strane, Vi odgovarate na pitanja:

ta na proizvod/uslugu/poslovanje ini jedinstvenim?

Koji je ciljni segment/trina nia?
Koliko smo efikasni?
Po emu smo razliiti od konkurencije?
Po emu bi kupci trebali da nas pamte i trae?
Da li kupci kupuju sve ili samo neke nae proizvode?
Koji dio poslovanja je ugroen konkurencijom?
Zato smo ugroeni?
Da li su nai kupci lojalni?
Vrlo je vano da budete oprezni jer kako Vi posmatrate konkurenciju i pratite njen rad, tako e i oni
posmatrati Va biznis i traiti njegove slabosti koje e iskoristiti za unapreenje svog poslovanja i
postizanja konkurentske prednosti na tritu.
Ve ste opisali va proizvod ili uslugu. Sada morate sveobuhvatno opisati ljude koji e to kupiti.
Faktori pokazani dolje e vam pomoi potrebe trita, ciljanu populaciju i veliinu trita.
ANALIZA TRITA
Zaponite sa opisom potrebe vaeg posla/biznisa. Da biste stvarno identificirali vae trite, morate
sebi postaviti pitanje: Koje su potrebe naih korisnika? Pokuajte identificirati odreene i openite
potrebe. Koji proizvodi ili usluge nisu trenutno na raspolaganju u vaoj zajednici ili regiji? Koji su
proizvodi ili usluge trenutno na raspolaganju, ali su slabo dizajnirani, ili su moda preskupi, ili je teko
do njih doi i kupiti ih? Da li postoje neki trini ili nacionalni trendovi koji su rezultirali proirenjem
trita?
Neki openiti primjeri korisnikovih/trinih potreba slijede:
Primjeri:

Postoji potreba za klubom za plesanje, gdje bi ljudi mogli sluati Latino muziku i vjebati Salsa
ples
Mnogi ljudi koji pripadaju srednjoj klasi u centralnoj Evropi su zainteresirani za poboljanje
njihovog zdravlja kroz organsku ishranu, ali nemaju mnogo kupovnih mogunosti
Studentima, kao i motiviranim nezaposlenim ljudima irom zemlje trebaju poslovni resursni
centri gdje bi mogli koristiti opremu u uredu dok pokuavaju zapoeti neki posao
INFOHOUSE, 2014.
27
Bosni je potreban kvalitetan sedmini magazin u kojem su profesionalci i obrazovane ene u

starosti od 25 do 50 godina ciljana populacija
Bilo bi dobro razmisliti i o proizvodu ili usluzi koju biste vi voljeli da imate na raspolaganju. Ovo e
vam pomoi da nauite kako identificirati trine potrebe. A to isto tako moe biti poetak u razvijanju neke poslovne ideje.
OPIITE SVOJE CILJANO TRITE

Nakon to ste opisali potrebu trita, opiite i svoje ciljno trite. Razmislite o ljudima za koje smatrate
da e kupiti va proizvod ili kojima oekujete pruiti svoje usluge. Razmislite o svim faktorima, ukljuujui regiju, profesiju, godite, i spol tih ljudi.
Mogue trite sainjavaju:

Mukarci/ene
Djeca (ispod 12 godina)
Mladi ljudi (13 18)
Stari ljudi/penzionisani
Pojedinci/Kompanije/Poduzea
Pojedinci sa zavrenim fakultetom
Lokalne/regionalne/nacionalne/meunarodne lokacije
Bogati ljudi
Ljudi sa zdravstvenim problemima ili onesposobljenjem
Studenti
Pojedinci koji se vraaju u Bosnu nakon vremena provedenog u drugoj zemlji
Profesionalne ene
Ljudi zainteresirani za kuhanje
Bosanci koje govore francuski
Vlasnici kunih ljubimaca
Sportisti
Ostali
Razmislite o ciljnoj populaciji koji e najvjerovatnije kupiti va proizvod. Budite odreeni nee biti
od velike pomoi ako samo napiete da vam su vam bogati ljudi ciljana populacija.
Primjeri
New Beginnings (novi poeci) e se usredsrediti na populaciju ena izmeu 21 i 40 godina starosti za projekat
vezan za program za dobivanje certifikata sa primarnog treninga. Dodatni program, kojem je ciljana populacija ene izmeu 40 i 60 godina starosti, je zamiljen za drugu fazu poslovnog djelovanja, sa poetkom u oktobru 2003 godine.
Happy Cats (sretne make) e se usredsrediti na populaciju profesionalaca na teritoriji cijele Bosne, kao i jugoistone Evrope, koji su zaposleni, nisu oenjeni/udati, i nemaju djece. Vjerujemo da e ova grupa ljudi najvjerovatnije potroiti novac na luksuzne stvari za njihove make.
28
VELIINA I IZVODLJIVOST TRITA

Koliko je veliko trite koje ste identificirali? Da biste dali odgovor na ovo pitanje morate obaviti
odreeno istraivanje, ali odreivanje veliine potencijalnog trita jest kljuni faktor u odreivanju
potencijalnog uspjeha u poslu. Informacije o veliini trita moete nai na razliite naine. U nekim
sluajevima, industrijski podaci mogu biti na raspolaganju. Npr, moete biti u mogunosti da naete
industrijske izvjetaje o konzumiranju vegetarijanske hrane, kupovini opreme za vjebanje, ili ritmu
razvoja malog nezvisnog poduzea u nekoj zemlji.
Ponekad ete biti u mogunosti da naete informacije o veliini trita u vaoj zajednici. Ukoliko su
studentice vaa ciljana populacija, saznajte koliko je studentica upisano na fakultet. Ukoliko su zaposleni stranci u gradu vaa ciljana populacija, saznajte koliko stranaca ivi u zemlji.
to su pouzdaniji vai podaci, to e va poslovni plan biti bolji. Meutim, ukoliko su nagaanja oko
veliine trita ono najbolje to moete uraditi u tom momentu, ukljuite te infromacije, zajedno sa
objanjenjem o tome kako ste doli do te procjene.
Da bi posao bio uspjean, trite mora podravati ono to va
posao donosi na to trite. Ovo se naziva trina izvodljivost.
Da biste ovo ustanovili morate se bazirati na razliite ekonomske i demografske trendove. Npr, u toku ekonomske krize, mala
zajednica nee biti u mogunosti da podri radnju skupih parfema, iako s druge strane u toku dobre ekonomske situacije ovo
bi mogao biti vrlo uspjean potez. Grad sa samo dva kafia bi
mogao podrati otvaranje novog kafia, dok s druge strane u
gradu sa stotinu kafia bilo bi teko postati ekonomski uspjean
i profitabilan.
Promjena demografskih trendova moe utjecati na unos u trite.
Smanjenje nataliteta moe oteati otvaranje novih prodavnica
za prodaju djeije robe. Servis koji nudi pristupane cijene transporta za starije ljude bi mogao biti jako uspjean u mjestu gdje
postoji veliki staraki dom, a isto tako i jako neuspjean u regiji
gdje postoji mala zajednica starih ljudi.
MARKETING PLAN
Marketing plan je potreban jer ukazuje na smjer marketinkih
djelovanja i omoguava fokus zaposlenih u poduzeu na aktivnosti neophodne za uspjeh marke,proizvoda i samog preduzea.
Uz markting plan svako je preduzee bolje pripremljeno za uvoenje novog proizvoda/marke na trite ili za poboljanje pozicije postojeeg proizvoda/marke.
Marketing plan se primjenjuje i u neprofitnim organizacijama
(npr. smjernice za prikupljanje sredstava i organiziranje akcija) i u
vladinim agencijama (npr. inicijativa o podizanju svjesti graana
o tetnosti punja).
INFOHOUSE, 2014.
Primjeri
Prole godine, Maari su
potroili 2,000,000 $ na proizvode organske hrane.
Bugojno ima 4,300 uenika
(izmeu 7 15 godina starosti)
upisanih u kole. Samo jedan
centar za rekreaciju mladih
postoji u gradu, a u mogunosti je obezbijediti usluge za
samo 100 ljudi dnevno.
Postoji 3 000 veterinara u
Bosni, a trenutno samo jedna
kompanija koja uvozi veterinarsku opremu.
Kako va proizvod moe zadovoljiti potrebe trita?
Nakon to ste objasnili
potrebe trita, i identificirali
korisnike koji e troiti novac
na va proizvod ili uslugu,
objasnite ponovno kako e
va posao efektivno zadovoljiti potrebe ovog trita. U
2-4 reenice, ubijedite itaoca
da je va posao u poziciji da
ima prednost nad potrebama
trita.
29
Za razliku od poslovnog plana koji prua iroki pregled itave misije, vizije, strategije i raspodjele
resursa preduzea/organizacije, marketinki plan ima puno manji opseg.
On navodi koji e se strateki ciljevi preduzea/organizacije postii putem specifinih marketinkih
strategija i taktika, uz potroaa kao polaznu taku.
Plan marketinga dio je strategije marketinga, a strategija marketinga dio je strategije preduzea.
Marketing plan je potreban:

daje smjer kuda idemo,gdje elimo stii

fokusira zaposlene na aktivnosti neophodne za uspjeh proizvoda
omoguuje bolju priprmeljenost (uvoenje novih proizvoda, poboljanje postojeih trinih
pozicija)
bolje sagledavamo prilike, postavljamo realnije ciljeve,racionalnije raspolaemo resursima
imamo mjerila uspjenosti
osigurava sistemski pristup
Svrha marketing plana je da definira trite, potroae i konkurente, zacrta strategiju i taktike koje e
privui i zadrati potroae te da predvidi dolazee (iznenadne) promjene.
Plan marketinga upoznaje s okruenjem u kojemu poduzee posluje: konkurencijom, zakonodavstvom, propisima, ekonomskim i ostalim uvjetima poslovanja, stanjem tehnologije, drutveno - kulturnim uvjetima i dr.
Za izradu plana vano je stanje preduzea, znanje i sposobnost zaposlenih. Plan osigurava sistem u
poslovanju - ciljevi, strategije i taktike su stavljeni na papir, jasni su i transparentni.
MARKETING MIKS
Marketing miks ukljuuje taktike i programe koji podravaju svaku marketing strategiju. Ti programi
trebaju biti specifini i mjerljivi, imati naziv, odgovornu osobu, datume odreenih postignua (ostvarenja) i budet.
Taktike i programe treba koordinirati s resursima i aktivnostima drugih odjela koji pridonose ostvarivanju, pruanju i predstavljanju vrijednosti za kupce za proizvod koji je predmet marketinkog plana.
Taktikama se ostvaruju definirane strategije i postavljeni ciljevi.
PROIZVOD/USLUGA
Preduzee teba da ima proizvod ili uslugu koji adekvatno zadovoljava potrebe kupaca, efikasnije
nego usluge proizvodi drugih preduzea.
Sam proizvod znatno utie na formiranje marketing miksa i to kroz sljedee elemente: dizajn,
brend, pakovanje, konvencionalnost, dodatnu vrednost, kvalitet, korienu tehnologiju, garancije i
upozorenja.
Metode koje se koriste da bi se usavrio ili diferencirao proizvod i poveala prodaja ili ciljna prodaja
postala efikasnija u cilju ostvarenja konkurentske prednosti na tritu su:
30
Extension strategije korienje poznatog proizvoda za novi

proizvod (Jaffa napolitanke na osnovu imena Jaffa keksa)
Specijalizovane verzije npr. Programski paketi za male,
srednje i velike firme
Nove edicije npr. Nova i dopunjena izdanja knjiga ili CDova
Poboljanja stvarna ili alternativna, sokovi bez eera, sa
dodatim vitaminima..
Promjena pakovanja kroz redizajn, pribliavanje ciljnoj
grupi i sl.
Tehnologija sjetite se samo razlike izmeu filmova za koje
je koriena DIVX ili DVD kompresija podataka na koji nain
je to uticalo na kvalitet.
PROMOCIJA
Promocija proizvoda poinje od prvog kontakta sa potencijalnim
klijentima i posrednicima. Od sutinske je vanosti predstaviti
proizvod na najbolji mogui nain i time zainteresovati drugu
stranu za nastavak saradnje sa vama. Vae ophoenje prilikom
pregovora, ak i izbor hotela u kome planirate da odsjednete,
uticae na izgradnju vaeg imida, koji e se u budunosti nadograivati novim pregovorima i poslovnom saradnjom, ali je vrlo
bitno da on poiva na dobroj osnovi.
Nakon to ste se odluili za izvozno trite, potrebno je da razmiljate i o promotivnom nastupu vaeg preduzea. Postoje
dvije stvari o kojima morate da vodite rauna prilikom planiranja promocije. Prvo, morate odluiti da li ete za kampanju biti
odgovorni vi ili vai predstavnici. Drugo, morate donijeti odluku
o metodu promocije koji ete koristiti.
Postoji veliki broj metoda za promociju proizvoda. Odabir metoda
koji ete koristiti treba da zavisi od trita na koje elite da nastupite i visine sredstava koja planirate da uloite.
METODI PROMOCIJE
Marketinka kampanja moe da bude centralizovana (pod direktnom kontrolom izvoznika) ili decentralizovana (pod kontrolom
zastupnika iz inostranstva). Obe metode imaju svoje prednosti i
mane.
INFOHOUSE, 2014.
Inovacija i dobar
proizvod, Kodak
Estman Kodak jedna je od
vodeih svjetskih kompanija
koja je ustanovila inoviranje
kao jedan dio svojih svakidanjih strategija. Tako je
Kodak, meu prvima predstavio obitelj fotoaparata za
jednokratnu uporabu. Ti su
aparati veoma jednostavni za
upotrebu, nema namjetanja,
nema ekspozicije, nema zamijene filma i rizika od gubitka.
Kada se potroi film, aparat
se predaje cijeli na razvijanje.
Vrlo jeftini za proizvodnju, ti
su aparati predstavljali i predstavljaju zapravo smotuljak
filma u plastinom kuitu
koji ima ugraen objektiv
i minimalan broj dijelova.
Pored toga, Kodak je razvio
po slinom principu i aparat
za jednokratnu uporabu za
slikanje pod vodom. Kodak je
usmjerio prodaju ovih aparata
u nekoliko razliitih segmenata. Prvi je kolska djeca koja
se tek ue fotografirati a i lako
izgube aparat ili ga otete
zanesena igrom. Druga skupina su impulzivni kupci koji
primjeuju aparat na izlasku
iz trgovine. Impulzivan kupac
kupiti e takav aparat prije
odlaska na izlet, rekreaciju,
sluajnu zabavu, roendan...
31
Centralizovane promotivne aktivnosti

Ovaj metod promocije vam omoguava potpunu kontrolu svih promotivnih aktivnosti i poruka.
Imid koji se izgradi ovom metodom bie jednak za sva trita i, samim tim, dupliranje aktivnosti
svee se na minimum.
Decentralizovane promotivne aktivnosti

Svako trite je razliito i, ukoliko rijeite da nastupite sami, postoji rizik da nee biti sprovedena adekvatna kampanja. Domae agencije nekada ne poznaju dovoljno sva inostrana trita te je najbolje
angaovati posrednika iz inostranstva. Posrednci bolje poznaju konkretno trite, trendove i obiaje
na njemu. Takoe, na lokalnim tritima postoji vea fleksibilnost pri odabiru agencija za promociju.
Ako ste tek poeli da izvozite, najbolje je da koristite decentralizovani metod, jer ete poeti sa malim
brojem trita koje ne poznajete. Kada steknete neko iskustvo na tim tritima, moete poeti sa
centralizovanim metodom jer e vam trokovi promocije biti daleko nii.
Osobna prodaja Sindrom trgovca koji se previe trudi

Razni analitiari i psiholozi sve nas vie upozoravaju da je suvremeni kupac sve alerginiji na trgovca
koji se previe trudi, koji je agresivan, nametljiv. Samosvjestan kupac koji samostalno bira u preobilju
razliitih vrsta roba ne podnosi da bude dodatno obraivan i uvjeravan. Novi, suvremeni kupci
trae trgovca partnera, umjerenog savjetnika koji e im u datom trenutku predloiti za njih najpovoljnije rjeenje u odnosu na njihov status. Istraivanja pokazuju, da su danas najuspjeniji trgovci oni
trgovci koji imaju ulogu odvjetnika kupca i koji ga praktiki vode kroz umu alternativa ka za njega
najboljem i najpovoljnijem rjeenju. Samo se zadovoljan kupac vraa !
Danas je gotovo svako preduzee prisutno na web-u. Internet je novi kanal prodaje, novi put od
proizvoaa do potroaa. Prednosti prezentacije na web-u- velika koliina informacija koja se moe
prikazati potencijalnim kupcima, samosvjesni kupci trae podatke o odreenim proizvodima i uslugama, usporeuju jedno poduzee s konkurentima, vizualizacija proizvoda, virtualne etnje...
CIJENA
Cijena oznaava novani izraz vrednosti robe i usluga na tritu.
32
Postoji vie razliitih metoda formiranja cijena:

1) metodi formiranja cijena zasnovani na trokovima;
2) metodi formitanja cijena zasnovani na tranji i konkurenciji;
3) novi metodi formiranja cijena.
DISTRIBUCIJA
Miks distribucije je skup aktivnosti i procesa koji se bave tokom
proizvoda i usluga od proizvoaa do potroaa.
U praksi postoji itav niz marketing kanala za potrona dobra:

proizvoapotroai
proizvoamaloprodajapotroai
proizvoavelikoprodajamaloprodajapotroai
proizvoa agenti ili brokeri velikoprodaja maloprodaja
potroai
INFOHOUSE, 2014.
Primjeri
Distribucija ima zadatak da
usluga banke postane raspoloiva buduim korisnicima.
Kanali distribucije banaka
dijele se na: bankovne altere
(multifunkcionalni, specijalizirani i tkz. lagani alteri), automatske kanale distribucije
(remote banking, self service
alteri, point of sale, bankomati i kreditne kartice) i internet banking (odnosno on-line
bankarstvo i home banking
kojega prua priblino 23 %
banaka u SAD-u ).
33
TROKOVI
Trokovi predstavljaju vrijednost utroenih elemenata proizvodnje u procesu reprodukcije. Kako se
vrijednost izraava cijenom, trokovi su u novcu izraena koliina utroene radne snage,
sredstava za rad i predmeta rada.
S obzirom na njihovu osjetljivost na promjenu opsega proizvodnje ili stupnja iskoristivosti
kapaciteta trokove svrstavamo u dvije skupine:
a) fiksni trokovi
b) varijabilni trokovi
Fiksni trokovi se ne mijenjaju kada se mijenja obim aktivnosti (isti su bez obzira na to da li organizacija radi sa minimalnim ili punim kapacitetom):

trokovi sredstava za rad - amortizacija;

trokovi rada i materijala u pripremnoj fazi;
trokovi rada viih rukovodilaca.
Varijabilni trokovi se mijenjaju direktno proporcionalno obimu aktivnosti i to su:

34
trokovi materijala za izradu;

trokovi pomonog materijala;
trokovi energije;
trokovi proizvodnih radnih mesta;
FINANSIJSKA ANALIZA
Iako postoji barem deset razliitih segmenata finansijske analize, tri se izdvajaju kao najvanija i obavezna. To su bilans stanja, bilans uspeha i protok gotovine. Korisna je i prelomna taka rentabilnosti,
tj. grafikon koji daje presek ulaganja i trokova, sa jedne, i zarade, sa druge strane, i pokazuje kada
emo prei minus. Re je o projekcijama koje zavise od predvianja prodaje.
U finansijskoj analizi treba utvrditi i jasno definisati odreene pretpostavke. Ove pretpostavke finansijske analize ine kratke konstatacije o uslovima pod kojima preduzetnik planira otpoinjanje biznisa.
One obino treba da odraavaju sledee dimenzije:

osnovne karakteristike preduzetnikog biznisa,

trinu situaciju u kojoj e se obavljati biznis,
kapitalne mogunosti kojima se trenutno raspolae,
potrebe za poslovnim prostorom, opremom, instalacijama, nametajem i ostalim fiksnim
fondovima,
potrebe za trajnim obrtnim sredstvima (cirkulirajuim kapitalom),
potrebe za finansijskim sredstvima za plate zaposlenih,
potrebe za sredstvima za pokrie ostalih aktivnosti,
datum planiranog ulaska u preduzetniki poduhvat (projekat),
datum ulaska u redovno eksploataciono (tekue) poslovanje.
Finansijska analiza treba da prui odgovore na sledea pitanja:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
Koliko je novca neophodno za otpoinjanje biznisa?

Koja je prelomna taka rentabilnosti biznisa?
Koji je planirani bilans uspeha?
Koji je planirani bilans stanja?
Kakav je plan novanih tokova?
Kakva su predvianja profita?
INFOHOUSE, 2014.
35
POJAM I ULOGA MENADMENTA

Potreba za menadmentom se javlja uvijek kada postoji odreeni zadatak koji svojom sloenou
prevazilazi mogunosti pojedinaca.
Organizacija postoji samo zbog jedne stvari da pomogne ljudima da postignu cilj, kojeg sami ne bi
mogli da postignu.
Korijen rijei menadment je u latinskom jeziku - manu agere na latinskom znai voditi rukom.
Rije menadment je prvi put upotrijebljena u starofrancuskom jeziku -mnagement na francuskom znai umijee (sposobnost) upravljanja (usmjeravanja).
Rije menadment se takoe koristi da opie upravljaki sloj organizacije, tj. skup svih (ili samo onih
na vrhu) menadera u jednoj organizaciji.
Osnovna uloga menadmenta, je osposobljavanje ljudi da zajedniki djeluju ka ostvarivanju postavljenih ciljeva, zajednikih vrijednosti, prave strukture i obuke i razvoja koji su potrebni da bi se izvrili
poslovi i reagovalo na promjene.
Menadment ima tri zadatka:

1.
2.
3.
usmjeravanje organizacionih resursa

razvoj organizacionih funkcija i
obezbjedjenje efikasnog kadrovskog razvoja
POSAO MENADERA
1. Meuljudska uloga

elni ovjek (Figurehead) - Predstavlja organizaciju pred drugima, na razliitim skupovima i

ceremonijama.
Lider - Bavi se obukom, motivacijom, voenjem i pruanjem podrke zaposlenima.
Veza - Odrava kontakte sa drugim osobama u organizaciji
2. Informaciona uloga

36
Kontrolor - Konstantno prati, prima i skladiti informacije koje dobija iz unutranjih i spoljanjih
izvora.
Prenosilac - Prenosi informacije ostalim lanovima organizacije.

Portparol - Prenosi informacije grupama izvan organizacije (bordu direktora, akcionarima,
dobavljaima...).
3. Uloga u odluivanju

Preduzetnik - Trudi se da usavri organizaciju. Osjea promjene iz okruenja i sam zapoinje

planirane promjene.
Kontrolor problema - Upravlja izazovima iz okruenja i stupa na scenu u kriznim situacijama
(trajkovi, nezadovoljstvo potroaa...).
Alokator resursa - Odluuje o tome kako i kome e resursi biti stavljeni na raspolaganje.
Pregovara - Predstavlja organizaciju u pregovorima sa drugim grupama (dobavljai, sindikat...).
Uestvuje u sklapanju i sprovoenju ugovora sa ovim grupama
Temeljne funkcije menadera

Menaderi na svim razinama moraju izvravati svaku od slijedeih funkcija:

Planiranje
Organiziranje
Voenje
Kontrolu
Planiranje je proces kojeg koriste menaderi kako bi identificirali i odabrali prikladne ciljeve i moduse
djelovanja organizacije.
Tri koraka dobrog planiranja:
1.
2.
3.
Koji bi se ciljevi trebali slijediti?

Kako bi se ciljevi trebali postii?
Kako prikupiti resurse?
Funkcija planiranja odreuje koji e uinak postii organizacija, koliko e biti uinkovita i koje e strategije biti koritene.
Organiziranjem menaderi stvaraju strukturu radnih odnosa meu suradnicima koja im u najboljoj
mjeri omoguuje suradnju i postizanje ciljeva. Menader oblikuje grupe s obzirom na zadatke koje
pojedini lan izvrava.
Menader e takoer postaviti hijerarhijsku strukturu i liniju vertikalne odgovornosti.
Organizacijska struktura ishod je organiziranja. Ova struktura koordinira i motivira zaposlene kako bi
zajedno radili i postizali ciljeve.
INFOHOUSE, 2014.
37
Menaderi voenjem odreuju smjer, stanje i jasnu viziju koju e zaposleni slijediti i pomau im da
steknu razumijevanje njihove uloge u postizanju ciljeva.
Vodstvo podrazumijeva menadera koji koristi mo, utjecaj, viziju, uvjeravanje i komunikacijske
vjetine.
Ishod je funkcije voenja visoka razina motivacije i posveenost zaposlenih organizaciji.
Kontrolom menader procjenjuje koliko uspjeno organizacija postie ciljeve i poduzima korektivne
postupke kako bi poboljala izvedbu.
Menader e nadzirati pojedince, djelatne okvire i organizaciju kako bi utvrdio je li postignuta
eljena razina izvedbe.
Menader e poduzeti i odreene postupke kako bi poveao kvalitet izvedbe.
MENADMENT U BIZNIS PLANU

Biznis plan treba da posjeduje slijedee faktore vezane sa strategiju osoblja:

38
menadement tim
pomono osoblje
oekivane potrebe osoblja i planovi zapoljavanja
planove za edukaciju i obuavanje osoblja
plate i beneficije
REGISTRACIJA
Da li registrovati preduzetniku djelatnost/
obrt ili privredno drutvo?
Prilikom registracije obrta isti se registruje kao fiziko lice dok se privredno drutvo registruje kao
pravno lice.
Biranjem prve opcije ulazite u nadlenost zakona o zanatsko-preduzetnikoj djelatnosti/obrta, a
biranjem druge opcije - u nadlenost zakona o privrednim drutvima.
Obrt je jeftin za registrovati i nije potreban osnivaki kapital. Obrt po pravilu osnuje jedna osoba, ali
zakon doputa da vie osoba mogu osnovati obrt.
Ako se va biznis malih mjera u smislu prometa, ljudstva i ako je sa ogranienim mogunostima za
ekspanziju, onda je moda bolje rjeenje da registrujte obrt. S druge strane, ako va biznis podrazumijeva veliko ulaganje, vie pojedinih ulagaa, potencijal za irenje u prostornom i funkcionalnom
smislu, kao i u smislu dokapitalizacije, onda je definitivno bolje da idete u pravcu registracije privrednog drutva.
Prednosti: Sama procedura registracije obrta je jednostavnija, jeftinija i bra od procedure registrovanja privrednog drutva. Registraciju obrta obavljate samostalno. Jednostavnije raunovodstvo, to
implicira i nie cijene raunovodstvene usluge. Agilnost i fleksibilnost pri upravljanju: obrt se moe
lako i brzo usmjeravati shodno promjenama na tritu. Jednostavna struktura biznisa (ne postoje
organi upravljanja (skuptina, nadzorni odbor). Povoljniji zakonski tretman: manji zahtjevi i jednostavnije procedure, nie kazne, a esto i nie takse.
Nedostaci: Najvei nedostatak obrta lei u odgovornosti - obrtnik odgovara lino i neogranieno
cijelom svojom imovinom za obaveze koje nastanu iz obavljanja djelatnosti. Obrt se ne moe prenijeti na drugu osobu. Trajnost obrta je teko odriva (nasljeivanje esto nije mogue organizovati),
tj. posao postoji samo dok se vlasnik njime bavi. Finansiranje obrta zavisi od finansijske moi samog
preduzetnika i ograniene mogunosti kreditiranja.
INFOHOUSE, 2014.
39
Kako registrovati obrt?

Trebate doi do: dozvole za obavljanje biznisa, poreskog broja i transakcionog bankarskog rauna.
Dakle, tri papira, koje e vam, respektivno izdati tri institucije pod ijom ste nadlenosti: optina,
podruna jedinica poreske uprave i poslovna banka koju vi odaberete.
Dokumentacija koja se predaje uz popunjen zahtjev za obavljanje djelatnosti ukljuuje:
1. Dkz d niste u rdnm dnsu (izd Zvd z zplvnj; besplatno); (Ako ste ve u
radnom odnosu, dostavljate uvrnj firm d ste u rdnm dnsu i vrnu ftkpiu
rdn knjiic);
2. Uvrnj zdrvstvn spsbnsti (ambulanta: dravna (35KM) ili privatna (40KM);
3. Uvrnj snvng/Opinskog sud d ni izrn prvsnn mr zbrn bvlnj
djelatnosti
Kako registrovati privredno drutvo?

Privredno drutvo registruje se dostizanjem tri cilja isto kao i kod obrta: rjeenje kojim se odobrava
privredna dijelatnost, prijava u poreskoj upravi i raun u poslovnoj banci.
Razlika je jedino u veoj papirologiji, energiji i novcu koji ete potroiti, kao i nekim novim aspektima
koje povlai vei obim poslovanja (npr. obaveza registracije kao obveznik PDV-a u sluaju da ostvarujete oporezivi promet u iznosu veem od 50.000 KM).
Kada osnivate privredno drutvo neophodan vam je tzv. osnivaki akt koji priprema i notarski
obrauje notar (cijena oko 350 KM).
Osnivaki akt nije nita drugo do odluka o osnivanju, ako ste solo, ili meusobni ugovor o osnivanju
ako vas je vie osnivaa.
Obavezni osnovni kapital za registraciju doo iznosi 2.000KM.
Ispunjeni zahtjevi za osnivanje privrednog drutv a se predaju u opinski sud zajedno sa slijedeom
dokumentacijom:

osnivaki akt koji je obraen od strane notara

bankovna potvrda da je uplaen osnovni kapital
Prilikom predaje dokumentacije plaa se taksa u iznosu od 600 KM.

Sud je zakonski obavezan da vam u roku od 5 dana izda rjeenje o registraciji drutva, uz uslov da ste
podnijeli urednu dokumentaciju.
40
Literatura
Prirunici/knjige/lanci:
1.
2.
3.
American National Standard Institute - ANSI (2000): ANSI/PMI 99-001-2000

Bei, Emina (2012.): Korak po korak do najbolje aplikacije, Cober, Sarajevo
Dragani, Jasna i drugi (2005.): Prirunik za nevladine organizacije - Priprema i pisanje
projektnih prijedloga priprema budeta za projekte upravljanje projektom, Kaligraf, Sarajevo
4. Laginja, Ivana i drugi(2010.): Nvo prirunik kuharica za udruge, ODRAZ - Odrivi razvoj
zajednice, Zagreb
5. Nebiu, Besim (2002): Razvijanje vjetina NVO, Pisanje projektnih prijedloga, Centar za okoli za
Centralnu i Istonu Europu, Szentendre
6. Pavi-Rogoi (2012.): UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM I PRISTUP LOGIKE MATRICE,
ODRAZ - Odrivi razvoj zajednice, Kofein, Zagreb
7. Pavlovi Bojan (2014.): Priprema i pisanje projektnog budeta/prorauna
8. Srpski demokratski forum (2008.): PRIRUNIK: prikupljanje sredstava i pisanje prijedloga
projekata / strateko planiranje / zagovaranje, Zagreb
9. Vakanjac, Nenad(2003): Korak po korak do uspjenog prijedloga projekta, Udruga Smart, Rijeka
10. Udruenje INFOHOUSE (2012.): Pisanje prijedloga projekata - Radni materijal
11. International Rescue Committee (IRC) - PISANJE POSLOVNOG PLANA SEMINAR RADIONICA Jaanje NVO sektora praktinim razvojem poslovnog plana
12. Univerzitet Crne Gore - Ekonomski fakultet Podgorica Studije menadmenta I godina - Osnove
menadmenta - Vladimir Vuli, 13.02.2013.
Internet izvori:
13. Green, Chad T. i drugi, prijevod Arsi Saa-Arso (2000.): Pisanje projekta korak po korak, SAVEZ
IZVIAA HRVATSKE - Odjel za gospodarske i podravajue djelatnosti [online], Dostupno na:
14. http://www.scribd.com/doc/177901220/Pisanje-projekta#download, (pristupljeno 01.07.2014.)
15. Miroslav Janji: Projekat ta je to?, Mehatronika, Dostupno na: http://mehatronika.
gomodesign.rs/projekat-sta-je-to/ (pristupljeno 06.06.2014.)
16. http://web.efzg.hr/dok/OIM/dhruska/SWOT_analiza.pdf (pristupljeno 17.6.2014)
17. http://www.srdjansimic.com/?q=sr/biznis_plan_misija_vizija_ciljevi (pristupljeno 17.6.2014)
18. http://www.imamideju.ba/vijesti/p/m/files/Prirucnik%20za%20izradu%20poslovnog%20plana.
pdf (pristupljeno 17.6.2014)
19. http://maturski.org/MARKETING/InstrumentiMarketingMiksa.html (pristupljeno 17.6.2014)
20. http://www.link-elearning.com/dlmaterijali/materijali/Razvoj_biznis_plana/SadrzajNJpdf/
RBP_07-IAUnrgesqztO.pdf?&hSajt=2a304a1348456ccd2234cd71a81bd338
(pristupljeno 17.6.2014)
21. http://web.efzg.hr/dok/med/mdabic/poduzetnistvo%20predavanja/3.%20Poduzetnik.pdf
(pristupljeno 10.06.2014.)
22. http://www.economy.rs/biznis-mali/16/saveti/planiranje/Sta-je-biznis-plan-.html
(pristupljeno 10.06.2014.)
23. http://maturski.org/MARKETING/MarketingPlan.html (pristupljeno 13.06.2014.)
INFOHOUSE, 2014.
41
42
CARITAS BISKUPSKE KONFERENCIJE

BOSNE I HERCEGOVINE
Mehmed bega Kapetanovia Ljubuaka 6
71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 33 206 441
Fax: +387 33 206 668
carbkbih@bih.net.ba
http://www.carbkbih.org

Priručnik Za Pisanje Prijedloga Projekata I Izrada Biznis Plana

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Priručnik Za Pisanje Prijedloga Projekata I Izrada Biznis Plana

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ovaj projekat financira

PRIRUNIK ZA PISANJE PRIJEDLOGA

Ovaj projekat financira

Ovaj projekat sufinancira Caritas Internacionalis

ZA CARITAS: Udruenje INFOHOUSE

Ova publikacija je uraena uz pomo Evropske unije. Sadraj ove

PRIRUNIK ZA PISANJE PRIJEDLOGA PROJEKATA I IZRADA BIZNIS PLANA

KAKO OTKRITI DOBRU IDEJU?

MISIJA, VIZIJA I CILJEVI

POJAM I ULOGA MENADMENTA

CARITAS BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Prijedlog projekta najee podrazumijeva detaljan opis sljedeih aspekata:

opis situacije tj. problem koji treba da se rijei ili ublai

CARITAS BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Grafiki prikaz prijedloga projekta Miroslav Janji dipl. el. ing

OSMILJAVANJE PROJEKTA PREMA ELJAMA DONAORA

ta elimo poboljati? zbog ega smatramo da su poboljanja potrebna, ta je problem na

PRIRUNIK ZA PISANJE PRIJEDLOGA PROJEKATA I IZRADA BIZNIS PLANA

O emu se zapravo radi u projektu?

Planski pristup koji podrazumijeva pripremu projektnih prijedloga u skladu sa svojim

Dijagram razliitih pristupa planiranja/pisanja projektnih prijedloga (Dragani 2005.)

CARITAS BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

ELEMENTI PROJEKTNE APLIKACIJE

Elementi projektnog prijedloga (PAVLOVI 2014.)

PRIRUNIK ZA PISANJE PRIJEDLOGA PROJEKATA I IZRADA BIZNIS PLANA

Ko ste vi (va opis i/ili pravni status vae organizacije) Tko?

CARITAS BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

MJESTO I VRIJEME TRAJANJA PROJEKTA

IZJAVA O PROBLEMU/POTREBI (MAKSIMALNO 1 STRANICA)

to je to to se deava u vaem okruenju (lokalnoj zajednici)?

Dajte odgovor Zato je potreban Va projekat?

PRIRUNIK ZA PISANJE PRIJEDLOGA PROJEKATA I IZRADA BIZNIS PLANA

Shematski prikaz odnosa ciljeva i ostalih elemenata prijedloga projekta

ta elimo/mislimo da emo postii naim projektom?

Dugoroni / Glavni cilj projekta

Glavni cilj projekta

Glavni cilj moe biti samo jedan za svaki projekt.

CARITAS BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Specifini ciljevi projekta

Promocija stvarne potrebe, prednosti i provedbe profesionalne orijentacije i profesionalnog savjetovanja

PRIRUNIK ZA PISANJE PRIJEDLOGA PROJEKATA I IZRADA BIZNIS PLANA

Komentari na odabrane teme i sl. (DRAGANI

jasan opis proizvoda ili usluga namjenjenih korisnicima;

CARITAS BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Opina Stari grad promovirana putem medija

Medijski promovirane projektnih vrijednosti i

Rezultati projekta POMAK u Starom Gradu

Povean nivo konkurentnosti i kompetentnosti

Vie od 500 osoba u opini Stari Grad Sarajevo

Uspostavljena aktivna veza izmeu uspjenih

8. Profesionalna orijentacija indirektno promovirana za oko 15 hiljada osoba na lokalnom i

Profesionalna orijentacija te tehnike i metode

PRIRUNIK ZA PISANJE PRIJEDLOGA PROJEKATA I IZRADA BIZNIS PLANA

CARITAS BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Prihodi - U pregledu budeta potrebno je prikazati i prihode. To su iznos financijskih sredstava i

Projekt koordinator (70% radnog vremena)

Finansijski asistent (30% radnog vremena)

Kupovina standardiziranih i licenciranih testova

3.3.3. Ruak i osvjeenje za uesnike

3.3.4. Trening materijal-olovke

3.3.5. Trening materijal-blokovi

Organizacija radionica:Proaktivno traenje posla i

PRIRUNIK ZA PISANJE PRIJEDLOGA PROJEKATA I IZRADA BIZNIS PLANA