PLANINARSKI PRIRUNIK

Priredio: Renato Milovski

1

Sadraj

Sadraj...........2
1. Uvod...3
2. Kratki test planinarskog znanja.4
3. Planinarska oprema..7
4. Poskliznude i pad..10
5. Pazi kamen...11
6. Vrijeme...12
7. Grom.13
8. Hladnoda.15
9. Prehrana planinara....16
10. Visinska bolest.....19
11. Iscrpljenost.....23
12. Lavine.....24
13. Sprijeavanje nesrede i prva pomod u sluaju nesrede....28
14. Kodeks planinarske etike...34

1. Uvod
Za hodanje po planinama potrebno je imati znanje o kretanju, boravku i ponaanju u planinama kao i znanje o
karakteristikama planinskog svijeta. Osnovna znanja, iskustva i navike moemo dobiti na organiziranim
izletima, pohodima i turama, s ukljuivanjem u planinarske kole i teajeve koje organiziraju planinarska
drutva ili planinarski savez Hrvatske te s samoobrazovanjem (planinarska literatura, revije, Internet). Cilj
razliitih vrsta osposobljavanja je primjena i ouvanje nauenog u praksi.
Da bi Vam pomogao, prije nego krenete u planine, proitajte donji tekst. U njemu su prikupljena osnovna
znanja, rezultati i iskustva brojnih generacija planinara.
Planinarski prirunik je namijenjen prvenstveno planinarima poetnicima, ali i iskusnim planinarima koji u
njemu mogu pronadi zanimljive sadraje.
Sadraj Planinarskog prirunika daje samo osnovne savjete i iskustva, te ne zamjenjuje planinarsku literaturu i
prirunike o planinarenju, jo manje moe zamijeniti znanje i iskustvo steeno praksom.
Nepotrebno je spomenuti da ovaj prirunik nikako ne moe zamijeniti uivanje i ljepotu boravka u prirodi,
planinama, gorama i brdima.
Namjena Planinarskog prirunika je da Vam olaka boravak u prirodi, brdima, gorama i planinama praktinim
savjetima i uputstvima, da Vam prenese osobna iskustva iskusnih planinara.
U Planinarskom priruniku nema zabrana i pravila, u planinarskom okruenju odluujete sami, jer za svoje
odluke, ponaanja i djelovanja SAMI odgovarate.
Planine pokuajte temeljito upoznati i doivjeti, pokuajte ih nauiti potovati i cijeniti. Pobrinite da s svojim
primjerom doprinesete da planine ostanu svijet iskonske ljepote a ne svijet razvikanih podviga i samo
precjenjivanja. Ovaj planinarski prirunik ne moe zamijeniti osnovnu planinarsku obuku !
3

2. KRATKI TEST PLANINARSKOG ZNANJA

1. Lako se je zatititi od groma na otvorenom prostoru ?

2. U usjeku sam siguran od groma ?
3. Vremenska prognoza najavljuje dolazak hladnog vala, ciklonalnu frontu, a nebo je isto, plavo gotovo
bez oblaka. Zakljuujete da su meteorolozi opet pogrijeili ?
4. Svugdje se, pa i u planini oslanjam na svoj odlian instinkt, osjedaj za prostor i orijentaciju?
5. Na markiranom planinarskom putu ne moe mi se dogoditi nita loe ?
6. Nesrede su neizbjene, takva je sudbina ?
7. Planinarski poziv u pomod je davanje istog signala (zviduk, svjetlo) 6 puta u minuti ?
8. Sa savrenom opremom sam 100% siguran ?
9. Bivak vreda je potrebna samo vrhunskim planinarima i alpinistima ?
10. Za planinarske izlete se ne treba posebno pripremati ?
11. Na planinarskoj turi potrebno je piti vede koliine tekudine (vode) ?
12. Promrzle dijelove tijela najbolje je trljati snijegom ?
13. Na padinama pokrivenim debelim snijegom nije mogude sa sigurnodu procijeniti opasnosti od lavina ?

ODGOVORI NA PITANJA
1. Netono, od groma nas titi objekt sa gromobranskom instalacijom ili automobil (Faradijev kavez).
2. Netono, usijeci, pukotine i vodene ile su pravci prostiranja (toka) elektriciteta po udaru groma, tj.
Elektrinom pranjenju.
3. Netono, dananja meteorologija je uznapredovala tako da meteorolozi danas pomodu modernih
ureaja mogu donositi vrlo precizne prognoze.
4. Netono, Va instinkt, osjedaj za prostor i orijentaciju mogu Vam pomod, ali karta i kompas (i
visinomjer) su Vam nuni.
5. Netono, markacija na planinarskom putu ne govori nita o teini i zahtjevnosti tog puta. Takve
informacije najede piu na poetku tog puta, ili u planinarskom vodiu koji opisuje taj put, a
moete se raspitati i kod planinara koji su proli tim putem.
6. Netono, najvedi broj nesreda je uzrokovan pogrenim ponaanjem i donoenjem pogrenih odluka.
Najede je osobna pogreka.
7. Tono, 6 vidnih signala u minuti (zviduk, svjetlo), svakih 10 sekundi po jedan, pa jedna minuta
pauze je planinarski poziv u pomod.
8. Netono, i najbolja cipela se oklizne pri pogrenom koraku, a niti kaciga nije od prevelike pomodi
pred velikim kamenom. Za svaku opremu je vezana tehnika koritenja i uvjeti njenog koritenja.
9. Netono, bivak vreda uvijek i svima pomae. Mnogi su promrzli na naizgled jednostavnim turama, u
kojim situacijama bi bivak vreda pomogla.
10. Tono ! ako izaberete svoj cilj prema svojoj snazi, kondiciji i sposobnosti. Spremniji i snaniji trae
izazove u visokim planinama i zahtjevnijim stazama, dok manje spremniji svoje zadovoljstvo nalaze
u ljepoti niih i pitomijih planina. Zapamtite da je izazov planine uvijek vedi od mogudnosti
5

pojedinca. Preopteredenost i nerealni ciljevi presudni su, kako za one snane i spremne tako i za
one koji to nisu, u ostvarivanju zadanog cilja.
11. Tono, nedovoljno konzumiranje tekudine (vode) tetno je za zdravlje i smanjuje tjelesnu
sposobnost.
12. Netono, promrzle dijelove tijela treba utopliti vieslojnim toplim materijalima , dok se opda
pothlaenost rjeava utopljivanjem cijelog tijela.
13. Tono, iskustvo i ispitivanje padina sa debelim snijegom pokazuje da nema pravila i pouzdanih
pokazatelja.

Rezultat testa:
13 tonih odgovora:
Odlian, ali ne zaboravite: nesrede se ne dogaaju drugima
10 tonih odgovora:
Dobar, niste poetnik, vrijedno planinarite i prikupljate iskustva i znanja
7 i manje tonih odgovora: Nedovoljan, Vae je znanje nedovoljno da bi ste uoili opasnost i sprijeili nesredu

10. PLANINARSKA OPREMA

Planinarska oprema danas se uvelike razlikuje od bliske nam prolosti. Tome je ponajprije doprinijela industrija
planinarske opreme svojim tehnolokim razvojem novih materijala koji zamjenjuju klasine. Svakako jedan od
najvanijih ako ne i najvaniji dio opreme su gojzerice, iz tog razloga du njima posvetiti najvie vremena. Za
lake uspone u niim planinama, koji obuhvadaju uglavnom pjeaenje, koriste se mekane i udobnije cipele.
Ako je potrebno kretati se po kamenju ili kroz snijeg, tada se koriste glomaznije i tvre cipele. Planinarske
cipele su duboke, da smanje mogudnost povreda skonog zgloba, kao i da zatite nogu od drugih vanjskih
utjecaja (kamenje, snijeg). Planinari esto nose dva para arapa (donje tanke, i gornje esto vunene). Paleta
materijala iz kojih su izraene cipele u zadnje se vrijeme naglo povedala. Osim koe sve vie se koriste novi
materijali koji su u mnogim segmentima bolji od koe (teina, odravanje, trajnost). Kod klasinih planinarskih
cipela vedina proizvoaa i dalje upotrebljava za vanjski materijal kou debljine od 1 do 3,2 mm, kod lakih
modela pak kombinaciju koe i poliamidne tkanine. Od debljine koe ovisi kakav oslonac nam nude cipele i
kako su robusne. Tvrdoda cipele se izabire ovisno o vrsti aktivnosti. Vrijedi pravilo: to je tei ruksak, tvra
mora biti cipela. Pri kupovini cipele izaberite jedan do dva broja vede, tako da u njima ima mjesta za bar dva
para arapa. Pri izboru modela i veliine moemo si pomodi sa jednostavnim ispitivanjem: dok su cipele
odvezane gurnemo nogu naprijed do kraja, iza pete nam treba ostati prostora za jedan prst, a kad su cipele
zavezane vrhovi prstiju nam ne smiju dodi do vrha cipele. Cipele izraene od deblje koe su uz pravilno
odravanje vrlo otporne na vlagu. Tkanina Cordura je vodootporna, no takve cipele u pravilu imaju vie avova
koji su najproblematiniji to se tie vodootpornosti. Za najbolju zatitu od vlage izaberemo cipele koje imaju
na unutranjoj strani Gore-Tex. Svi avovi unutranjeg Gore-Tex materijala su lijepljeni, tako da se vlaga ako
i prodre kroz avove i vanjski materijal zaustavi na Gore-Tex membrani. on pravih gojzerica ima na sebi utu
ovalnu oznaku na kojoj pie Vibram. Vibram on osigurava meke hodanje, tj. Amortizaciju kod hodanja.
7

on treba osigurati toplinsku izolaciju, kao i smanjiti mogudnost proklizavanja. Nove gojzerice mogu jako
nauljati nogu, stoga ih je potrebno razgaziti na kradim izletima.
Nadalje ne manje vaan dio planinarske opreme je ruksak. Dobar ruksak je izraen od poliamidnih ili
poliesterskih tkanina, koje su vedinom vodonepropusne. To ne znai da de vodootporan biti i ruksak, jer niti
jedan proizvoa ne zatiduje avove. Ruksak od vlage moemo zatititi dodatnim pokrivalom ili dovoljno
velikom pelerinom. Veliinu ruksaka izabiremo ovisno o namjeni: 15 40 litarski su namjenjeni jednodnevnim
izletima, 40 60 litarski viednevnim izletima,
60 100 litarski duljim putovanjima. Kod izbora vedeg ruksaka budimo pozorni na pojas koji obujmljuje
bokove, jer i do 60% opteredenja nosimo na bokovima.
tapovi za planinarenje prije spadaju u opremu za hodanje nego u opremu za penjanje. Sloivi su u tri dijela.
Slue da smanje opteredenost nogu (prije svega koljena), pogotovo kada planinari prelaze dugake dionice ili
nose teak ruksak. Da bi dugo trajao, vrh tapa se proizvodi od karbida. Mnogi planinari i alpinisti koriste
teleskopske tapove prilikom uspona i silazaka s planine, jer njihovo pravilno koritenje smanjuje opteredenje
kraljenice, koljena i nonih zglobova. Teleskopski tapovi moraju se koristiti pravilnom tehnikom: uvijek
koristimo oba tapa, jednaka po visini, vrstih ruki, konstruiranih tako da kada se potiskuje prema dolje
postiu vrst oslonac. Od presudne vanosti je koristiti oba tapa, to je vie mogude u smjeru padanja tijela.
Prednosti: upotrebljavani pravilnom tehnikom, posebno kad se ide nizbrdo, tapovi mogu apsorbirati vie
tona teine, posebno za dugih silazaka. Smanjenje opteredenja kraljenice i zglobova posebno je izraeno u
sljededim situacijama:
1.u starijoj dobi i pri prekomjernoj teini,
2.kad postoje kronine bolesti zglobova (artritisi, spondilitisi),
3.kad se nose veliki tereti (ekspedicije),
8

4.kad se hoda snjenim padinama, vlanim skliskim terenima, prilikom prelaska rijeka i kada se hoda po magli
ili nodu (u uvjetima smanjene vidljivosti).
Gamae pokrivaju dio noge od cipela do koljena. One slue tome da snijeg ne upada u cipele. Takoe, na
manjim visinama, ako se planinar krede kroz visoku travu, one mogu tititi od mokre trave, blata, upadanja
kamenida u cipelu, kao i od krpelja.
Donje rublje od od 'tehnidkih' materijala efikasno odvode znoj sa koe i predaju ga gornjim slojevima odjede.
Da bi funkcionirali moraju biti skroz pripijeni uz tijelo. Proizvodjaca ima raznih, kao i materijala, sada je
polipropilen zadnja rijed tehnike.
Drugi sloj. Bez baznog sloja ovdje nema potrebe investirati. Ako imate bazni 'tehnidki' sloj onda se iznojena
tekudina prenosi na ovaj drugi sloj. Ako se radi o pamunoj majici ona de skupljati tekudinu i vlaiti/hladiti
tijelo i ostale dijelove odjede. Zato je dobro u drugom koraku nabavke i ovdje nabaviti neto od brzosuedih
materijala.
Hlae bi bilo dobro da su elastine, od materijala koji se moe osuiti na tijelu. Dapace, Shoeler 3Xdry se bre
sui dok je obuen nego kad ga se objesi.
Toplinska i vjetro izolacija, za termo izolaciju je najbolji fleece a kod vjetro/vodo izolacije windstopper i
goretex.
Od ostale planinarske opreme bih svakako dodao kapu, rukavice, naoale sa UV filterom, zatitna krema sa
visokim UV faktorom, a i karta i zemljovid su od velike koristi.
Savjet: na planinarskim turama zapiite kako ste bili obueni, to ste koristili po vjetru, snijegu, to po kii ili
suncu, to vam znatno olakava dilemu kako se obudi u raznim vremenskim prilikama.

10. POSKLIZNUE I PAD

Pokliznude i pad je uzrok najvedeg broja nesreda koje se dogaaju na planinarenju. Poskliznude i pad se
najede dogodi na mokroj podlozi, mokroj travi, mokrom lidu, strmini, siparu (sitni kamenidi), zaleenim
putovima, provalija pored puta, korijenje drveda koje izviruje iz zemlje pokriveno lidem i mnogim drugom
razlozima. Uzrok poskliznuda i pada je najede uslijed nedovoljne panje i koncentracije, pogreno izabranog
puta, krive procjene, umor, strah, pomanjkanje adekvatne opreme, te ostali mnogobrojni razlozi.
Da bi ovu opasnost doveli na minimum potrebno se pridravati nekih pravila u planinarenju:
- na planinarenje nikad ne idite sami
- ako osjetite znakove umora i iscrpljenosti odmorite se
- ako uoite opasnost sklonite se na vrijeme i uvajte svoju snagu , ne srljajte glavom bez obzira
- dobro prouite planinarski put kojim mislite idi, konfiguracija puta, da li ima opasnih detalja
- obavezno se raspitajte kakvu opremu trebate ponijeti na planiranu turu
- nikada ne precjenjujte sebe, svoju kondiciju i psiho-fiziku spremnost
- kada se naete na opisnim planinarskim putovima nemojte naokolo bezbrino fotografirati, avrljati sa
drutvom, pjevati ved budite maksimalno koncentrirani, hodajte oprezno, prije svakog koraka uvjerite
se da nedete skliznuti.
Ako se poskliznude i pad ipak dogodi moete napraviti slijedede: to prije se bacite u leedi poloaj licem
prema tlu, pokuajte se podidi u stav za sklek (noge lagano rairite, vrhove prstiju na nogama zabijajte u tlo,
a ake stisnite).
Savjet: pokuajte to izvjebati na nekoj kratkoj padini koja zavrava ravninom (na mokroj travi, na snijegu)
na opisan nain, jer ete vjebom dobiti potrebnu spretnost da to bolje reagirate kod neoekivanog
poskliznuda ili pada.
10

5. PAZI KAMEN
Kamen koji se kotrlja ili pada smtrna je opasnost u planini i uvijek dolazi sasvim neoekivano. Zapamtite, kada
ste u planini, pored kie, snijega, groma i tue, na glavu vam moe padati kamenje, stijenje, led, proljetni
snijeg, stabla, granje i drugi, sasvim neoekivani predmeti (konzerva, komadi opreme .). Ako je padina sa
kruljivom stijenom budite jako oprezni, Opasnost prijeti na strmom zemljitu ak iako je padina sa travom ili
poumljena. Padajude kamenje je stalan faktor u strmim ljebovima. Najopasniji su ljudi. Budite vrlo oprezni
kada uoite ljude na putu iznad vas. Promatrajte ih, razmiljajte i o tome da ste vi na putu iznad nekog drugog.
Planinske ivotinje takoer obruavaju kamenje. Divokoza Vas na padini moe zasuti hrpom kamenja.
Kamenje najede pada i samo od sebe uslijed temperaturnih razlika. Tipino je dnevno zagrijavanje zimi,
sunce zagrijava stijenu, otopi je i evo nama kamenja, leda, lavine i drugih problema.
Od padajudeg kamenja i drugih predmeta najbolje nas titi kaciga. Bilo kakva kaciga je mnogo bolja od nikakve.
Atestirana planinarska kaciga je bolja od HTZ ljema. Ako je kamen veliki, kaciga Vam ne moe pomodi.
Izbjegavajte strana puta gdje se esto odronjava kamenje. Zaobiite ih!
Kada se kamenje krene odronjavati budite na stalnom oprezu. Ako prolazite putovima uz strme, okomite litice
najbolje se je priljubiti uz stijenu i rukama dodatno zatiti glavu prilikom pada kamenja. Naroito je vano za
odmor izabrati sigurno, zatideno mjesto. Najbolje se je kloniti opasnih mjesta i strana, pogotovu ako na njima
ima ljudi ili ivotinja.
Savjet: kada kamenje pone padati i kotrljati se oko vas, trenutno zatite glavu i potraite zaklon!

11

6. VRIJEME
Za Vae uivanje u planinama i uspjeh planinarskog cilja odluujudu ulogu ima vrijeme. Sparina i oluja sa
grmljavinom, mraz i snjena medava, slaba vidljivost, kia, magla i sline vremenske pojave neugodne su
situacije za planinare, a esto mogu biti uzrok nesreda na planinarenju.
Snjene lavine, razdraljivost uslijed fen vjetrova (topli i suhi vjetar), srani problemi koji se mogu pojaviti kod
sparine i naglih promjenama vremena i druge posljedice koje vremenske prilike mogu prouzroiti nije lako
predvidjeti ili prepoznati.
Kod planiranja planinarske ture nikako ne smijete podcjenjivati vremenske prognoze, ako je mogude raspitajte
se kod lokalnog stanovnitva o specifinostima i udima tog podruja ili planine gdje namjeravate idi.
Nemogude je dati sasvim tonu prognozu, u planini se vrijeme moe promijeniti nevjerojatnom brzinom, stoga
bi u ruksaku uvijek trebalo imati kabanicu ili bivak vredu.
Zatekne li Vas u planini nevrijeme s grmljavinom, klonite se izloenih planinskih vrhova, stjenovite grebene,
stijene i osamljeno drvede zbog mogudnosti udara groma. Takoer izbjegavajte skliske staze nad velikim
strminama, a ako ba morate idi onda koraajte paljivo! U sluaju loih vremenskih prognoza, loeg vremena
na terenu radije odustanite od planinarskog cilja, jer forsiranjem ne moete ostvariti zadovoljstvo, koje je
glavni cilj izleta.
Pokazatelji vremena: Vrijeme se moe predvidjeti i pomodu barometra. Pad tlaka predznak je nadolazedeg
loeg vremena, a
porast ili stabilan tlak dobrog. Nalazite li se na planinskim meteorolokim postajama prije
polaska na
planinarsku turu raspitajte se kakvo vrijeme se predvia.
12

Dobro vrijeme: visoki oblaci mirujudi ili dolazedi s istoka, magla i oblaci koji se sputaju, nebo blago modro ili
jasno modro,
Vedro, blago veernje rumenilo istih boja,
Loe vrijeme: gomilanje oblaka nepravilnih oblika, nestalan vjetar, zapadni juni i jugozapadni vjetrovi, velika
koliina vlage i
sparina, brzo kretanje visinskih oblaka od istoka prema zapadu, reumatizam S

Savjet: nikada ne ignorirajte vremensku prognozu niti ne forsirajte planinarsku turu, jer se moete dovesti u
situacije koje
mogu biti opasne i po ivot!

7. GROM
Munja je divovski kratki spoj izmeu neba i zemlje u kojemu se elektrini potencijali prazne brzinom od oko
100.000 kilometara u sekundi, to je tredina brzine svjetlosti. Kako se zrani kanal kroz koji sijeva munja
zagrijava do 20.000 K, ime esterostruko premauje temperaturu na povrini Sunca, pregrijani se zrak
eksplozivno iri nadzvunom brzinom, a do naeg uha dopire grmljavina. Iako ovo pranjenje traje samo 10
13

mikrosekundi (10 s) odjek tutnjave traje deset puta due. Kad munja sijevne, oslobaa se napon od nekoliko
stotina milijuna volti, pa pri bljesku kroz munju protjee struja od 50 do 300.000 ampera.
Zanimljivo je da su munje ede na otvorenim livadama negoli u velikim gradovima, to znanstvenici tumae
niskom elektrikom vodljivodu osuenog tla ispod betona i asfalta.
Munje i grmljavina gotovo su redovita pratnja nevremenu i vrtloenju zranih masa u sudaru pregrijanog i
hladnog zraka. Grmljavinski oblaci imaju kilometarske promjere, a isto se toliko protezu i u visinu. Jako
strujanje dovodi u oblaku do trenja toplog zraka s kristalima leda i rasprenim kapljicama vode, pri emu dolazi
do elektrine polarizacije. Pritom su oblaci najede nabijeni negativno, a tlo ispod njih pozitivno. Iskra od koje
zastaje dah preskae izmeu elektriki suprotno nabijenih oblaka ili pak izmeu oblaka i tla, linijskim
pranjenjem u obliku bljetave krivudave crte koja nije deblja od nekoliko centimetara, ali svijetli kao milijun
100W arulja.
Predznaci udaru groma mogu biti: sparan zrak, nagli pad tlaka, nagomilani crni oblaci, zatije vjetra, udaljena
grmljavina (tada je ved opasno), naelektriziran zrak (kosa se die, pucketanje u zraku).
Kako se zatititi od udara groma: jedini lijek je pravovremeno pronadi siguran zaklon! Bivak vreda Vas moe
zatiti od groma ako unete ispod nje, sjednete na ruksak sa prekrtenim nogama, pod uvjetom da ste se
klonili ostalih opasnih mjesta gdje grom najede udara.
Savjeti: ako Vas je u planini zadesila oluja klonite se vrhova, grebena, osamljenih drveda, oko ljebova
vodenih tokova, podnoja
previsnih i okomitih stijena, vrtaa, dalekovoda.
14

8. HLADNOA
U planinarskim krugovima hladnodu zovu i tihi ubojica, jer najede ne ubija direktno ved uzrok brojnim
sudbonosnim grekama.
Hladnoda moe umrtviti ovjeka, prouzroiti stres, ljudi izloeni hladnodi postaju apatini, hladnoda ometa
kretanje, pokreti su teki i tromi, hladnoda oslabi mod rasuivanja, moe dovesti do pothlaenost tijela.
Pothlaenost je stanje sniene opde tjelesne temperature. Nastaje kada organizam gubi vie topline nego to
je moe proizvesti. Niska temperatura okoline, iscrpljenost i alkohol pospjeuju nastanak pothlaivanja.
Znakovi pothlaivanja:
U poetku osoba ima osjedaj hladnode i drhti (ovaj stadij moe i izostati). Kasnije osjedaj hladnode prestaje,
javljaju se umor, tromost i velika elja za snom. Sve tjelesne i psihike funkcije se usporavaju. Ponekad se
javljaju privienja. S daljnjim sniavanjem tjelesne temperature osoba gubi svijest. Disanje i rad srca se jako
usporavaju. Ako se ne prui pomod, smrt nastupa zbog prestanka disanja i sranog rada.
POSTUPAK ako je pothlaena osoba pri svijesti:
U koliko se u blizini nalazi zatidena prostorija, dom, sklonite unesite ga u nju, vlanu i mokru odjedu
zamijenite suhom, utoplite ga raznim odjevnim predmetima, dajte mu topla (ukoliko je to mogude), zaslaena,
bezalkoholna pida.
Moete upotrijebiti termofor i sline izvore topline (ukoliko postoje) za zagrijavanje, ali ne prislanjajte ih
direktno na tijelo, nego preko slojeva deke ili odjede.
Ako nemate na raspolaganju toplu prostoriju, pokuajte unesredenog izolirati sa svih strana dekom, odjedom,
novinskim papirom, astro folijom ili bivak vredom. Pozovite pomod.
Vano je znati da se na vjetru opasnost od pothlaivanja viestruko povedava. Pri temperaturi od 0 stupnjeva
Celzijusa i vjetru od 40 Km/h je isto kao da je -20 stupnjeva Celzijusa bez vjetra.
15

Ako se ljudsko tijelo ne uspije zagrijavati kretanjem dolazi do hlaenja tijela. Ljudski organizam ima osobinu da
automatski zatvara krvotok prema periferijama (ruke, noge, lice) kako bi zatitilo vitalne organe.
Savjet: na planinarenje (u ruksaku) uvijek nosite zatitnu vjetrovku i hlae (gore-Tex ili sl.), a u zimskom
periodu kapu i rukavice i astro-foliju ili bivak vredu.

9. PREHRANA PLANINARA
Kao to je poznato, glikogen, koji je smjeten u miidima i jetri, gorivo je za pokretanje miida, a gledano
kemijski on je zapravo tjelesni krob.
Kod fizikih napora on se kompleksnom reakcijom pretvara u glukozu i tako opskrbljuje sve tjelesne stanice.
Bududi da su rezerve glikogena u miidima relativno male, troi se rezerva u jetri. im se rezerve glikogena
potroe, tijelo osjeda umor i sve se tee krede.
Istovremeno se pokrede mehanizam za troenje rezervi masnoda, ali taj proces ide malo sporije. Rezerve
glikogena mogu se popuniti samo ugljikohidratima, a za taj proces potrebno je vrijeme, najmanje 24 sata.
Zato dan prije planiranog planinarenja treba organizam opskrbiti dovoljnom koliinom ugljikohidrata.
Takoer u organizam treba unositi stalno tekudinu te na taj nain pomodi organizmu da bolje i bre iskoristiiti
rezerve masnoda.

16

Ugljikohidrati
Izvori ugljikohidrata u svakodnevnoj prehrani su: kruh, tjestenina, ria, itne pahuljice, vode, povrde, mlijeko,
mlijeni proizvodi, eder i slastice, a najedi su krob i ederi saharoza i laktoza
krob i ederi razgrauju se u organizmu do jednostavnih edera uz pomod enzima, resorbiraju se u
tankom crijevu i prelaze u krvotok i jetru gdje se konvertiraju u glukozu.
Razinu edera (glukoze) u krvi regulira hormon inzulin, koji lui guteraa a koji sniava razinu edera u
krvi, i glukagon, koji djeluje na oslobaanje edera iz jetre, tj. Iz glikogena, kada koncentracija u krvi
padne ispod doputene razine.
U krvi treba biti konstantna koncentracija edera glukoze, bez prevelikih oscilacija hormona inzulina.
Ako je nivo glukoze nii od normale, dolazi do hipoglikemije, koja se oituje umorom, glau,
drhtavicom, a ako je nivo vii od normale, dolazi do hiperglikemije, koja izaziva umor i pospanost. Oba
su stanja opasna i ako potraju due vrijeme, dovode do kome.
Jedan dio glukoze energijom opskrbljuje mozak, ivani sustav i miide, a drugi dio se pretvara u
glikogen (rezerva energije) koji se nalazi u jetri i miidima. Nakon to su rezerve popunjene, preostali se
dio pretvara u mast i kao energetska rezerva pohranjuje u masno tkivo.
Ugljikohidrati tede bjelanevine i masti, pa dokle god ih unosimo dovoljno (minimalno 50 100 g
dnevno) bjelanevine i masti de biti poteene razgradnje i upotrebe u energetske svrhe. To znai da
elite li smanjiti masu masnog tkiva, tj. Smravjeti prvo morate potroiti postojede zalihe energije
koje imate u organizmu pojaanom tjelesnom aktivnodu (i, naravno, ne unijeti nove hranom,
17

odnosno smanjiti kalorijski unos), pa de se onda energetske potrebe namiriti razgradnjom masnih
naslaga

Zdrava ili pravilna prehrana je ona prehrana koja tijelu osigurava optimalan unos kalorija, vitamina, minerala i
tekudine, te optimalan omjer bjelanevina, ugljikohidrata i masti, kako bi se osigurale potrebe organizma za
gradivnim, energetskim i zatitnim tvarima.
Kruh, itarice i krumpir
Hrana koja sadri visoki postotak ugljikohidrata poput kruha, krumpira, rie i itarica opskrbljuje nas energijom
i vanim nutrijentima ukljuujudi eljezo i vitmain B.
Ove vrsta manirnica trebale bi initi tredinu ukupnog energetskog unosa. Vano je da birate nerafinirane koje
su bogatije vlaknima. Zbog njih dete se due vremena osjedati sito i pomodi de vam kontrolirati glad.
Uravnoteena prehrana trebala bi sadravati pet ugljikohidratnih porcija svaki dan.
Vode i povrde
Vode i povrde osigurava nam nune nutrijente poput vitamina i minerala, te sadre mnoge druge komponente
koje se povezuju sa zdravom prehranom. Svi bi trebali teiti povedanju udjela povrda i voda u prehrani, jer su
bogati vodom i mogu vam pomodi kontrolirati unos kalorija. Trebali biste osigurati pet porcija voda i povrda
dnevno. Porcija tei oko 80 g i ukljuuje svjee, kuhano, smrznuto i sueno vode i povrde, te prirodne sokove.

18

Mlijeko i mlijeni proizvodi

Hrana poput sira, jogurta i mlijeka vaan je izvor kalcija, te ostalih minerala i vitamina. Birajte one proizvode s
manjim udjelom masnoda. Trebali biste teiti prema tri porcije svakog dana.
Meni za viednevne ture: praksa pokazuje da na planinarenje najradije nosimo suhu hranu koja nije lako
pokvariva. Na viednevne ture najbolje je ponijeti kruh ili dvopek, riblje konzerve, konzerve mesnog nareska,
patete, suhe kolae, sireve i slino. Ako ste u prilici ponesite juhe za kuhanje u vredici, tjesteninu . Koliina
hrane mora biti dovoljna za trajanje izleta, a dobro je imati i malu rezervu, jer u planini se lako dogodi
neplanirani ostanak.
Prije planinarske ture barem 2 3 sata ne biste trebali konzumirati vede obroke hrane!
Savjet: planinarenje iziskuje pojaane fizike napore, za koje nam je potrebno 4000 4500 cal dnevno.
Energiju naem tijelu daju ugljikohidrati koji dolaze u obliku edera. Dobro je na planinarenje ponijeti
okoladu, groice, vitergin, glukozne bombone kojima moete brzo povratiti energiju. Istu ulogu imaju
izotonini napici ali i najobiniji zaslaeni aj.

10. VISINSKA BOLEST

Visinska bolest je naziv za skup simptoma koji se javljaju pri boravku na visokoj nadmorskoj razini. Obino se javlja iznad
2500 m, esto pri brzom usponu koji ne dozvoljava tijelu prilagodbu. U vedini sluajeva radi se o blagom poremedaju koji
ukljuuje glavobolju, gubitak apetita i muninu i ne zahtijeva lijeniku intervenciju. Zbog uestalosti blagog poremedaja
19

mnogi smatraju kako je glavobolja na visini normalna. Rijetko napreduje u tei oblik, modani i pludni edem, koji moe
biti smrtonosan, osobito ako se ne prepozna. Najbolji nain sprjeavanja visinske bolesti jest spor uspon pri emu se
ostavlja dovoljno vremena za aklimatizaciju. Lijeenje visinske bolesti podrazumijeva prestanak daljnjeg uspona te
silazak, osobito ako simptomi ne prolaze ili se pogoravaju. Kisik i lijekovi slue kao pomod pri silasku.

Nadmorska razina se moe podijeliti u nekoliko kategorija:

- srednje visoka nadmorska razina (1500-2500 m): zamjetne su fizioloke promjene. Zasidenje arterijske krvi
kisikom je vede od 90%. Visinska bolest je moguda, ali rijetko.
- visoka nadmorska razina (2500-3500 m): visinska bolest cesta kod brzog uspona.
- vrlo visoka nadmorska razina (3500-5800 m): Zasidenje arterijske krvi kisikom je manje od 90%. Zamjetan
manjak kisika u krvi (hipoksemija) tijekom napora.
- ekstremna visina (iznad 5800 m): zamjetan manjak kisika u krvi tijekom mirovanja. Pogoravanje visinske
bolesti usprkos aklimatizaciji. Due preivljavanje teko je mogude.
Normalne promjene na visini
Svaka osoba koja se nae na povienoj nadmorskoj razini iskusit de odreene promjene koje su posljedica
normalne prilagodbe na visinu:
- ubrzano disanje (hiperventilacija)
- kratkoda daha (nedostatak zraka) tijekom fizikog napora
- uestalo mokrenje
- promjena uzorka disanja tijekom nodi
- cesto buenje tijekom nodi
- udni snovi, nodne more
20

imbenici rizika
Na razvoj visinske bolesti utjee brzina uspona, nadmorska visina, visina na kojoj planinar spava te
individualna osjetljivost. Dobra tjelesna kondicija ne djeluje zatitno, a pojaani tjelesni napor na visini
povedava mogudnost obolijevanja. Genetski imbenici takoer su odgovorni za visinsku bolest. Vedina
prethodno postojedih bolesti kao to su kronina opstruktivna bolest pluda ili dijabetes same po sebi ne
povedavaju rizik.
Predvianje visinske bolesti
Lijenici ne mogu predvidjeti kod koje osobe de se razviti visinska bolest. Prethodna iskustva osobe s boravkom
na visini dobar su vodi, ali postoje iznimke. Bilo kakvi testovi na morskoj razini upitno su korisni u ovu svrhu.
Smrtnost
Smrtnost od visinske bolesti opdenito je niska. Smrtni sluajevi planinara u Nepalu dogaaju se u 0.014%
sluajeva, a od toga 0.0036% uzrokovano je visinskom boledu. Kod Britanaca koji su se pokuali popeti iznad
7000 m visinska bolest je uzrokovala smrt u 17% sluajeva.
Sprjeavanje visinske bolesti
Tijelo izloeno visinskom manjku kisika (hipobarina hipoksija) prilagoava se, to je poznato kao
aklimatizacija. Svrha ove prilagodbe je poboljanje dostave kisika. Aklimatizacija se najbolje postie sporim
usponom, ime se dozvoljava tijelu prilagodba prije uspona na vede razine i smanjuje rizik od tekih oblika
visinske bolesti. Iako je spor uspon opdenito pravilo neke osobe se mogu uspeti brzo bez ikakvih simptoma.
Iznimno je vano biti fleksibilan prilikom planiranja uspona te ostaviti dovoljno vremena za prilagodbu i
oporavak ako se poremedaj razvije.

21

SAVJET preporuke za aklimatizaciju:

- iznad 3000 m visinu na kojoj se spava povedavati samo 300-600 m na dan
- iznad 3000 m je potreban odmor od jednog dana za svakih 1000 m daljnje visine
- brzina aklimatizacije razlikuje se od osobe do osobe
- ako je mogude, treba izbjegavati letove ili vonju direktno na visoke razine
- ako se na visoku nadmorsku razinu dolazi direktno avionom ili autom potrebno je prvi dan izbjegavati
tjelesne napore i daljnji uspon
- penji se visoko, spavaj nisko
- ako simptomi ne prolaze odgodi daljnji uspon
- ako se simptomi pogoravaju spusti se sto prije
Vedina prilagodbe dogaa se u prvih 1-3 dana na odreenoj visini, ali to varira kod pojedinaca. Potpuna
aklimatizacija traje mnogo dulje. Ne postoje pouzdani imbenici za predvianje dobre aklimatizacije, osim
dobre volje pojedinca za sluanje vlastitog tijela. Lijekovi, npr. Acetazolamid, se mogu koristiti prije uspona
kod sklonih osoba te kad je uspon neizbjeno visi od planiranog. Nekoliko istraivanja pokazalo je znaajno
smanjenje simptoma akutne visinske bolesti profilaktikom uporabom 350-500 mg acetazolamida dvaput
dnevno. Manje doze (125 mg dvaput dnevno) ublauju simptome i smanjuju mogudnost nuspojava. Lijeenje
acetazolamidom je potrebno poeti najmanje jedan dan prije uspona i nastaviti dok se ne postigne
odgovarajuda aklimatizacija. Najede nuspojave ovog lijeenja su trnci (parestezija) i pojaano mokrenje, ali
se obino dobro podnose.
Deksametazon (4 mg svakih 6 sati) smanjuje pojavu i teinu akutne visinske bolesti iznad 4000 m. Nie doze
ili ista doza dana svakih 12 sati manje su uinkovite. Lijeenje poinje nekoliko sati prije uspona. Ovo nije
prvi lijek izbora zbog niza mogudnih nuspojava. Ipak, moe biti koristan kod osoba koje se moraju naglo
uspeti, vrlo su sklone razvoju akutne visinske bolesti ili su alergine na acetazolamid.
22

Zlatna pravila visinske bolesti

1. Posve je normalno razviti visinsku bolest. Nije potrebno i umrijeti od nje.
2. Svaka bolest na visini iznad 2500 m je visinska bolest dok se ne dokaze suprotno.
3. Nikad se ne penji na vedu visinu ako ima simptome akutne visinske bolesti.
4. Ako se simptomi akutne visinske bolesti ne povlae nakon 24-48 sati ili se pogoravaju potreban je hitan
silazak. Ne smije se cekati jutro. Potreban je silazak bar do zadnje visine gdje si se osjedao/la dobro nakon
ustajanja.
5. Osobu sa simptomima visinske bolesti ne smije se ostavljati samu.

11. ISCRPLJENOST

Iscrpljenost je nedostatak tjelesne, intelektualne i emocionalne energije. Za nas planinare je najzanimljivija tjelesna
iscrpljenost, tako da du se zadrati samo na njoj.
Iscrpljenost moe izazvati smrt kada se potroe sve rezerve tjelesne energije.
Takvi primjeri su vrlo rijetki jer ljudski organizam ima niz sigurnosnih mehanizama kojima se brani od potpune
iscrpljenosti. Uivanje alkohola pospjeuje iscrpljenost organizma.
23

Iscrpljenost u kombinaciji sa pothlaenodu opasno se pribliava kritinom stanju ovjeka.

SAVIJET:
Redovito se hranite i konzumirajte dosta tekudine, povremeno se i planski odmarajte.
Budite toplo obueni, jer se na hladnodi tjelesna energija troi na zagrijavanje i time bespotrebno rasipa.
Izaberite pohod i donosite odluke, koje odgovaraju vaoj fizikoj i psihikoj pripremljenosti.
PODJITE U PLANINE: AKO NISTE PRIPREMLJENI, IZABERITE LAKE USPONE
To znadi: dobra tjelesna pripremljenost jo uvijek nije sve! ak i izuzetno pripremljeni i snani planinari
mogu izabrati preteak pohod i tako potroiti sve svoje voljne, tjelesne i energetske rezerve. Nije presudno
da li ste 100% fit ili ste izali iz ureda, presudno je za kakav ste se pohod odluili, odnosno kakve ste odluke
na tom pohodu donosili. Planina vam nudi razne varijante. Izaberite cilj i tempo tako da vam bude ugodno,
da uivate. Zapamtite: Planina nede pobjedi.

12. LAVINE
Lavine predstavljaju jednu od najvedih opasnosti u planinama.
Opdenito, vladaju mnoge zablude o lavinama, njihovom nastajanju, djelovanju, pokretanju, smrtnosti i sl.
Uglavnom je sve to zbog neznanja i neinformiranosti. Ukoliko ste imalo informirani o lavinama povedavate
mogudnost preivljavanja u sluaju nesrede.
Lavine nastaju, uglavnom, na visokim, nepristupanim predjelima zbog uvjeta koje takvo okruenje ima, ali
svaka padina koja ima nagib vedi od 15 stupnjeva predstavlja potencijalnu opasnost od lavina. Gotovo sve
24

lavine se pokredu na padinama izmeu 35 i 45 stupnjeva. Na padinama manjim od 30 stupnjeva rijetko se

pokredu lavine, a na padinama strmijim od 50 stupnjeva snijeg proklizava tako da se jako rijetko na tim
strminama skupi dovoljno snijega za lavinu. Snijeg, odnosno pahulje snijega imaju svoju kristalnu reetku i
prilikom pada na tlo jedan dio te reetke puca dok na drugi dio, koji je itav, padaju druge pahulje snijega.
Prestankom oborina i zbog niskih temperatura povrinski sloj se zaledi i oslabljuje se veza novim snijegom koji,
s vremenom, padne na tu povrinu i time se stvaraju slojevi razliitog tipa snijega. U niim slojevima kristali
snijega (pahulje) poinju pucati (zbog mase svih slojeva, buke, vremenskih neprilika i sl.), pokredu lananu
reakciju te sloj pone kliziti i tu je poetak lavine. Lavine dijelimo po stanju snijega (rastresit i zbijeni snijeg) i po
vrsti snjenih padalina (mokri i suhi snijeg). Kod lavina rastresitog snijega mjesto pucanja je usko i neizrazito te
se pokredu manje povrine koje zahvadaju sve vedu koliinu snijega i sputajudi se zauzimaju vedu irinu. Lavine
zbijenog snijega lome se na vedem prostoru i linija loma uvijek je okomita na donju plohu. Suhe lavine u
prosjeku putuju izmeu 100 140 km/h. Takvu brzinu dostiu ved pet sekundi nakon pokretanja, dok mokre
lavine u prosjeku putuju puno sporije, oko 40 50 km/h. Suha lavina broji najvie smrtnih sluajeva. Suhu
lavinu moemo usporediti s prakom u tanjuru koji klizi prema dolje, znai jako brzo. Komadi snijega razbijaju
se jedan od drugog i na kraju, dobivi veliku brzinu razbiju sve pred sobom. Kad je rtva u sredini uglavnom joj
nema spasa. Razlikujemo jo i lavine objektivnog karaktera (koje se pokredu zbog zatopljenja, teine snijega i
sl. odnosno to su lavine koje nije uzrokovao ovjek) i subjektivnog karaktera (lavine koje je pokrenuo ovjek).
Od prirodnih uzroka vjetar je najedi uzrok lavina. Vjetar moe donijeti snijeg 10 puta bre nego obine
padaline snijega. Vjetar nanosi snijeg puudi sa jedne strane planine i nanosi ga na drugu stranu te taj novi
snijeg optereti postojedi to uzrokuje lavine. Strunjaci taj efekt vjetra zovu wind loading. Novo napadali
snijeg takoer uzrokuje lavine. Ako teina novog snijega napada bre nego se stari sloj snijega prilagodi, dolazi
do napuknuda i formira lavinu. Ubrzano zatopljenje moe uzrokovati pokretanje suhe lavine, ali to se rijetko
dogaa. Kia ili snijeg koji se topi moe uzrokovati lavine. Jako sunce ili visoke temperature uzrokuju ubrzano
25

topljenje snijega i stvaraju mokre lavine. Mokre lavine se stvaraju zbog slabljenja prijanjeg sloja snijega zbog
toga to voda razbija strukturu povezanosti izmeu vrsta snijega. Poznato je da ima oko 6000 vrsta pahulja
odnosno vrsta snijega. Vjetar snijega ili ubrzano zatopljenje ne rezultiraju uvijek lavinama. To ovisi o stanju
snijega koji je prije napadao i o stanju snijega koji pada. Ako je snijeg koji je prije napadao jako stabilan, velike
koliine novog snijega mogu se jako dobro povezati i biti gotovo sigurne u pravim vremenskim uvjetima.
Analiza stabilnosti lavina je komplicirani proces i zahtjeva jako puno prouavanja i iskustva da se razvije dobra
sposobnost analiziranja stabilnosti lavina.
rtve lavina najede su rekreativci u planinama skijai, snowboarderi, penjai, planinari a najugroeniji su
vozai snjenih saonica (snowmobila) koji ine tredinu rtava od njihovog ukupnog broja.
U 90% lavina sa ljudskim rtvama, lavina je pokrenuta teinom rtve ili nekoga od pratnje rtve. Ako imate
namjeru kretati se u podrujima u kojima postoji opasnost od lavina obavezno nazovite lokalnu Gorsku slubu
spaavanja ili Centar za lavine te se raspitajte o mogudnosti lavina, obavijestite ih o svojim kretanjima te
zatraite lokatore (eng. avalanche beacon). Lokatori su mali ureaji koji odailju signal te u sluaju nesrede
spasioce navode na mjesto unesredenog. Takoer obavezno ponesite lopatice za snijeg te to vie pomodne
opreme. Ako vidite napuknuti snijeg, to je oiti znak za potencijalnu lavinu. to je vedi razmak napuknuda to je
opasnije. Ne idite na strme dijelove. Takoer pripazite na brze promjene vremena. U tom sluaju povedava se
mogudnost pokretanja lavina. U potencijalno opasne dijelove nikada ne idite sami te ako vas je vie, podijelite
se u grupice ali ostanite dovoljno blizu jedni drugima da se vidite i ujete. Nemojte idi u podruja dubokog
snijega koji je manje od 3 dana star te opdenito izbjegavajte depove dubokog snijega. Prirodne lavine
dogaaju se zbog novog ili vjetrom nanesenog snijega koji postane preteak za slabe naslage prijanjeg snijega
ili zbog naglog zatopljenja, ali gotovo uvijek ima oiglednih znakova nestabilnosti prije nego li se lavina
pokrene.
26

Ako vidite da lavina ide prema vama odnosno da ste pokrenuli lavinu jedino to moete probati jest da se
maknete u stranu. Ako ne moete pobjedi lavini tj. Pokuati da vas ne zatrpa, pokuajte se uhvatiti za drvo (ako
ste u takvom okruenju). To morate izvesti jako brzo iz razloga to vam to drvo moe biti najbolji prijatelj, ali
ako ga ne uhvatite na vrijeme moe postati najvedi neprijatelj. etvrtina rtava u lavinama umiru zbog tekih
ozljeda nanesenih od udaraca u drva i kamenje. Iz tog razlog drite se za to drvo jako, jako vrsto. Imajte na
umu da morate biti jako brzi poto lavine ved nakon 4 5 sekundi dostiu brzinu od 100 km/h. Ako ne moete
pobjedi lavini ili se ne moete uhvatiti za drvo, onda morate poeti snano plivati . Ljudsko tijelo je tri puta tee
od krhotina lavina i stoga pone tonuti ukoliko ne ponete snano plivati. Dobra vijest je da i u jako gustim
lavinama protok zraka je 60 70%, ali to nije problem. Ljudi umiru zbog toga to se ugljik dioksid nakupi u
snijegu oko ustiju i jako brzo umru zbog trovanja ugljik dioksidom, pa kad lavina na kraju uspori i prije nego li
stane, pokuajte si napraviti rupu za zrak ispred vaih ustiju. Kad lavina napokon stane, krhotine lavine i
raspreni snijeg se kroz nekoliko sekundi stvrdne kao cement tako da bilo koju akciju da poduzmete morate je
napraviti prije samog zaustavljanja lavine. Praktino je nemogude sam se izvudi kada ste zatrpani lavinom.
Statistike pokazuju da se oko 90% rtava moe izvudi ivo ako su iskopani u roku od 18 minuta, ali onda ansa
preivljavanja jako pada. Nakon 45 minuta samo 20-30% ljudi je spaeno ivih, a nakon dva sata gotovo nitko
ne izae iv.
U sluaju da vidite prijatelja zahvadenog u lavini pozorno gledajte kako se krede lavina i gledajte u vaeg
prijatelja, da ga kasnije, sa to vedom preciznodu moete locirati u lavini. To de smanjiti tijek traenja, tako da
otvorite irom oi ako ste dovoljno sretni da vas lavina nije uhvatila. Nikako ne odlazite po pomod jer je jako
malo vremena, moda nekoliko minuta za disanje pod snijegom, tako da se svaka minuta broji. Ako odete po
pomod vjerojatno ozlijeeni nede biti iv kada vi doete sa spasiocima. Provedite bar pola sata sat u traenju
prije nego li odete po pomod. Brzo ali i pozorno traite tragove, ruke koje vire iz snijega, skije, snowboard
daske, rukavice i sl. U sluajevima kad vidite snowmobil, rtva je iznad snowmobila. U sluaju vie rtava
27

iskopajte ih dovoljno da mogu disati tj. Nemojte gubiti vrijeme da ih vadite van. Odmah idite do druge rtve i
tako dalje. Prvo izvadite one koji su blii povrini.
SAVJET:
AKO STE I U NAJMANJOJ SUMNJI UVIJEK NE !

13. SPRIJEAVANJE NESREA I PRVA POMO U SLUAJU NESREE

SPRIJEAVANJE NESREDE
Ako osjetite znakove umora i iscrpljenosti odmorite se, ako se osjedate iscrpljeno i poslije dueg odmora radije
odustanite od svog cilja, vratite se po mogudnosti sa pratnjom.
Nosite uvijek propisanu i preporuenu opremu.
Ved kod planiranja i pripreme planinarskog uspona pokuajte predvidjeti mogude opasnosti.
Uvijek se raspitajte kod lokalnog stanovnitva (ako je to mogude) ili kod planinara koji su ved bili na podruju
gdje planirate idi o specifinostima podruja.
U planine ne idite nikada sami. Prilikom planiranja vae ture vaan faktor je izbor partnera za planinarenje.
Odluku unato tome , ma nema veze vrlo su opasne, a ponekad i presudne. Ako vam prijeti opasnost
sklonite se na vrijeme, uvajte svoju snagu, NE SRLJAJTE GLAVOM BEZ OBZIRA!

28

PRVA POMOD U SLUDAJU NESREDE

Dunost je svakog planinara da ozlijeenom ili bolesnom prui pomod na licu mjesta, prije dolaska lijenika, u
skladu sa svojim znanjem, iskustvom i mogudnostima. Bit prve pomodi je ozlijeenom sauvati ivot i sprijeiti
pogoranje stanja, dredi se odreenih pravila ovisno o karakteru ozljede. Pruanje pomodi ne smije se
odgaati ved se treba snadi s onim to imamo, ujedno svladati strah, ostati priseban, pomod pruiti brzo, ali ne
brzopleto. Ne zaboraviti unesredenog zatiti od hladnode kako mu se tijelo zbog mirovanja ne bi pothladilo.
Najede nesrede u planinama su:
nesvjestica
ok
prijelom kosti i uganude
krvarenje
rane
visinska bolest
sunanice
toplotni udar
sunano sljepilo
snjeno sljepilo

Ako je unesredeni pri svijesti treba mu dati zaslaene vode, alkohol se NE smije davati premda prividno grije,
alkohol iri krvne ile i uzrokuje bre hlaenje tijela. Kad je nekom ved loe ne treba ga omamljivati, jer de mu
tada, logino, biti jo loije.
-nesvjestica-u sluaju nesvjestice unesredenog moramo poledi na bok, kako se ne bi uguio vlastitom
slinom, jezikom i ugruanom krvlju, ne smije mu se davati nikakav napitak, jer je refleks gutanja iskljuen.

29

-ok-simptomi oka su: bljedilo, brz puls, povrno disanje, uznemirenost ,nesvjestica., bez oklijevanja
mu treba glavu poledi na nisko uzglavlje, a ruke i noge podidi gore, a ako je bez svijesti ili povrada poledi demo
ga na trbuh glavom okrenutom nanie i u stranu.
prijelom kosti i uganue-prelomljenu kost treba imobilizirati, kao sredstvo za imobilizaciju moe nam
posluiti kiobran, cepin, hodaki ili skijaki tap, komad grane...
kod uganuda ili iaenja takoer treba napraviti imobilizaciju.
krvarenje-prije svega treba ga zaustaviti, ako krv brizga u mlazu treba pritisnuti iznad rane i saekati da
krv stane. Na ranu treba staviti dovoljno sterilne gaze i previti je, a ozlijeenom dati zaslaene tekudine. Rane
nikako ne ispirati, niti dirati prstima,
visinska bolest-javlja se u visokim planinama zbog smanjene koliine kisika i manjeg tlaka zraka.
Prepoznati se moe po: glavobolji, slabosti, vrtoglavici i halucinacijama. Odmah treba odustati od daljnjeg
penjanja i pojesti neto to de nam vratiti energiju i vratiti se na visinu gdje nema simptoma visinske bolesti.
Osjetljivost na visine smanjuje se postupnom aklimatizacijom
sunanica-prepoznati demo je po glavobolji i vrtoglavici nakon dugog hodanja po vrudini, oboljelog
demo polegnuti u sjenu i staviti mu na glavu hladne obloge, preventivno treba izbjegavati uspone od 12-14
sati.
sunano sljepilo-to je posljedica prevelike koliine svjetlosti koje ulaze u oko. Oi treba tititi sunanim
naoalama koje imaju UV-zatitu, jer druge tamne naoale ire zjenice onda kad bi trebale biti skupljene.
Ukoliko se sljepilo pojavi treba izbjegavati svaki izlazak na svjetlo i na oi staviti hladne obloge. Sunano sljepilo
se moe dobiti i zimi jer nema veze sa sunevom toplinom.
Prijelomi-znakovi prijeloma su: bol, nemogudnost pokretanja ozljeenog uda, oteklina na mjestu prijeloma,
deformitet uda (nije uvijek prisutan), ako postoji siguran je znak prijeloma.
30

-Ako je slomljeni ud deformiran, treba ga izravnati uzdunim istezanjem. Slomljena kost se mora imobilizirati
prije prenoenja ili prijevoza ozlijeenog. Kod otvorenih prijeloma treba ranu pokriti sterilnom gazom i
imobilizirati u zateenom poloaju.
Iaenja-je ozljeda kod koje zglobna glavica izlazi iz zglobne aice, zglob je izoblien i bolan, svaki
pokuaj kretanja nailazi na otpor i bol.
-Prije prijevoza do bolnice treba imobilizirati zglob u poloaju u kojem je zateen i ne pokuavati sami
namjestiti zglob.
Uganuda-je ozljeda ligamenata i zglobne ahure nastale zbog naglog pokreta u zglobu, najede se
dogaa u glenju. Javlja se otra bol, a potom i oteklina zgloba.
-Tegobe se mogu ublaiti hladnim oblozima, noga treba mirovati u povienom poloaju. U teim sluajevima
potrebna je lijenika pomod.
Imobilizacija-je postupak kojim se ozljeeni dio tijela stavlja u stanje mirovanja. U okviru prve pomodi
provodi se privremena (transportna) imobilizacija. Njena svrha je sprijeiti pogoranje ozljede i smanjiti bol
tijekom prijevoza do bolnice. Indikacije za imobilizaciju su: prijelom kost, iaenje, opeklina, smrzotina, zmijski
ugriz, prignjeenje uda...
ok- u medicinskom smislu znai po ivot opasno stanje poremedene cirkulacije krvi koji mogu imati
razliite uzroke i mehanizme nastanka, a to su: veliki gubitak krvi, teke ozljede, opsena opeklina, prignjeenja
udova, strijelne ozljede, ozljede trbuha, prsnog koa, alergijske reakcije, srani infarkt, sepsa, veliki gubitak
tjelesne tekudine. Bol i strah potpomau razvoju oka. Znakovi oka su: koa je blijeda i hladna, oroena
ljepljivim znojem, usne i prsti mogu biti modri, puls je ubrzan, disanje ubrzano i povrno, osjedaj hladnode, e,
munina i ponekad povradanje, nemir i uzbuenost koji s pogoranjem oka prelazi u apatiju
nezainteresiranost, bolesnik vie ne zapomae, a pogled mu je odsutan.
31

Strujni udar-udar groma nastaje kad se osoba ukljui u strujni krug. Posljedice mogu biti bezazlene ili
kobne. Mokra ili vlana koa ima manji el. otpor to pogorava posljedice strujnog udara. El. struja prouzrokuje
otro ograniene opekline, prolasci struje kroz srce ili mozak mogu izazvati trenutnu smrt.
-Postupak- unesredenog treba to prije osloboditi iz strujnog kruga, pritom pazedi na svoju sigurnost. Ako je
unesredeni bez svijesti treba provjeriti disanje i krvotok i po potrebi zapoeti mjere oivljavanja,
onesvijetenog koji die okrenuti na bok, s opeklinama postupiti kao to nalae pomod kod opekotina.
Besvjesno stanje-mogu biti bezazlena ili vrlo teka stanja. Ako naiemo na ovjeka koji nepomino lei
ili se u naem prisustvu sruio na tlo, lagano demo ga protresti i upitati npr: to se dogodilo, ujete li me, kako
se zovete?. Kod plideg gubitka svijesti onesvijeteni moe pomicati pojedine dijelove tijela ili povradati, ako
nema nikakvih reakcija osoba je u najdubljem gubitku svijesti (koma).
-Postupak- pozvati lijeniku pomod, provjeriti didanje i krvotok i po potrebi zapoeti postupkom oivljavanja.
Ako die postaviti demo ga u boni poloaj, pokriti ga, da se sprijedi pothlaivanje i nikako ga ne ostaviti
samoga.
Oivljavanje(reanimacija) -prestanak disanja i sranog rada ne mora znaiti definitivnu smrt. takve
osobe moemo u nekim sluajevima povratiti u ivot postupkom oivljavanja. oivljavanje podrazumijeva
umjetno disanje i masau srca. prestanak disanja i rada srca organizam ostaje bez kisika, to dovodi do
odumiranja stanica. Modane stanice odumiru prve, ved za nekoliko minuta. Samo unutar tog kratkog
vremena ima smisla pokuati oivljavanje.
-klinika smrt to je stanje neposredno nakon prestanka disanja i sranog rada, a prije odumiranja stanica, kada
je jo mogude postupkom reanimacije oivjeti osobu.
-cerebralna (modana) smrt to je odumiranje modanih stanica, nastaje nakon nekoliko minuta po prestanku
disanja ili rada srca. Ovo je nepovratan proces.
- Postupak dati umjetno disanje i masau srca, to prije pozvati prvu pomod
32

SAVIJET:
Prilikom pruanja pomodi u planini NIKADA NE ZABORAVITE NA VLASTITU SIGURNOST!

ZAPAMTITE:
Ukoliko se u planini dogodi nesreda, HGSS se obavjetava na slijededi nain:
na telefon Dravne uprave za zatitu i spaavanje 112
na svim obavjetajnim tokama HGSS (najede su to opskrbljeni planinarski domovi), koje su vidno
oznaene natpisom i znakom HGSS
za podruje Medvednice Grada Zagreba i Zagrebake upanije GSM Stanice HGSS Zagreb: 091/5082-556
Preporua se da obavijest o nesredi daje svjedok nesrede jer de najbolje modi odgovoriti na pitanja u vezi
nesrede.
On treba dati slijedede podatke:
svoje ime, prezime, adresu i telefon
ime, prezime, adresu i telefon unesredenog
kada se nesreda dogodila i kakve su ozljede
gdje se unesredeni nalazi (to toniji opis pristupa do mjesta nesrede)
to je ved poduzeto i tko je jo obavijeten

33

14. KODEKS PLANINARSKE ETIKE

Planinari potuju skup nepisanih pravila ponaanja koja se zasnivaju na humanizmu, potenju i altruizmu
(nesebino pomaganje drugima), a odraz su ljudskih kvaliteta svakoga pojedinca. Svaki kulturni planinar
poznaje i potuje naela planinarske etike.
Etike norme ponaanja u planini mogli bismo u kratkim crtama saeti ovim kodeksom:
- Ne ostavljaj u planini samog lana drutva. U sluaju nesrede snosi moralnu i kaznenu odgovornost.
- Tempo hoda prilagodi najslabijem pjeaku u drutvu. Savjetuj ga i ponudi mu svoju pomod.
- Pri susretu u planini planinari se meusobno pozdravljaju i to tako da mlai pozdravljaju starije,
mukarci ene, oni koji se penju onoga tko silazi (time simboliki odaju priznanje za izvreni uspon).
- U susretu s mjetanima budi osobito pristojan i ljubazan, imajudi na umu da su pravila ponaanja
gortaka moda stroa nego u gradu.
- Gortacima se odui za usluge i hranu na prikladan nain vodedi osobito rauna o njihovom slabijem
Imovinskom stanju.
- Putujudi planinskim stazama, u granicama svojih mogudnosti uklanjaj napadalo kamenje i granje,
popravljaj putokaze i rubno kamenje na putu.
- Ne vii i ne deri se u planini, ne otvaraj glasno radio, pjevanje treba biti umjereno i nenametljivo.
- Ne loi vatru u umi, ne radi lomae, ognjite ogradi kamenjem, a prije odlaska vatru brino ugasi.
- Ne beri cvijede, jer je to znak egoizma. Ubrati cvijet znai ubiti cvijet.
- Otpatke (prazne boce, konzerve, papire, plastinu ambalau) ne ostavljaj u planini, nego ih skupi i
ponesi sa sobom u dolinu.
- U sluaju nesrede u planini, odreci se svojih planova i solidarno pristupi akciji spaavanja.
34

Ne istii sebe i svoje sposobnosti, kloni se natjecanja u brzini uspona, jer planinarstvo nije sport, u
planini jai treba pomodi slabijemu.
Na vrhovima gdje postoje upisne knjige prije odlaska paljivo spremi knjigu i ig; ne upisuj neukusne
primjedbe.
Potuj zatitni reim u nacionalnim parkovima, strogim rezervatima i parkovima prirode, pridravaj se
uputa lugarskog i uvarskog osoblja, ne trgaj zatideno bilje.
Prema kudnom redu HPS-a u pl. Kudama je zabranjeno puenje, pogotovo u blagavaonicama i
spavaonicama.
Na cisternama u krakim krajevima zadovolji se uturom vode za pide. Ne prolijevaj vodu i ne bacaj
nikakve otpatke u nju.
Planinarsko sklonite nakon upotrebe oisti, prije odlaska ga opskrbi gorivim drvetom i ostavi viak
hrane (konzerve) bududim posjetiteljima.
Pri dolasku u planinarski dom predstavi se domaru, potuj njegov autoritet i budi umjeren u
zahtjevima, a na odlasku ga pozdravi i obavijesti o smjeru svoga daljnjeg putovanja.
U pl. Kudi potuj kudni red, ne ulazi u spavaonice u cipelama, ne zauzimaj vie mjesta nego to ti je
nuno potrebno; prednost kod nodenja imaju ene, djeca, starije i iscrpljene osobe.
Poslije 22 sata potuj u domu potpuni mir, ne remeti odmor umornim planinarima, potedi ih svog
veselog raspoloenja.
KOLIKO I KAKO PLANINI DAJE, TOLIKO E TI UZVRATITI!

35