Professional Documents
Culture Documents
skupina
TEMA- svako pripovjedno djelo govori o nekoj temi. Tema je glavni predmet pripovijedanja, opisivanja ili
prikazivanja u knjievnom djelu. Temu pisac pronalazi i izabire u stvarnom ili zamiljenom ivotu. Odabranu temu
pisac knjievno oblikuje fabulom, likovima, izborom forme. Predmet ili pojam o kojemu se u djelu govori
IDEJA- osnovna misao djela, njegov cjelokupni smisao koji proizlazi iz sadraja autorova umjetnikoga nadahnua te
nosi poruku itatelju. Temeljna misao koja proimlje knjievno djelo zove se ideja djela i u njoj je sadran smisao to
mu ga je dao pisac.
2. skupina
Analizirajte likove i za svaku osobinu pronaite potvrdu u tekstu kojom moete potkrijepiti svoje
zakljuke.
KNJIEVNI LIK- knjievni lik bitna je sastavnica pripovjednog knjievnog djela. On, kao i linost u ivotu, ivi,
radi, osjea i misli, rijeju - djeluje. Svako je njegovo djelovanje motivirano. Knjievni se likovi dijele na glavne i
sporedne. Glavni lik je nositelj glavne radnje, o njemu se najvie govori, on je najplastinije okrakteriziran, on je taj
koji rjeava probleme i sudjeluje u svim vanijim dogaajima. Ostali likovi su sporedni, oni su manje vani, ali su u
nekim odnosima s glavnim likom i utjeu na radnju. Nain na koji je pisac opisao lik, nain na koji se lik ponaa,
govori, kree, razmilja i djeluje zove se karakterizacija lika.
3. skupina
PRIPOVJEDNE TEHNIKE- u obradi i iznoenju svoje teme prozni se pisac, pripovjeda koristi pripovijedanjem
(naracijom), opisivanjem (deskripcijom) i razgovorom (dijalogom).
Pripovijedanjem se razvija fabula knjievnog djela te otkrivaju razliiti stupnjevi radnje o kojoj nas pisac izvjeuje.
Prozno (pripovjedno) djelo sadri i vei broj opisa. Najee su to opisi vanjskog, fizikog izgleda lika
ili unutranjega, osjeajnog ili psihikog stanja lika. U prvom sluaju rije je o ulozi opisa u stvaranju vanjskoga, a u
drugome u stvaranju unutarnjega ili psihikog portreta. S obzirom na prostor u kojemu likovi ive i djeluju, pojavljuju
se i razliiti opisi interijera (unutranjosti sobe, kole, broda, crkve, dvorca i sl.) i eksterijera (vanjskog prostora dvorita, parka, vrta, ulice i sl.). Pisac nastoji tim opisima to uvjerljivije predoiti odreeni lik te prostor u kojemu se
nalazi, a koji je bitan i za mjesto zbivanja. Posebna su vrsta opisa u djelu opisi prirode koji predouju pejza.
Razgovor (dijalog) u djelu pridonosi ivljem razvoju radnje i jasnijem oblikovanju likova. Dijalog se pojavljuje kao
direktan, u obliku upravnog govora, ili kao indirektan, u obliku neupravnoga govora.
Monolog je govor jednoga lika.
Unutarnji monolog je nain iznoenja misli knjievnoga lika u kojemu se pripovjeda nastoji poistovjetiti s likom i
ispriati njegova razmiljanja.
Plan ploe:
Cornelia Funke, Gospodar lopova
- ulomak iz romana za mlade
- tema djela je nadmudrivanje lopova domiljatou etiriju mladih junaka
- ideja djela je pokazati da se lopovi i zlikovci mogu pobijediti mudrou i dosjetljivou
- kompozicijski dijelovi fabule:
UVOD: Barbarossa vue Morosinu za kosu i trai vrijednosti koje bi ukrao.
ZAPLET: Scipio, Renzo i Prosper ugledaju nemili prizor.
RAZVOJ: Scipio smilja plan kako prevariti lopova.
VRHUNAC: Barbarossa povjeruje u djeju prijevaru.
RASPLET: Barbarossa stradava na vrtuljku.
- pripovjedne tehnike: pripovijedanje u treoj osobi, dijalozi, opisivanje
- likovi: Barbarossa, Renzo, Scipio, Morosina, Prosper