Professional Documents
Culture Documents
Aksijalno Klipne Pumpe
Aksijalno Klipne Pumpe
Aksijalno-klipni strojevi mogu biti izvedeni s konstantnim nagibom ploe, ili se konstrukcijskim
rjeenjem nagib ploe moe mijenjati.
Nagnuta ploa
Klizna
papuica
Cilindarski
blok
Razvodni kanali
Pogonsko
vratilo
Razvodno zrcalo
Klip
h - hod klipa
A - povrina poprenog presjeka klipa
DT - diobeni promjer za = 0
- broj klipova
h = DT tan
(1.1)
Q1 = z A h = z
d 2
DT tan
4
(1.2)
Stroj s nagnutom ploom je volumetriki stroj, kod kojeg su klipovi u istoj osi kao i
pogonsko vratilo. Promjena se protoka postie promjenom nagiba ploe.
Nain rada pumpe: Pokretanjem pogonskog vratila pokree se cilindarski blok budui su
mehaniki vezani. Klipovi koji su preko kliznih papuica naslonjeni na kosu plou poinju se
izvlaiti odnosno uvlaiti u cilindrima. U fazi izvlaenja poveava se radni prostor te se uslijed
stvorenog potlaka tekuina usisava, a kada se cilindar uvlai, smanjuje se volumen radne
komore te se tekuina potiskuje pod tlakom.
Nain rada hidromotora: Iz pumpe dolazi radni medij pod tlakom. Pri tome potiskuje sve
cilindre koji su vezani na dovodni kanal razvodnog zrclala. Tangencijalna komponenta sile
tlaka stvara moment zbog kojeg poinje rotirati cilindarski blok, a isto tako i pogonsko vratilo
s njim mehaniki vezano. Izlaz radne tekuine iz radne komore cilindara preko zajednikog
izlaznog kanala na razvodnom zrcalu je pod nekim malim tlakom.
Funkcija nagibne ploe: Za izvedbe strojeva konstantnog protoka, kosa je ploa fiksna.
Kod strojeva kojima se protok moe mijenjati, nagib se nagnute ploe unutar nekih granica
moze kontinuirano mijenjati. Promjenom se nagiba ploe, postiu razliiti hodovi klipova , pa
prema tome i veliina specifinog protoka ( vidi izraze (1.1) i (1.2)).
Protok
Ulazna brzina
vrtnje
Ulazni moment
PUMPA KONSTATNOG
PUMPA S REGULIRANIM
PROTOKA
PROTOKOM
Q = Q1 n vol
[m3/s]
Q=
Q1 n tan vol
tan max
n=
Q
Q1 vol
[s-1]
n=
Q tan max
Q1 vol tan
T=
Q1 p
2 meh
[Nm]
T=
Q1 p tan
2 meh tan max
P = 2 n T
Pogonska snaga
P=
Q p
vol meh
[m3/s]
[s-1]
[Nm]
P = 2 n T
[kW]
P=
Q p
vol meh
[kW]
Protok
Izlazna brzina
vrtnje
Izlazni moment
Izlazna snaga
HIDROMOTOR KONSTATNOG
HIDROMOTOR S REGULIRANIM
PROTOKA
PROTOKOM
Q=
Q1 n
vol
n=
Q vol
Q1
T=
Q1 p meh
2
P = 2 n T
P = Q p vol meh
[m3/s]
Q=
Q1 n tan
tan max vol
[s-1]
n=
[Nm]
T=
Q1 p meh tan
2 tan max
[kW]
P = 2 n T
P = Q p vol meh
[m3/s]
[s-1]
[Nm]
[kW]
uk = meh v = 0,8K0,92
REAKCIJA NA
DOVEDENI
MOMENT
SILA TLAKA
SILA NA
LEAJEVE
VISOKI
TLAK
NISKI
TLAK
(USIS)
SILA KOJA
PROIZVODI
MOMENT
SILA TLAKA
VISOKI
TLAK
SILA NA
LEAJEVE
NISKI TLAK
(POVRAT)
KLIP
NAGNUTA PLOA
cilindar
klip
Nagnuta ploa
Sila tlaka
Fp =
d 2
p
4
(1.3)
Tangencijalna sila - sila reakcije na dovedeni moment kod pumpe odn. produktivne sile kod
hidromotora izaziva oteenje stijenke cilindra i stvaranje ekscentrinog raspora.
FT = F p tan
(1.4)
FN =
Fp
cos
(1.5)
POGONSKO
VRATILO
0- POLOAJ
KLIP
CILINDARSKI BLOK
RAZVODNO ZRCALO
h - hod klipa
A=
d 2
- povrina poprenog presjeka klipa/cilindra
4
Hod klipa:
h = DT sin
(1.6)
Specifini protok:
Q1 = A h z =
d 2
z DT sin
4
(1.7)
razvodnog zrcala.
Nain rada hidromotora
Ulje pod tlakom dolazi u cilindre koji su u tom momentu spojeni sa dovodnim kanalom
razvodnog zrcala. Cilindri bivaju potiskivani, a tangencijalna komponenta sile tlaka koja se
pojavljuje zbog nagiba bubnja izaziva rotaciju cilindarskog bloka i pogonskog vratila. U fazi
kada se klip pribliava razvodnom zrcalu ulje s minimalnim tlakom odlazi iz hidromotora.
10
Protok
Ulazna brzina
vrtnje
Ulazni moment
PUMPA KONSTATNOG
PUMPA S REGULIRANIM
PROTOKA
PROTOKOM
Q = Q1 n vol
[m3/s]
Q=
Q1 n sin vol
sin max
n=
Q
Q1 vol
[s-1]
n=
Q sin max
Q1 vol sin
T=
Q1 p
2 meh
[Nm]
T=
Q1 p sin
2 meh sin max
P = 2 n T
Pogonska snaga
P=
Q p
vol meh
[m3/s]
[s-1]
[Nm]
P = 2 n T
[kW]
P=
Q p
vol meh
[kW]
Protok
Izlazna brzina
vrtnje
Izlazni moment
Izlazna snaga
HIDROMOTOR KONSTATNOG
HIDROMOTOR S REGULIRANIM
PROTOKA
PROTOKOM
Q=
Q1 n
vol
n=
Q vol
Q1
T=
Q1 p meh
2
P = 2 n T
P = Q p vol meh
Q=
Q1 n sin
sin max vol
[s-1]
n=
[Nm]
T=
Q1 p meh sin
2 sin max
[m3/s]
[kW]
P = 2 n T
P = Q p vol meh
[m3/s]
[s-1]
[Nm]
[kW]
uk = meh v = 0,82K0,93
11
SILA NA
LEAJEVE
REAKCIJA NA
DOVEDENI
MOMENT
SILA TLAKA
SILA TLAKA
SILA NA
LEAJEVE
SILA KOJA
PROIZVODI
MOMENT
12
CILINDARSKI BLOK
KLIP
PRIRUBNICA VRATILA
Fp
Sila tlaka:
Fp =
d 2
p
4
(1.8)
Tangencijalna sila - sila reakcije na dovedeni moment kod pumpe odn. produktivne sile kod
hidromotora izaziva oteenje stijenke cilindra i stvaranje ekscentrinog raspora.
Ft = FK sin
(1.9)
FN = FK cos
(1.10)
13
Q1 = A h z =
d 2
d z
4
h
= 1K 2 konstrukcijski omjer hoda i promjera klipa/cilindra
d
d 3
4 Q1
z
d 3
4 125 10 3
= 24,7
1,5 7
h = d = 1,5 25 = 37,5 mm
1.4.3. Kontrola specifinog protoka
Q1 = A h z =
2,5 2
3,75 7 = 128,9 cm3/okr to je nesto vie od zadanog zbog zaokruivanja
4
DT =
h
37,5
=
= 58,3 mm
sin sin 40 o
DT
14
d d
D = z d + K = (1,2K1,25) z d
5 4
D=
(1,2K1,25) z d
1,25 7 25
= 69,6 mm
D = 70 mm
1.4.6 Dimenzije razvodnog zrcala
15
d
Dz
o = 2 arcsin
Dz = D = 70 mm
25
o
''
= 41 51
70
o = 2 arcsin
d 2
n (25 10 3 )
1500
Qcil1 =
h
=
37,5 10 3
= 460 10 6 m3/s
4
60
4
60
2
ak2 (12,5 10 3 ) 2
=
= 123 10 6 m2
4
4
16
vk =
Qcil1 460 10 6
=
= 3,7 m/s to je u doputenim granicama, te dimenzija irine kanala
123 10 6
Ak
zadovoljava.
irina unutarnjeg brtvenog pojasa:
c=
b1
gdje je b1 usvojena irina unutarnjeg brtvenog pojasa.
3
Du = D d 1,25 d = 70 25 1,25 25
Du = 13,75 mm
Usvaja se Du = 14mm
Vanjski promjer cilindarskog bubnja
Dv = D + d + 1,25 d = 70 + 25 + 1,25 25
Dv = 106,25 mm
Usvaja se Dv = 100 mm
17
STROJEVA3
2.1 TEORIJSKE OSNOVE HIDROSTATSKOG PODMAZIVANJA
Kod hidrostatskih strojeva problem podmazivanja kliznih parova (kuglasti zglobovi,
odrivne papuice, razvodna zrcala, leajevi) poseban je problem zbog velikih tlakova, u
sluajevima malih brzina gibanja ili pak njiuih gibanja. U takvim je sluajevima nemogue
postii hidrodinamiki uljni film, ve se mora primijeniti hidrostatsko podmazivanje kod kojeg
debljina uljnog filma ne ovisi o brzini gibanja.
Kree se od injenice da se za podmazivanje koristi radna tekuina koja se ponaa
se prema Newtonovom zakonu viskoznog trenja, koji glasi:
Obsieger, J., Podmazivanje kliznih parova i zglobova hidrostatskih strojeva, Hidraulika i pneumatika, 29, str.
916-927, 1975.
18
x =
v x
.
y
(2.1)
Tada e trenja kod pokretanja biti ravno nuli, a rast e s poveanjem relativne brzine gibanja.
Primjenom hidrostatskog podmazivanja spreava se dodir metalnih povrina. S obzirom da
su sile u hidrostatskih strojevima proporcionalne tlaku, to e i srednji dodirni pritisci na
kliznim povrinama biti proporcionalni tlakovima u sustavu.
Time se samo po sebi namee mogunost da se pravilnim dimenzioniranjem kliznih ploha,
kompenziraju sve sile koje su se uslijed radnog tlaka i pojavile.
To je dobro poznati princip autokompenzacije tlaka, kojeg je mogue teorijski objasniti.
Najjednostavniji je sluaj kompenzacije sila na klip kako je to prikazano na Slici. 2.1.
Odrivnu papuicu je potrebno tako dimenzionirati da tvori meuprostor debljine a ,
tako da suma tlakova sa donje strane papuice bude jednaka sili na gornju stranu klipa:
R1
pdA = p (R
o
Ro2 ) .
(2.2)
Ro
Pri tome je potrebno poznavati zakon raspodjele tlakova u uljnom filmu. Ako je njegova
debljina a vrlo mala i konstantna (dovoljno je da bude neto malo vea od sume neravnina
kliznih ploha), raspodjela tlakova ovisit e samo o njegovom obliku u smjeru okomitom na a .
Male promjene debljine uljnog filma nee imati utjecaja na krivulju raspodjele tlakova p nego
samo na protok ulja Q u ovom meuprostoru sve dok je u tom prostoru laminarno strujanje.
Ovakvo rjeenje ipak ne daje stabilan uljni film, jer ga tlak s donje strane papuice nastoji
poveati, a tlak na klip smanjiti, osobito u sluaju smetnji u obliku sila trenja na platu klipa ili
sila ubrzanja.
19
20
dr prolaziti isti protok, s time da e se na razmaku dr uspostaviti prema HagenPoisseuillovom zakonu pad tlaka:
dp =
6Q dr
a 3 r
(2.3)
p=
6Q R1
ln
a 3
r
(2.4)
21
po =
6Q R1
ln
a 3 Ro
(2.5)
Dijeljenjem izraza (2.4) i (2.5) dobije se omjer tlaka u recesu i tlaka u uljnom filmu:
R1
r
p = po
R1
ln
Ro
ln
(2.6)
p 2r dr
F = po R +
2
o
(2.7)
Ro
to s p iz (2.6) daje:
F=
po R12 Ro2
2
ln
R1
Ro
po D12 Do2
8
ln
D1
Do
(2.8)
Q=
1
4
Fa 3
Fa 3
=
3 (R12 Ro2 ) 3 (D12 Do2 )
(2.9)
Po = po Q =
po2 a 3
6 ln
R1
Ro
(2.10)
22
Ft = (R12 Ro2 )
v
a
(2.11)
Pt = Ft v = (R12 Ro2 )
v2
a
(2.12)
Ako je dubina recesa promjera 2 Ro znatno vea od a , tada se trenje u recesu moe
zanemariti.
Moment trenja uslijed rotacije kutnom brzinom dobije se iz momenta trenja dM t na
elementarnom prstenu povrine 2r dr , koji se giba u odnosu na drugi prsten obodnom
brzinom r pa je:
dM t = 2r dr
r
2 3
r=
r dr ,
a
a
(2.13)
2
Mt =
a
R1
r dr =
3
Ro
2a
(R
4
1
Ro4 ) ,
(2.14)
P = M t =
2
2a
(R
4
1
R04 )
(2.15)
23
PG = Po + Pt + Pw
(2.16)
dPG
=0
da
(2.17)
24
po (R 2 Ro2 ) =
R1
p 2 r dr
(2.18)
Ro
R1
1
2
R Ro
=
R
Ro
2 ln 1
Ro
(2.19)
To, meutim, nije dovoljan uvjet za postizanje stabilnog uljnog filma konstatne debljine a
neovisno o vanjskim smetnjama i manjim odstupanjima od izraza (2.19). U nastavku e biti
opisana tri naina stabilizacije uljnog filma.
2.2.1 Mehanika stabilizacija debljine uljnog filma
25
Polumjeri R , Ro i R1 moraju zadovoljiti uvjet iz izraza (2.19), dok vanjski prsten, koji je
odvojen drenanim kanalom irine b >> a i presjeen kanalima irine 2b na vie mjesta, mora
imati tako veliku povrinu, da dodirni pritisak na njoj izazvan silom opruge Fo bude u
dozvoljenim granicama. Izmeu unutranjeg i vanjskog prstena postoji razlika visine ao , pa
e sila opruge, smanjivi debljinu uljnog filma na povrini vanjskog prstena na veliinu av
imati za posljedicu da se na unutranjem prstenu mehaniki odrava konstatna debljina
uljnog filma:
a = ao + av
Silu opruge treba tako ocijeniti da nikad ne bude manja od sile koju stvaraju smetnje.
Ovakav je nain kompenzacije tlaka na klip vrlo efikasan, iako moe doi do troenja
vanjskog prstena papuice i postepenog smanjivanja razlike, a time i do smanjenja debljine
uljnog filma.
2.2.2. Stabilizacija debljine uljnog filma djelominom kompenzacijom tlaka na klip
26
% tlaka na klip, ali se opet dodaje jo jedna vanjska prstenasta povrina kao to je prikazano
na Slici 2.4.
U praksi se obino izvodi kombinirana kompenzacija, tako da se kao prema Slici 2.5
dodaje jo jedno konstatno optereenje Fo s oprugom, koja djeluje na obodu papuice, ali
tako da ukupni dozvoljeni pritisak na vanjskom prstenu bude u dozvoljenim granicama 3...4
105 N/m2.
p1 R 2 = po
R12 Ro2
R
2 ln 1
R0
(2.20)
ili
27
R1
1
2
2
2
R1 Ro
p1
Ro Ro
=
=
R
R1 R
po
2
2 R ln
2 ln 1
Ro
Ro
(2.21)
R1
1
2
R
Po Ro
=
R
p
Ro
2 ln 1
Ro
(2.22)
pri emu je uoljiva slinost s uvjetom iz izraza (2.19). Za laminarno strujanje kroz kapilaru
prema Hagen-Poisseuilleovom zakonu, moe se protok odrediti iz izraza:
Q=
d 4 ( p1 po )
128L
(2.23)
Q=
a 3 po
6 ln
R1
Ro
(2.24)
S obzirom da kroz kapilaru i raspor protjee ista koliina ulja, to se izrazi (2.23) i (2.24) mogu
izjednaiti ime se dobije uvjet ravnotee:
R
a 3 L 3 p1
=
1 ln 1
4
d
64 po
Ro
(2.25)
Uvrstili li se u ovaj izraz uvjet ravnotee prema (2.21), dobiva se nakon ureivanja izraz:
R
a 3 L 3 R12 Ro2
=
ln 1
4
2
d
Ro
64 2 R
(2.26)
28
Iz izraza (2.26) je vidljivo da debljina uljnog filma kod odreenih dimenzija papuice ne ovisi
niti o viskoznosti ulja niti o radnom tlaku p1 , nego iskljuivo o dimenzijama kapilare d i L ,
pa e prema tome biti a = konst.
Ovo automatsko odravanje konstatne debljine uljnog filma a moe se vrlo
jednostavno protumaiti. Ovdje se, naime, radi o serijskom spajanju dvaju hidraulikih
otpora, od kojih je jedan konstatno priguivanje (konstatne dimenzije), dok se drugom
dimenzije mogu mijenjati. Ako se zamisli da se a iz bilo kojeg razloga povea, otpor e se
strujanja u prstenastom rasporu smanjiti, a istovremeno e se protok i pad tlaka u kapilari
poveati ( analizirati izraze (2.23) i (2.24)). To znai da se tlak po smanjio i sila na klip
povea i smanji a , na vrijednost odreenu izrazom (2.26). Prema tome, ova dva serijska
otpora uvijek e drati konstantan omjer pada tlaka ( p1 p o ) / p o .
Umjesto postupka optimizacije debljine uljnog filma, koji bi bio dosta kompliciran,
bolje je krenuti od neke zadane minimalne debljine uljnog filma, koja e omoguiti siguran
pogon bez troenja. Za odreene uvjete pogona (brzine klizanja, viskoznost ulja i sl.)
potrebno je odrediti optimalni omjer R1 / Ro .
29
PRIMJER 1.
Proraunati hidrostatski odrivni leaj prema Slici 2.7 za klip promjera 2 R = 20 mm, uz zadani
omjer stopala odrivne papuice R1 / Ro = 1,627 i omjer tlakova p1 / p o = 1,019 . Kut nagiba osi
odrivne papuice prema vertikali = 20 o . Proraunati gubitke ulja kod tlaka p1 = 100 bara,
ako je debljina uljnog filma a = 0,01 mm, a viskoznost upotrebljenog ulja = 25 10 3 Pas.
R 2 Ro2
p1 R 2
= po 1
R
cos
2 ln 1
R0
(2.27)
to ureenjem daje:
2
p 2
R1
= 1
po cos
R
ln
R1
Ro
R
1 o
R1
(2.28)
30
odakle je R1 = 13,025 mm odnosno promjer papuice 2 R1 = 26,05 mm. Ovu se vrijednost moe
zaokruiti na 2 R1 = 26 mm, a 2 Ro = 16 mm.
Prema izrazu (2.25):
R
a 3 L 3 p1
=
1 ln 1
4
d
64 po
Ro
jest:
a3L
1
=
4
d
2306
Isto moemo kontrolirati prema izrazu (2.26):
R
a 3 L 3 R12 Ro2
=
ln 1
4
2
d
Ro
64 2 R
gdje je zbog zaokruivanja geometrijskih veliina:
a3L
1
=
d4
2724
zbog ega se iz izraza (2.28) radi korekcija omjera tlakova, koji je sada umjesto zadanog
iznosi:
p1
= 1,0161
po
Uz zadanu debljinu uljnog filma i odabran promjer kapilare d = 0,4 mm, izlazi da je potrebna
duina kapilare L = 9,4 mm.
Kapilara ovako malog promjera moe izazvati potekoe kako kod izrade tako i kod
eksploatacije, jer se moe lako zaepiti, uslijed prisustva neistoa. Tehnoloka rjeenja za
takav problem dana su u lanku3. Pad se tlaka ( p1 po ) moe ostvariti i na drugi nain to e
biti prikazano kod analize podmazivanja kuglastih zglobova.
Obsieger J, Podmazivanje kliznih parova i zglobova hidrostatskih strojeva, Hidraulika i pneumatika, 29, str.
916-927, 1975.
31
32
ostvaruje
pomou klipnjae s kuglastim zglobom, ili s klipom koji zavrava s kuglastim zglobom. Jedna
od moguih izvedbi prikazana je na Slici 2. 9.
Slika 2.9 Konstrukcija veze klipa i prirubnice pogonskog vratila s kuglastim zglobom
U klipu 1 nalazi se gnijezdo unutarnjeg kuglastog zgloba promjera d k , koji osigurava
potrebnu pokretljivost klipnjae 2 za kut = 2 K 3 o prema osi klipa. Vanjski zglob klipnjae
promjera D1 f D lei u lepiranoj kuglastoj udubini prirubnice vratila 3 i to tako da joj se
osigura pokretljivost unutar stoca s vrnim kutem 50 60o, odnosno 25 30o od osi klipa,
ovisno o nagibu prema prirubnici. Podmazivanje kuglastog zgloba promjera D1 = 2R1 obavlja
se kroz provrt 5 koji je spojen s kanalom na klipu irine k . S obzirom da e po itavoj duini
plata klipa biti priblini pad tlaka od p = p1 do p = 0 , to e na duinu izvodnice L otpasti
odgovarajui manji pad tlak od p1 na p o . Prema tome, zranost izmeu klipa i cilindra na
duini L ima ulogu prigunice, odnosno kapilare u predhodnom primjeru. Njena je funkcija
regulirati omjer p1 / p o , a time i debljinu nosivog uljnog filma u vanjskom kuglastom zglobu.
33
p1 L B + L
po
LB
(2.29)
Ovdje treba naprije razmotriti hidrostatski nosivi uljni film za kuglasti zglob s
konstatnom zranou a tj. kada se sredite kuglaste udubine (gnijezda) u prirubnici i
sredite kugle podudaraju.
Slika 2.10 Ravnotea sila na kuglastom hidrostatskom leaju s konstatnom debljinom uljnog
filma
Prema Slici 2.10 na elementarni prsten na povrini kugle s centralnim kutem i irine d
promjera 2 Rk sin moe se primijeniti Hagen Poisseuillov zakon za laminarno strujanje
izmeu dviju paralelnih ploa (zakrivljenost se zanemaruje, jer je Rk ff a ), koji u
elementarnom obliku glasi:
dp =
12 Q dL
B a3
(2.30)
34
dp =
6 Q d
a 3 sin
(2.31)
pp1 = 0
p=
6 Q
tan
6 Q
dp = a sin = a
3
ln
tan
1
2
(2.32)
a 3 po
1
Q=
6 ln
tan
tan
(2.33)
o
2
Vidi se da su izrazi (2.31), (2.32) i (2.33) vrlo su slini izrazima (2.3), (2.4), (2.5) i (2.24) pa se
iz toga moe zakljuiti da ako su D1 i Do mali u odnosu na D K , tj. ako je plitko gnijezdo
onda izraz (2.33) prelazi u (2.24). Ako je Do mali, a D1 se priblii D K , potrebno je raunati
prema (2.33).
Uvrtavanjem Q iz (2.33) u (2.32) dobije se izraz za krivulju tlaka neovisnu o , a i
Q:
p = po
ln tan
ln tan
1
2
1
2
1
2
ln tan
ln tan
(2.34)
= 1 izlazi:
p = p0
ln tan
ln tan
(2.35)
35
Kut o , odnosno promjer Do , mora kao i u (2.6), (2.7) i (2.8) itd. zadrati neku konanu
makar malu vrijednost, jer bi za o = ln 0 = , pa izrazi od (2.32) do (2.35) isto kao ni (2.4)
do (2.7) ne bi imali smisla.
Nosivost kuglastog leaja moe se proraunati prema Slici 2.10 sumiranjem (integracijom)
vertikalnih komponenti pritiska. Komponenta koja otpada na reces promjera Do = D K sin o
je:
F1 = p o
Do2 = p o
D K2 sin 2 o ,
(2.36)
F2 = cos dF2
(2.37)
dF2 = p
D K2 sin d
(2.38)
To je uz p prema (2.34) :
F2 = p o
D K2
tan
ln
tan
sin 2 ln
tan
tan
2 d
(2.39)
F = F 1+ F2
(2.40)
Zbrajanje izraza (2.36) i (2.39), i nakon rjeenja integrala dobije se poznata formula
Archibalda:
F = po
D K2
cos o cos 1
ln tan
1
2
ln tan
(2.41)
36
Izraz (2.41) ima puno slinosti s izrazom (2.8) za ravne prstenaste leajeve.
PRIMJER 2.
Za usporedbu s ravnim leajem potrebno je proraunati kuglasti leaj (zglob) s istim
odnosom dimenzija i istim podacima kao i u primjeru 1. s kutom 1 = 90 o , tj. D1 = D K i
Do / D1 =0,6145.
Rauna se centralni reces:
sin o =
Do Do
=
= 0,6145
D K D1
o 38 o
I odnos:
tan
o
2 = tan 45 = 2,91 .
tan 19 o
tan o
2
Prema tome je ln 2,91 = 1,068 , dok je za ravni leaj odnos ln D1 / Do = ln 1,627 = 0,487 . To znai
da e se prema (2.24) i (2.33) za isti p o , i a protoci kroz leaje odnositi (indeksi: kkuglasti zglob, R ravna papuica) ovako:
QK = QR
0,487
= Q R 0,456
1,068
Odnosno protok kroz kuglasti leaj (volumetriki gubici), bit e u pola manji nego kod ravnog
leaja istih odnosa dimenzija.
Ako se za 1 = 90 o i D1 = D K usporede izrazi (2.8) i (2.41), dobit e se za iste sile F i iste
dimenzije D1 i Do , odnos potrebnih tlakova za kuglasti zglob i ravnu papuicu:
tan
PoK
p oR
2
2
ln
Do
1
tan o
D1
2
=
D
cos o cos 1
2 ln 1
Do
p oK
= 0,867.
p oR
Na osnovu ovog se moe zakljuiti da kuglasti leaji imaju prednost pred ravnima, jer je za
iste dimenzije potreban manji tlak, odnosno za isti tlak bit e potrebne manje dimenzije, a
osim toga i protok kroz leaj biti e znatno manji.
37
Analogno izrazu (21) za ravni leaj i za = 0 , moe se i za kuglasti leaj postaviti uvjet
ravnotee u sluaju pada tlaka od p1 iznad klipa D = 2 R na p o u recesu kuglastog zgoba:
2
p1 D K cos o cos 1
=
po D
tan 1
2
ln
o
tan
2
Ako se uzme omjer tlakova p1 / p o = 1,019 kao u primjeru 1. potreban omjer promjera kugle i
klipa iznosi.
2
DK
= 1,38
D
D K 1,11D
D K = 22,2 m, dok bi za isti klip iz primjera 1. bila potrebna papuica promjera D1 = 26,05 mm.
Iz ovoga se moe zakljuiti da kuglasti leaji openito omoguuju kompaktnije
izvedbe hidrostatskih strojeva. Osim toga volumetriki gubici kuglastih leaja su vie nego li
upola manji.
Na Slici 2.11 prikazan je popreni presjek aksijalno klipnog stroja s nagnutim
bubnjem, koji ima kao vezu izmeu klipova i prirubnice pogonskog vratila izvedene kuglaste
zglobove.
38
t =
T
t ,dop
Wp
(3.1)
gdje je:
d
W p = vr
- polarni moment otpora presjeka vratila u mm3
16
3
d 3
16 T
t ,dop
Minimalni promjer vratila potrebno je nakon toga usvojiti prema standardnim promjerima
vratila.
39
Slika 3.1
PRIMJER
Procijenjeni tlak stroja je p = 100 bara, maksimalna brzina vrtnje nmax = 3000 min-1, radna
brzina vrtnje n = 1800 min-1, promjer klipa d = 20 mm, diobeni promjer u cilindarskom
bloku D = 59 mm, nagib cilindarskog bloka ili kose ploe = 25 0 , broj klipova z = 7 ,
udaljenost izmeu linije optereenja i osi rotacije (procjena) e = 19,3 mm.
Izbor leajeva
Kod relativne velike brzine vrtnje vratila, leajevi H i J, moraju na sebe preuzeti reakcije
iz proraunatog rezultirajueg optereenja. Ove zahtjeve mogli bi zadovoljiti kuglini
leajevi: u uleitenju H leaj tip FAG 6208, a u uleitenju J dva kuglina leaja tip FAG
7209B.UA u tandem kombinaciji (vidi Sliku 3.2).
40
Slika 3.2 Primjer ugradnje leajeva na vratilu aksijalno klipne pumpe s nagnutom ploom
Slika 3.3 Primjer ugradnje leajeva za aksijalno klipnu pumpu s nagnutim bubnjem
41
Dimenzioniranje leajeva
Slika 3.4
Pretpostavljajuu da je polovica klipova optereena, biti e ukupna sila tlaka:
FK =
z d 2
20 2
= 3,5 10
= 11 kN
p
4
2
4
(3.1)
(3.2)
(3.3)
Aksijalna sila:
FJx =
(3.4)
(3.5)
(3.6)
FJy =
42
(3.7)
Fa 9,97
=
f 1,14 pa je X = 0,35 i Y = 0,57
Fr 5,59
P = 0,35 FrJ + 0,57 FaJ = 0,35 5,59 + 0,57 9,97 = 7,64 kN
(3.8)
fL =
dinamika je nosivost
C
72
fn =
0,265 = 2,5
P
7,64
(3.9)
jednog leaja.
Leaj na poloaju H:
FHx =
(3.10)
FKt t 4,65 10
=
= 0,52 kN
l
90
(3.11)
FHy =
(3.12)
P = FrH = 2,2 kN
Za
(3.13)
43
fL =
C
29
fn =
0,265 = 3,49
P
2,2
(3.14)
44