Prisustvo stranaca na nekom teritoriju moe biti iz brojnih razloga.

Od nastanka prvih
oblika drave pravljene su razlike u koritenju prava i obaveza meu stanovnitvom koje je
ivjelo u njima i strancima koji su stigli u tu dravu. Ovaj rad nastoji prikazati odnos prema
strancima u Crnoj Gori u 19. stoljeu na primjeru dva zakonika.
1. Zakonik knjaza Danila I.
Odmah pri poetku njegova vladanja Knjaz Danilo zaeli da u svojoj maloj dravi
novi zakonik ustanovi, i bio bi ga jo pri mome onamo bavljenju izdao da mu se nijesu mnoge
nesloge, a osobito ratovi s Turcima na putu prijeili. No, sa svim tim on nije nikad s pameti
zaboravljao, nego u nekoliko savrenih listova svojom rukom zapisivao lanak po lanak za
novu grau zakonika, kako mu je kad koji na um prilikom i zgodom dolazio, a njemu se
uinilo da je za crnogorski narod ne samo nudan, no i pravedan.1
Ovaj isjeak iz djela Vuka Vrevia, sakupljaa lirskih pjesama i pratioca Vuka
Karadia, dobro ilustruje nain na koji je nastajao Danilov zakonik, te u sklopu njega onaj
segment koji govori o odnosu prema drugima. Naime, Danilov zakonik je nastao na
konkretnim izazovima koji su se pojavili pred knjazom Danilom I. Petrovi Njegoem za
vrijeme njegove vladavine.2
Kako je kao osnovna pretpostavka ta se uzima za odnos prema drugima ukljuen i
odnos i podanika i vlasti, tako je u strukturu ovog rada ukljuen i dio koji implicira negativan
stav prema vlastima koji moe sugerirati elemente kolaboracije, izdaje i slino. Tako lan 16. 3
koji ujedno nosi i najteu (smrtnu) kaznu govori o izdaji i saradnji sa neprijateljem. Za
dokazivanje krivnje optuenog za izdaju bila su neophodna dva pouzdana svjedoka da bi ta
osoba bila kanjena strijeljanjem. Zakonik u lanu 18.4 govori o obavezi svakog graanina na

1 Vuk Vrevi, O knjazu Danilu, http://montenegrina.net/nauka/istorija/crna-gora-u-xix-v/vladavinaknjaza-danila/o-knjazu-danilu-vuk-vrcevic/ (10. januar 2016.)

2 Danilov zakonik je usvojen 23. travnja 1855. na Cetinju i definirao je pravni sustav Kneevine Crne
Gore do 1870. godine. Ovaj zakonik je imao 95 lanova. Njime je dovreno ruenje patrijarhalnog
naina ivota, ukinuta samostalnost plemena i uvrena dravna vlast. Danilovim se zakonikom
garantira svakom Crnogorcu jednakost, ast, imovina, ivot i sloboda.
3 Svaki izdajnik oteestva naega i nae brae, koji bi sa neprijateljima naijema dogovora imao, da
zlo naoj zemlji uini, ili da narod pomutiti uzhoe ili mutiti pone, takovi e biti odma, dok se pred
dva dostavjerna svjedoka dokae, ognjem iz puaka razneen.

podizanje na oruje u borbi protiv tuina u sluaju da su teritorijalni integritet i samostalnost s

vana ugroeni.
Za ovaj rad najinteresantniji su lanovi koji govore o odravanju pograninih odnosa
(lanovi 24., 25. i 26.). Sa dravama u susjedstvu sugerie se odravanje mira i tiine koji bi
doprinijeli objema stranama. lan 24. zabranjuje krau, sve vrste prestupa, mada za iste ne
daje primjer,5 ali i etovanje u periodu bez ratnih sukoba.6 U narednom lanu odreuje se
kazna za ove prestupe, a ona je ista kao da su uinjeni protiv nekog Crnogorca. 7 Nadalje, lan
26.8 govori o eventualnim upadima neregularnih formacija u turske zemlje sa namjerom
pljakanja u mirnodobskim uslovima. Naglaeno je da e sva protupravno steena korist iz
takvih pohoda biti sudskim putem vraena izvornim vlasnicima.
lanovi 91.9 i 92.10 mogu se izdvojiti u posebnu grupaciju jer govore o odnosima
prema strancima koji borave na teritoriji Crne Gore. Svaki stranac koji svoj boravak zasniva
na potenom odnosu i koji je spreman potovati zakone Crne Gore slobodan je kretati se i
4 U vrijeme vojne kada bi neprijatelj od koje mu drago strane nau zemlju udario, duan je odma
svaki Crnogorac i Branin, dok uje da svoje oteestvo braniti treba, ustati na oruje i ii protiv
neprijatelja i krvnika naega oteestva i nae slobode; ako li bi se naao koji Crnogorac ili Branin,
ili koje pleme ili selo ili bratstvo da ne poe protiv naeg obteg neprijatelja, svakojemu takovomu
nehatniku za svoje oteestvo i straivici, ima se oduzeti oruje da ga vie nigda za ivota svoga nositi
ne smije i da potenja meu ostalijema Crnogorcima i Branima nigda imati ne moe, a preko svega
treba mu pripasati opregljau ensku, da se zna da mukog srca nema.
5 Vjerojatno je ostavljeno da se za svaki konkretan sluaj odlui da li jeste ili nije dolo do prestupa
koji bi bio dovoljan da se prestupnik za njega kazni.
6 Z drti s pgrninim drvm mir i tiinu, k rinsi uzmnu krist i sru n
drvi, zbrnju s kk kr, tk i svk rstuplni ml i vlik ist tk i tvnj u
vrim mir t st kd rt nm.
7 Z svku vkvu sgrihu u pgrnin zmlji uinutu bi svki Crngrc i Brnin ist
nk kstigt, k kd svmu brtu Crngrcu ili Brninu uini.
8 U vrim mir i vr n smi s u tursku zmlju, k s nm zmljm grnii, tm ii i
plin rti, r s plin sudm pvrtiti nm, ii bud, krivc biti sudm kstigt.
9 Uskk svki dk stupi u nu slbdnu zmlju p zvtu svtg Ptr bivg Gspdr
crngrskg, bzbdn i n smi mu nik nit kriv initi, kd s n ptn i p nmu
zmljskm zkniku vld i uprvlj, kg rvicu uiv ist kk i svki n brt Crngrc i
Brnin; z svku pk sgrihu sudi s i uskku kk t v zknik izgvr.

boraviti na njenom tlu. Za njega vae sve slobode koje vae za Crnogorce, s upozorenjem da
u sluaju kakvog prekraja crnogorskih propisa za njega vae u tim propisima propisane
kazne. U nastavku se naglaava da te slobode vae za svakoga bez obzira koje je vjere ili
nacije.11 Zakonik ipak naglaava da je pravoslavlje prava vjera, ali da to ne sprijeava da se
boravak stranaca po svojim pravima, ali i obavezama izjednai sa graanima Crne Gore.
2. Opi imovinski zakonik za Kneevinu Crnu Goru
Ovaj se imovinski Zakonik zove Opti radi toga to unj ulaze tek pravila optih
imovinskih poslova i prilika, obinih manje vie svijem Crnogorcima u njihovu saobraaju,
kako izmeu sebe, tako i s inostrancima. Naprotiv, osobiti su imovinski Zakonici ili zakoni
oni koji se tiu kakve osobite vrste imovinskih poslova i prilika, kao to je: zakon trgovaki,
mjeniki, morski i. t. d. (lan 768.)12
Opi movinski zakonik za Crnu Goru u svom sastavu ima posebno poglavlje koje se
bavi odnosima sa strancima u oblasti imovinsko-pravnih odnosa. Zakonik u lanu 778. govori
o raspolaganju imovinskim pravima koje se vri prema zakonu one zemlje iz koje stranac
dolazi, osim u onim sluajevima kada konkretan pravni posao ugovara na teritoriji Crne Gore,
tada je tendencija da se primjenjuju donai zakoni ako su povoljniji za ugovorene strane i
opstanak samog ugovora. Sljedei lan bavi se garancijom ouvanja imovinskih prava
maloljetnika koji se nalazi na teritioriji Crne Gore i potrebom da se istome dodijeli staratelj.
Naime, ako je maloljetniku ili drugoj osobi u potrebi za starateljem ve u njegovoj domovini
starateljstvo propisano, prema tim pravilima e se voditi i u Crnoj Gori. Domai propisi e
vaiti ako je maloljetniku starateljstvo propisano dok boravi na tlu Crne Gore.13

10 I k u v zmlji nm nikkv drug nrdnsti d din srbsk i nikkv drug vr d

din prvslvn istn, t pt svki inplmnik i invrc m slbdn iviti i nu slbdu i
nu nu dmu prvicu uivti kk i svki Crngrc i Brnin t uiv.
11 U zakoniku se navodi plemena.
12 Valtazar Bogii, Opti imovinski zakonik za knjaevinu Crnu Goru, Obod, Cetinje, 1980., 268.
Crnogorski knez Nikola I. Petrovi 1873. pozvao je hrvatskoga pravnika i znanstvenika Valtazara
Bogiia da izradi pravnu kodifikaciju propisa za crnogorske imovinsko-vlasnike odnose. Bogii je
15 godina prouavao crnogorske obiaje, anketirao Crnogorce, te prouavao povijesne spise. Zakonik
je ostao na snazi od 1888. do 1946. godine. Bogii je od 1893. do 1899. bio prvi crnogorski ministar
pravosua. Pred zgradom Pravnog fakulteta u Podgorici Bogiiu je podignut spomenik.

Sljedei niz lanova odreuje pravila obligacionih ugovornih odnosa (prava i obaveza)
i s njima povezane mjesne nadlenosti te izriitu prednost daje mjestu koje su stranke same
propisale za lokaciju izvrenja ugovora.14 To strancu u ugovoru, posebno ako se nalazi u ulozi
povjerioca, daje punu ugovornu ravnopravnost.
Crnogorski propisi u pitanjima sankcionisanja imaju dosta drugaije odredbe od
principa koji su ranije navedeni, te ne dozvoljavaju da se njihov dravljanin od strane
inostranih sudova kanjava za ona djela koje on u sklopu svojih propisa ne poznaje (lan 796.,
stav 3).15 lan 797. govori o paritetu u priznavanju presuda izmeu Crne Gore i drugih
drava, pa ak navodi da se odreena presuda stranog suda moe priznati, ali ne i izvravati
ako ta zemlja nije spremna da izvrava presude crnogorskog sudstva.
Naredni lan govori o formalnoj strani ugovora i o mogunosti da se ugovori
sklopljeni van teritorija Crne Gore mogu priznati kao vaei iako forma u kojoj je ugovor
sklopljen ne odogovara propisima crnogorskim.16 Propisano je i da u sluaju promjene
imovinskih prava na odreenoj stvari vae pravila mjesta na kojem se ta konkretna stvar
nalazi, tj. obaveza je ispotovati propise drave u kojoj je dolo do odreenih promjena u
pogledu prava raspolaganja. Zakon propisuje i da domae sudstvo ima pravo da procijeni da li
je njihov dravljanin na stranom sudu imao fer suenje, te ako se utvrdi da nije imao, presuda
se nee uzimati kao vaea.
Zakonik propisuje i ta raditi prema stranom dravljaninu koji se nalazi u procesu
promjene dravljanstva. Definisano je da u takvom sluaju treba suditi prema onome zakonu
koje je optueni prethodno imao, a utvreno je da novo jo nije stekao.17

13 lan 791. koji govori o raspolaganju pokretninama navodi da i na njih vrijede prethodnim lanovima
utvreni principi.

14 To mjesto moe biti: ili mjesto gdje je ugovor uglavljen, ili mjesto gdje ga treba izvriti, ili mjesto gdje se
sudi posao koji od ugovora potjee, ili najposlije mjesto koje se inae, prema prilikama, moe smatrati da je kao
sredite posla o kome je ugovor. Ipak, ovo ope pravilo vrijedi samo za dugovinsku stranu posla, dok sva stvarna
prava koja otuda potjeu ostaju svagda podvrena zakonu onoga mjesta gdje se stvar nalazi.
15 ako presuda izlazi na neto na to se, po zakonima crnogorskim, niko natjerati ne moe, ili ide na plaanje
globe ili naknade za kakvo djelo kome crnogorski zakoni ne priznaju take posljedice.

16 Bogii, Opti imovinski zakonik, 278.

Iz svega ovoga moe se zakljuiti da Zakonik ima u sebi ugraena napredna rjeenja
koja prate trendove u pravnoj praksi i teoriji svog vremena. Jasno se moe uoiti snaan uticaj
rimsko-pravnih principa i pravila, koji sjedinjeni sa domaim obiajnim pravilima ine jednu
kvalitetnu cjelinu koja je obuhvatila veliku veinu sluajeva koje je pravna praksa tog doba
poznavala, pa se moe rei da se radi o jako kvalitetnom tekstu i sa stajalita nauke, ali i
morala i etike to je jako bitno za svako zakonsko rjeenje.

Literatura

Bogii, Valtazar: Opti imovinski zakonik za knjaevinu Crnu Goru, Obod, Cetinje,

1980.
Vrevi, Vuk: O knjazu Danilu, http://montenegrina.net/nauka/istorija/crna-gora-u-xix-

v/vladavina-knjaza-danila/o-knjazu-danilu-vuk-vrcevic/
Zakonik knjaza Danila Petrovia Njegoa, http://www.njegos.org/petrovics/danzak.htm

17 Isto, 279.