USTAV KNEEVINE SRBIJE SRETENJSKI USTAV (1835)

USTAV KNJAEVSTVA SERBIJE

izdan i zakletvom potvren o sretenjskoj skuptini 15. februara 1835. godine u Kragujevcu

(sretenjski ustav)

Glava prva

Dostoinstvo i prostor Serbije

1) Serbija je nerazdjelno, i u pravljeniju svom nezavisimo Knjaestvo po priznaniju Sultana MAHMUDA Drugoga,
i Imperatora NIKOLAJA Prvoga.

2) Serbija djelise na razna Okruija, a Okruija na Srezove i Obtine. Granice i imena prvi mogu se zakonom i
mjenjati i doterivati na okrug.

Glava druga

Boja i grb Serbije

3) Boja narodna Srbska jest otvoreno - crvena, bjela i elikasto-ugasita.

4) Grb narodnij Srbskij predstavlja Krst na crvenom polju, a meu krakovima Krsta po jedno ognjilo okrenuto k
krstu.

Sav grb opasan je zelenim vjencem s desne strane ot rastova, a sa leve ot maslinova lista.

Glava treda

Vlasti srbske

5) Vlasti Srbske jesu tri:

Zakonodateljna,

Zakonoizvriteljna i

Sudejska.

6) Zakonodateljna i zakonoizvriteljna vlast jesu:

a) Knjaz, i

b) Dravnij Sovjet, sastavljen iz est Popeitelja pojedini i razdvojeni struka djela narodni, kakoti: Pravosudija,
vnutrenji djela, finansija, inostrani djela, vojeni djela, i prosvjetenija, i iz neopredjeljenog isla dravni
Sovjetnika i Predsjedatelja Sovjeta s glavnim Sekretarom Sovjeta.

Glava etvrta

O zakonodavstvu i o nainu, kako ga valja voditi voobte

Codex Projuris www.projuris.org 1

 USTAV KNEEVINE SRBIJE SRETENJSKI USTAV (1835)

7) Zakonodavstvo sainjava i izdaje sve zakone i uredbe voobte, il' se oni i one kasale svega naroda, ili samo
jedne asti njegove; ono sainjava i izdaje ustrojavanje sviju ostali vlasti i obtenarodni zavedenija.

8) Nikakav zakon ne ima povratne sile.

9) Zakon o raspolaganju danka na narod za svaku godinu ne moe se izdati bez odobrenija narodne skuptine,
koja de se toga radi svake godine sazivati i koja de sastavljena biti iz sto najodabraniji, najrazumniji i narodno
povjerenije najvedma zasluujudi deputata.

10) Svaki zakon i uredba zakonodateljne vlasti obnarodovade se od dravnoga Sovjeta pod imenom Knjaza.

U vstupleniju svakog zakona i uredbe nadpisadese ovako:

N. N. Knjaz Srbski,

Po presluaniju dravnoga Sovjeta, zakljuujem sledujude:

a na dnu podpisadese predsjedatelj dravnoga Sovjeta, nadleni Popeitelj i glavni Sekretar Sovjeta. Na kojim
obnarodovanijama ne ima sviju ovi pravila, ona nisu zakona, i ne treba da se nabljudavaju.

11) Popeitelji predlau dravnomu Sovjetu zakone i uredbe, svaki po struci, koja je komu povjerena.

12) Sovjet pregleda popeiteljska predloenija u svojim zasjedanijama, i podnosi ji Knjazu na odobrenije.

13) Knjaz izdaje rjeenije svoje o predloenijama dravnoga Sovjeta najdue dvadeset dana posle poluenija
njinog, ved ako Knjaz za nuno nae, pozvati k sebi Sovjet, i posovjetovatise s njim o istim predloenijama i tim
se rjeenije otegne.

14) Knjaz ima pravo ne odobriti svakog zakona i uredbe odma, kako mu ji podnese dravni Sovjet prvi i drugi
put. No poem mu ih podnese i tredi put s novim i iscrpljenim dokazateljstvama, koja ne idu na pagubu naroda
ili protivu ustava dravnoga, onda ji Knjaz odobrava; u protivnom sluaju pak neodobrava ji.

Glava peta

O Knjazu serbskom

15) Lice Knjaza Srbskog sveto je i neprikosnoveno; Knjaz neotgovara ni za kakvo djelo vladjenija ni pravlenija, za
koja odgovaraju ostale vlasti Srbske, svaka po svom otdeljeniju; zato ne moe niko ni tuiti ni suditi Knjaza
Srbskoga za ista djela, ved nek trai pomenute vlasti, kojima je svakoj otreeno svoje djelo.

16) Knjaz Srbski glava je drave. NJemu pristoji pravo, po presluaniju dravnoga Sovjeta, davati zakone i
uredbe i izvrivati ih posredstvom nadleni Popeitelja razni struka djela narodni, i imenovati sve vlasti i sve
inovnike Srbske.

17) Knjaz ima pravo pomilovati krivce, i olakavati i pratati im otsuene kazni.

18) Knjaz ima pravo predlagati dravnomu Sovjetu zakone i uredbe, o kojima da se on sovjetuje, i daje mu
mnjenija svoja.

19) Knjaz ima pravo drati pri sebi radi sovjetovanja u svom kabinetu i pod imenom: Knjaeskoga Sovjeta vie
lica, koja sam nae za najsposobnija i najdostojnija; no ta lica ne mogu u isto vreme biti i lenovima dravnoga
Sovjeta.

20) Knjaz ima pravo davati odliija i blagorodstvo.

Codex Projuris www.projuris.org 2

 USTAV KNEEVINE SRBIJE SRETENJSKI USTAV (1835)

21) Knjazu pristoji pravo, ureivati domom svojim po svom promotreniju u enitbi svojoj, i sinova svoji i u
udatbi kderi svoji po glasu 38. lena ovog Ustava.

22) Knjaz i lenovi familije Knjaeske osloboeni su od davanja danka na kude i zdanija, u kojima prebivaju; no
pladaju na ostalo nepokretno svoje imanje danak i naloge kazni narodnoj, kao i ostali narod.

23) Knjaz Srbski nasljedstven je sa otca na najstarijega sina, dokle god traje prave i najblie muke Knjaeske
vrste, tako, da uvjek najstariji sin pokojnoga poslednjega Knjaza, i najstarijega njegova sina sin sljeduju.

24) U sluaju, ako nebi ostalo nikakvoga mukoga nasljednika iza najstarijega sina pokojnoga Knjaza, to prelazi
pravo nasljedstva na njegova brata i njegove muke nasljednike i opet po pravu prvorodstva.

25) U sluaju, ako bi sa svim nestalo muke vrste nasljednoga Knjaza, to prelazi nasljedstvo na muku vrstu
kderi Knjaeske, i opet s najstarijega lena enske vrste na najstarijega sina po glasu lena 23.

26) Ovim redom idi de nasljedstvenost s oca na najstarijega sina po glasu Berata Sultana Mahmuda Drugoga, i u
familiji sadanjega Knjaza Miloa Teodorovida Obrenovida, a u sluaju izumrtija mukaraca njeni, u familiji
starijega brata NJegova, Jovana Teodorovida Obrenovida, a u sluaju izumrtija i mukaraca njegovi, u familiji
mlaeg njegovog brata Jefrema Teodorovida Obrenovida.

27) U sluaju izumrtija muke vrste sve familije Knjaza Miloa, Jovana i Jefrema Teodorovida Obrenovida, prelazi
nasljedstvenost Knjaeskoga dostojinstva na najstarijega sina najblie i najstarije vrste kderi ot familije
Obrenovida tako, da poslednji Knjaz ot muke familije Obrenovida s odobrenijem dravnoga Sovjeta i narodne
Skuptine posini i prirodi, ako je na strani, po pravu prvorodstva, najstarijega sina iste enske vrste.

28) Ako li bi i mukarci enske vrste sadanje Knjaeske familije Obrenovideve izumrli, a ono da opomene
dravni Sovjet poslednjega Knjaza tri puta, da za ivota svoga, naimenuje svoga prejemnika iz lenova naroda,
koji bi bio najsposobniji i najdostojniji k vanomu dostojinstvu Knjaeskomu.

Gdi bi pak poslednji Knjaz ot sadanje Knjaeske familije Obrenovida izostavio, to uiniti, a ono dravni Sovjet, i
Skuptina naroda biraju najsposobnijega i najdostojnijega mua izmeu sebe, i mole obtenarodno Sultana, da
prizna i potvrdi njega u nasljedstvenom dostojinstvu Knjaza Srbskoga shodno Beratu, koji je darovan Knjazu
Milou Teodorovidu Obrenovidu 7-ga Rebjulj-evelja 1246. godine po turskomu kalendaru.

29) Knjaz Srbski mora biti roeni ili priroeni Srbin i pravoslavnoga vostonoga vjeroispovjedanija. Istog
vjeroispovjedanija moraju biti i Knjaginje i ene lenova familije Knjaeske.

30) Knjaz Srbski postaje punoljetnim, kako navri dvadesetu svoju godinu.

31) Knjaz Srbski ne moe drati stolice izvan Serbije.

32) Knjaz i Knjaginja Srbska imaju titulu: Visoestva. Sinovi i brada Knjaza i njina djeca titulu: Svjetli
Gospodara, a ene njine, snae, i kderi titulu: Svjetli Gospoa.

33) Maloljetan Knjaz stoji pod tutorstvom majke svoje i oni lica iz dravnoga Sovjeta, koja Knjaz otac u
testamentu svom odredi. Ako li ih Knjaz ne odredi, a ono de ih odrediti dravni Sovjet.

Svi ovi tutori maloljetnoga Knjaza zaklinju se dravnomu Sovjetu, da de ispunjavati dunosti svoje i vjerno i
tono, i vospitati maloljetnika u poitaniju k ustavu Srbskom i u ljubavi k graanima svoga Oteestva.

34) U sluaju kad bi Knjaz umreo, ili odrekao se dostoinstva, ili kad bi bio maloljetan, to postavlja dravni Sovjet
tri namjestnika koji de u ime i mjesto Knjaza upravljati Serbijom po glasu ovog ustava i pod nadziranijem
dravnoga Sovjeta, komu se o tom i zakleti moraju.

Codex Projuris www.projuris.org 3

 USTAV KNEEVINE SRBIJE SRETENJSKI USTAV (1835)

Namjestnici ovi zaklinju se pred dravnim Sovjetom ovako: Zaklinjem se svetom, jedinosunom i
nerazdjelnom Trojicrm, da du Knjazu vjeran biti; da du u svrivanju Knjaeske vlasti za vreme maloljetstva
njegova odrati ustav Knjaestva Serbije u cjelosti, niti da du se u najmanjem emu ot njega udaljivati, niti
dopustiti komu da se udali ot njega; da du cjelost Knjaestva Serbije, i obtenarodnu i linu bezbjednost braniti,
i odravati prava svakog Srbina, i starati se svim silama o obtenarodnom i ponaosobnom blagostojaniju
Srbskom; Tako mi Bog pomogao!

35) Za vreme namjestniestva ovog ne smje se ustav ovaj mjenjati.

36) Ako se djelom osvjedoi i pred dravnim Sovjetom i pred narodnom Skuptinom, da je najstariji sin Knjaza
malouman, ili zbog tjelesni kakvi nedostataka nesposoban k knjaeskomu dostoinstvu, ili ako se isti sin odrekne
prava svoga na dostoinstvo knjaesko, u tom sluaju sljedovade za njim najstariji njegov sin, ako li ne ima svoji
sinova ni potomaka od isti sinova, a ono sljedovade najstariji brat.

37) Sinovi i brada Knjaza i njini sinovi ne imaju prava stupati u slubu strani drava; koji bi to uinio, liava se i
prava na nasljedije i plade, koju bi drugije od Serbije poluavao.

38) Sinovi Knjaeski i kderi sve Knjaeske familije, koji i koje bi stupile u brak, bez odobrenja otca i majke i bez
sporazumjenija dravnoga Sovjeta, s licama drugog, a ne pravoslavnog vostonog, vjeroispovjedanija, gubi
pravo na nasljedije Knjaeskoga dostoinstva i za sebe i za svoju djecu.

39) Knjaz Srbski i Knjaginja Srbska sa svojom djecom, a i brada Knjaeva sa svojom djecom primade za ivota
svog, a po smrti njinoj familije njine za uitak svoj iz kazne narodne godinju pladu, koju sa dravnim Sovjetom, i
sa narodnom Skuptinom pri stupanju svakog novog Knjaza na dostoinstvo svoje ugovore.

40) Kad Knjaginja Srbska obudovi, prima do smrti svoje iz kazne narodne pristojnu pensiju. A mlaa Knjaginja ne
prima za ivota stare nita od naroda, no kad udova umre, onda prelazi plada njena na mladu Knjaginju, kao na
suprugu vladajudega knjaza.

41) U sluaju kad bi stali sinovi Knjaeski enitise, to kazna narodna prinosi nasljedniku Knjaeskomu i ostalim
sinovima Knjaeskim, kderima Knjaeskim pak pri udadbi njinoj svakoj po jednu sumu novaca jedan put za
svagda na dar.

42) Knjaz Milo Teodorovid Obrenovid prima svake godine za ivota svoga iz kazne narodne i na kvite po sto
iljada cesarski talira plade, a dvadeset iljada talira na odranije svoga dvora.

Bradi Knjaza Miloa: Jovanu Teodorovidu Obrenovidu i Jefremu Teodorovidu Obrenovidu davadese za ivota
njina i preimuestveno za zasluge njine o narodu Srbskomu iz kazne narodne, svakomu, po deset iljada talira
pensije, a po smrti njinoj sinovima i familijama njinim po pet iljada cesarski talira.

43) U stolinomu mjestu sazidadese o obtenarodnom troku pristojni dvorovi za prebivanje Knjaza Srbskoga.

Dvorovi i batine, koje Knjaz Milo Teodorovid Obrenovid i brada NJegova u ovo vreme imaju u raznim Serbije
okruijama, jesu zakono imanje njino i njini potomaka.

44) Knjaz Srbski izdaje pri stupanju na dostoinstvo svoje narodu na estnom krstu i svetom Evaneliju ovu
zakletvu: Zaklinjemse svetom, jedinosunom i nerazdjelnom Trojicom, da du ustav Knjaestva Serbije drati
tono i sovjestno u cjelosti, i da du svakog pridravati, da ga takoe u cjelosti dri; da du braniti nepovredimost
pravoslavne vostone crkve u Serbiji, da du svim silama i sredstvima uvati cjelost Serbije i obtenarodnu
slobodu linosti, i bezbjednost imanja i prava svakog Srbina; a najposle da du se svakojako starati, da
obezbjedim i uzvisim blagostojanije i svega naroda Srbskoga voopte i svakoga Srbina ponaosob. Tako mi Bog
pomogao! - Po ovoj zakletvi vjenavase na dostoinstvo Knjaesko i miropomazuje se.

Glava esta

Codex Projuris www.projuris.org 4

 USTAV KNEEVINE SRBIJE SRETENJSKI USTAV (1835)

O dravnom Sovjetu

45) Dravni Sovjet Srbski najvia je vlast u Serbiji do Knjaza.

46) Dravni Sovjet uva, da nikakav Srbin, kog mu drago ina, nepovredi i nenarui ustava Knjaestva Serbije.

47) Dravni Sovjet motri i uva, da se ni najmanjemu Srbinu neini kakva ni bud nepravda; a gdi bi opazio, da se
ini, a on de poitati i u dogovoru s Knjazom ukloniti istu nepravdu.

48) Dravni Sovjet rukovodi zakonodavstvo u svoj obirnosti, i uva, da se ni jedna struka narodnji djela ne vodi
bez zakoni uredba, i da tim nainom zakon vlada svim narodom Srbskim.

49) Dravni Sovjet ustrojava zakonom sve ostale Srbske vlasti, predpisuje im zakonom pravila, po kojima im
valja vladatise i motri, da koja od nji ne prekorai predpisani im granica.

Po tomu sve Srbske vlasti, kromje Knjaza, zavise ot dravnoga Sovjeta.

50) Dravnomu Sovjetu pristoji pravo, motriti na predmete, o kojima ne ima zakona i uredbe, predlagati Knjazu
zakone i uredbe, koje nalazi, da su nune Serbiji i moliti Ga, da se pree i nunije najnajpre i privedu u djejstvo.

51) Dravni Sovjet sovjetuje se i daje mnjenija svoja o predloenijama, koja bi mu ot Knjaza dola.

52) U sluaju smrti, il' odricanija, ili maloljetstva Knjaza drise Sovjet dravni 33. i 34. lena ovog Ustava.

53) Dravnomu Sovjetu pristoji pravo, predlagati Knjazu lica, koja su za koje zvanije.

54) Dravni Sovjet orudije je, kojim se Knjaz razgovara s narodom na Skuptinama, kad mu nebi obstojateljstva
doputala da se lino s njim vidi, i ustmeno razgovori.

55) Dravni Sovjet ima pravo tuiti Knjazu svakog svoga lena, koji bi to skrivio, ili protiv ovog ustava, ili protiv
carstva Sultanova, ili protiv lica Knjaza Srbskoga, il' voobte protiv koristi naroda Srbskoga.

56) Dravni Sovjet ima pravo, kazniti i svakog inovnika, koji bi to skrivio protiv svoji dunosti, sve po zakonu,
koji de se jo izdati.

57) Istina, da se dravni Sovjet sastavlja po glasu lena 6. ovog ustava:

a.) iz jednog Predsjedatelja,

b.) iz est Popeitelja pojedini struka dravni djela;

v.) iz dravni Sovjetnika, i

g.) iz jednog glavnog Sekretara u inu najmlaega Sovjetnika; no kromje toga Knjaz ima pravo, poslati i sinove i
bradu svoju u zasjedanija Sovjeta, kad navre 18-tu godinu svoju, no ne mogu davati mnjenija svoji, dok ne
navre dvadesetu svoju godinu. Jote ima Knjaz pravo, naimenovati dravnim Sovjetnicima i ostale zaslune
inovnike Srbske, koji bi izvan stolinoga mjesta prebivali, i koji, naimenovani lenovima Sovjeta, pravo imaju, u
njemu zasjedavati, kad se sami nau u mjestu stolinomu, ili kad se pozovu od dravnoga Sovjeta u zasjedanija.

58) Otac i sin, i dva brata ne mogu zasjedavati u jedno vreme u dravnom Sovjetu.

59) Knjaz bira i postavlja Predsjedatelja dravnoga Sovjeta.

Codex Projuris www.projuris.org 5

 USTAV KNEEVINE SRBIJE SRETENJSKI USTAV (1835)

60) Popeitelji su odreeni, da predugotovljavaju i predlau dravnomu Sovjetu svaki po svojoj struci, zakone i
uredbe, koje su nune narodu Srbskomu.

61) Dravni Sovjet motri na predmete, o kojima neima izdani zakona i uredba, a koje Popeitelji otpravljaju.

62) Popeitelji nastoje, da se Knjazem odobreni i dravnim Sovjetom u Sbornik zakona uvedeni zakoni i uredbe
tono nabljudavaju.

63) Popeitelji stoje pod odgovorom za sve, to bi sami po sebi privodili u djejstvo.

64) Svakomu Popeiteljstvu odreivadese svake godine zakonom sume novaca, koji mu trebaju za voenje
struke poverene mu.

Popeitelji otgovaraju za to, da su sovjestno upotrebili otreene im sume novaca na one potrebe, koje im je
zakon predpisao.

65) Popeitelji duni su davati svake godine obirno izvjestije, svaki o svojoj struci, dravnomu Sovjetu i Knjazu,
a Popeitelj kaznaejstva i ovima i Skuptini narodnoj.

66) Knjaz ima pravo, imenovati popeitelje razni struka iz lenova dravnoga Sovjeta, a tako i otputati ji; no
otputeni Popeitelj stupa u red Sovjetnika dravnoga Sovjeta.

67) Knjaz ima pravo, povjeriti i dva otdjelenija jednomu Popeitelju; no u ovom sluaju ostaju struke djela
odvojene jedna od druge.

68) Zasjedanija dravnoga Sovjeta jesu tajna, i nede se drati bez protokola sovjetovanija.

69) Rjeenija dravnoga Sovjeta imaju silu, kad su u njima osim Predsjedatelja najmanje etiri Popeitelja i etiri
dravna Sovjetnika, s glavnim Sekretarom prisustvovala.

A u sluaju postavljanja tutora maloljetnomu, i namjestniestva maloljetnomu ili nesposobnim naenomu

Knjazu, u sluaju vjenavanja i davanja zakletve novoga Knjaza, u sluaju zaklinjanja novomu Knjazu, biranja
novog Knjaza iz srede naroda i dranja Skuptine narodne, moraju biti tri etvrtine isla sviju lenova, koji
sastavljaju dravni Sovjet.

70) Rjeenija dravnoga Sovjeta bivaju po viini mnjenija; kad bi mnjenija lenova Sovjeta ovog bila jednako
podjeljena, onda se rjeava predmet, po mnjeniju one strane, na koju pree Predsjedatelj njegov sa svojim
mnjenijem.

71) lenovi dravnoga Sovjeta duni su davati mnjenija svoja otkroveno, i istinoljubno, i nelicemjerno i nedati ni
komu, daji daje o izdaji Oteestva, o narueniju ovog ustava, o prikosnoveniju lica Knjaeskoga, i o oevidnoj
kakvoj nepravdi, ili u zasjedanijama Sovjeta il' pred Knjazem. Koji bi protiv ovoga postupao, ved je sam po sebi
zloinac, koga treba suditi i kazniti po zakonima.

72) Dravni Sovjetnici otgovaraju: za svaki sovjet, koji dadu Knjazu, za svaki svoj postupak, koji bi protivan bio
ovom ustavu, i za to, ako bi prenebregli initi predstavljenija Knjazu, protivu iji mu drago prestupaka, ved tede
linost iju, i daju povod ili pomod podobnim prestupnicima.

73) Naprotiv toga nikakav len dravnoga Sovjeta ne ima otgovarati za davanje mnjenija svoji o soinjavanju
zakona il' uredba.

74) Ako bi se meu tim dogodilo, da bi ili Knjaz ili koji dravni Sovjetnik zahtjeo goniti koga lena reenoga
Sovjeta za mnjenije njegovo o zakonodavstvu, to gonimi len ima pravo, iskati suda na dravnomu Sovjetu, il'
otpusta ot slube, koje de mu se ili jedno ili drugo dati.

Codex Projuris www.projuris.org 6

 USTAV KNEEVINE SRBIJE SRETENJSKI USTAV (1835)

75) Svaki dravni Sovjetnik zadaje Knjazu pri naimenovaniju svojemu sljedujudu zakletvu: Zaklinjem se svetom,
jedinosunom i nerazdjelimom Trojicom, da du vjeran biti Knjazu i pokoran zakonima, da du nabljudavati i u
cjelosti drati ustav dravni, i da du davati sovjete moje i raditi o obtenarodnomu dobru po sobstvenomu
mojemu ubjeeniju otkroveno, istinoljubno i nelicemjerno, i da du djelo, povjereno mi, tono izvrivati. Tako mi
Bog pomogao i njegovo sveto Evanelije!

76) Ustrojenije i dunosti dravnoga Sovjeta izdade Knjaz bez svakog otlaganja u osobitim ukazima.

Glava sedma

Vlast sudejska

77) Pravosudije rukovodidese i nabljudavati po svemu Knjaestvu Serbije u ime Knjaza, kao i dosad.

78) Rukovodstvo pravosudija predadese sudovima, koji de se, po obnarodovaniju Srbskog zakonika, u tri
stepena ustanoviti.

A zasada pripada ono:

a) Okrunim Sudovima;

b) Velikom Sudu u drugom stepenu, kao apelaciji;

v) Sovjetu dravnom, koji de otrediti jedno odjelenije, kao sudilie u tredem i poslednjem stepenu.

79) Po svoj Serbiji rukovodidese pravosudije jednako i po jednom zakoniku Srbskom, koji de se kako za
graanske parnice, tako i za krivice i zloinstva to skorije javno i izdati i Sudovima predpisati.

80) Sudija ne zavisi u izricanju svoje presude ni ot koga u Serbiji, do od zakonika Srbskog; nikakva, ni veda ni
manja, vlast u Serbiji ne ima prava, otvratiti ga od toga, il i zapovediti mu, da drugije sudi, nego to mu zakoni
predpisuju. Tomu treba i da se zakune pri naimenovaniju.

81) Niko ne moe se oteti ot prirodnog svog suda i otvudi drugomu.

Glava osma

O narodnoj skuptini

82) Skuptina narodna sastoji se iz sto najodabraniji, najrazumniji, najpoteniji i povjerenije narodno u
najvedem stepenu zasluujudi deputata iz sviju okruija i svega Knjaestva Serbije.

Kako de se ovi deputati i po kol iko iz svakoga okruija birati, dokle li zvanije njino trajati, otredidese osobitim
zakonom.

83) Svaki deputat, koji bi se birao za Skuptinu narodnu, ne smje mlai biti od 30 godina.

84) Svaki deputat iljese na Skuptinu narodnu o troku onoga, koji ga ilje.

85) Skuptina narodna kupise svake godine po jedan put o urevu dne u punom islu na pozivanije
Knjaeskoga ukaza, ako li bude nuno, i vie puta u godini. Isto tako i otputase Knjaeskim ukazom.

86) Nikakav danak ne moe se naloiti ili udariti bez odobrenija narodne Skuptine.

Codex Projuris www.projuris.org 7

 USTAV KNEEVINE SRBIJE SRETENJSKI USTAV (1835)

87) Svaki danak otreujese samo za jednu godinu dana. I, ako se po isteeniju ove vidi i dokae iz rauna
Kaznaejstva dravnoga, da nije dovoljan, to de ga Skuptina narodna za drugu godinu shodno povisiti, kako bi
manjak prole godine iziao.

88) Skuptini narodnoj dunaje finansija davati svake godine, a na zahtevanje njeno i pre, iste raune kako o
prihodima tako i o rashodima dravnim.

89) Godinja plada Knjaeska ne moe se, bez odobrenija narodne Skuptine povisiti, no i bez odobrenija Knjaza
nemoese umaliti.

90) Narodna skuptina ima pravo, initi Knjazu i dravnomu Sovjetu predstavlenija o albama kakvim i
tegobama, i moliti ih, da izdadu zakon o tomu; javljati im zloupotreblenija, koja bi vidila u pravleniju; i tuiti se
Knjazu na dravni Sovjet, ako bi lenovi njegovi ili druge vlasti naruile ustav i prava, utvrena ustavom, i
naruile prava koga god Srbina.

91) Samo narodnoj Skuptini pristoji pravo, raspolagati danak na narod.

Glava deveta

O crkvi

92) U pravoslavnoj vostonoj Srbskoj crkvi jedan je Mitropolit Srbski.

A Arhijereja moe biti onoliko, koliko bude po mloestvu naroda nuno.

93) Vnutrenje rukovodstvo crkve prinadlei Mitropolitu i duhovnoj vlasti, koja de se ukazom otrediti s
nabljudavanjem ugovora, utvreni s Patrijarhom u Carigradu.

94) I Mitropolitu i Arhijerejima, koliko i bude u Serbiji, odredidese plada iz narodne kazne za naknadu sviju
dosad ot nji primani prihoda.

No davanje parohija Svetenicima ostaje Arhijerejima, koji de im takove onda samo davati, kad koja parohija
obudovi.

95) Svetenstvu i duhovenstvu davade narod Srbski sve, to je dosad uobiajeno bilo, davati im, do druge
zakone otredbe.

96) Ni svetenstvo ni duhovenstvo ne mogu imati u Serbiji i drugoga zvanija. Jedini Mitropolit Srbski i u sluaju
potrebe Arhijereji Srbski mogu zvani biti ot Knjaza i dravnoga Sovjeta u savjetovanija o crkvenim djelima.

97) Svako vjeroispovjedanije u Serbiji ima pravo, svrivati bogosluenije svoje slobodno, po svojim obredima, i
svako bide pokroviteljstvovano ot praviteljstva Srbskog.

98) Zaklinjanje ljudi, koji nisu pravoslavnog vostonog vjeroispo-vjedanija, svriva se po obredima njine crkve.

Glava deseta

O finansiji (azandarstvu)

99) Srpska finansija stara se o svim prihodima i rashodima Knjaestva Serbije.

100) Finansija ne ima prava, traiti ispladenija danka narodnoga, razvje dva puta u godini, ot ureva dne do
Mitrova, i ot Mitrova do ureva dne.

Codex Projuris www.projuris.org 8

 USTAV KNEEVINE SRBIJE SRETENJSKI USTAV (1835)

101) Finansija upravlja prihodima ot umruka, skela rjeki, ribolova, kantara, arenda, trgovaki objavlenija,
tipografije, koji su prihodi narodne kazne, kao i ostali prihodi, koji bi se po vremenu, a zakonom uvodili.

102) Finansija ne moe izdati nikakvoga zakona o povieniju danka narodnoga bez odobrenija narodne
Skuptine.

103) Finansija ne moe zavoditi ni ot naroda kupiti nikakvoga danka za linu iju potrebu.

104) Finansija ne moe bacati naroda Srbskog u dug. Ako li bi kada i to nuno bilo, a ono da predloi i dokae
Knjazu, dravnomu Sovjetu i narodnoj Skuptini, da je to neobhodimo nuno, i da ite ot nji odobrenije.

105) Finansija duna je izmiljavati sredstva, kojima bi se umnoili prihodi zemaljski, no sredstva ta ne smjeju
biti na tetu naroda il' protivna ovom ustavu.

106) Finansija ne ima prava, postavljati umrukana na meama Okruija Srbski, no samo na granicama strani
drava i paalika.

107) Knjaz i dravni Sovjet postavide glavnu raundinicu, koja de pregledati sve raune finansije, i motriti, da se
narodni novci ne troe na druge potrebe, razvje na one, koje su Skuptinom narodnom odobrene.

Glava jedanajesta

Obtenarodna prava Srbina

108) Svako dete roeno u Serbiji ili izvan Serbije, a od Srbina iz Serbije; svaki u vreme obnarodovanija ovog
ustava u Srbskoj slubi u Serbiji i izvan Serbije nalazedi se inovnik ili sluitelj hristijanskog vjeroispovjedanija;
svaki, komu je deset godina prolo ot kako se u Serbiji nalazi, ili koji nepokretna dobra u njoj ima, smatrase za
Srbina, i ima pravo, uivati srbsko dravno graanstvo.

109) Strani trgovci, fabrikanti, zanatlije, i zemljedjelci hristijanskoga vjeroispovjedanija mogu pridobiti prava
graanina Srbskog, poem budu u Serbiji sedam godina dana i estno se uzvladaju, ili poem im Knjaz zvanije
kakvo dade; a inostranci, zaslueni o Serbiji, kako ot Knjaza pismo prime, da su priroeni Srbi.

A kako de se pravo Srbskoga graanstva poluiti otredide osobiti zakon.

110) Graanin Srbski samo moe biti inovnikom, tutorom, lenom obtestva, i nadzirateljem javni i obtinski
zavedenija.

111) Svaki Srbin i bez svake razlike jednak je pred zakonima Srbskim, kako u obrani, tako i u kazni na svim
sudovima ot najmanjeg do najvedeg.

112) Niko u Serbiji ne moe se ni goniti ni zatvoriti, razvje po propisu zakona, i ot zakone i prirodne vlasti.

113) Niko u Serbiji da ne stoji vie ot tri dana u zatvoru, a da mu se ne javi krivica, za koju je zatvoren, i da se ne
uzme na ispit.

114) Niko u Serbiji ne moe kaznjen biti, ved po zakonu i po presudi nadlenoga suda.

115) Komu se jedan put sudilo ved za kakvu krivicu, pak je po presudi sudejskoj kaznjen i otputen, ili naen da
nije kriv, onomu nemoese po drugi put suditi za istu krivicu.

116) Svakomu graaninu Srbskomu otvoren je put k svim inovima u Serbiji, kako se samo nae, daje sposoban
i dostojan k njima. Pri jednakoj sposobnosti predpostavljase Srbin stranomu.

Codex Projuris www.projuris.org 9

 USTAV KNEEVINE SRBIJE SRETENJSKI USTAV (1835)

117) Svaki Srbin ima pravo birati nain ivljenja svog po svojoj volji, samo koji nije na obtenarodnu tetu.

118) Kako rob stupi na Srbsku zemlju, ot onoga asa postaje slobodnim, ili ga ko doveo u Serbiju, ili sam u nju
pobegao. Srbinu slobodno je roba kupiti, no ne prodati.

119) Imanje svakog Srbina, bilo kakvo mu drago, jest neprikosnoveno. Ko se pokusi, dirnuti u tue dobro i
imanje, ili prisvajati ga, ili okrnjiti, onaj de se smatrati za naruitelja obtenarodne bezbjednosti, bio on ko mu
drago i ot kud mu drago.

120) No u sluaju, ako bi praviteljstvo Srbsko potrebovalo imanje ije na obtenarodnu polzu, to ima pravo,
upotrebiti ga na takovu, no poem dade imaocu naknadu za njega, poto vjetaci precjene.

121) Svakomu Srbinu doputeno je, seliti se sa pokretnim svojim imanjem u druge predjele turskoga Carstva, a i
u strane zemlje; no k tomu treba da ispuni zakone uredbe, koje de se izdati.

122) Svaki Srbin duan je pladati svake godine zakonom otreeni danak, ot koga se niko neosloboava, i
priticati k obtinskim potrebama pri graenju mostova i krenju drumova.

123) Svaki Srbin duan je idi na pozivanje praviteljstva na obranu oteestva il' u regularnu il' u upisnu vojsku, ot
koji je prva uvjek, a druga u osobitim dogaajima u slubi o obtenarodnomu troku.

124) Srbin nije duan ni kakvomu inovniku kuluiti, kromje Praviteljstvu pri graenju zdanija, potrebni za
obtenarodnu polzu; no i u tom sluaju platide mu Praviteljstvo pristojnu nadnicu.

125) Nikakav Srbin ne moe stupiti u slubu strani zemalja il' primati plade i znakova otlija ot nji bez
doputenja Knjaza svoga.

126) Srbin ima pravo, tuiti se vioj vlasti, kad bi mu se nie zatezale izdati rjeenija u djelima njegovim.

127) Sva djela sudejska i sviju ostali vlasti i zavedenija Srbski otpravljaju se Srbskim jezikom.

128) Sva zemlja, koju narod Srbski ima, prinadlei svakom imaocu, kao prirodno imanje, kojim moe po svojoj
volji raspolagati, i koje moe drugomu prodati; samo mora u tom sluaju javitise nadlenoj vlasti svoga
Obtestva i Okruija, i pred njom prodati ju; a posle ne moe naseljavatise na tuu nekupljenu.

129) I seoske ume i gora dosadanji alija jesu obtenarodno dobro; sav narod ima pravo, uivati ji. Niti ima
Praviteljstvo, nit' ikakav Starjeina, ni inovnik, ni trgovac, ni seljanin, nit' ikakav Srbin prava, zagraivati ji ili
zabranjivati Srbima iz drugi sela i okruija, da ji ne uivaju.

130) Nagrade zasluenim Oteestvu ljudma dajuse u novcu iz kazne narodne, a ne u zemlji ove ili one obtine.

131) Obtine naroda Srbskoga imaju pravo, zahtjevati ot Praviteljstva, da im zavede o obtenarodnom troku
blagodjetelna zavedenija za sirote, kole, bolnice i kontumace. No u tom sluaju treba, da odredi Skuptina
narodna nuni troak.

Glava dvanajesta

Prava inovnika

132) Svaki inovnik stoji pod odgovorom za sve, to u krugu svoje slube radi, i za tono svravanje svega, to
mu predpostavljene zakone vlasti predpiu da nabljudava i izvruje.

133) inovnici, naimenovani od Knjaza, ostaju takvima za ivota, i doklegod budu sposobni k zvaniju; no nisu
nasljedstveni.

Codex Projuris www.projuris.org 10

 USTAV KNEEVINE SRBIJE SRETENJSKI USTAV (1835)

Oni se mogu premjetati iz jednoga mesta u drugo na zvanije, u kom su bili u prvomu.

Oni mogu se poviavati na vede zvanije; no ne mogu sbacivati se na manje ili otputati sa svim bez krivice, koja
se nebi sudejski izvidila i presudila.

134) Meu tim vede vlasti imaju pravo, ukloniti za vreme ot zvanija inovnika, na koga bi palo podozrenije
kakvo. No i ovo treba da se izvidi najdalje za tri mjeseca, ako se podozrjeva, da je inovnik uinio to u Serbiji, a
za est mjeseci, ako se podozrjeva, da je uinio to izvan Serbije.

A za sve vreme tog izvianja otbija mu se polovina plade, koju je u zvaniju imao, za naknadu tete, ako se
dogodila komu njegovom krivicom.

135) Kad je zvanije koje prazno, il' ostane kojim nainom bez inovnika; to je njegova vlast duna predstaviti
dravnomu Sovjetu sva lica, koja su zvanije isto traila i dati mnjenije svoje o trojici ot nji, koje dri za
najsposobnije.

136) Za putovanje inovnika po djelima slube i za premjetanje s jednoga mjesta u drugo daje mu se zakonom
otreena naknada iz obtenarodne kazne, preko zakonom otreene svakom plade.

137) Starim, ili zbog bolesti svoje nemogudim sluiti inovnicima, daje se iz obtenarodne kazne i do smrti
njegove pensija po zakonu; polovina otreene zvaniju njinom plade, ako su petnajest, sva plada, ako su
dvadeset i pet godina dana bezporono sluili.

Koji inovnik uzite otpust ot slube pre, nego je zasluio pravo na pensiju, otpustidese, no gubi pravo na
pensiju.

Knjaz i Sovjet, nede prenebregnuti ni sirota inovnika, nego de se za nji zakonom sastarati.

138) Nikakav inovnik ne smje voditi trgovine, il' raditi zanata sam i pod svojim imenom.

139) inovnik zaklinje se, pri polueniju Knjaeskoga naimenovanija, na zvanije, vlasti, koja mu je najblia
ovako: Zaklinjemse svetom, jedinosunom i nerazdjelnom Trojicom, da du ustav Knjaestva Serbije tono
nabljudavati; da du sve zakone i uredbe predpostavljeni mi vlasti tono, sovjestno, i na predpisano vreme
izvrivati, i da du biti vjeran i pokoran Knjazu i pokoran dravnom Sovjetu. Tako mi Bog pomogao!

Glava trinajesta

Promjene i dodatci k ustavu Knjaestva Serbije

140) Ako se po vremenu i iskustvom dokae, da je nuno, promjeniti koji ot vieisisljeni lenova ovog ustava
Knjaestva Serbije; ili da je nuno to dodati k njima ili otuzeti; to Knjaz i dravni Sovjet Srbski, da sazovu
Skuptinu narodnju, pak da joj predstave i dokau nunost istu, i onda zajedno s njome ili da promjene ovaj ili
onaj len ustava ovoga, ili da mu dodadu to je nuno, il' da otuzmu od njega, to je izlino il' bezputno.

141) No u ovom sluaju moraju biti najmanje tri etvrtine otreenoga isla Skuptine deputata narodnji, i ot
istog isla najmanje dve tredine jednakoga mnjenija.

Glava etrnajesta

Zakljuenije

142) Ustav ovaj Knjaestva Serbije, ot sto i etrdeset i dva lena stupa u djejstvo ot dananjega dana i dravni
Sovjet uvodi ga danas u Sbornik zakona.

Codex Projuris www.projuris.org 11

 USTAV KNEEVINE SRBIJE SRETENJSKI USTAV (1835)

Tako zakljueno i zakletvom sviju podpisani i sve Sretenske Skuptine podtvreno u Kragujevcu Tredega
Fevruarija iljade osam stotina i trideset pete godine ot Rodestva Hristova.

(M.P.)

Milo T. Obrenovid

Knjaz Srbski.

Po poveleniju NJegovoga Knjaeskoga

Visoestva

Jefrem Obrenovid.

(Sleduju podpisi brade Knjaeske. Deputata sviju okruija Serbije, svetenstva i duhovenstva i /tekst neitak/...
Sovjeta Srbskog.)

Codex Projuris www.projuris.org 12