LOVRE KATI

STECI

U IMOTSKOJ KRAJINI

TOPOGRAFIJA

. Ve pred 20 godina obilazei za kolskih praznika Imotsku Krajinu biljeio

sam., to sam opazio. Posebnu panju sam poklonio stecima, kojih je velik
broj u imotskim selima. Te moje putne biljeke bile su, naravno, nepotpune,
a da bi se po njima mogla napisati kakva radnja o stecima. Vremenom sam
ih popunjavao i napokon u drutvu s drom Stipom Gunjaom i fotografom
splitskog Arheolokog muzeja Karlom Stiihlerom u mjesecu srpnju 1952. po
novo sam steke pregledao i vanije objekte fotograf je snimio. Naalost zbog
kratkoe vremena nijesmo mogli ekati na pogodniji momenat osvjetljenja
pojedinih strana stec;aka, pa je ' tako nekoliko interesantnih pojava ostalo ne
fotografirano.
Reambulaciju smo poeli sa pograninim selom sinjske i imotske krajine,
Budimirom, a onda zaredom obili Biorine, Cistu, Lovre, Studence, Proloac,
Vinjane Donje, Dikovau u Runoviu, Lokviie, Pljica, Slivno i Zagvozd.
Drugi put zbog usporedbe pohodili smo Bisko i trei put Sv. Spas na vrelu
Cetine. Napokon ja sam pregledao steke u Katelima.

BUDIMIR

Ovo je selo preteno stoarsko, oranica je malo i malene su i gladne. U

selu ima steaka na vie mjeeta.

Pisak
U Budimirn mali humak od kakvih 3-5 m V1sme zove se Pisak. Nalazi se
lijeve strane puta, kad se dolazi od Sinja i Ugljana prema Imotskom. Na
tome humku bilo je prije vie steaka, alj su vremenom nestali. Sada se nalaze

131

samo tri u obliku ploe. Oko njih je zemlja prekapana, sve prevrnuto i ispre
mijeano bez ikakva pijeteta i razumijevanja. Uokolo u poljskim suhozidi
nama opaaju se komadi razlupanih steaka, koji su posluili seljacima kao
graevni materijal.
Navrh humka jo se nalazi grob, ali je steaka nestalo. Grob je ovalan i
ozidan bedrenicama. Takvi su grobovi dosada datirani X. stoljeem, ali ih je
dr. Gtmjaa naao u Biskupiji kod Knina iz mnogo kasnijeg doba. Dakle
forma ovoga groba ne moe nam posluiti kao indicij vremena, kad je nastaQ'.
Grob je dug 2,10 m, po sremni irok 0,50 JU. Od sauvanih steaka vrlo je
interesantna jedna ploa. Dimenzije su joj: duina 1,80 m, irina 1,34 m, a
debljina 0,27 m (slika br. l). Na ploi je prikazan ovjek obuen u dugu
haljinu poput enske. Haljina mu see do tla. Stopala se ne vide. Lijevu je
ruku podboio, desnu, ispruio i njome dri kri. Kri je vei od ovjeka.
Visina ovjeje figure je 0,42 m, a visina kria 0,76 'Jn, duina poprenih kra
kova 0,62 m.
Krakovi su kria iroki i ureeni crticama II oblik~ riblje kosti. Pri vrhu
II oba kuta dvije su osmolatine rozete, jedna izdubljenih latica, druga
ispupenih. Drugi su spomenici bez ikakva ukrasa.
.
U istome kraju, neto prema istoku s lijeve i s desne strane puta nalazi se
48 steaka. Ovaj poloaj seljaci zovu Steljci. S lijeve strane stoje 3 sarko
faga i 2 sanduka. Kao na Pisku tako>je i o,v dje sve prevrnu to.

Na lijevoj strani puta

Steci-sarkofazi.: 1. Prikazan je na proelju konjanik s maem, a pred njim
pas goni zvijerku.
2. Steak je prevaljen sa svoga p06tamenta. J emni ovaj Ima postament,
druga ga dva nemaju.
Na vidljivim stranama prikazano je kolo, koje se nastavlja oko tri strane
steka, a valjdw i na etvrtoj, nevidljivoj. Na proelju su dapae dva kola,
jedno povie drugoga. Na jednom zabatu (uoj strani) prikazan je konjanik
s maem u ruci, a na drugome povrh kola Uklesana je svastika (Hacken
kreuz). Dimenzije: visina do poetka strehe 1,30 m, do vrha krova 1,40 m,
duina 1,30 ID, irina 0,80 m.
I
3. Na fasadi sarkofaga uklesan je kri, a na uoj strani dvije koute i pas.
S desne strane puta ima 43 steka, od kojih su 4 sarkofaga, 28 sanduka i
II ploa. Sarkofazi: 1. Dimenzije: visina do- vrha krova 1,20 m, duina 1,20
m, irina 0,70 m. Fasada je razdijeljena na dva polja. Po sredini je reljefna
pruga nreena . kosim crtama, ona se grana u luku na obje strane, os se pro
duuje te na vrhu zavrava otricom strijele. U lijevom polju konjanik II
desnici natrag pruenoj dri koplje, a u desnom polju je pas ili kouta
(slika 2).
2. Na krovu polumjesec u formi potkove i rupica.
3. Na fasadi dva konjanika gone jelene. Na prvom zabatu uklesan tap, na
drugome ma. Na krovu osmokraka zvijezda i polumjesec (slika 3).
4. Vitezo;yj u jahanju.

132

Sanduci su veinom bez omamenla. Na jednome, oteenom, lijep je relje

fan i pravilan okvir, a na izdubljenoj pozadini u plonom reljefu prikazan je
konjanik i pred njim figura, u dugoj do tla haljini, dri u desnici koplje, a
lijevom konja za uzdu. Konjanik ima na glavi otrIjatu kapu (kacigu), u lje
vici etvnast tit. Konj sa svinutim vratom i upirui Se prvim nogama poka
zuje ilav pokret (sli~a 4). 2. Na sanduku je pet rupa tako rasporeeno, da
prave oblik kria, a na poboju jednog sanduka uklesan je kri, kojemu kra
kovi zavravaju kuglicama (slika 6).
Na jednoj ploi uklesan je luk i strijela.
',.

Pitet
Kakvih 300 m istono od Piska i Steljaka die se s desne strane puta
humak, zapravo grobna prethistorijska gomila, koju seljaci Budimira zovu
Pitet. Na hUQ1ku lee 43 steka, svi II obliku sanduka osim dva (slika 7).
Jedan sarkofag, prevaljen, na . proelju je uokviren irokim letvama, a u
udubljenoj pozadini prikazano je u reljefu kolo: dvije enske i jedan muka
rac. 2enske imaju dugu haljinu te im se stopala ne vide, a mukarac mora
da je II kratkom haljetku, jer su mu noge od bedara vidljive. Noge su ne
srazmjerno i neprirodno izraene. Tako su odjevene muke i enske figure
na svim stecima u Imotskoj Krajini. Mukarac i slobodna ena podboili su
se slobodnom rukom. Mukarac je opruio lijevu nogu kao u podskoku. Tako
je kova naglasio pokret II kolu (s1ika 8).
Sanduci su impozantni, ali izjedeni od atmosferilija. Osobina je ovoga
groblja na Pite tu, da su nad stecima-ploama postavljeni uelei, t. j. prizma
tiko kamenje. Jo ih je na mjestu pet (slika 9).
Mnogo.je grobova prekopano.

Lazine
Istono od Piteta oko 250 m oa lijevoj straoi puta, ali ve na teritoriju
sela Biorina na malom prirodnom humku zaraslu hrastiima i grmljem polo
eno je 12 steaka. Svi imaju podnoje (postament), ali su hez ikakva orna
menta . Tu su jo dva groba bez steka, koji su bez slUnnje dignuti
odatle. Osim ovih ima u Budimiru 4 steka u obliku sarkofaga kod Mladino
vih kua, a kod ubia kua 10 ploa i. sanduka. U Biorinama je kod Suko
vih kua je.dan steak.

C I ST A

etiri ' km istono od Biorina nalazi se selo Cista, koje se opet protee 4 km.
Cista je postojala ve u rimsko doba i imala malu tvravu, a godine 1935.
otkrio sam tu II starokranskoj nekropoli jednu memoriju i crkvu iz VI. 8t.1
I Lovre Kati, Tragovi starokranske nekropole n Cisti, Vjesnik za arheologiju i hiqt.
tiHim . LIII. str. 267.

Najvei broj steaka nalazi se ba II Cisti. Tri su, uglavnom, groblja II Cisti
sa stecima: Zadubina, Mala gomila i Velika gomila. No i kod dananje
upske crkve nalazi se nekoliko steaka.

Kod upske crkve

Izvan ograde groblja lei jedan steak-sanduk, dva su uzidana u ogradnom
zidu i jedan u negdanjoj upskoj crkvici iz XVIII. st., koja danas slui za
ognjenicu. Ovaj je ornamentiran, ali je presjeen po polovici. Fasada je
uokvirena irokom profiliranom prugom. Na pozadini je jelen, kojega je
konjanik sulicom pogodio. Konjaniku se vidi jedino podlaktica, a konju samo
glava i jedna prednja noga. Jelen je prikazan n trku. Ko.vac je imao dobro
oko za opaanje, jer je pravilno uklesao noge jelenove, lijevu prvu i stranju
jednu do druge, a desnu prvu i stranju razmaknute. Inae je tranje bez
ivota. I kod konja se ispoljava neka vjetina kovaeva. Kao u luku svinut
vrat k(}nja i energino uprta prednja noga u zemlju i naperene ui karakte
riziraju jak pokret i snagu ivotinje (slika 10).
Na jednom sarkofagu, koji je uzidan u zid groblja, isklesano je stablo, koje
se grana i tako pravi ,arkade. U lijevoj je arkadi pas, u desnoj ptica (valjda
sokol).

Zadu.bina
Zadubina se nalazi 500 m juno od upske crkve, a jednako toliko i od
Crkvina, gdje je bila ve spomenuta starokranska nekropola. Na zapadu su
od Zadubine Seline, kojima oznauju bez sumnje staro selo. Izmedu Crkvina
i Zadubine, a juno od obiju i udaljeno oko 600 m, ostaci Su turske kule.
Pripovijedaju, da je tu Ale Matuzovi Ijeto'Vao, a zimi prebivao na Zadvarju.
Zadubina je bunar, pojilo za blago, a ime joj valjda potjee od toga, to je
koji Turin (Ale Matuzovi?) napravio pojila kao svoju zadubinu. Bunar je
nedaleko u krunici obzidan suhozidom; u kojem se nalazi jedan steak-sar
kofag sa postamentom, est sanduka i dva postamenta bez steaka. ini se,
da zidari suhozidine nisu premjetali steke sa svoga mjesta. Na sarkofagu
s dobro profiliranom strehom juna je fasada razdijeljena sa 4 tapa u 3
arkade ili bolje rei okvira, jer arkadice su odozdo i odozgo zaobljene te
imaju ovalni oblik. tapii se zavravaju stiliziranim ljiljanima. U desnoj i
srednjoj arkadici jae u svakoj po jedan konjanik. U lijevoj je kouta, ko-ju
pas grize za stranju lijevu nogu. Figure su stisnute, pa, jer nije bilo mjesta
u treoj arkadi za psa, kova ga je uklesa(}, kao- da stoji na stranjim nogama
ispod koute. Jednako je radio i klesar u 2rnovnici prikazujui sv. Jurja kako
ubija zmaja. 2 Na sjevernom proelju prikazano> je otvoreno kolo: tri ene i
dva mukarca, gdje se dotiu rukama, dre neki predmet, koji izgleda kao
produena brojka 8, valjda rubac (slika ll).
Na zabatu je razgranjen stilizirani ljiljan, kojemu se stabljika pri dnu
ralja u dva tapia, a na vrhu se produuje II kri.
!

134

M, Ahrami, Basrelj;f sv. Jurja u 2rnovnici. Staroh'r valska prosvjeta. N. S. I. 1-2. str. 78.

Sanduci: 1. Oko gornje plohe pro>vedena je lozica s dvolistom i jednolisto>m.

Na plohi su prikazane dvije vijugaste zmije, koje gmiu dijagonalno po> plohi.
S lijeve strane sjecita, reljefna je osmolisna rozeta. Ona s lijeve strane je
izdubljenih, konkavnih latica, a s desne ispupenih, konveksnih (slika 12).
Povie i ispod sjecita uklesan je kri s duim donjim krakom i pri dnu zai
ljenim. Krakovi kria su ureeni slomljenim crticama u obliku riblje kosti.
2. Steak-sanduk sa etiri rupe na gornjoj plohi, a Sa titom u obliku okre
nutog trapeza na postranoj plohi due strane.
3. Sanduk s podnojem. Na gornjoj plohi izdubljeno je pet rupa tako raz
mjetenih, da prave sliku kria. Promjer rupa 8 cm. Pri dnu plohe petero
latina rozeta s rupom u sredini. Slian motiv na nadgrobnoj ploi nalazi se
u starokranskoj nekropoli u Solinu kod Pet muenika Kaplju zvanoj.21
CRLJ[VICA: MALA GOMILA

Glavno nalazite steaka jest na polo>aju zvanom Crljivica. Ona se dijeli

na Malu i Veliku gomilu. Ove gomile nisu drugo nego pretpovijesni grobovi,
tumulusi. Gomile se nalaze uz cestu. Ja sam negda uo u Cisti pripovijedati,
da je u Crljivici bila crkvica. Naroo pria., da je za bjeanja pred Turcima
ova crkvica bila zasuta gomilom kamenja, a u njoj zakopano sve crkveno ruho
s jednim oltarom i zvoni em. Dalje se pria, da tu lei kale i misnike pIa
Dlite (kazule) velike cijene. Kopati se tu ne smije, jer bi obolio, tko> bi to
pokuao, a i grad bi obio usjeve. Od Duhova do sv. Ante u toj gomili uje se
zvonce. To sam uo iz usta seljaka ve 1931. godine,. kako je zabiljeeno u
mojoj biljenici, pa pri pohoou u mjesecu srpnju 1952. ponovo sam pitao
nekoje seljake, no oni mi nisu znali nita kazati.
Mala gomila lei s lijeve strane puta i na njoj je est steaka~sarkofaga, 4
sanduka i jedna ploa. Svi su sarkofazi ureeni raznim ornamentima i reljef
nim prikazima.
1. Steak.sarkofag s jako> profiliranom strehom, koja odskae za 2 cm oo
pobonih stranica steka. Steak je prevaljen. Na iroj strani, koja je vidljiva,
obrub je s lozicom na spiralu. Na uoj strani je isklesan vrlo reljefno i pla
stino polumjesec, koji ooskae od pozadine za 2,50 cm (slika 13).
2. Prevaljen sarkofag s jako profiliranom strehom. Po Elredini ire strane
iroka pruga ureena lozico>m od spirala (slika 14).
3. Sarko>fag. Povrh sljemena krova povueno ue, a tako> i oko itave
strehe. - Na imj strlYli, proelju bez arkada, tri su konjanika, a na zaelju
dva mukarca i izmedu njih dvije ene vooe otvoreno kolo. Jedan je muka
rac raskoraio> noge i one prelaze liniju, na kojoj poiva itav prizor. Na uoj
strani su vrlo reljefno izraen polumjesec i osmokraka zvijezda.
4. Sarko>fag. Na iroj strani urezana dva paralelograma. jedan u drugi, u
manjem su dva mukarca u kolu. Na. uo>j je strani arkada i u njoj narozan
stalak, koji se u dnu ralja II dva traka, a pri vrhu razdvaja se u preku, na
kojoj poivaju dva produena luka jedan u drugome. Sve to izgleda kao slika
pulta. Na drugoj, uoj, strani stablo, kojemu je deblo narozano paralelnim
crticama kao i kod pulta, a vrhovi grana zavravaju kruiima (slika 15).
I.

Recherches a Salome, Tome I, par. E. Dyggve et J. Brondsted, Copenhague 1928, str. 138.

5. Sarkofag povaljen. ira strana plastinim letvama uokvi,rena i na njoJ

dvije osmolatine rozete. Lijeva rozeta izdubenih latica, a desna ispupenih.
Na uoj strani stablo u reljefu, dvaput se grana i sputa dolje grane. Na dru
goj uoj strani stablo razgranato, kojemu osovina zavrava kriem pri vrhu.
6. Sarkofag, kojemu sljeme zavrava uetom. Proelje je razdijeljeno jakim
plastinim i narozanim tapom !l dva polja. U lijevome polju je jelen u trku,
lt u desnom konjanik, iji je konj takoer u kasu. I ovdje je ivotinjski po
kret pravilno prikazan. Citav je prizor uokviren irokim letvama (slika 16).
Na jednoj ploi prikazano je stablo s uvis uzdignutim granama, a mell
njima kri jednakih krakova.

VELIKA GOMILA

Velika gomila nalazi se na ravnici od 100 m duine i 30 m ~irine. Kroz

sredinu prolazi cesta za Imotski. Lijevu stranu ove ravnice presijeca duga
suhozidina, kojom je ograena njiva. Ova nekropola broji 87 steaka. Od tih
je sarkofaga 16, sanduka 56 i ploa 15.
Steci

u njivi

Sarkofazi: 1. Konjanik u obinom slavu. 2. Sarkofag ureen tror nom lozi

com. Na proelju je ovjeja figura, pod njom osmolatina rozeta, II s desne
strane kri uokviren ravnim crtama.

Sanduci i

ploe

u njivi

1. Sanduk ukopan u zemlju. Dimenzije: dug 1,85 m, imk l m, debeo

(iznad zemlje) 0,20 m.
Po gornjoj plohi proteu se dvije iroke dijagonalne prugc. Povrh i ispod
njihova sjecita nalazi se po jedan malen kri. 2. Sanduk. Ureena gornja
ploha samo na desnoj strani jednolistom lozicom. Uvrh lijeve strane osmo
. kraka izboena zvijezda, a pri dnu te strane isto takva izdubena (konkavna)
s polumjesecom. Po sredini ovjek dri kri, koji je ureen u obliku riblje
kosti (cik-cak crticama).
3. Sanduk. Na gornjoj plohi reljefan kri upisan II etvorini. Na vrhu kra
kova izvan ~tvorine kruii (slika 17).
4. Sanduk na dnu oteen. U etiri kuta na gornjoj strani po jedna osmo
latina rozeta. Dvije II gornjem dijelu ploh.e konkavne, a dvije u donjem
dijelu konveksnih latica. Po sredini plohe crux hastata (kri s kopljem),
dakle procesionaini kri. Kri je irokih krakova, koji su ureeni II obliku
riblje kosti. Krakovi se zavravaju otrim kntom. S desne strane stoji ovjek
rasko'raenlh nogu, desnom rukom dri kri, a lijevom se podboio. Glava je
ovjeka produena, kao da ima visoku kapu. Uokolo je jednolisna lo!!:ica_
5. Sanduk sa reljefno isklesanom svastikom, u kojoj je u sredini rupa .

Ploie s ornamentima tri su:

1. Na O'voj je jednakO'kraki (grki) kri ureen u O'bliku riblje kosti. Nad
kriem polumjesec.
2. Ploa s dva plastina vijenca (slika 18).
3. Ploa sa svastikom na gornjoj plohi, a na tanjoj, sjevernoj
Steci

izvan njive

Sarkofazi: 1. Vrlo profilirane strehe. Lei prevaljen. Na prednjO'j, iroj,

strani prikazana su dva kO'njanika: prvi, udariO' je jelena kO'pljem, a drngi, u
pruenO'j desnici dri uvis ma. Figure su konjanika i konja vitke i tanko
vite, konji prikazani u kasn, a jelen bez ivota i pokreta.
2. Plitak reljef konjanika, koji gada kopljem jelena.
3. Krov vrlo lijepo profiliran. Na prednjO'j strani prikazan konjanik II
plitkom reljefu, kako gada kopljem kO'utu.
4. SarkO'fag oteen. Prednja strana ureena s tri strane uetom. Prikazane
dvije enske, kO'je jedan mukarac vodi u otvorenom kO'lu. U slobodnoj,
. desnoj ruci, kO'jO'm se podbO'io, mukarac dri tap, a krajnja enska pod
bO'ila se lijevO'm slobodnO'm rukom.
5. SarkO'fag uzidan u poljskoj ogradi. ire strane su nevidljive, a na jednoj,
uoj strani uklesana su dva konjanika s kopljima kaO' u turniru jedan prema
drugome, medu njima rozeta.
6. SarkO'fag uzidan u ogradi. Na krO'vu mu je rozeta konveksnih latica. Na
UO'j (jedinO' vidljivoj) strani prikazan je O'vjek, kO'ji dri tap ureen kosim
paralelnim crtama.
7. TakO'der u zidu. Krov profiliran. Na UO'j strani isklesan ljiljan, stilski
izraen sputa lie dO' tla. Gornja dva lista prave O'blik kria (slika 20).
8. U zidu jO' na PO'stamentu trapezoida steak (pri dnu suen) profilirane
strehe. Na uoj strani tri ljiljana jedan u drugO'me (slika 21).
9. Na pro.elju iri stablo. grane, koje prave dvije arkade. Praznine u
uglo
vima i po sredini iznad stabla ispunjene su palmetama.

U arkadama s lijeve strane kO'uta, koju udara kopljem konjanik iz desne

arkade. Predstava je uokvirena letvama sa sve etiri strane.
Sanduci

1. Na gO'rnjoj plO'hi sanduka urezan dvjema tankim crtama kri. Na vrhu

svakoga kraka krui, a na vrhu vertikalnog kraka rupa, u kojoj je opet
izdubena manja rupa.
2. KaO' i pod br. 1.
3. Sanduk sa svastikom urezanO'm na gO'rnjO'j plo.hi.
4. Kolo: dva mukarca i medu njima ena. Izrada: plitak reljef.
5. Na gO'rnjO'j plohi sanduka letvama ukraenim u obliku riblje kosti izra
ena fO'rma zabata, a u njemu ovjek raskoraenih nogu i PO'dboenih O'biju
ruku. Izrada: vriO' ploan reljef (slika 22).

6. POo sredini go.rnje plo.he sanduka letva ureena u o.bliku riblje kosti. Na
desno.j gornjo.j strani isto. tako. ureen kri. Do.uji kraj vertikalno.g kraka dui
o.d o.stalih triju. Uz letve Po.lumjesec i o.smo.kraka zvijezda u reljefu. S lijeve
strane letve rupa 5 cm dubo.ka.
7. Sanduk oteen na desnOoj strani. Oko. go.rnje plo.he prOolazi Io.zica. Sa
vanjske strane ima dva lista, a na unutranjo.j jedan ro.mbo.idan. Prikazan je
na plo.hi o.vjek, kOoji dri u lijevo.j ruci naro.zan tap, a desnicom se Po.dbo.
io., no.ge rasko.raio.. Na glavi mu klo.buk sa iro.kim o.bodo.m sjea nas slike
Ljudevita I. sa slinim klo.buko.m. 3 Mo.gao. bi tko misliti, da je to. jastuk, na
ko.jem Po.iva mrtvaeva glava, ali rasko.raene no.ge, Po.dbo.ena desnica i tap
u lijevo.j nlci o.znake su iva, a ne mrtva o.vjeka. Napo.ko.n sve figure na
stecima prikazuju POoko.jnike za njiho.va ivo.ta, pa POo tome ni o.vdje ne mo.e
biti prikazan Po.kojnik u mrtvakom st.a vu. Po.d liko.m Oovjejim nalazi se
kri, a ' Po.d kriem dvije osmo.latine ro.zete, jedna iljastih, a druga zao.blje
nih latica. POod njima polumjesec. Sve izraeno. u nisko.m reljefu.
8. U visOokOom reljefu prikazano. stablo., ko.je sputa grane na takav
jzgleda kao. o.rnament u Oobliku riblje ko.sti.

nain,

da

9. ovjek rairiOo ruke, a iSPOod lijeve nIke gmie zmija. U kutovima o.smOola
ro.zete. Sve u nisko.m reljefu.

tine

10. Na gornjoj plohi prikazan

i strijela. Sa strane kri. .

ovjek Po.dbo.enih

nIku, a pri vrhu je luk

ll. Go.mja ploha uo.kvirena letvama. Letve na duim stranama ureene spi
ralo.m, a na kraim u o.bliku riblje kosti. Izvan o.kvira osmo.latina rozeta kon
veksnih latica, a u o.kviru dva koplja dijago.nalno. Po.Io.ena sa zmijo.liko. izra
enim ko.pljitem od dva kria jedan prema drugo.me, ali u suprotno.me smjeru
Po.Io.eni. P~lumjesec u jednom Po.lju, a o.smo.kraka zvijezda u drugo.me.
12. Na Uo.j strani sanduka prikazan rasko.raen junak, II desnici mu ma,
a u ljevici tit dolje o.bao." a na gornjo.j strani u luku s uzdignutim krajevima.
Stav je junaka u napadaju (slika 23).
Desetak metara juno od Velike go.mile bunar je, POojilo za ivo.tinje. Ko.d
njega je, ali ne na prvOotnom mjestu, steak-sarko.fag vrlo lijepe izrade. Kro.v
jako. pro.filiran, streha na Uo.j strani ureena meandrikom crto.m.
Na isto.no.m pro.elju dva POolja razdijeljena naro.zanim tapovima, ko.ji se
zavravaju cvijetOom. UlijevOom Po.lju ko.njanik s maem, u desno.m jelen u
trku. N a zapadnom prOoelju mukarac Vo.di II kOolu tri enske. On se podboio
slobodno.m desno.m ruko.m, a tako. i krajnja enska lijevo.m. U rukama, ko.jima
se mukarac i enske dre, pro.,t egnut je uvis tapi. Izmeu mukarca i prve
ene u plo.nom reljefu isklesana sedmOolatina ro.zeta.
ISPo.d o.ve predstave naro.zan tap, ko.ji dijeli go.rnji dio pro.elja o.d do.njega.
U do.njemu figura u dugo.j haljini, ko.ja jOoj Po.kriva sto.pala' (enska?), dri
ko.plje, a lijevo.m konja za uzdu. Ko.njanik je bez sumnje Po.d zemljo.m (slika
24.) Juni zahat ispunjen je kriem, a sjeverni naJ."ozanim tapOom.
3 Klai,

138

Povijest Hrvata.

LOVREC

Za Lovre pie Klai, da u njemu ima mnogo steaka.' Jednako tvrdi i Kata
u svojoj Storia della Dalmazia.5 Milinovi kae u lanku Sleci
( Vienac 1879, br. 8 i 9): Od svih, tO' sam ih dosele vidio uinili su mi se
najobseniji, najljepi, a i najmnogobrojniji na Lovreu O'kolO' seoske crkve
i na MramO'ru (br. 8, str. 126). Danas ih se nalazi prilino malo i mnogo
manje nego u Cisti.
Ispod stare upske crkve (iz g. 1759.) i groblja O'kO' nje nalaze se ostaci
groblja sa stecim&: dva sanduka na zapadnoj i dva na junoj strani. Svi su
bez ikakve ornamentike.
Na junoj strani jedan je sarkofag sada pod zemljom. tek mu krov viri iz
zemlje.
U samO'me groblju napravljena je nadgrO'bna ploa od dva steka-sanduka.
Natpis glasi: ); Ovde lei Pivanica (- ! - Ivanica) mater O'. F(ra) Filipa Mili
novia 1795.
Pred crkvom je kapelica s oltarom s lijeve strane vrata. Oltar je sazidan od
.steka-sarkofaga, na kO'jem je prikazanO' obiajno kolo. Raznoenje sarkofaga,
~akle, pO'elo je ve u 18. stoljeu.
Na zapadu humka. na kO'jem je groblje i crkva, nalazi se atrnja, obzidana
uO'kO'lo PO'put vijenca stecima. Upotrebljeno je do 20 velikih fragmenata
'(slika 25).
Sve to pokazuje, kakO' su steci bili izloeni ruenju, pa stoga nije udo, tO'
ih se ovdje relativno mali broj sauvao:
Oko stotinjak metara zapadno od atrnje nalazi se Markuzina ograda i u
njoj pet steaka-sarkofaga i 10 sanduka. Sanduci su veinom bez ornamenata.
Od tri O'rnamentirana sarkofaga na jednom su prikazana dva konjanika, od
kojih jedan gaa kopljem jelena, a na drugom sarkofagu, na irO'j strani, kolo
igra est plesaica (s haljinom do tla). Na svakoj uoj strani prikazane su po
tri plesaice ravno pruenih ruku. Vie plesaica polumjesec dolje obrnutih
rogova, a s obje strane polumjeseca dvije izboene kuglice (slika 26).
Na treem sarkofagu na iroj strani uklesan je kO'njanik, kako ubija jelena,
a na UO'j strani stiliziran ljiljan, kojega stabljika u gornjem dijelu prelazi u
kri (slika 27).
Od sanduka jedan na gO'rnjO'j plohi nosi kri, kojega krakovi zavravaju
strelicama, a gornja ploha drugoga razdijeljena je u dva polja vodoravnim ue
tom. U gornjem se pO'lju ovjek podboio rukama, a raskoraio noge. dok je tl
donjem polju uklesan kri. Gornja je ploha sanduka itava oiviena cik-cak
crtama.
lini

Steci

ili M ramori

U pravcu prema ImO'tskome 5 km daleko od upske crkve povie sW!jedstva

l3ekavaca nalazi se nekrO'pO'Ia, koju zovu Steci , Mramori . Tu se nalazi
13 steaka-sarkO'faga, 14 sanduka i 2 ploe.
, Klai, Opis zemalja u kojih obitavaju Hrvati, Zagreb 1880, II, str. 163.
Cattal inich, Stona della Dalmazia, Zara 1834, tomo I, str. 94.

139

To je kamenito polje s breuljcima u pozadini. i tek pokojim hrastom. Steci

lee uz cestu s lijeve strane i prave jak dojam na prolaznika.
L Meu svima osobito se istie jedan sarkofag. Na krovu nosi natpis~ danas
neitljiv, a da li ga je tko prije proitao, ne znam, samo mi je jedan student
god. 1935. saopio, da ga je kuao itati neki profesC)r iz Zagreba. God. 1935.
ja sam mogao proitati: Ase leit bar '" b ... Blagoje.
Steak nije dovren, jer od etiri arkade samo su dvije lijeve ispunjene figu
rama, a dvije su desne ostale prazne. Dimenzije postamenta: duina 1,76 m,
irina 1,19 m, debljine 0,50 m, sarkoflCga: od dna do poetka strehe 0,98 m,
od dna do vrha zabata 1,28 iD, irina proelja 1,20, irina 0,60 m.
Krov je sarkofaga dobro profiliran, po podnoju prua se plastina letva.
Arkade su visoke, elegantne, ali nejednake, lukovi nepravilni. Stupii su na
rozani paralelnim crtama. Sarkofag je neto maknut sa svoga mjesta, te se
opaa u podnoju udubina za nj.
Dvije lijeve arkade nisu odijeljene stupiem, jer bi smetaC) jedinstvenosti i
10ginC)8ti prikazanog prizora. U prvoj slijeva prikazan je pjeak u vrstom
stavu, lijevu ruku podboio, a u desnoj dri irok ma uzdignut vie glave.
Prema njemu u drugoj arkadi konjanik je zaustaviC) konja, koji je u tom
asu skupio sve etiri noge. Konjanik dri uzdu u lijevoj ruci, koju je povu
kao od boka, a desnom uperio koplje prema pjeaku. Glava konjanika pokrita
je otrIjatom kapom, valjda kacigom. Povezanost ovih figura oda.je nedostatak
stupia i7meu arkada, pa je po svoj prilici tu prikazan dvoboj izmeu pje:
aka i konjanika.
Na sjevernom proelju isklesano je stablo, koje svojim granama pravi dvije
arkade. U prvoj s lij4')ve strane konjanik gaa jelena u drugoj arkadi,;
Poboni zabati na istonoj i zapadnoj strani imaju po jednu iroku i dvije
malenim lukovima tek simbolino naznaene arkade. L svakoj iroj arkadi
stilizirani je ljiljan, kojega se stabljika pri dnu ralja, a u meuprostoru uti
snut je opet mali ljiljanov cvijet.
Lukovi arkada na proelju obli su, dok su na zabatu neto uzdignuti i ilja
sti ( slika 28 a i b).
2. Do ovoga steka lee dva postamenta bez steka, a onda jedan mali sar
kofag bez ikakva ornamenta. Dalje Oopet mali sarkofag, na kojem je prikazan
pjeak, kako kopljem gaa zvijerku. Dimenzije ovoga lijepog sarkofaga jesu:
visina do vrha na zabatu 0,88 m, irina proelja 0,85 m, dubljina pobOone
strane 0,41 m.
3. DOo ovC)ga je C)pet pC)8tavljen mali sarkofag bez ornamenta.
4. Do ovoga je jedan veliki steak-sanduk, o kojemu e kasnije biti gQvora,
i onda ponovC) mali sarkofag prevaljen sa svoga postamenta. Na njemu .ie
izraena u visokom reljefu osmolatina rozeta na proelju. Dnlgih orname
nata nema.
5. DC) ovoga lei sarkofag prevaljen sa svoga postamenta. Proelje je izdu
beno, pa uC)kvireno letvama. U relativno visokom reljefu prikazan je konja
nik podboene ljevice, a u desnici mu (nezgrapno savijenoj) kC)plje, koje se
zabolo u hrbat jelena. Konj je krikazan svinuta vrata i prvih nogu u trku, a
jelen nepOokretan i velikih rogova. U lijevom gornjem kutu isklesan je kri
debelih, kratkih krakova (slika 29). Na pobonim stranama stilizirani ljiljani.
Vrlo l'l1stian rad.

140

6. Pravcem prema zapadu mimoiavi 4 sanduka nailazimo opet na steak

sarkofag, koji stoji na postamentu. Proelje je uokvireno nepravilnO' izvede
nim letvama. U gornjem dijelu polja konjanik gaa kopljem jelena. Od koplja
se sauvala samo ruka,.
Glava jelena prilino izraena, a ' rogovi vrlo plastini i razgranjeni. Inae
itava je predstava bez ivota, ali se doima svojom primitivnou. Ispod toga
su dva stabla, koja na' obje strane savijaju po dvije grane u spirale. I stabla
su izraena nezgrapno'. Sve su linije i okvira i predstave nepravilno i nezna
laki izvedene (slika 30).
7. Na ovom mjestu nalazi 8e i steak, koji uz uobiajeni lov na jelena i spi
rale na uoj, zapadnoj strani ima dva polja razdijeljena irokom letv()m. U
gornjem su polju tri kria, po sredini vei, a sa strane dva manja, tl d()njem
dvostrana spirala ea stabljikom. Izrada naroita, ali nepravilna .(slika 31).
Krie,'.i ovoga oblika, nazvani jeruzalemski, dobro su poznati u heraldici.

Sanduci

1. Ve spomenuti sanduk meu sarkofazima (vidi br. 4) ima duinu 1,74 m,

irinu l m, debljinu 0,58 m. Ornamenata nema, ali udara u oi zbog svoje
glomaznosti.
2. DIizu njega je (dijeli ih mali sarkofag) opet jo vei sanduk. Dimenzije:
duina 1.95 m, irina 1,25 m, debljina 0,50 m. Oko gornje plohe tee lozica
s izmjeninim trolistom i dvolistom, ali i ova je lozica u okviru, koji prave
r.;lvne crte oko itave plohe. Na uokvirenom polju lei mrtva zvijerka s no
gama uzgor. Nad njO'm je dvosmjerna spirala, a povie spirale kri. U lijevom
kutu pri vrhu petokraka zvijezda, u desnom polumjesec.
I taj je prizor s mrtvom zvijerkom jedinstven, jer se redovno prikazuju zvi
jerke u trku, kak() bjee pred lovcem.
3. Trei veliki sanduk ima ove dimenzije: duina 2 m, irina 1,28 m;
debljina 0,48 m. Ploha gornja oiviena lozicom fl trolistom i spiralama. Na vrhu
je nepravilan kri irokih krak()va i polumjesec s rogovima dolje okrenutim;
4. Sanduk bez ornamenta.
5. Sanduk. Po gornjoj plohi dijagonaln{)! povuene dvije tanke crte. Na
desn()j i lijevoj strani sjecita dijagonala nalaze se dva udna predmeta ukle
sana: polumjeseaste krivulje s privjescima, koji vise na vanjskoj strani kri
vulje. Na lijevoj krivulji visi ll, a na desnoj str~i 7 jajolikih privjesaka.
Valjda su to djerdani ili ogrlice.
J() 100 m na zapad odavle, takoer uz cestu, nalaze se 4 sanduka i 2 ploe:
1. Sanduk sa predstavama oko vertikalnih ploha. Na jednoj je duoj str.ani
prikazan lov na jelena; na drugoj reljefna rozeta. Na zapadnoj uoj plohi dva
kria i spirala, na istonoj letva, a vie nje stilizirano stablo i dvosmjerna
spirala.
2. Sanduk ()vih dimenzija: duina 1,52 m. irina 0,72 m, debljina 0,45 lD.
Na gornjoj plohi u lijevom kutu pri vrhu dvostnlka rupa, t. j. jedna rupa u
drugoj. Dubljina rupe 6,5 cm.
3. Sanduk. Na gornjoj plohi reljefna estokraka zvijezda i pod njom neto
nadesno p()lumjesec. Na duoj strani, na vertikalnoj plohi, prikazan je lovac,

koji eka jelena, a ovoga k njemu tjera pas. itav je prizor izraen IDllliJa
turno. Svi ovdje opisani steci nalaze se s lijeye strane puta u pravcu Sinj
Imotski, ali i s desne strane puta vide se ostaci nekropole. U ogradi opaaju
se uelci (biljezi navrh glave mrtvaeve). Ti grobovi nemaju ni ploa, ni san
duka, ni sarkofaga, ve su uoko,l o omeaeni bedrcnicama nasaenim oko tijela
pokojnikova. Nad jednim grobom, koji jedini ima plou, usaen je veliki
rustian kri (slika 32).

STUDENCI

, Sjeverno od Lovrea selo je Studenci. Ovdje se nailazi na jednaku pojavu

kao i ti ' Lovreu: nemilosrdno ruenje steaka. Kod vode Zvizde do pred
30 godina bilo je mnogo steaka, ali su !Orueni i upotrebljeni kao graevni ma!
terijal.
1. Kod Zvizde nalazi se trapezoidan sarkofag, suen prema podnici. Uz
strehu prueno usukano ue. Prikazuje: dva konjanika gone srnu; prvi gaa
kopljem, drugi dri uzdignut ma. Drugi konjanik ima otrijatu kapu. Pod
prvim konjem malena ovjeja figura uspravna, a do nje druga, koja kao da
vodi konja prvog konjanika drei ga za uzdu. Konji prikazani u otrom kasu
(slika 33).
Uzde su konjske oznaene, to se kod drugih steaka rijetko nalazi. Repovi
konjski uvijeni su u pletenice.
2. Dva su steka bez uresa.
Sanduci su takoer bez ornamenta osim jednoga, koji na gornjoj plohi i~
veliki kri sastavljen od irokih letava. Krakovi 811 kria iroki 24 cm, a tiu
se svih etiriju stranica plohe.
Istono od ovih steaka oko 100 m daleko nalazi se 18 steaka sanduka jako
istroenih. Nekoliko ih se vidi uzidanih u poljskim zidovima.
Na pratilac kazao nam je, da na putu prema Sakia komiluku kod Kopi
I~ce, gdje je iva voda Grivac, ima 7-8 steaka-sanduka. Tamo nismo prispjeli
zbog tehnikih. nemogunosti.

PROLOZAC
Na putu za Imotski i dalje za Vinjane, gdje ima lijepih steaka, trebalo je
kroz pitomi Proloac. Kod Pirieve kue ima steak, a kod potoka Su
vaje jedan sarkofag jako profilirane krovne konstrukcije. Plohe su omea ene
zaobljenim tapovima na uglovima. I predstave su vrlo interesantne i visoko
reljefno izraene. Na istonoj iroj strani konjanik je pogodio kopljem jelena,
koji je zbog toga .pao na stranje noge. Jelen nije mogao utei, jer mu je usu
sret dotrao pas, koji ga je zaustavio. Prizor je iv i dramatian, pa odskae
izmeu drugih, koji su ablonski izradeni i bez ivota.
Na drugom proelju prikazane su kule. Sve je to oivieno okvirom od spi
rala, koje izgledaju kao poloeno slovo S. Na uim stranama jako reljefni lji
ljani (slika 34). Nezgodno osvjetljenje onemoguilo je da se fotografira bolja '
i ljepa strana steka.
proi

Seljaci nas uputie k Meterovim kuama, kazujui nam, da tamo ima gro
bova. Zaista na maloj uzvisini nalazi se dosta grobova sa ueicima; nad jednim
grobom jo stoji rustino izraen kri sa elegantno izraenim polumjesecom
na zapadnoj strani. Ve je bilo sunce zapalo, pa se nije ovaj spomenik mogao
fotografirati.
Na istome mjestu nalazi se jedna lijepo presvoena grobnica iz rimskog
doba (slika 35).
Kod upske crkve ima takoer jedan ste ak, ali tamo se nijesmo mogli
odvesti zbog nadole> noi.

V I N J AN I D O N JI

Od Imotskoga do Vinjana ima 7 km puta. Uz put kod jednoga potoka tri su

ianduka bez ornamenta. Jedan se istie svojom veliinom: duina 1,47 m,
irina 1,24 m, debljina 0,80 m. Na Glavici takoer s desne strane puta, ima 7
komada sanduka. Na jednom je kri sastavljen od dva tapa, s desne strane
esterokraka zvijezda, pod njom polumjesec dugih rogova uzgor okrenutih.

Rudeove

kue

Kod ovih kua vrlo su lijepi steci. Ima ih 22, od kojih l sarkofag, 17 san
duka i 4 ploe.
Sarkofag je suen pri dnu, trapezoidan i ima postament. Postament je dug
1,78, irok l m, debeo 0,50 m. Sam sarkofag je visok 1,37, debeo 0,34 m, pri
vrhu irok 0,95 m, pri dnu 0,65 m. Gornji dio sarkofaga ureen je profiliranim
cik-cak crtama. Pod tim ornamentom pet visokih i tankovitih ena igra kolo.
F'igure nisu ablonski isklesane, jer krajnja, koja vodi kolo, jaega je struka
i irih haljina. Svima haljine padaju sve do tla, te im se stopala ne opaaju.
Glave nisu prikazane krugom, ve kao da imaju nekakvu etvrtastu kapu.
Krajnje figure: lijeva je spustila desnu slobodnu ruku niz struk, a desna tako
er lijevu ruku, u kojoj dri neto poput rupca. Pod ovim je prizorom uklesan
u visokom reljefu kri ureen na riblju kost. Na krajevima poprenog ' kraka
uspravljen je opet po jedan manji kri. S lijeve strane kria izboena osmo
kraka zvijezda s polumjesecom, a s desne estokraka.
Na junoj iroj strani prikazano je kolo: enska-muko-enska-muko. Kraj
nje figure dre u slobodnoj ruci neto poput tapa, ako nije nevjeto uklesan
rubac. Pod kolom konjanik gaa koutu. Na uim stranama stilizirano stablo.
Citava izrada odaje talentirana i relativno vjeta kovaa (slika 36).

Sanduci
1. Dimenzije ovoga sanduka, koji je kao i ostali ovdjanji velik, jesu: duina
1,95 m, irina 1,15 m, debljina 0,40 m. Na gornjoj plohi vrlo plastina osmo
kraka zvijezda,. Nad njom polumjesec, a u desnom kutu rupa.
143

2. Sanduk, na g()rnj()j plohi k()jega je izrezana polureljefna enska figura

u plesu. Reljef je P()8tignut tak(), da su konture ene izrezane i tako odijeljene
od ostale povrine. Zena iri i elegantno savija ruke. Lijevu, neto u laktu
svinutu, prua, a desnu, takoder u laktu savitu, svija p()dlaktic()m prema glavi.
Donje tijelo, pokrito haljin()m do tla, prikazano je vitk() i u pokretu. Vitk()u
tijela pojaava pas, kojim je vie bokova opasana. Povie nje, a s desne strane
uklesan je rogova ()krenutih prema dolje vitak polumjesec s petokrakom zvi
jezdom (slika 37).
3. Sanduk ureen p() rubovima lozicom.
Dimenzije: 1,80 X 1,30 X 0,60 m. Na gornjoj je plohi tit, a iza njega ma,
koji na vrhu balaka ima jabuku. Ma pri dnu proviruje ispod tita. Na titu
je na desnoj strani uklesan plastian polumjesec s rogovima prema dolje. Na
lijevGj strani tita estokraka zvijezda. Mjesec okree zvijezdi ispupenu
stranu.
4. Sanduk tako ukopan pod zid()m, da mu se vidi samo jedan kral, a na
njemu tit i balak maa. Na vertikalnoj plohi opaa se kol().
5. Sanduk sa pra,v ilno izrae-nom spiralnom lozic()m na gornjoj plohi. Na
toj plohi postavljen u k()8o kri, kojemu se krakovi suuju prema sjecitu, a
ire prema krajevima, pa izgleda zrakast (malteki kri).
6. Ogroman sanduk. Pri vrhu gornje plohe polureljefan kri oblika kao
]lod br. 5. Plastinost je koya p()kriao postii tako, da je u ovaj kri ure
zao drugi manji.
7. Na g()I"Djoj pl()hi sanduka reljefan vijenac (slika 38).

DIKOVACA

..

Na junoj strani Im()tskoga polja nalazi se selo Runovi (negdanji rimski

Rus novum). Izmeu Runovia i Podbabija na ravnici Buhlin u Zmijavcima
..lie se prethistorijska g()mila Dik()vaa. Uvrh Buhlina otkri() je god. 1897.
fra I van Tonkovi na pO\Gaju Crkvina starokr!;ansku crkvu. 6 Dikovaa je
istono od Bublina, a Tonkovi pi~, da su po Dikovai steci nekoliko ih
na pokrov, nek()lik() ploastih . Dikova.a je, zaista, posuta grobovima, ali na
njoj se jo nalaze samo 4 stekal-sarkofaga, 2 sanduka i 3 ploe. Od svih ovih
steaka samo je jedan sarkofag na postamentu i ornamentiran. On je trape
zoidan, suen prema dnu s profiliranim krovom. Na jednoj iroj strani prika
zano je kol(), u k()jem jedan mukarac vodi tri enske. Mukarac je tanak, u
pasu, ruku slobodnu pruio je, a ne podboi(). To pojaava iluziju pokreta u
kolu. S jedue ue strane ureen je velikim polumjesecom i osmokrakom zvi
jezdom, dok druga ua strana nosi ljiljan, kojemu se latice svravaju trolistom
i savit je u spiralu na ()bje strane. Stabljika je stilizirana poput uzeta ili bolje
rei narozana. Stabljika se prodUUje izmeu spirala i zavrava strjelasto_
U mojim biljekama iz god. 1935. nalazim, da na Dikovai jedan steak
nosi ime Lovrin grob i da. je na njemu uklesan ma i tit. U ovom pohodu
II srpnju 1952. nisam naao toga steka.
6

Bull ettino di a. e. s. d. god. ]899, str. 211-218.

LOKVICI(;I
Zaobilazei junu stranu Imotskoga polja stigli smo II selo Lokviie. Kad
je Vejsil uri ovdje jednom snimao steke, umalo nije platio glavom, jer
je poslije jednog sata grad obio ljetinu. Ta supersticija uvala je steke u
ovom selu. Nigdje nisu tako dobro sauvani kao ovdje.
U Lokviiima nalaze se steci kod Pezinih kua i na Berinovcu. Steci su
ila okupu, a poloaji 's u jedan od drugoga udaljeni 500 m zrane linije. Kod
Pezinih kua ima 6 sarkofaga s postamentom,13 sanduka i 4 ploe.

Sarkofazi
Ill,

l. Dimenzije: VISIDa 1,80 m do vrha zabata, 1,20 m do strehe, duina 1,20

irina na poboju kod strehe 0,87 m. Trapezoidan. Streha je jako izbo

ena.

Juno proelje ureeno s dvije sire i dvije ue arkade.

U dvjema srednjim, irim arkadama prikazan je turnir dvaju konjanika.
Junaci imaju na kacigi elenke. U manjim arkadama po jedna izboena esto
latina rozeta.
I sjeverno proelje ima po dvije vee, ire, i dvije manje arkade. U veima
je slika lova na jelene. KC)njanik kopljem gaa jelena, a koplje prelazi stupi
arkade.
Ue strane, zabati: sjeverna je ornamentika sa ~tiliziranim ljiljanom, kojega
se stabljika raija, pa je tu umetnut drugi ljiljan. S ohje strane ljiljana osmo
latine rozete. Juni zabat nosi okvir oo nepraviInih tapova. U okviru ruka
dri kratak ma~ onako kao bosanski grb. - Gornja strana okvira ureena je
s tri kria: jedan po sredini i na svakom kraju po jedan. Krievi su zrakasti.
Stupii arkada na proelju produuju se u cvjetove ljiljana (slika 39 a i b).
2. Na: slici br. 39 C)paa se krov povaljena sarkC)faga. Seljaci pripovijedaju,
da ga. je potres prevalio. Na' iroj strani prikazana je kula s krunitem, dok je
drugo proelje nevidljivo, jer na toj strani lei sar~ofag.
Obje ue strane, zabati, ureeni su kulom s krunitem. Na jednoj pod kru
nitem stoji konj u mirnom stavu, samo naulio ui. Pod njim kolo: muka
rac po sredini, dvije ene sa strane. Kamen je porC)Zan (slika 40).
3. Sarkofag povaljen. Na fasadi kolo: dvije ene i jedan mukarac. Na uoj
strani konjanik rairio C)bje ruke, desnicom dri uspravljen ma, u ljevici
tit. Prsluk na konjaniku JlU\rk.iran je dvjema kosim paralelnim crtama, koje
sjee trea, takoder kosa. Dvije crte proteu se od desnoga boka prema lije
vome ramenu, a trea obratno oo lijevoga ramena prema desnom boku.
Kamen porozan, izrada ploni reljef. Konj prua prednju desnu nogu, to
predouje ivotinju u kasu (slika 41).
4. Sarkofag oteen. Na uoj strani: konjanik pruiC) ljevicu do vrata konju,
valjda dri uzdu, desnicom vitla kopljem ili maem, kC)ji se ne vidi, jer je tu
kamen oteen. Konj je digao_glavu, a skupio noge. Ispod toga dvije spirale
razvite II protivnom smjeru izlaze iz irC)kog debla (slika 42).
Zapadna ua strana ureena polumjesecC)m i spiralom. Fasada nosi stablo u
{orIni spirala, a vie spirale stC)ji jelen. Na krC)vu' peterC)latina rozeta.
10

STAROHRVATSKA PROSVJETA

5. Prevaljen sarkO'fag. Na fasadi prikazuje se turnir s maevima, a na UO'j

zapadnO'j strani stilizO'van ljiljan. Na krO'vu esterolatina rO'zeta.
6. Prevaljen sarkO'fag. Streha bO'rdirana uetO'm.

Sanduci
1. Sanduk, na junO'j strani kO'jega pO' debljini naturalistiki su 'prikazana
dva stabla, a izmedu njih narO'zan tap.
Na go-rnjO'j plO'hi kri sa girlandO'm, pod kojom su dvije enske figure
s uzdignutim rukama. Ispod ovoga kolo mukaraca i enskih. Gi>rnji prizor
od dO'njega rastavlja narozan tap.
2. Sanduk, akO' li nije vei postament steka.
Dimenzije: duina 1,86 m, irina 1,83 m, debljina 0,60 m. GO'rnja ploha
oiviena uetom. Prostrane plO'he s istone i sjeverne strane takoer bez orna
menta, a zapadna i juna lijepo O'rnamentirane. To daje slutiti, da istona i
sjeverna strana nisu bile vidljive ili da steak nije dovren. Zapadna strana
ima 4 arkade od ueta: dvije srednje vee, a pokrajnje manje. Stupovi su
arkada tri narozana tapa, koji se produuju u k.eve.
U srednjim arkadama prikazan je turnir izmedu dva kO'njanika, kojima su
prsluci oznaeni kosim crtama. koje se sijeku. Konjanici su pruili kO'plja
' jedan prema drugO'me, desni dri kO'plje u desnO'j ruci, lijevi u lijevO'j, slO'
bo<lne ruke p O'dbO'ili. U pokrajnim arkadama stoji po jedna ena uzdignutih
ruku kaO' uzbueni gledaoci turnira. Prikaz je bez ivota j u plO'nO'm reljefu
(slika 43).
Juna strana razdijeljena je u tri arkade jednakO' kao i zapadna uetima i
narO'zanim tapO'vima sa kriiima. U prvO'j, lijevO'j arkadi ivO'tinja je kratka
repa, a duga vrata. U drugim dvjema konjanici bez O'.r uja desnicO'm dre
uzde, IjevicO'm se svaki PO'dbO'iO'. Glava kO'nja u krajnjO'j desnO'j arkadi dO'bro
izraena. Uzde se do-brO' O'paaju kaO' dvije crte, a i griva kO'njska markirana
trima crtama (slika 44).
Kod Pezinih kua nalazi se na putu jedan fragment steka s lozicom i jedna
ploa. Budui da je O'vaj steak ~metaO' kod izgradnje puta, trebalo ga je mi
nirati. Jedva se naaO' jedan radnik, kO'ji je izveo taj posaO', a i on je zahti
jevaO' trO'struku nadnicu. KarakteristinO' za pijetet prema ovim grobO'vima u
stanO'vnika LO'kviia. to ga inae ne susreemo u LO'vreu i Studencima.

LOKVICICI.BERINOVAC

Svi dO'sada opisani steci l.e e pod dravnom cestO'm, a dalje nad cestO'm po
njivama n.alaze se steci u BerinO'vcu, odIO'mku Lokviia, u tri !!kupine:
1. Na PO'ljskO'm putu na zidu stO'ji na PO'stamentu trapezO'idun sarkO'fag
s jako prO'filiranom strehO'm. Na sjevernoj fasad~ tri su arkade, prva s desne
strane prazna. u drugoj konjanik, koji gada jelena, a ovaj se nalazi u treoj
arkadi.
2. S druge strane puta na poljskom zidu takO'der trapezoidan sarkofag
8 jako prO'filiranO'm strehO'm.

Na uoj strani dva velika ljiljana u reljt'fu, jedan u drugome. Ljiljan zavr
ava trolistom, a po sredini streloiikim listom (slika 45).
U zidovima jo se nalaze 4 sanduka, a na njivi 4 ploe. Na jednoj ploi
kri od tankih crta, koje zavravaju kruiima, donji krak kria dui od osta
lih triju.
Grebanik se zove poloaj daleko 100 m od ovih steaka. To su dvije tri
mrave njive i na njima 6 sarkofaga na postamentima i 8 ploa. Sarkofazi su .
maleni, ali ukusni sa vrlo lijepim i pravilno izraenim lozicama (slika 46).

Sarkofazi

1. Prikazano na steku kolo mukih i enskih i jako reljefan polumjesec.

2. Sarkofag s profiliranim krovom. Po sredini fasada u okviru od izboe
nih crta tee pravilna reljefna lozica s liem i viticama u spirali. Rad odaje
dobra majstora (slika 47) ..

NOVIN A

Pedesetak metara istono od Grebanika lei rudina "Novina. Na rudini

ima 7 sarkofaga, 18 sanduka i 6 ploea. Pet sarkofaga imaju p08tament, a dva
su bez njega. Za primjer, kako su oteeni od liaja i atmosferilija, neka po
slui sl. 48.

Sarkofazi

1. Na iroj, junoj strani polumjesec, kri i svastika. Na uzOl, zapadnoj

stilizirano stablo, koje gornje grane iri gotovo vodoravno, a donje vijugavo
svija. Izrada rustina, a kamen porozan.
2. Na iroj, junoj strani rupa, jelen u reljefu i svastika. Na uim stranama:
na zapadnoj vrlo udno stilizirano stablo, kojemu deblo izlazi iz dvaju kon
centrinih krugova, a grane zavravaju kruiima (slika 49); na istonoj
strani polumjesec i mala petokraka zvijezda. Sve je izraeno u visokom
reljefu.
3. Na junoj strani (fasadi) isklesan je. konj bez konjanika, kri i dvije
ispupene kugle, a na: sjevernoj esterolatina rozeta i mala svastika.

SLIVNO RAVNO

Iz Lokviia preli smo u Imotska Poljica. God.

steka sarkofaga ispod Kujundia kua, a negda ih

1935. tu sam vidio dva

je bilo desetak. Poloaj
zovu ))Grebine. Na jednom od ta dva sarkofaga nalazi se obino kolo, lozica
je u obliku spirala poput poloenog slova S.
Nedaleko ))Grebina mala je uzbreina od 'nabacanoga kamenja Gomile .
To je prethistorijska gomila, tumulus. Dvadeset km prema jugu nalazi se

147

Slivno Ravno. Kod Mrkonjia kua na Grebniku na desnoj strani pnta' n

smjeru prema Makarskoj die se prethistorijska gomila i na njoj 9 steaka
sanduka. S lijeve strane puta nalaze se 2 steka-sarkofaga spostamentom, 23
sanduka i 20 ploa. Na ovoj strani imade osim steaka takoer i uelaka na
prostim grobovima. Steci su pravilno poreani (slika 50, 51, 52). Slivanjska
je nekropola bila velika, ali steci nisu osobiti, jedva je koji ornamentiran.
I ovdje su steci stradali od barbarske ruke.
Od sanduka jedan se istie svojom veliinom. Dimenzije' su mu: visina
1,84 m, irina 1,25 JU, debljina 0,60 m. Gornja ploha ureena je spiralnom
lozicom. Okomite plohe na sve etiri strane ispunjene su prikazom kola. Na
sjevernoj, duoj strani, igraju kolo 4 ene u haljinama do tla. Kolo se
rastavlja na objema duim stranama, sve po tri enske. N a junoj, duoj
strani kolo vodi jedan mukarac i dvije enske. Na kraju do mukarca iskle
sana je ruka svinuta u laktu s rastvorenom pesnicom (pet prstiju). Zbog
niskoe polja sve su figure zdepasto prikazane, a ruka je takoer nenaravno
debela, osobito u miici, to odaje slabo vjeta majstora (slika 53).
2. Sanduk na krajevima zaobljen ureen je uokolo, po debljini, pokrajnjim
stranama, osmolatinim rozetama izraenim u visokom reljefu (slika 54).
3. Sanduk s lozicom na spiralu, ostalo prazno.
Kako su u ovome kraju stradali steci, dokazom je ovo>, to su nam pripo
vijedali seljaci. Imala se graditi nova crkva u Slivnom. Neki su htjeli, da se
gradi ovdje na Grebniku. Drugi su bili za poloaj, gdje se sada nalazi. Po
godili su se, da e se graditi ondje, gdje ima vie steaka, i kad su ih prebro
jali, nali Sll da ih ima vie tamo nego na Grebniku . Danas, kako nam re
koe, nema ni jednoga steka kod crkve! Upotrebljeni su kao graevni ma
terijal.

ZAGVOZD

Nekoje steke opisao je don Petar Kaer, ondanji upnik toga sela, u
Bnllcttino d'archeologia estoria dalmata god. 1.879. Kaer tvrdi, da je vidio
u Imotskoj Krajini 160 steaka, a da nijedan nema natpisa. Naprotiv Milino
vi u spomenutom lanku tl Vijencu (1879. g. str. 142) pripovijeda, kako je
Sa svojim kolegama prof. Matasom i Periem na vie steaka u Budimiru,
Cisti i Lovreu opazio natpise. Na nekih imade po dva tri i do etiri retka,
a na dva ili tri na Crljinici u Cisti i na Mramoru (Lovre) imade po vi~e
redaka sa obje strane krova . Svijet se udio, to mi steke onolikom pomnjom
razgledam o, te se glas prosuo, da smo toboe nekakvo blago nali, a to nam
da Sll natpisi pokazivali, mislio prosti puk, pak iz neznanstva kanje tetili
ona pismena, da ne bi opet tko blago naao .
Danas osim u Lo'Vreu na Mramoru nema traga nijednom natpisu . Milino
vi donosi samo jedan po prijepisu Salinovievu:

Ovdi lei dobra ena Vladija

Polag svojega sudjenika
Jerka Kostraia
Ov bilig postavlja - , 1357

Ja sumnjam u autentinost ovoga natpisa. Kako da nije vidio onaj Blago

jev steak uLovreu ? Ti podaci su vrlo nepotpuni.
Kaer poinje svoje opisivanje sa stekom t. zvo Zaran-ploom s lijevc
stran~ puta Sinj-Zagvozd-Metkovi, uz ondanji 217 km. Izmjerio joj je i
dimenzije: duina 2,45 m, irina 2,15 m. dehljina 0,30 m. (Moje hiljeke iz
1935. - duina 2,40 m, irina 2,10 m.) Poloena je u smjeru istok-zapad na
izhreini visokoj 0,10 m. Pod ploom je groh. Taj su groh seljacl god. 1865.
otvorili. U njemu su nali kosti s glavom na zapadnoj strani. Grobna je jama
duga 1,70 m, iroka 0,45 m, a duhoka 0,60 m. Godine 1877. ponovo ga je
otvorio Kaer i opisao ga.
Strane groba ozidane su tesanim .kaD1enom, koji je dobr() sljubljen jedan
uz drugi. Ni traga kakv()me mazu, sve je zidano usuho. U grobu nije bilo
traga ni drvu, platnu niti kakvoj kovini. (SliKa u Bullettino str. 48).
Po Kaeru ploa ovako izgleda: U ctiri kuta po jedna estokraka zvijezda,

na vrhu u sredini kri, ispod njega rustino izraena ruka svinuta u laktu,

a ispod desnog kuta i zvijezde pO'lumjesec okrenut konveksnom stranom

prema gore, a konkavnom prema dolje. Pri dnu ploe prikazan je pas, kako

. tjera jelena. Oko ploe lozica sastavljena od ornamenta poput slova S.

S lijeve strane ruke ubiljeena je godina 1645.
Kaer tvrdi, da su u Zagvozdu na vie mjesta uhiljeene godine 1645. i 1647.
TO' je bez sumnje uspomena na vojevanje u tO'me kraju za Kandijskog rata.
Oko Zaran-ploe, kae Kaer, nalaze se jo 4 groba, ali e:u pokrita s vie
ploa i bez ikakva znaka.
Ja nijesam opazio te grobove oko Zaran-ploe.
Kaer biljei malo d?llje od ovoga mjesta Zaran-gomilu, a onda i pjesmu
poznatu u Zagvozdu, kako lijepa i jaka mlada Vidosava, sestra' popa Rado
slava:

Ona .poni plou na Zaranu

Ovce pasu, a kudiiju predu.
Boe mili, uda velikoga!
Trista godin mlada carovala,
Trista goin mlada nevova1a
Trista godin mlada udo vala.
L Kod upske crkve Svih syetih, oko koje lei seosko groblje, po Kaeru
bilo je 50 grobova, a od tih 27 steaka. Nekoji su steci ve onda hili upo
trebljeni za zid oko groblja. Od tih steaka ja sam godine 1935. vidio tri sar
kofaga i 4 sanduka, a god. 1952. ni toliko. Od onih 27 Kaer je pobrojiO' 2
sarkofaga s podnojem i 4 sarkofaga bez podnoja, ali srelijefima (BuIlet
tino, str. 48).
.
Kaer opisuje jedan steak: (}ptoen je lozicom, u lijevo~ kutu estokraka
zvijezda, u desnom poluD1jesec 8 rogovima do'l je okrenutim, Ir meu njima
kri. Pri lijevoj strani na dnu borac u desnici dri ma, u ljevici tit.
Ovaj sam steak i ja vidio 1935 godine.
2. Steak s postamentom. Pod njim grob 2 m dug, 0,80 irok, 1 m dubok.
Unutranjost je groba ozidana prostim kamenjem, ali je kamenje povezano
meusobno malterom i sitnim pijeskom. Steak nad grobom bio je ve god.
149

1879. razbit. Bila je sauvana samo polovina postamenta. Gornji dio, sarko
fag, bio je visok 1,05 m, dug 0,90 m, a irok 0,45 m.
Predstava na steku: ovjek podboio &e lijevom rukom, u desnici kopljem
gaa jelena pred sobom. Povie jelena estokraka zvijezda. Na drugoj fasadi
mukkrac vodi u kolu dvije enske. Na uim stranama, na jednoj obian kri,
a na drugoj kri, kojem!! se krakovi raljaju u dva pruta.
3. Ste ak, trei u Kaera, u obliku sarkofaga. Za nj kae Kaer, da je slian
steku pod br. 2, a prikazuje na objema fasadama po jednoga mukarca i
dvije ene, kako igraju kolo. Na svakoj uoj strani nalazi se kri. Kaer je
opazio i jednu plou s vrlo lijepo izraenim ornamentima u visokom reljefu.
Duga je 1,60 m, iroka 1,10 m, debela 0,25 m. Uokolo je po vrhu ureena
visoko isklesanim ornamentom vrlo dobro izraenim. Pri vrhu je polumjesec,
l ispod njega kri II formi slova X (kri sv. Andrije). Vrhovi kria raljaju
se u tri druga vrha. Na ploi jc rupa. U mojim biljekama je takoer ova
ploa, samo to sam je ja gledao s protivne strane. Ornament oko ploe nije
lozica ve usukano ue. udno mi je, to Kaer nije zabiljeio jednu plou
s polumjesecom u vrlo visokom reljefu i s tako jednako izraenom 08mokra
kom zvijezdom. Polumjesec je izraen vrlo elegantno u fazi prve etvrti. Jo
dva steka kod crkve nije zabiljeio Kaer.
Na uglu grobnoga zida .stoji steak-sarkofag. Na njegovoj junoj fasadi pri
kazana su 4 mukarca u kolu. Tri se dobro vide, a etvrtu figuru abra dirala
je voda. Na sjevernoj fasadi prikazane su tri ene u kolu. Na lijevoj strani
krajnja podboila se rukom, a na lijevoj prva vodi kolo i pruila je lijevu
ruku. itava predstava uokvirena je irokom letvom, a izvedba je nevjeta,
zdepasta (slika 55).
Na uim stranama istesan je po jedan kri u visokom reljefu, kojega krakovi
seu od jedne do druge strane okvira. Na krovu su etiri zvijezde u visokom
reljefu.
U groblju je jedan steak-sanduk ureen po gornjoj plohi cik-cak crtom i
estolati nom rozetom i kriem, koji je sastavljen od latica.
Pobone strane ornamentirane su ovako: istona polumjesecom, kriem,
esterokrakom zvijezdom i opet kriem. Na uoj strani je kri irokih kra
kova, koji se od sjecita zrakasto ire. Sve je to izraeno vrlo plastino. Mje
sto lozice na ovoj strani postavljena je letva.
Crkva, oko koje se nailaze steci, posveena je od skradinskog biskupa fra
Pavla PosiLovia, hrvatskog knjievnika, godine 1645. na 29. sijenja, kako
se ita nad vratima crkvenim pisano bosanicom.
Kaer je bio obeao, da e opisati i druge steke u Zagvozdu, ali to nije
uinio.

Po mojim ranijim biljekama i pregledu god. 1952. mogu zabiljeiti jo ove:

1. Vukov greb avrh Golubinine i kod Vukova doca. To je sarkofag
maknut neto sa svoga podnoja, pri dnu suen, dakle trapezoidan. Krovna
streha jako profilirana, a obje strane krova, t. zvo vode ureene jakim, ali ne
pravilno izgraenim spiralama. Na junoJ fasadi prikazan je prizor iz lova,
inae neobian: pjeak s maem goni dva jelena. U figurama lovca i jelena
ne opaa se ivot ni pokret (slika 56). Na junoj fasadi konjanik s maem.
Drugo se ne razabire. Po dnu su dvije spirale. Ue strane sarkofaga ureene
su spiralama, koje izlaze iz zajednike stabljike i zavijaju se svaka na svoju

stranu (slika 57). Do ovoga sarkofaga lei sanduk ukraen lozicolD"- i dijago
nainim crtama. Na njemu je uklesana godina 1627. Uz ovaj sanduk je i drugi.
U sva etiri kuta gornje plohe uklesana je po jedna estokraka zvijezda, a na
desnoj strani pri vrhu i polumjesec.
Po sredini je ma, kojemu su preke na balaku svinute prema dolje u
obliku velikog polumjeseca. Ma je u koricama, koje su narozane paralelnim
crtama. Po dnu ispod maa letva (slika 57 a).
2. Sto metara dalje prema sjeveru uz put, koji se zove Priko V ranjia
krine nalaze se 4 ploe bez ikakva uresa. Put ,> Priko Vranjia krine vodi
do bunara zvana Brestovica, onda k jugu Na raeljku putem Izmeu
dolaca kod bunara elinca . Tu su tri ploe. Dvije su ureene spiralom. Na
jednoj spirale, po obiaju, izlaze iz zajednike stabljike i svaka se na svoju
stranu svija. Nad spiralom dva jelena i kri~. Na drugoj ploi dvije su spirale
u formi slova X, kojemu se krajevi svijaju u spirale.
Osim ovih jo se nalaze steci u Zagvozdu: 1. kod Sv. Kria pod Biokovom
4 steka, 2. pred crkvicom sv. Stjepana u Rastovcu 2 ploe, 3. na Gracu
kod Kristia kua l ploa, 4. na Gradini vie Varkaevih kua 1 sarkofag,
5. ispod Dedia kua l sarkofag.

:lUPA BIOKOVSKA

U upi, koja se nalazi pod Biokovom na putu za Makarsku, ima spora

pokoji steak.
.
U groblju je jedan uzidan u mrtvanicu, a ureen je lozicom, kriem i polu
mjesecom.
U istom groblju na jednoj ploi izraena je noga od koljena do stopala,
prsti nisu oznaeni, ve kao da je noga u izmi. Uz nogu je uklesana ruka, a
prsti su svi jasn~ prikazani. Ruka je posve sama, od miice, blago svinuta u
laktu. Ne desnoj strani pri vrhu zvijezda. Jedna ploa ima polumjesec u
formi kapitalnbga slova e, zatim kri u formi X, a pri dnu rozetu i vijenac
ili rupu.
Na jednoj je ploi polumjesec, dvije zvijezde i vijenac. U staroj zaputenoj
crkvi, koja na gornjem pragu vrata nosi godinu 1736., u ploniku vide se
steci. Znak je to, da su ve u ono vrij~me steci upotrebljavani kao kameni
materijal.
Iza crkve i groblja, na sjever, nalazi se poloaj Topola . I tu je jedan
steak-sarkofag II formi kue sa vrlo blago svinutom strehom. Usred fasade
je kri jednakih krakova. Jo ih ima u upi kod Luetia kua na mjestu
zvanu >, Pliine . Inae u upi i Kozici ima mnogo gomila-tumulusa.
dino

MEDOVDOLAC

Izmell MedovdoIca, Zagvozda i Grabovca ima mnogo stecaka. U Medo;

docu na Mustapia glavici razbacani su steci, a dosta ih je upotrebljeno za
gradnju poljskih zidova. Danas ih se na tom poloaju nalazi 12, a drugih
ugraenih u zidove 18, svega 30.
151

Pregled:
L U zidu na ploi uklesana estokraka zvijezda, a do nje rupa.
2. Na, je"dnO'm sanduku pO'lumjesec i u desnom gornjem kutu kri irokih
krakova.
3. Steak-sarkofag. Na fasadi je prikazan lov: kO'njanik iz lijevoga polja
pri dnu se ralja. Na uoj strani stiliziranO' granato stablo ima 4 grane.
4. Sanduk s"a polumjesecom u visokom reljefu, a sa strane kri.
5. Po gornjoj plohi steka-sanduka uokolO' je uklesana lozica.
6. Na fasadi sarkoflIga obino kolo.
7. Kod kapele sv. Roka (1760) na fasadi sarkofaga nerazumljiva predstava,
a na uoj strani mjesec s rogovima uzgor i zvijezda.
U MedovdO'cu je od jednO'ga steka izdubena u novo doba kapelica i po
stavljena na drugi steak kao na postamenat. Jednaki pojav vidiO' sam i u
Luanima kod Sinja.
GRABOVAC

Uz prethistorijske i starorimske nalaze u GrabO'vcu ima i steaka, a to sve

za kontinuitet naselja na tome mjestu.
Kod upske crkve etiri su steka-sarkofaga, ali ne na prvotnome mjestu,
ve su tri uzidana "u temelj sakristije, i to ve 1722., kad je crkva graena.
Bosanicom je uklesan datum u taj temeljni kamen 1722 m ar a , t. j. u
oujku 1722. I O'pet jedan datum, kad su se raznosili steci.
Na jednome steku O'paa se kri, kojemu krakovi zavravaju izdubljenim
krugO'vima.
Jedan je od tih steaKa pri dnu suen. Taj je postavljen kao uresni zavretak
na uglu dvorinog zida kod oblinje upske kue. Na proelju prikazan je ko
njanik, koji ubija jelena. a na zaelju mukarac pO'dbO'en vodi u otvorenom
kolu dvije ene. Na uim stranama uklesan je naroit kri krakova irokih
PO'put- letve. Rubovi fasade omamentirani su cik-cak crtama. Danas tu nema
steaka, ali kau seljaci, da ih je bilO' podno Gradine, pa su porazbijani i upo
trebljeni za gradnju zidova.
Na Orasima ima mnogO' tragova starorimskoga, ivota. JunO' od Oraha
ima pedesetak steaka, ali bez uresa. Nijedan nije na svome mjestu, ve su ih
seljaci uzidali u poljske ograde, a groblje iskrili.
Jo pri kraju spomenut u, da u Riicama, kako mi javlja upnik, ima ste
aka: L na PratrovO'j glavici 15-20. Od toga 5 su sarkO'fazi, a ostalo ploe
(valjda sanduci). Svi su bez uresa; 2. kO'd kua Parlovih ima ih takoer neko
liko bez uresa.
svjedoi

POLOZAJ STEAKA

Dosada se nije daO' opi pregled steaka u Dalmaciji, pa ni II pO'jedinim kra

jevima dalmatinskim.
ImO'tska Krajina, kao zaokruena cjelina, zgO'dna je, da se njO'm pO'ne ovaj!
posao, pogotovu i zbO'g broja steaka, a i zbog O'brade i osebujnosti omame

nata. Naravno, ne mogu se iskljuiti imotski steci iz cjeline, koju saCIDJajU

dalmatinski steci uope, pa premda se ova radnja bavi samo imotskim nekro
polama" ipak radi uporeivanja i radi zajednikih ili slinih pojava na njima
trebalo je zahvatiti i steke na susjednim poloajima u Cetini, pa i u udalje
nijim mjestima pO' PO'ljicima, Katelima, O'ko Trogira i drugdje. Ti se steci
ne prouavaju niti opisujU! potanje, ve samo ukO'likO' je pO'trebno, da se bolje
O'bjasne O'ni u ImO'tskoj Krajini. Nijesu zaista imotski steci mnO'gobrojni kao
u Bosni i Hercegovini, ali se ipak nalaze na okupu i do preko stO'tine na poje
dinim mjestima. Prema sveukupnom broju, koji irO' Truhelka cijeni na 27.067
u BO'sni, imotski steci dO'piru do 593, dok kod samO'g Sv. Spasa na vrelu
Cetine ima ih 726.7 Interesantan je poloaj ovih steaka. Veim dijelO'm nalaze
se uz dananje putove ili nedaleko od njih. TO' nije udnO', kad se zna, da su
ti novi putovi prO'vedeni najvie pO' starim rimskim, a pO'tO'm i sredO'vjenim
cestama. Steci nisu O''Vdje u pustim krajevima 'Ve u blizini dananjih naselja
\Budimir, Cista, Lovre, Vinjani, (Rudei), LO'kviii, ZagvO'zd). Pojedinani
steci, kO'ji su dalje od puta, O'pet su u samim kO'milucima. To je van!) za
kO' tinuitet naselja. NepO'jmljivo je, kakO' ih malO' ima i to podalje od sredo
vje oga vanog grada avine, koja je na granici ImO'tske Krajine. Sluaj"
da j najvei brO'j steaka kO'd crkve sv. Spasa, iznosi pita1lje, u kojem sn
O'dnO'~ steci. sa crkvO'm.
Valtntin LagO' n svome djeln MemO'rie sulla Dalmazia (god. 1870.) sa
povrnou SvO'jstvenom O'ndanjim talijanakim piscima u Dalmaciji tvrdi, da
se steci uz crkvu nalaze jedinO' kO'd sv. Spasa. Gunjaa u spO'menutome lanku
O'povrgav\ tu tvrdnju injenicama, da ih na pr. ima uz crkvu u Morpolai,
Biskupiji,1Irvacima, Pridrazi, Gracu. Ja bih dO'daO' i steke kod crkve u Muu,
Brtanovu, Katel-Starome kO'd Sv. Jurja od PO'mO'rja, u Katel-NovO'me kO'd
Sv. Jurja o~ Zestinja, u Solinu kod Sv. Nikole, u Katel-Kamhelovcu kO'd Sv.
Martina, u Z.gvozdu, u LO'vreu i dr. Makar neke O'd tih crkvi bile sagraene
tek u XVIII. stO'ljeu, poslije O'dlaska Turaka, ipak su O'ne graene na polO'
ajima, kO'je jl\ tradicija oznaivala kao stara crkvita. U Cisti najvei je broj
steaka kod V~like gO'mile, a tradicija tu IO'kalizira staru crkvu. Marun da
pae tvrdi: }>Sk,ro nigdje u unutranjO'sti ne naosmO' starO'hrvatskih crkava
bez steaka, dok naO'smO' steaka bez crkava .8 U Budimiru na Pitetu, n
Cisti na MalO'j i V~likoj gO'mili, n Runoviu na Dikovai steci sn na numcima
pO'loeni. TrebalO' .i istraiti, ta su ti vei humci. da li ruevine kakve crkve
ili prethistorijski gIObO'vi ili i jednO' i drugO' (slika 7).
Na PO'ljanicama uBisku steci sn na ravnici posntO'j malim humcima, pret
histO'rijskim grO'bO'villa (slika 19). Crkve sv. Mihovila u Kijevu kod Vrlike,
istO'imena n PO'krO'vtiku kod Drnia, Gospe u Budimirima, istoimena na
PO'miljaju kO'd iberlka podignute sn na prethistorijskim gO'milama. 9
U ImO'tskO'j Krajini rijetkO' se gdje nastavilo pO'kapanjem u blizini steaka,
(gotO'VO' jedino u Zagvczdu i Zupi), pa su zato steci lake stradali, dok su ih
7 iro Truhelka, Sredovj~ni steci Bosne i Hercegovine (Povijest zemalja Bosne i Her
cegovine, knjig81 I, Sarajevo .942), str. 630.
S. Gunjaa, Rezultati arhtOlokog istraivanja u staroj Vrlici, Slobodna Dalmacija 1947 ~
br. 91l.
8 L. Marun, Ruevine crk~ sv. Luke na Uzdolju kod Knina, Starohrvatska prosvjeta
N. S. L, br. 3-4, str. 274 i 282
8 Benac, Radimlja, Sarajevo 1950, str. 37.

153.

izvanredno dobro sauvali kod Sv. Spasa, gdje se i danas seljaci pokapaju pod
stare steke. Kako hilo da hilo, injenica, to se steci nalaze na okupu, doka
zuje, da je tO' posljedica jedne Grganizacije, hilo vjerske, bilo plemenske.
Ima steaka; i osamljenih, a tO' Gpet znai, da su uz zajednika grohija u isto
doha postojali i grohovi jaih i istaknutijih pojedinaca.
Nekoliko steaka jo danas nose imena pokojnika, koji su pod njima PO'ko
pani. U Vedrinama kod Trilja je Mladenkin groh , ),Lovrin groh na Diko
vai uRumoviu, Vukov greh u Zagvozdu, Magliev greh izmeu Tijarice
i Arana. Bez sumnje u starije doha ili narodna pjesma ili predaja uvala je
uspomenu na koji vaan dO'gaaj u vezi s tim grohovima ili na junaka, koji tu
lei. Pred najezdom turskom s.tarinici iselili su se, al rijetki, koji su ostali, pre-
dali su hlijedu uspDmenu novim naseljenicima. Vukov greh kod Zagvozda
lei u Vukovu docu, pa nam dovodi u pamet hDsanske natpise, gdje ponosni
vlastelin Iei na svojO'j, na plemenitoj hatini . Ovo slaganje s povijesnim
utvrenim injenicama nuka nie da zakljuim, da je Vuk doista realna linost,
a onda analognO' i oni os,t ali.
VRSTE

STEAKA

I KAMENOLOMI

U ovO'me kraju opazit ces samo tri vrste steaka: sarkofag, sanduk i plou.
Najhrojniji su sanduci, a najljepi sarkofazi. Mjestimino ima i d!aesnih
malih sarkofaga (Lovre), a sanduka ima vrlo velikih, na pr. kod Rudeovih
ku a u Vinjanima i u Lovreu. Ipak ne mogu sc ni najvei imotski S4.cci upo
rediti s ona etiri steka kod Sv. Spasa (slika 62). Najvei u L,vreu ima
dimenzije 2 m X 1,28 m X O,48 m, dok kod Sv. Spasa:
I. ima dimenzije 3
m X 1,60 m X 1,22 ni
II. ima dimenzjjc 2,70 m X 1,45 m X 1,27 m
III. ima dimenzije 1,56 m X 1,25 m X 2,50 m
Prije se mnogO' pitalo, kako su primitivnim sredstvima ,D neprohodnim
krajevima i loim sredovjenim putovima dovozili tako veli~ hlokove kame
nja iz dalekih daljina. Onda se dralo, da je to kamenje sjeSeno u udaljenim
krajevima, no. danas je ve dokazano, da je kamen za steile sjeen u nedale
kim kamenDIomima.
Za nekropolu u Radimlji utvrdio je Benac, da se kanen sjekao u stijeni
Oanikoga hrda, a za steke u Olovu mogao je utvrditi jedino kamenolom u
Boganoviima.

Ja sam mogaO' konstatirati, gdje se sjekao kamen za steke u Cisti i u

Zagv'o zdu. U Cisti juno od Male i Velike gDmile i Zaduhine nalaze se
majdani kamena, i u njima po jedan stea k nedovreJ.
U Zagvozdu izmeu upske kue i Gornjih agalja povie Pazara nalazi se
u Majdanu jedan kamen zapDet u izraivanju. Taj je poloaj pDput male gla
vice, a ogoljeni kamen lako se cijepa u vee hloko . KDmad hloka, kDji 8e
tu nalazi, velik je i izraen na istonoj strani nekih ro cm. Na njemu je iskle
san PO'lumjesec, dakle jasno je, da je hio odreen zasteak.
Na sjevernoj i zapadnoj strani pravilno je isjeel a na junoj je netaknut,
ve ostavljen onako, kako je od litice Gtcijepljen. }.iG je tu jo jedan zapoet
steak, ali su ga seljaci razlupali i upotrehili za Wljski zid.

154

U Vedrinama>kod Trilja steci su od krupnog pjeanika (breccia) isto

vetnog, kakav se nalazi u neposrednoj blizini kod Lipotia kua.
Steci kod Sv. ,Spasa istiu se brojem i veliinom, a u okolici se ne opaa
nikakav kamenolom, dapae sve je 'to poloeno na kamenitoj ravnici tipinog
kra. Ipak jedan sat hoda od Sv. Spasa u brdu iznad Lukovae postoji poloaj
Plazila i na tome mjestu nalaze se blokovi, Qd kojih se otkidao kamen za
steke. Na putu lei jedan steak, koji je tu ostao- kod prijevoza. Karakteri
stian je naziv lokaliteta Plazila , jer nam dovodi u pamet tehniku prijevoza
kamenih bio-kova pomou zaobljenih balvana. lo
Jesu li kovai klesali steke u kamenolo~u ili na samome grobu? Benac
misli, da su to radili na samome grobu i o-vu tvrdnju dokazuje injenicom, to
su nekoji steci ostali nedovreni, premda se nalaze na svome odreditu.
Za imotske steke teko je ita sigurno kazati. Naveo sam tri steka (u Cisti
i Zagvozdu), koje su majstori zapoeli izraivati u kamenolomu, ali ih s ne
poznata razloga nisu dovrili, ali opet jedan karakteristian i jedini s natpi
som (Blagojev II Lo-vreu) stoji na grobu, no- na junoj fasadi dvije su arkade
ispunjene figurama, a dvije potpuno prazne, dakle ini se, da steak nije
dovren.

ORNAMENTACIJA

STEAKA

Obrada sarkofaga u Irno-tskoj Krajini zaostaje za obradom u Radimlji i u

za broj ornamentiranih steaka, pa i za inven
Mislim, da je tome uzrok sam poloaj Imotske
Krajine, koja je bila daleko od kulturnih arita, dalmatinskih gradova.
Fiskovi je dokazao, da su i sa sela, i to udaljenih, iz Cetine i Grahova do-laziti
daroviti mladii u primo-rske gradove, da izue klesarski zanat, ali nauivi
ga oni se nisu vraali u svoj zaviaj.ll Tamo su ostali i radili slabiji majstori,
k~vai steaka. Ipak i u to~ tmini prosja pokoja zraka zakopanoga talenta
samonka. Tako je na steku sarkofaga na Berinovcu (slika 47) dobro i vjeto
izvedena romanika lozica, pa plesaica kod Rudeovih kua pokazuje ele
ganciju u zamisli i donekle u izvedbi (slika 37), konj bez sedla pod kulom na
steku kod Lozia kua II Lokviiima pjesnika je zamisao, jer nas konj pod
sedlom sjea konjanika pod stekom u grobu (slika 40). Te dobro zamiljene,
, makar primitivno izvedene predstave, odaju umjetniki duh kovaa. Dina
mika se katkada opaa kod primitivne obrade na pr. konja (slika 10) ili kod
turnira (Lo-kviii - slika 43), gdje sa svake strane stoji po jedna ena s uz
dignutim rukama kao u znak duevne uzbuenosti. Naprijed ispruena ruka
kolovoe markira ivost i pokret.
Pignrativne su predstave jednolinije od dekorativnih. Lov i turnir she
matski su razdijeljeni po arkadama, U jednoj je arkadi jedan vitez, a u drugoj
njegov protivnik, koplja im prelaze mimo stupova arkada.
Arkade su razdijeljene ili pletenim uetom (gotiki motiv) ili stiliziranim
granama stabla. J a sam za ueta na nekoliko mjesta upotrebio izraz narozani
Nikiu. To se isto moe rei
ciju i plastinost ornamenata.

Po W!menOm saopenju S. Gunjae,

C. Fiskovi, Nekoliko dokumenata o naim starim majstorima, ' Vjesnik za arheologiju
historiju dalmatinsku, sv. Lli, Split 1949, str. 189. i 192.
10

11

tap . To< sam uinio zato, to nain dekoriranja tapa narezivanjem i ogulji
vanjem k()re na takav nain, da se izmjenino povlae trake oguljene i neogu
ljene kore, i danas se upotrebljava u Dalmaciji, II primorju? kod t. zvo bara
bana,. To je prut, koji se tako< narozan nosi za Velike nedjelje u crkvu, da se
tue baraban. Takvo dekoriranje prutova zove se: rozati baraban. Vuk
ima ovu rije u znaenju sich runzeln, a Pari u svom Hrvatsko-talijan
skom rjeniku uzimlje o<vu rije u dekorativnom znaenju: dentellare; fre
g;iar d'intagli.
Arkade nisu u Imotskoj Krajini ni pravilno ni plastino izraene kao na
stecima u Radimlji i Nikiu,12 ali se svojom slobodnom obradom lijepo do
imlju i postiu dubok i iv efekat. Odakle ondanjim kovaima taj motiv
arkada na nadgrobnim' spomenicima?
Oni ga upotrebljavaju samo< za sarkofage, a na sanducima i ploama samo
se izuzetno nalazi (u Lokviiima, slika 43, 44).
U Splitu u peripteru st()lne crkve sv. Dujma jedan sredovjeni sarkofag ima
proelje razdijeljeno na arkade. I n zvoniku uzidani prizo<ri r()maniki pred
stavljajui Blagovijest postavljeni su u arkade; poliptisi po gradskim crkvama
u Splitu i Trogiru mogli su takoer potai kovae na takvo dekoriranje
steaka. Ta ve na stari majst()r XI. stoljea kod predstavljanja na pr.
Bijega u Egipat (u Zadru u crkvi sv. Nedjelj~, sada u muzeju sv. Donata) po
stavio je svaku osobu n posebnu arkadicu. Arkadicama je ukraeno podnoje
predvorja katedrale ' u Trogiru.tS Drugi su dekorativni (a moda i simbolini)
motivi polumjesec, rozeta, zvijezde, spirale i ljiljani. I tu katkada priprostim
sredstvom kova postie umjetniki efekat, na' pr. mjesecom u visokom
reljefu na praznoj ploi (slika 13).
I spirale jako izboene, makar grubo isjeene, imaju neku dinamiku, na pr.
slika 30 i 3l.
Katkada su sp-irale puki cifrasti motiv, na pr. na kr()vt,I Vukova greba u
Zagvozdu (slika 57). Uokvirenje po<jedinih prizora i figura pojaava djelova
nje i snagu predstave. Kova je traio nain, da izbjegne monotoniju, koja
je neizbjeiva kod malog broja dekorativnih sredstava. Ako su dvije rozete,
jednu klee s konkavnim laticama, a drug'u s konveksnim. Ljudsku figuru
kovai kleu vrlo nevjet(), samo shematski i bez plastike i oznake najistaknu
tijih dijelova, na pr. nosa, oiju i sl., a da o odijelu nema ni govora.
Na dva steka posve je nedovoljno i nevjeto oznaena odjea sa tri, etiri
ukrtene crtice. Do god. 1940. svakog blagdana sv. Kaja (22. IV.) prodavale
sn se luice od tijesta peene, posve nalik bez plastike na figure ljudske na
stecima. Te sn se luice prodavale jedino kod sv. Kaja u Solinu. Jedino< u
Katel-Kambelovcu kod Sv. Martina od Krueva prikazan je jedan pokojnik
na ploi net() plastini je, a i u neobinom stavu: ovjek stoji okr~nut leima
prema gledaocu, ruke je skrstio na leima. Ramena su plastinO' izraena; a lea
udubljena. Obuen je u hlae t. zvo verdon, kakve su se nosile do pred 60
godina u Katelima. Dio hlaa okO' bokova i nie iroko. je izraen, a ,nogavice
su tijesno uz noge priljubljene. Moe se konstatirati razlika muke odore
Sergejevski D" Srednjovjekovno groblje kod Petrove crkve u Nikiu, Ce~illje 1952.
Lj. Karaman, Portal majstora Radovana u Trogiru (Rad Jug. akad., knjiga 262) , Zagreb
1938, str. 34.
.
12

13

156

izmeu Busne i Dalmacije. U Dalmaciji je kaparan kratak te su nuge ud kuka

vidljive. Na stecima u Busni gurnja haljina, puput kuuIje, dopire do kuljena.
I danas se taku razlikuju nunje dalmatinskih Zaguraca i Bunjaka.
2enske je bilu lake prikazati: duge haljine du .tla, umeene dvjema crtama
ire se uduzgur dulje puput zvuna. Nigdje ni traga naburima ni rukavima.
Karakteristina je i izuzetna figura plesaice na steku-sanduku kud Rude
uvih kua u Vinjanima. Nije sumarno< i bez pukreta prikazana kaO' druge
enske figure, ve u ivu m i elegantnum pukretu (elika 37). Haljina juj ne
pada shematski kaO' drvena niz tijelu, ve je putpasana u bukuvima, tO' istie
vitkust tijela. Plesaica iri ubje ruke, desnu savija prema glavi, a lijevu prua
tek netO' prignutu u laktu.
Nigdje ni na jednum steku nije se nala kaO' uvdje enska figura sama u

plesu izvan kula. udnu je, da su steci u Primurju gutuvu bez izuzetka pruste

plue, steka sa.r kufaga ni sanduka nema, a i plue su gutuvu bez urnamenta.

Taku u Katelima kud crkvice sv. Jurja ud estinja, sv. Jurja ud Pudmurja,

kud Sv. Nikule u Sulinu. Kud Sv. Martina ud Krueva ve sam spumenuu

Ciguru mukarca, a jO' su dvije plue urnamentirane maem i titum. Kud Sv.

Vida u Segetu takuer su uklesani samu tituvi, maevi i krievi. 14

I u blizini Trugira i Splita, gdje je bilO' dubrih klesara (ne uzimajui u ubzir
umjetnike), ljudske figure izrauju p06ve primitivnu: glavu kaO' krug bez
uiju inusa.
_
U Imutskuj Krajini pregledaO' sam 124 sarkufaga, 316 sanduka i 103 plue,
dakle 543 steka. Neudreenih steaka, o' kujima sam dubiO' samu izvjetaje,
ima 50 i ti su bez urnamenta. Svega dakle 593. Od 124 sarkufaga samu 5-6 nije
urnamentiranu, sanduka ima ud 316 samu 37 urnamentiranih, a plua 8.
Dakle ud 593 steka 169 ih je urnamentiranu.

SADRAJ PREDSTAVA NA

STECIMA

Sadraj se preds'tava na sarkufazima ne mijenja mnugO', kaO' tO' nije biO' ni

raznuvrstan ivot undanjih ljudi. ZapravO' sve predstave i 9rnamenti imaju
narativnu znaenje. Oni prikazuju ivut i funkciju drutvenu i kuji dugaaj iz
ivuta pukojnika. Ve samu ekunumsku stanje nije duputalu sirumanijima,
da pudignu sebi bo<lji i vei steak, tu su mugli jedinu imuniji. Pa napukun
samO' su vlastela i 06tavljala spumen o" sebi. Narudne pjesme pjevaju o' vlasteli ,
a i Kai ' mari pjevati samO" o' plemiima. KaO' tO' nad/9"ubni natpis nije sud
ni uvstvu pukujnika, ve vulja njeguve rudbine, da ga uvjekuvjei, tako. i til
predstave na stekq prikazuju uno., tO' su htjeli putumci sauvati o. svujim
preima. Guspuda su luv luvila, viteke igre igrala, vujevala i POl kulama rujnu
vince pila. Kaku j~ taj .ivut veinum biO' jednulian kud nie vlastele, taku
su jednulini i prizori tuga ivuta na stecima. Ipak i uz malu njihuvu umjet
niku vrijedn06t uni su vrijedan dukumenat unQga duha.
Ne kaem, da simbo.li i predstave na stecima nisu muda blijeda remini
scencija na negdanje pugrebnc ubiaje, kuji su negdIlI imali svuje znaenje.
14

Slade-Silo,'i

Roko, Steci u okolici Trogira (Strena Buliciana), 1924, st, . 689-693.

157

Dyggve povezuje kolo na stecima s obrednim plesom na urnama starosje

dilaca naih zemalja,15 a po tom mogli smo s istim pravom prikaz lova sma
trati derivatom sa starih sarkofaga. Aji je to malo vjerojatno.
Kad je junak prikazan kao ratnik, a ne kao lovac, onda mu je u desni~i
koplje, a u ljevici tit. Slobodne ruke i kod konjanika i kod pjeaka obino su
podboene (slika 1, 22, 30, 33). Lijepo ilustriraju ondanje vlasteoske obiaje
predstave na steku u Budimiru (slika 4). Konjanik je dojahao, a gospoda je
svome gospodaru prihvatila konja za uzdu i primila koplje. Taj prizor je
prikazan i u narodnoj pjesmi: Mrtvi pohoani:

Kad su doU do ravne Indije,

Lipo ih je seka doekala

I prid braom konje uhvatila.

ili u pjesmi: Bolani

Dojilo:

Pa da vidi bolnoga Dojila,

Sa megdana doma dvoru ide.
Pred dvorom ga ljuba doekala
I pod njime konja usprimila.
Ovako se i prizorima na stecima obistinjuje narodna pjesma te se jedno
s drugim popunjuje.
Kad je konj izgubio svoga gospodara i moda sam se vratio k bijelome
dvoru i onda ga gospoja dri za uzdu nad groObom gospodarevim (Bunar u
Cisti, slika 24).
Jednako narodna pjesma pjeva i o dvobojima:

Megdandije ate uzjahae,

A poera jedan na drugoga.

Kad im koplja na udaru bila,

Obojica koplje otiskoe~

Na imotskim se stecima etiri puta prikazuju turniri (slika 28, 39 a, 43) ~

nal Veliko<j gomili, u Lovreu i dva puta u Lokviiima kod Pezinih kua.
Inae su najbrojniji prizori lova na jelene. Ti su dakle prizori nastali, kad
je i u Imotskom bilo dosta jelena, ako nije moida lov na jelene samo umjet
niki obrazac, koji je doao na nadgrobni spomenik jednako kao na portale
crkve. Ili je valjda simbol svakoga drugog lova. Ja bih rekao, da taj lov ima
veza sa realnim ivotom. Lov je bio najmilija zabava i strast sredovjenog
feudalea, dapae je to njegovo iskljuivo pravo i seljaci su morali veliku tetu
trpjeti zbog te zabave plemike. Za lov su upotrebljavali konja za potjeru i
pse, da nagone divlja, a onda i sokolove. 16 Konji su prikazani gotovo kod
svakog lovakog prizora osim jednoga, gdje pjeak udara jelena. maem. Pas
u lovu pri}{azan je na 6 steaka, a ptice (soko) samo jedamput. Moe se uzeti,
da je takvo uresivanje grobnoga kamenja dolo u Imotsku Krajinu iz Bosne,
ali opet mogli su kovai takve lovake predstave vidjeti i u Splitu nad ula
Ejnar Dyggve, Hist~ry of salonitan chriHiuDity, Oslo 1951, str. 79, 91, 97.
Georg Grupp, Kulturgescbichte des Mittelalters, III. Baud, Paderborn 1912, str. 46g
i dalje.
15

18

158

zom u zvonik stolne crkve i jo i ivlje i obilatije na portalu crkve Sv. Ivana
u Trogiru. Prizore lova voli romanika umjetnost prikazivati i na portalima
crkvi. l7
Nita dakle nije neobino, ako se prizorima lova ilustrira i ivot pokojnika
na steku. Da je bilo u XIII. stoljeu jelena i u dalmatinskim umama, osim
steaka svjedoe nam i dokumenti. Barada je naa'o u trogirskom opinskom
arhivu dokumenat iz XIII. st., koji spominje cervus venatorius .l8
Pripitomijeni jelen drao bi se II ogradi. i tamo bi se namamil e koute, a
onda bi se ogradna vrata za~vorila i jeleni polovili. U Trogiru u XIII. i XIV.
st. meso jelenje bilo je jeftinije od drugoga mesa. Znai, da je bilo obilje
jetena u okolici grada, a po tome pogotovu po Imotskoj Krajini. Dakle prikaze
na stecima imaju svoju realnu podlogu u ivotnim prilikama ondanjeg ivota.
Da je u tome prikazivanju lova na stecima dosta i manire uz realne ivotne
prizore, moemo zakljuiti po tome, to se rijetko prikazuje lov na drugu
divlja osim jelena. Jelen je za lovca bio najplemenitiji lov. Prizori lova vrlo
su oskudni. .Tu 'nema ume ni potjere ni trubljaa. Naravno, kriva je tome kieL.
8aka nevjetina kovaa.

SIMBOLI
"-

Malo je sluajeva, da su na imotskim stecima prikazani znakovi asti po

kojnika. .
Kule na stecima u Prolocu i Lokviiima bez sumnje BU oznaka vlaste
oskog roda, a ma i tit njegova vojnikol!j stalea.
Naprotiv na Bteku kod Sv. Martina od Krueva (Katela) tit sa zvijezdom
na njemu, a bez maa, oito je grb.
Polumjesec i zvijezde. na imotskim stecima pojavljuju Be relativno mnogo
vie nego na bosanskim i hercegovakim, pa u Nikiu, barem ukoliko su ove
opisali Benac i Sergejevski. U jednoj svojoj homiliji Grgur Veliki (svretkom
estoga stoljeat) spominje mjesec kao simbol umrlosti tijela: mjesec se u Sv.
pismu uzima kao znak propadanja tijela, jer kako on u mjesenim fazama na
zaduje, tako obiljeava nedostatak nae umrlosti .l8.
Razlian poloaj polumjeseca moda oznauje fazu mjeseevu, koja je bila,
kad je pokojnik umro.
Polumjesec nalazi se u vezi s drugim ornamentima i figurama 26 puta, dok
u Radimlji 3, u Olovu 2 puta. l9
Solovjev sluti, da polumjesec s rogovima okrenutim dolje i tap na steku
znai, da je pod tim stekom pokopan koji djed bogumilski. 20
Karaman Lj. Portal majstora Radovana u Trogiru, str. 16.
Barada M., Trogirski spomenici, dio II, sv. 1 (po pismu autora).
LS. Luna autem in sacro eloquio pro defectu poni tur: qnia dum m enstruis suis tempo
ribus decrescil: defectum nostre mortalitatis de;;ignat. Gregorius Magnus Papa Hom iliae de
diversis evangelii Lectionibus, str. 3. (Sveu. BibI. Zagreb, R. 54) .
19 Benac, Olovo
(Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine) , sv. II,
Beograd 1951, str. 53.
Benac, Radimlja, s tr. 31.
lO Solovjev, Jesu li bogomili potovali krst (Glasni!;; zem. muzeja u Sarajevu) 1948,
str. 92.
L7

LS

U Imotskoj Krajini naao sam takvih est polumjeseca, dapae i na steku

s figurom plesaice (Rudeove kue, slika 37). Nemogue je, da je toliki broj
djedova bio u ovoj krajini, a ni da pod stekom s figurom plesaice poiva
djed. Naravno, treba i ovo uzeti cum mica salis, jer uz takav polumjesec nema
tapa. Moglo bi se pomisliti, da sam polumjesec u takvom obliku, ali bez tapa,
-oznauje kojega crkvenoga predstavnika niega reda. Tako se nalaze kod Vrela
Cetine dva steka polumjesecom okrenutih dolje rogova, a nad mjesecom
kri. Tradicija u blinjem selu sauvala je uspomenu, da su to sveeniki gro
bovi. 21 Ipak steak plesaice kod Rudeovih kua pobija i to nagaanje, barel1\
za imotske steke.
I rozete su obilnije na imotskim stecima nego u Radimlji (3 puta) i Olovu
(35 puta) .22
.
Benac kae, da se u Olovu rijetko javlja rozeta sama, ve obino s drugim
mo,t ivima.
Kod naih steaka vrlo je lijep primjerak u Slivnu, gdje su brojne i pla
stino izraene rozete nanizane oko okomite strane sanduka (slika 52) . .
Zrakasta zvijezda, kakva se nalazi u Radimlji na spomeniku (br. 10 a, slika
ll), urezana je na titu-grbu kod Sv. Martina od Krueva.
Krug od, pletenog ueta nalazi se u obliku vijenca na tri steka. Na Velikoj
gomili u Cisti na plo{!i dva su takva vijenca poluplastino isklesana, i to jedan
dO' drugoga na gornjem dijelu ploe (slika 18). U Vinjanima kod Rudeovih
. kua na sredini sanduka jedan je vijenac u visokom reljefu (slika 38).
Jedan je na steku na groblju u :lupi, ali uz druge ornamente. Spirale su
vrlo este, ali veinom takve, koje izgledaju kao dvije zavijene grane, to
izlaze jz jedne stabljike.
S - motiv spirale je rijedak, nalazi se tek na dva steka-. Lozica je' obina
ili u obliku djeteline. Inae mjesto lozice klee se u funkciji okvira ili razdjelne
linije ue i ponegdje oik-cak linija.
Benac rupe 'na stecima uzima za posudice za hvatanje kinice. Radije bih
ih obiljeio uljenicama za iak. Takv~ su rupe estI) na starokranskim sar
kofazima u Solinu.
U Imotskoj Krajini ima ih mali broj, svega na etiri sarkofaga. ovjeju
ruku, strijelu i tit s maem ne smatram ornamentalnim motivima ve nara
tivnim sredstvom.
Ruka sama po sebi nalazi se na. tri steka (na groblju u :lupi, na Zaran
ploi u Zagvozdu i u Slivnu). Na groblju II :lupi do ruke je i noga.
N81 nozi se ne ras'p oznaju prsti, dok su na ruci jasno odijeljeni. Benac dri,
da ruka na steku obiljeava ratnika, ali emu onda noga? Nije li i tu kakav
narativni momenat, da je pokojnik izgubio u boju ruku i nogu?
.
Vrlo lijep primjerak ruke s maem u obliku bosanskoga grba predstavlja
nam zabat steka u Lokviiima (slika 39 a i b). Na fasadi toga steka prika
. zan je turnir.
.
tit u ruci ratnika negdje je obao pri dnu, a uzdignutih uglova pri vrhu, tako
da gornji dio tita' prelazi II luk (slika 23). Na jednome sarkofagu na Poljani
cama u Bisku, ovjek dri desnicom za gornji ugao tit, iza kojega prolazi
21
22

160

Po usmenom saopenju S. Gunjae.

Benac, Radimlja, str. 31., Olovo, str. 52.

I.ovre

Kati: Steei II

imotskoj lerajilli

Sl. l. Budimir, muka figuru u dugoj halji dri kri

Sl. 2. Budimir (Pisak ) Stdici, prizor iz lova

Luv re

Kati: St e ci

u imotskoj krajini

Sl. 3. Budimir (Pisak), d va kunjanika gone jelena

Sl. 4. Budimir (PisaIr ), Ir onjanilr s Icacigom ili utrulji cum klipom. l ensIca figura prihv atila
!..oplje i dri konja za uzdu

Lovre

Kati: Stec:i u

imotskoj krajini

Sl. 5. Budimir (Pisak), izduben kri u medaljonu zavrava

kruiima

(kri u

sunanom

Sl. 6. Budimir (Pisak), kri kojemu krakovi zavravaju kuglicama

krugu)

Luvre

Ka/i:

S/pre;

lt

imu/skoj /rrajini

Sl. i . Pi.'tN

Sl. B. Pitet, otvoreno kolo. Prizor uokviren

e/. irma [etvama

Lovre

uelak

imotskoj krajini

Sl. 9. Pitet,

Kati: St er.i II

1Iad grobom

Sl. 10. Cista (groblje), jakim letvama uokviren

prizor lova. Glava i prednja 1Io~a konja
oznauju jak pokret

Lovre Kati: Steei

II

imotskoj krajini

Sl. 13. Cis/a (Mala gomila), polumjesec u visolwm relie/u na praznoj plo!.i

Sl. 14. Mala gomila: Steak .. jako profiliranom strehom

s lozicom od spirallI

Lovre

Kati: Steei

u imotskoj krajini

Sl. 15. Cista (Mala gomila). iVaroZ(m stalak

Lovre

Kati: Steci

u imotskoj krajil!i

Sl. 16. Cista (Mula gomila). Primjera!. narozanog stupca, koji dijeli fasadu. u dva polja

Sl. 17. Cu:ta (Velika gomila). Kri

/I

kvudratu upisulI

Lo",.e

Kati: Sleci

II

j",o/~koj

krajinj

Sl. 18. Cis/li (Velika gomila). Dva ueta

Sl. 19. Bisko (Poljanice). tb/mjevi draa

IUI

II

obliku vijenca

malim lumuiusillw

Lovre
II

imotskoj krajini

"'

Sl. 20. Cista (Velika gomila). Stiliziran ljiljan,

u gornjem dijelu prelazi II kri

Kati: Stee;

Sl. 21. Cis!1l (Velika gomila). Stilizirani l/tija ni,

jedan u drugome

tovrc Kalir:

St e ei.

1/

imotskoj krajini

SL. 22. Cista (Ve lika gomila ). Fi gura

o v j e ja

Il enara vno tankih /logu

rllkll , a

stralta .

Lovre

n imotskoj

krajin~

Sl. 23. Cista (Velika gomila). Covjek

s maem i titom

K"/i: Steci

Sl. 24. Cista (Bnnar kod Velike gomile).

Zenska figura dri konja :;a uzdn.

Gospodar je pod zemljom u grobu

Lavr" Koli,': Sleci

II

;mol. kuj krajin;

Sl. 25. to vre. Catruja ograena s t ecima

Lovre

Kati : Stpci

lt

imotskoj krtljini

Sl. 26. Lovre. Zene

II

kolu , ozgor polumjesec s dolje okrenll/,im rogo" ,ima

l,oIJre

Kali: !ileci 1/

Sl. 27.

Lovre

imot .koj krajini

(Markuzina ograda). Stilizirani ljiljall prelazi

II

gornjem dijelu

II

kri

Lovre

Kati: Stee;

Sl. 280-

u imotskoj krajini

Lovre (Steei,

Sl. 28b.

Mramorni). Turnir.

Lovre.

Kao

Steak

nije dov ren. Natpis

280, ali s drug e

toke

gle(lan

neitljiv

Lovre

Kati: Steci II

imotskoj krajini

Sl. 29.

Lovre.

LIJv,

II

gornjem IIgll1 kri

Sl. 30. Lovre (Steci, mramorni). Vrlo loe izraden prizor lovll

l.ovre

Kati: Steei lt

imotslwj krajini

Sl. 31.

Sl. 32.

Lovre

Lovre (Mramori). T. zvo Jerusalemsl.;

kri, osobito pozIlat u heraldici

(Mramori).

Uelei

jedan kri

ltad

grobovima u blizini ste(:a":1

Lovre

Kati: Stee;,

u imotskoj krnjin;

SI. 33. Studenci (Zvizda). Prizor iz lova. KonjaIlici

Stranji konjanik ima otrljatu kapu

pjeaci.

Lovre

Kati: Steci

u imotskoj krajilli

Sl. 34. Proloac (Potok Suvaja). lako profiliraIl kro l)

i ,.eliefar~ ljilja Il. Kule s l,rullitem Ila fasadi nisu se
mogle fotografirati

SI. 3S. Proloac (Meterove

kue

- Lug). Rimska grobnica na svod

Lovre

Kati: Steci u

imotskoj krajini

Sl. 36. Vinjani (Rudeove kue). Kolo, kri, s drug(l dva , koji. .' e
diu n(l poprenom !;raku

Lovre

Kati: Steci

II

imotskoj krajini

Sl. 37. Vinjani (Rudeove

kue).

SI. 38. Vinjani (Rudeove

Elegantna figura

kue).

plesai ce

Ue u obliku t'ijenca

Lovre

Sl. 39a.

(Pezine

kue).

u imotskoj krajini

Lokviiiii

Kati: Steei

Turnir na fasadi

. .....

Sl. 39b. Lokviii (Pezine l.ue) . Turnir na f.l.,adi

na zabatu ruka s maem i tri kria

LovrI'

Kati: Steei II

imutskuj krajini

Sl. 40. Lolrviii (Pezine ku e) . Kula

Sa

Zltpcima. KOILj be= kon;anika. Kolo

Lovre

Kati: Steei

II

Sl. 41.

imotskoj krnjini

Lokviii (Pezine kui e).

oznaen crtama. Tako

Konjanik s maem. Prsluk

i grivlI konjska

/,ovre

Kati: St e ei

u imotskoj krojilli

5/. 42. Lok v i i i ( Pezine ku I' J. Konjw.i/c

'~I'irale

Lov rI'

Knti : Steei 1/

imotskoj krfljilli

Sl. 43. Lokviii (Pezine Im e) . Dvije vee i dvij e mallje arkude od ueta. PrikaznTl
turnir i d vije elle, Iwje uzbu e no uzdig1lutih ru.ku oekuj" svretak tIIrniru

SI. 44.

Lokviii.

i prslul<

jahaa

Nu istom e s t e ku sl. 43 dru ga struncl. Lo v. Grivu konjska

crtnmu Iwo kod br. 43 i 42. V,djda djelo istoga
ko v aa. ste ,,/; 42 i ol:aj (43 i 44)

oZTlaeni

LQvre

Kati: :;I. eci

/I

imut.kuj "raji.ni

Sl. 45.

Lokviii

(Berinovac) Stiliziran ljiljlln

SI. 46. Lokviii (B erillov(lr - Grebanik j

l.ovre

Kati: S/eci

Sl. 47.

" ima/s/roj kraji"i

Lokvii i

(Grebanik

II

8 e,.inov("/, ). Vi/icII

pravilIID

Sl. 48. Lokviii, Berinova c (Novine). Na zabatu

kri S kruiima

izraden u

T.o1:re Kati: Steei

lt

imotslroj krojill;

Sl. 49. Berinovae (Nov;Ile). StiliziruIlo stablo s krugovima

Sl. 50. SlivIlo Ravila.

Steci sueleima

Lovre Kati: Steci

IL

;.,;rotskoj krajin;

Sl. Sl. Slivno Ravno.

Sl. 52. Slivno Rmmo.

Steci < ueicima

5tpci

p&redani

Lovre

Kati: Sleci

II

imotskoj krajini

Sl. 53. Slivno Ravno. Covjeja r1lka, kolo

Sl. .54. Slivno Ravno. Na

pObOjll

sandIlka rozete

lt

visokom reliefll

Lovre

Kati: Steei

II

imotskoj krajini

SI. SS. Za gv ozd (Groblje). Kulu

Sl. 56. Zagvozd (Vukov greb). Pje'ok progoni dvo jele"o

Lovre

Kati : Steci

u jmotskoj hajiIIi

Sl. 57. Zagvozd (Vukov greb) . NeukuslIe spirale

po krovu sarkofaga

Sl. 57(1. Zagvozd (VlIkov greb). Ma

lt

koricnma s neobiIlim balakom

L"l/re

u imotskoj krajini

Sl. 58a. Bisko (Poljanice). Covje!, desnicu

s maem spustio niz bedro, u lijevici digao
kri

Kati ; Steci

Sl. 58b. Isti steak kao pod br. 58a. Bisko

(Poljanice). Stiliziran kri

/,(lvre

Kati: Steei

u. imotskoj krajini

Sl. 59. Bisko (Groblje) . Alltropoidan kri. Lik ovjeji na njemu ne vidi se, jer se
i u prirodi teko raspoznaje

Sl. 60. Kotlenice

(Peria

[{roblje}. Kri Ila

pseudo.stekll

LV1,'re

Kati: Stee; II

imotskoj krajini

Sl. 61, Kotlenice

Sl. 62. Sv. Spas,

(Peria

(Meu

groblje),

ostalima

istiIl

Ue/ak

se tri

na grobu

najvea st('lra)

Lovre

Kati: Steei

II

imotskoj krajini

Sl. 63. Most preko Cetine napravljen oci

Sl. 64. Grob Lovrina

Paraa

u Solinu u obliku
i sablja, znakovi

stevka

steka iz god. 1763.

asti harambae

Na

ploi

Sll

uklesani tap

Lovre

Jdclrd T.>.s k v
,,:zorr'"

u imotskoj krajini

Kati: Steci

Nalazite

steaka

_....

,.'

/>------''

..........

u Imotskoj krajini

_ _A
'.

~;'- r:""

........

;.:/~ ~,

,~. ~"" ..

-'

""'.. ..

----","'---",.i;..1-_.

;I\

"

~~
~,-' ~-~-

""C"

~-'\)"''''''

'Q

Lovre Kuti: Steei

cl
121

II

imotskoj kraji"i

18~S1

ID

o
ro
D o m f2l
m
o
o
oo
o
D

ID:

fL]

........

121

IZl

~
~

0
0

0 0
0
m
o 000
0
\jj

[2]
[21

~v)
~

[2]

[LJ

[21

[21

'.

QJ

o [2)0

IZl

0 oo

~
.......

[ZJ

0~OO W
0 0

IZl

Ll
[21

lZl

'00[2] lJ

v-

. .1

k2J

21

L"e'JD.da:

[j] ..,.k1....Y

IZ

:S1r~

o P/oca.-

Rusporpd S!puka Ila Vp/ikoj Komili

/I

Ci.di

ma. Stit .je ~etvrtast, a gornji uglovi uzdignuti i

drugome steku prikazane dvije ene i mukarac
Mukarac drii desnom rukom etvrtast tit, iza
Ma i tit u obadva sluaja jednako, su veliki kao

zaobljeni. Tu su takoer na
u kolu.
kojega takoer prolazi ma.
ljudska figura.
Maevi su jednaki kao i na bosanskim stecima, osim ' pokojega na pr. kod
Vukova greba (slika 57).
Neobian je motiv vijugastih zmija na steku kod Zadubine u Cisti. Zmije
nisu same, ve su popraene drugim motivima: dvjema rozetama i dvjema kri
evima. Na Velikoj gomili u Cisti na sanduku prikazan je ovjek, a ispod
lijeve mu ruke gmie zmija. Wilke uzima dvostruku zmiju za simbol smrti, t. j.
duu pokojnika.
I SO'lovjev dri, da zmija na steku V'erovatno ima simbolian znaaj .23
tap na steku (Pisak br. 3, Velika gomila u Cisti br. 6 i 7) bez sumnje je
znak, da je pokojnik. za ivota nosio kakvu ast ' i vlast. Najee je tap uda
ren na steke u Cisti, to bi znailo, da je ona bila neko sijelo vlastodriaca.
U Solinu kod crkvice sv. Nikole jo se opaaju ostaci nekropole sa stecima.
To su same ploe, no meu njima se istie jedna grobnica sazidana u formi
sanduka, ali ispunjena. Pokojnik ne poiva u tome sanduku, ve pod njim u
grobu. Grob je Lovre Paraa, koji je umro 1763. od kune bolesti, i kakO' nije
mogao biti pokopan u Vranjicu u upskQj crkvi, poloen je tu tL staro groblje,
a nad njim podignut spomenik u obliku steka. Grobnica je pokrita ploom,
na kojoj je uklesana sablja i tap. N)ld grobom je kao uelak usaen kri,
s jedne strane na njemu natpis, a s druge strane urezan polumjesec. Takav je
kri i u Lugu, u Prolocu, s polumjesecom. Natpis kae, da je Lovro, Para
bio seoski harambaa, a to znai za mletake vladavine civilni i vojniki asnik.
Oznake tih asti bile su udarene na grob: tap 'i sablja. Eto koliko dugo ivi
tradicija sa steaka, sve do XVIII. st. Luk sa strijelom nalazi se uklesan na
jednOome steku na Velikoj gQmili u Cisti, na' Piskw (steci br. 3), u Budimiru
i jedan kQd Sv. Spasa na vrelu Cetine. Barjakom nije oznaen nijedan steak.
Marun spominje jedan steak u Uzdolju kod Sv. Luke (KosovO' polje kod
Knina), na kojem je biO' urezan krsta barjak, i kae: Na alost l ovaj rijetki
primjerak u PQsljednje vrijeme bio je uniten po> Qbiaju, kakO' se zadnjih
decenija u svim naim kiajevima takovi asni sPQmenici, kaO' naumice unita
vaju.24 Kri je rjei na b08anskim. stecima.
ZI\- OlovO' Benac kae: Relativno, esta upotreba krsta kao ornamentalnog
motiva takoder je karakteristina za steke olovskQg kraja.
U Radimlji od 133 nadgrobna, spomenika 63 su ornamentirana, a od ta 63
samo II spomenika imaju kri.25
U Nikiu Na nikikom groblju ima samo dva krsta i tO' kasnijega doba,
t. j. ve iz turskog doba.26
iro Truhelka postojano je isticaO', da na stecima nema nikakvih aluzija na
bilo koji vjerski mo,t iv. Tu nema simbola, pa ak ni kria. AkQ kri i nala
23 Solovjev, Jesu Ii hogomili potovali krst? - (Glasnik ' zem. muzeja u Sarajevu) 1948,
str. 91.
24 Marun, o. c., str. 273.
25 Benae, Radimlja, str. 32.
28 Sergejevski, o. e., str. 5.

II

STAROHRVATSKA PROSVJETA

zimo redo-vito u poetku natpisa, on tu ima tek konvencionalno znaenje ta

danje pismenosti, koja poetak teksta obiljeava kriem.27
I Solovjev pie: Ponekad se javlja znak krsta, ali u vrlo skromnom obliku
i malom broju.28
Mimo sve ' ovo i ne obazirui se, da 8U Beneve radnje o Radimlji i Olovu ,
opovrgle pisanje Truhelke i Solov.jeva, moe se utvrditi injenica, da na imot
skim stecima znak kria ne samo nije rijedak, ve naprotiv je est i u . raz
linim varijantama. Od 8vih ornamentiranih steaka gotovo svaki trei ima taj
znak.
Kri se ovdje javlja:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

7.
8.
9.
10.

kao manji ili vei jednakokraki (grki) kri,

kri s duplim donjim krakom (latinski),
crux hastata, t. j. kakav se nosi u pro-cesijama,
kri, kojemu vrhovi krakova prelaze u krugove,
kri oznaen s pet rupa poredanih vertikalno i horizontalno,
svastika (Hackenkreuz),
kri stiliziran od grana stabla ili petlja,
jedan sluaj ljiljana t. zvo crux gemina,
,
kri sv. Andrije kao slovo- x (u Zupi Biokovskoj 3 puta),
ivanovaki ili malteki (u Vinjanima).

Za ivanov aki kri na stecima moemo pomiljati, da su ga i po Bosni i po

Imotskoj Krajini kovai upoznali na odijelu vr8lDSkih ivanovac a, kojih je
prior Palina bio saveznik bosanskih kraljeva, i velikaa, ali se nalazi esto
i na starokranskim objektima.
Od svih ornamentiranih steaka (169) nosi kri 50, sVllstiku l (i tri zajedno
s kriem) i k tome nad grobom 8U usadena dva kamena kria (Lovre i Lug II
Prolocu).
Najinteresantniji su sluajevi:
1. Covjek u dugoj (poput enske) haljini, koja see do tla, podboio se lije
vom rukom, a desnicom dri kri vei od sebe, irokih krakova ureenih II
obliku riblje kosti. Gornji krak kria manji je od drugih triju (slika l). .
2. Na Velikoj gomili u Cisti na jednome sanduku ovjek bez duge h!lljine
dri u desnici kri, a lijevu ruku svinuo je prema boku. I ovaj je kri ureen
u obliku riblje kosti.
3. Na istome mjestu drugi je sanduk. Na njemu je prikazan ovjek bez duge
haljine. Dri procesionaini kri ureen u obliku riblje kosti, a kopljite kria
narozano je paralelnim crtama.
4. Izvan Imotske Krajine nalazi se steak slian steku pod br. l u Strmen
docu kod Trilja. Sarkofag-steak je u blizini Mladinovih kua. Na njemu je
figura ovjeka s dugom haljinom. I taj lijevom rukom dri kri s dugim donjim
krakom, ali na ovome je steku-sarkofagu prikazan prizor iz lova.
. Truhelka. o. c., 633.
Solovjev, Je8u Jj bogomili potovali krst? - Glasnik zem. muzeja
8tr. 9,1.
2.1

28

162

II

Sarajevu 1948,

Uz kri postavljeni su na ove steke i drugi ornamenti: lozica, zvijezde,

polumjesec.
Najjae je istaknut kri na steku-sarkofagu na Poljanicama u Bisku. Na
noj strani steka prikazan je pjeak u svjetovnom odijelu. Desnicu je svinuo
uz bok i dri ma uz nogu, a lijevom rukom uzdigao je visoko kri kratkih, ali
irokih krakova (slika 58). Na tome istome steku nalazi se kri neobine
forme. Tri gornja kraka prelaze u romb (slika 58 b).
Drim, da je nosa kria u dugoj haljini lan kiera, ali u tri ostala sluaja
bez sumnje su svjetovnjaci, posebice onaj na Poljanicama.
Ti krievi nisu uresni motivi, ve oznauju ivotnu funkciju poko<jnika ili
njihovu djelatnost.
OsoLito su istaknuti krievi u Lokviiima, gdje se na steku s turnirom na
uoj strani nalaze tri. Na Lovreu je takoer jedan sarkofag sa tri vrlo pla
stina kria na zabatu.
U Vinjanima istiu se tri stilizovana kria ispod kola, koje igra pet ena.
Onaj turnir s tri kria moda je aluzija na kakve krvave epizode u ovoj krajini.
Kri sam po sebi kao uelak nalazi se samo u Lovreu i Prolo<cu nad' imot
skim grobovima, dok je drugdje ei. U Stnnendocu kod Trilja na Krolinim
grepinama naao sam tri takva mstino izraena kria i jedan fragment
etvrtoga. U blizini, u Kosmau, na putu k Zaperovim kuama opet su dva. Ima
ih i u groblju u Bisku (slika 59) (1), -ispod Kotlenica na Peria groblju (2)
(slika 60).
Kri na, groblju u Bisku ima antropoidan oblik. Na njemu je prikazan
ovjek. koji prua jednu ruku prema lijevom kraku kria, a drugu je podbo
io. Figura se ovjeja na slici ne opaa.
Uz krieve na Peria groblju nalaze se i uelci (slika 61). Na krievima
i ueicima vide se zvijezde i polumjeseci.
Tako velik broj krieva nije bio poznat na dosada opi~anim nekropo-Iama,
te je za Imotsku Krajinu znaajan i jedinstven.

Simboli na

stecima

na primorju

Primorski steci u Dalmaciji poneto variraju svojom ornamentikom.

Ovdje u spomenuti jedan steak, koji se jedini nalazi u Gatima (u Polji
cima), lli nije na svome prvotnome mjestu, ve je upotrebljen kao ploa preko
vodnog jarka uz put. Odakle je donesen, nisam mogao konstatirati. U blizini
je crkve i staro groblje, ali u njemu nema steaka.
Ovaj je steak vrlo zanimljiv, jer vee obiaje i predstave imotskih i hosan
skih steaka s predstavom na primorskim grobovima. Naalost zbog nedo
statka svijetla, bio je ve suton, nije se mogao fotografirati.
Na ploi je prikazano vrlo ivo kolo. Figure prikazane u poskoku. etiri [lU
muke i jedna enska figura. U gornjem desnom kutu uklesana je motika, a
pod njom polumjesec s rogovima dolje okrenutim i pod njim osmokraka zvi
jezda.
Motika na steku jasno nam kazuje, da je pokojnik hio zemljoradnik. I na
grobovima po crkvama u Katelima, na Poljudu u Splitu i u Slatinama na
otoku iovu, vidio sam uklesan kosijer. Kolo i polumjesec, pa forma steka

I
~

jasni su znaci vremenske, a i idejne povezanosti s ostalim stecima u Dalma

ciji, a motika, oznaka teakog stalea, povezana s ostalim pojavama na steku
dokazuje, da su i bogatiji seljaci dizali sebi steke nad !9-"0bom. Naravno, mjesto
nalaza ovoga. steka, Kneevina poljika, ublauje neto tu tvrdnju, jer su
Poljiani bili plemii i teaci.

Malo koji steak u primorju ima ornamenat. U tome je pogledu vrlo inte
resantna nekropola kod Gospe od Andjela u odlomku Gustirna sela Marine
kod' Trogira. Ta se nekropola nalazi iza brda, ali nedaleko od mora.
Tu se nalazi oko stotinjak steaka. Groblje je davno naputeno, ali ipak je
ograeno kamenim zidom, to svjedoi, da je u tome kraju iv pijetet prema
grobovima. Steci su proste ploe i samo nekoliko ih je ornamentirano. Nigdje
nema prikaze kola' ni lova. Posve naravno, jer u tome krevitom kraju nijesn
ivjeli feudalci. Dvije ploe su ureene bistama u reljefu. To je jedini sluaj,
da nije tijelo itavo prikazano na steku, ve samo poprsje. Po svoj prilici to
su enski grobovi. Na jednoj ploi je prikazan luk .sa strijelom, a na drugoj
alabarda, znakovi kojeg ratnika niega reda.
Ma se nalazi jednom bez tita, a jednom. sa titom, oblika kao na steku
na Velikoj gomili u Cisti (slika 23). est je steaka ureeno krievima, od kojih
je jedan urezan, a drugi u reljefu. Interesantan je steak sa isklesanim leme
em u plitkom reljefu, kao i jedan dnlgi, na kojem je isklesan kosijer. Takva
or'namentiranja slikom poljskoga orua srodna su ve naprijed spomenutoj
slici na steku u Gatima? gdje je na steku motika.
I na novome groblju u Marini na moru na jednom grobu naao sam prika
zan kosijer i leme. Ovdje se pokopavaju seljaci ve od XVI. stoljea.

ZENSKI GROBOVI
Steci, kako su dosada prikazivani u povijesnoj literaturi, obiljezeni su samo
kal) spomenici nad grobo\ima mukaraca. Steak Polihranije-Radae u Popovu
polju i Vukave ene kneza Batia goto.vo su izuzetni sluajevi.
Ipak, mislim, dalo bi se s uspjehom nagaati, da ' nekoji steci pripadaju
pokojnicama.
Steci-sarkofazi, na kojima se ne prikazuje lov ni megdan, valjda su enski
grobovi.
Tako i oni steci s vijencem (na Velikoj gomili, u Vinjanima i II groblju u
:lupi) , a pogotovu onaj steak s likom plesaice u Vinjanima, pripadaju po
svoj prilici enama.
Najvjerojatnije je, da kojoj eni pripada onaj steak u Lovreu, na kojem
su prikazani jajoliki privjesci na polukrunoj krivulji. To su bez sumnje slike
erdana pokojnice. I ena, koja dri konja za uzdu (slika 40.) na sarkofagu
bez pred~tava lova i megdana lik je pokojne udove, kojoj je kova htio
istaknuti vjernu slubu svome gospodaru. Nigdje se ne govori ni o djejim
grobovima. Benac donosi iz Radimlje par steaka s likom djece.
U Lovreu ima nekoliko malih sarkofaga, jedan bez ikakva uresa. Taj bi
mogao pokrivati koje dijete, o kojemu kova nije znao to zabiljeiti u
kamen.

VELIeINA

STEAKA

Veliina grohova
poivaju moguniji

pokatkada pada u oi. Veinom su to sanduci, pod kojima

ljudi. Gdje nije hilo vjetih kovaa , da istaknu ivotna
djela i slavu pokOojnika slikama iz njegOova ivota, tu se uspomena na nj htjela
OovjekOovjeiti glomaznQu kamena nad grohom. Ja sam svratio PQzornost ita~
teljw na nekoje, ali ovdje PQnQVOo istiem tri sarkofaga kod Sv. Spasa. Malo je
grohova pod stecima pretraeno, a taj hi se posao morao izvriti, jer hi even
tualni nalazi rasvijetlili mnoga pitanja oo stecima.
Dr. Gunjaa vri taj POosao i postigao je dohre rezul~ate. Jedan zanimljiv
OohjasniOo je, zato su onako veliki steci kQd Sv. Spasa.

sluaj

God. 1939. pod jednim Qd Qna tri velika steka elio se pokQpati jedan
seQski gavan. 2Sa Drugi seljaci PQkopavaju svoje mrtve pod Oohine steke, ali
Qn se htiOo pokopati pod najvei. PotkQpae pri POokOoPu glomazni kamen i prQ
istie stari groh PQd njim, kad li na kQsturu naQe velik vrlo lijep pozlaen
srehrn niz aplika. Neki je hogata, dakle hio tu pokQpan, pa je jasno, da i pod
ostalim velikim stecima leze mona vlastela. Taj nalaz upuuje nas, da hi
trehalQ harem POonegdje Ootkapati grQhove pod stecima, ne hi li se kOojim
sretnim sluajem hQlje rijeilOo prednje pitanje u vezi sa stecima. U Cisti,
kad su irili cestu kod Velike gomile, nali su pod jednim stekom jednu na
unicu, aH od straha, da ne udari grad, opet su je zakQpali. Oevidac, Qndanji
ak, Maduni Ljubo pokuao ju je nacrtati, pa je po tome crteu sudei izgle
dala kao filigranska radnja s jagodom na dnu, dakle neto kao. iz dOoha X.-XII.
st. TOo sPOominjem samo mimOogrece, jer nisam sam vidio naunicu. Ve
Ivan Lovri u svojim qpaanjima' na Fortisov putopis spominje, da je kod Sv.
Spasa naeno ujednOom grohu na mrtvacu odijelo izvezeno zlatOom. Dalje kae:
VjerQjatno je, i rekao, hih sigurnOo, da su postavljali vee ili manje hlokOove
kamenja nad grOoh prema dOostOojanstvu (pOoloaju), koje je pokojnik imao .29
Nemajui dohrih majstora, daleko od kulturnih sredita, ta vlastela dala su
isklesati vel~ke blokOove kamenja za svoje grohove, koji su se imali razlikovati
Ood drugih. Analogijom moemOo isto tako. i na imotskim stecima prihlinOo
zakljuivati oo drutvenom poloaju POokQjnika po IjepQti ili po veliini nje
gova nadgrohnog sPQmenika.
I'

AsirQmasi? UkOoliko su se kmetovi i seljaci PQkapali u istom grQhlju gdje

i feudalni gospOodari (na pr. Cisti, Lovreu, Slivnom), imali su za grohove
proste jame, u kQje su PQlagali tjelesa i okruivali ih plQama hedrenicama.
Na vrh glave postaviQ hi se uelak.,
PQ hrQju steaka i POo izradi moglo hi se suditi oo ekonQmskom stanju i napu
pojedinih krajeva.
Gradovi Glava (negdanji Lah) i Prozo.r kQd vrela Cetine, kOolijevka hrvat
skoga plemena uhrania i njegovih Oogranaka Lukaia, Vladavia, Berisla
via, i dr., imali su najvee grOoblje u Dalmaciji, a to je posljedica napuenOosti
OonOoga kraja. Taj kraj i danas je hogat, premda je davnQ nestalOo uma
enosti

18. Gunjaa , Muzej hrv. starina od osloboeni a do danas. - Starohrv. prosvjeta III, serija
br. 2, Zgb. 1952. - str. 227-229.
te Osservazioni di Giovanni Lovrich etc, Venezia 1776, str. 28.

165

i panjaka, kQji su se negda tuda prQstirali. NapQkon i sama lijepa crkva Sv.
Spasa i u sVQjim ruevinama uva uSPQmenu, zajednO' sa QgrQmnim stecima,
na blagQstanje hrvatske upe Vrhrike. Kraj Qd Budimira dO' LQvrea mQraQ je
biti umQvit sudei pO' IQvakim predstavama na stecima. StanQvnici kQd Ru
deQvih kua, sudei pO' veliini i izradi steaka i pO' titQvima s maem na
stecima, bili su vO'jnici i ljudi na PO'IO'aju. Oni su na uskQme prostO'ru stisli
svO'je steke jedan uz drugi.
I steci kO'd Pezinih kua II LO'kviiima sa predstavQm turnira i kula
dO'brO'm izradO'm svjedQe, da su: PQd njima PQkQpani fendalci.

VRIJEME POSTANKA DALMATINSKIH STEAKA

Ja drim, da su steci u Dalmaciji nastali za bQsanske dQminacije. Premda

se Qni nalaze na nekim starohrvatskim grQbljima, ipak nema na njima traga
niti degeneriranQj pleternQj Qrnamentici, tO' znai, da su nastali, kad se Qna
ve zabQravila, dakle PQslije svretka XII. stQljea. Poslije turskQg osvajanja
nestaju. Turci ne PQstavljaju nadgrQbne sPQmenike u fQrmi steaka, ve u
Q.b liku turbeta, a takav se nije naaO' nijedan u ImQtskQj Krajini. NekQja
grQblja nazivlju seljaci turskima, ali ta su bez ikakva sPQmenika. Velik broj
steaka ornamentiran je ljiljanima, tO' nam dQVQdi u pamet vladanje Anuvi
naca u HrvatskQj, jer Qni su imali u grbu ljiljane, a Qvaj cvijet su i KQtrQma
nii uzeli u SVQj grb. NapQkQn brQj steaka raste, tO' je kraj blii BQsni, a tO'
je dalji, tO' se tek sPQradinQ javljaju. ImO'ta i Cetina O'biluju stecima" a pri
mQrski krajevi tek PQkQji imaju.
Ve Stjepan KQtrQmani uplee se u bQrbe' hrvatskih velikaa ~ubia, Neli

i Kurjakovia, pa iri SVQju vlast u Qvim krajevima. Kralj TvrtkO' I. za

PQbune Hrvata prQtiv kraljica Marije i Elizabete dQpire dO' vrata Splita zadO'
bivi 1387. gQd. grad Klis, a Qnda i Omi. U njegO'voj je vlasti i Vrana i Ostro
vica. Vranski prQtuprior Albert LackQvi nije mQgaQ uzeti PQsjed Vrane zbQg
mnQtva i sile bQsanskih heretika ,3o kakO' javlja Splianima u pismu 25. XI.
1387. GQdine 1390. prO'glasio se TvrtkO' kraljem Hrvatske i Dalmacije. I PO'
slije Tvrtka BQnjaci gQsPQduju Qvim krajevima. HrvQje 1393. stQluje II Lua
nima (gdje su lijepi steci), a gQd. 1402. II Sinju. H U ImQtskQm gradu iviO' je
herceg sv. Save Stjepan Kosaa, kQji je biO' gQsPQdar i PrQIQca. 32
pia

U tO' doba, pO' SVQj prilici, nastaju steci u ImQtskQj Krajini i traju dO' dQla
ska Turaka. Za katelanska sela znamO', da su se nalazila tamO' pO' sredini
izmeu mQra i bila KQzjaka. Tu su Qstala dO' prvih prQvala turskih i tu se JQ
nalaze njihQve stare crkvice sv. Martina Qd Krueva (sPQminje se u XIV. st.),
sv. Jurja Qd PQdmQrja u selu Radunu (X.-Xl. st.), sv. Jurja od Zestinja PQd
TreanicQm. OkO' crkvi nazivi PQlja elia uvaju USPQmenu na stara .sela
Lucio, Memorie di Trau, - Venezia, presso Stefano Curli - MDCLXXlV, pag. 334.
Zemlje u kojih obitavaju Hrvati II, str. 154.
Od god. 1388. do 1394. Knin je bio u vlasti bosanskog kralja.
32 Klai o. c. str. 162, 163.

30

31 Klai.

166

naselja, koja su naputena u drugoj polovici XV. ili u poetku XVI. stoljea.
Vlasi i Martolozi u slubi Turaka pustoili su ih, pa su se stanovnici spustili
k moru ili odselili na otoke. Tada su se pokapali u crkvama u zatvorenim
katelima. Poslije odlaska Turaka i kad je bilo zabranjeno pokapanje u
Crkvama, oni su uspostavili groblja oko sredovjenih crkvica svojih napute
nih selia. Steci, dakle, O'ko onih crkvica nastali su prije provale Turaka, jer
za pogibelji od Turaka nije se nitkO' pokopao oko crkava u naputenim se
liima, a poslije, kad su Turci izgubili Klis (1649.), nastavio se nain poka
panja u zajednike grobove, kakvi su u uporabi i danas. Dakle otada nisu mogli
nastati steci. To za steke u Katelima i uope u primorju. Tek koja imitacija
nalazi se kao na pr. Paraev grob u Solinu. Da pak nisu iz doba X.-XIII. Elt.
dokazom nam je injenica, to ih nema na starohrvatskim grobljima oko Sv.
Jurja od Putalja i Sv. Marte. Naselje okO' Sv. Jurja od Putalja. preselilo se
k moru ve 1392. god., a selQ Bijai opustjelo je u polovini XIV.ss st. Napokon
na stecima nalazimo slike samo kO'palja, maa i luka, a nigdje vatrenog
oruja, pa niti handara i krivoije sablje, dakle i to pokazuje, da su iz doba
prije Turaka. Po svemu tome moemO' datirati dalmatinske, a time i imotske
s teke vremenom XIV. doo svretka XV. st.
j

Steci Imotske Krajine svojim brojem, svojim ponekojim osebujnim deko

rativnim motivima mogu bit j koristan prilog za prouavanje kulturnih, soci
jalnih i drugih prilika hrvatskoga naroda u doba prije rasua Hrvatske (in
desolatione Croatie) kako pie na jednome grobu u crkvi sv. Ivana u Trogiru.

ZAGLAVAK

S umjetnikoga stajalita gledajui steke, oni djeluju spontano, oni se mogu

u tome pore'diti s narodnom pjesmom. Izraeni sir~vo, ali ponegdje s dobrom
umjetnikom zamisli, djelo su darO'vitih majstora, koji nisu imali snage izra
diti svoju zamisao, jer su bili bez kole. U tome nar odna pjesma i steci idu
uporedo, prikazuju ivot svoga vremena, samO' to je narodni pjesnik lake
mogao obraditi lUnjetniki svoj sie nego li nevjeti kova . Produkt su iste
sredine i imaju u svome rodu umjetnosti uvijek ista pomagala.
Na kraju hou da istaknem alosnu injenicu, kako su vremenom mnoge
nekropole steaka nestale, a neke se prorijedile. Bez ikakva razumijevanja
steci se razbijaju, upotrebljavajn za zidove oko oranice, za gr,adnju i razliite
druge svrhe. Eklatantan je primjer, koji se dade i slikom prikazati, most u
blizini vrela Cetine. Most je napravljen od samih steaka (slika 63). To rue
.nje i unitavanje poelo je ve u XVIII. stoljeu.
Skrajnje je vrijeme, da se zatite steci od daljega unitavanja, jer e ih
brzo nestati, a s njima jedan vaan dokumenat narodnog ivota i kulture
staroj hrvatskO'j upi Imoti, a i Cetini.

inae
II

33

Lucio: Memorie di Trau, str. 271, (kod

Perojevia).

RESUME

(Imotska krajina)
La Krajina (Marche) d'Imotski ahonde en monuments historiques et pre
historiques illyriens, romains et croates. Les plus marquants panni ces monu
ments sont les- steci (pierres tomhales) repartis sur toute l'etendue de la
region. L'auteur les a etudie depuis assez longtemps, en parcourant a plusieurs
reprises le territoire de la Krajina d'Imotski, et c'est ici qu'il resume les resul
tats de ces etudes.
Il commence par donner la description des pierres tombales ..les localites
suivantes: Budimir, Biorine, Cista, Lovre, Studenci, Pro-Ioac, Yinjane, Lo
kviii, Podbahije (Runo,vi et Dikovaa), Poljica Imotska, Slivno, Zagvozd,
upa Bioko-vska, Grabovac, Medovdolac. Ensuite, il compare ces steci
avec les pierres tombales de la region de la Cetina, partiellement aU8si a'v ec
celles de Poljica, de Katela et des environs de Trogir (Seget et Marina). Les
steci de la Krajina d'Imo-tski ne sont pas particulierement nombreux,
l'auteur n'en avait pu denombrer que 593, alors qu'a la source de la Cetina,
pres de Sv. Spas, un seul cimetiere en contient 726. Les pierres tombales
d'Imotski se trouvent "le plus souvent le long des routes a.c tuelles, celles-ci
etant tracees sur les vestiges des routes romaines. Par consequent, ces steci <; ,
ne se trouvent pas dans des' contrees inhahitees, mais pluto t en proximite de
localites, par endroits meme ils 80nt entoures de maisons, - fait qui temoigne
de la continuite de ces localites il travers l'histoire. Quelquefois, ces pierres
tomhales sont erigees sur des amas prehistoriques, sur des emplacements
attribues par la tradition a d'ancieunes eglises (crkvite ), voire meme tout
pres de eglises. Mais il y en a aussi d'isolees d,esignant un tomheau unique,
tel que Vukov l7eb a Zagvozd. Presque toutes ces pierres sont aujourd'hui
dep()urvues d' inscription, il I'exception de celle de Blagojev grob, il Lovre,
qui garde son inscripti()n, illisible du reste. Certaines de ces tomhes sont
atribuees par la tradition populaire il des personnages non identifies: Mladen
kin grob (tombe de la jeune mariee) il Trilj (Vedrine), Lovrin grob il Diko
vaa , Maglia groh il Tijarica.
.
Les steci sont de forme et de grandeur diverses: plaques simplcs,
caisses gr08sieres, sarco-phages avec ou sans socle. La grandeur de la tombe
est fonc tion du rang social occupe par le delunt.
Les steci sont pourvus de divers ornements: symboles prehistoriques
(serpent, spirale), vigne romaine, figures humaines, scenes de chasse, ronde,
croissant, etoiles, rosaces, Iys stilises. Les figures humaines sont representees
.d'une ma.niere schematique, le plus souvent sans indication de costume,
du visage ou ile ses parties.
Les plus interessantes sont les scenes de tournoi et de danse. Toute cette
figuration a ete executee dans une pierre calcaire grossiere, par des maitres
forgerons du village.
y trouve parfois une bonne idee, v()irc meme une
bonne execution (au moins partielle), ce qu'on peut dire par exemple de la
danseuse de la pierre tomhale de Vinjani (v. ill. 37) dont le corps et le
mouvement sont representes avec une certaine elegance.

on

168

Toutes les scenes qui figurent sur ces monuments representent la vie do
mestique des seigneurs feodaux du pays, teHe que nous la depeint aussi la
poesie nationale croate de l'epoque. Ainsi, nous y voyons une dame accueil
Iant un guerrier devant le chateau . et se chargeant de son cheval et de sa
lance. Les steci eo forme de sarcophage sont tous ornementes: sur 124,5
il 6 seulement ne le sont pas. Mais en dehors des sarcophages tous les autres
steci sont au plus sans ornements.
La figuration de ces steci possede egalement une valeur documentaire
quant aux conditions sociales et economiques des temps ou elle a ete ex
cutee. Les scenes representant la chasse au cerf sont sans doute autant de
temoignages de l'existence il cette epoque, eu Dalmatie, de forets aussi hien
que de cerEs. Ceci d'ailleurs nous est confirme aussi par des protocoles
judiciaires de Trogir.
L'auteur situe l'origine des steci de la Marche d'Imotski dans une epoque
il'etendant du XIV il la fin du XV siecl~, et il l'attrihue il l'influence exercee
par la domination hosniaque sur cette region.
L'auteur conelut en deplorant que heaucoup de ces pierres tomhales aient
disparu avec le temps, etant utilisees par les paysans comme pierre de con
struction.

169